Autor: INFO

  • Dodik osuđen na godinu dana zatvora i 6 godina zabrane političkog djelovanja

    Dodik osuđen na godinu dana zatvora i 6 godina zabrane političkog djelovanja

    Predsjednik RS Milorad Dodik danas je osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i 6 godina zabrane političkog djelovanja.

    Podsjećamo, Sud BiH proglasio je danas krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću trajalo je godinu dana.

    Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza o proglašenju važećim dva zakona Republike Srpske koja je Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, prethodno poništio. Lukić je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona u Službenom glasniku RS.

    Pred Sudom BiH Lukić je oslobođen optužbi.

  • Graničnoj policiji najavljen dolazak mađarskih specijalaca

    Graničnoj policiji najavljen dolazak mađarskih specijalaca

    Granična policija BiH je dobila najavu ulaska 70 pripadnika mađarske antiterorističke policije, piše “Kliks”.

    Ova informacija stiže nakon sinoćnje izjave Milorada Dodika da će pripadnici antiterorističke jedinice specijalne policije Mađarske sa MUP-om Srpske imati zajedničke vježbe.

    Oni su ušli u BiH prije dva dana odnosno 24. februara, a kao razlog je naveden obuka i vježba s pripadnicima MUP-a Republike Srpske.

    To znači da su nadležne institucije BiH dale saglasnost za ulazak pripadnika stranih bezbjednosnih službi na teritoriju BiH nakon zakonski ispoštovane procedure.

    Nakon izjave predsjednika Srpske, federalni mediji su počeli da dižu tenzije lažnim tvrdnjama da dolazak mađarskih specijalaca nije najavljen. Pojedini su išli čak toliko daleko i tvrdili da je riječ o vojnicima.

     

  • Trninić: Proces protiv Dodika je politički motivisan

    Trninić: Proces protiv Dodika je politički motivisan

    Šef kluba poslanika Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Aleksandar Trninić izjavio je da je u aktuelnom političkom trenutku od ključne važnosti da Narodna skupština zaštiti Ustav Republike Srpske i očuva njene institucije.

    “Narodna skupština je najveći zakonodavni organ i jedino ona ima nadležnost da štiti Ustav Republike Srpske. Kao srpski narod i političari koje je narod birao, moramo biti složni i jedinstveni u odbrani naših institucija. Svjesni smo da je sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika samo početak. Ako sada popustimo, ne znamo šta je sljedeće, ali sigurno možemo očekivati nastavak pritisaka”, rekao je Trninić za RTRS.

    Osvrćući se na jučerašnji miting ispred Narodne skupštine Republike Srpske u znak podrške institucijama Srpske, Trninić je izrazio žaljenje što opozicija nije učestvovala u ovom događaju.

    “Žao mi je što opozicija nije prepoznala trenutak kada je potrebno pokazati jedinstvo. Smatram da su lideri opozicije trebali biti na bini ispred Narodne skupštine i poslati jasnu poruku Sarajevu da smo jedinstveni i da nećemo podlijegati pritiscima. Trebalo je pokazati da strane ambasade i određeni sudovi neće uticati na našu odlučnost da zaštitimo Republiku Srpsku”, naglasio je Trninić.

    On je ocijenio da se kroz proces protiv Dodika zapravo pokušava oslabiti Republika Srpska, napadom na njenog predsjednika kao jednu od najvažnijih institucija.

    “Predsjednik Republike Srpske nije učinio ništa mimo zakona – on je postupao u skladu s Ustavom i potpisao ukaz o zakonima koje je usvojila Narodna skupština. Isto je postupio i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika, gospodin Lukić. Ovaj proces je politički motivisan, a cilj je slabljenje institucija Republike Srpske”, kazao je Trninić.

    Posebno je istakao da postoje sumnje u nepristrasnost Suda BiH, navodeći podatke o predsjedavajućoj sudiji Seni Uzunović.

    “Ne želim se baviti spekulacijama, ali činjenica je da je sudija Uzunović bila pripadnica Armije BiH, konkretno 45. brigade, na poziciji pomoćnika komandanta za pravne poslove. Dobro znamo kakav stav prema Republici Srpskoj imaju pripadnici te vojne formacije, zbog čega postoji opravdana bojazan da proces protiv predsjednika Dodika nije vođen nepristrasno”, rekao je Trninić.

    Zaključio je da je suštinski cilj ovakvih postupaka unitarizacija BiH i slabljenje Republike Srpske.

    “Danas je meta Milorad Dodik, sutra to može biti neko drugi. Žele da oslabe institucije, a time i samu Republiku Srpsku. To ne smijemo dozvoliti”, poručio je Trninić.

  • Dojavljena bomba u Osnovnom sudu u Banjaluci

    Dojavljena bomba u Osnovnom sudu u Banjaluci

    Jutros je dojavljeno da se u Osnovnom sudu u Banjaluci nalazi bomba.

    Mejl u kojem je napisao da se u sudu nalazi veća količina eksploziva koja će eksplodirati u roku od dva sata uočen je u 8.20 časova.

    U toku je evakuacija zaposlenih i radi se kontra-diverzioni pregled.

    Nema dojava u drugim sudovima.

    Više informacija u toku dana.

  • BiH ulazi u novu političku krizu

    BiH ulazi u novu političku krizu

    Bez obzira na odluku Suda BiH u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, Bosna i Hercegovina će se suočiti s novom političkom nestabilnošću, saglasni su analitičari.

    Iako se često postavlja pitanje da li je BiH ikada izašla iz krize, sadašnji trenutak nagovještava dodatne političke tenzije i komplikacije.

    “Proces protiv Milorada Dodika predstavlja završnu fazu sukoba između njega i pojedinih međunarodnih aktera, koji su u posljednjim sedmicama znatno revidirali svoje stavove. Dolazak Rudija Đulijanija, advokata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, u Banjaluku jasno pokazuje koliko je situacija ozbiljna. Bez obzira na ishod, pravne i političke posljedice ovog suđenja odraziće se na institucionalnu stabilnost i mogu dovesti do blokada i produbljivanja krize”, ističe Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” za BiH.

    Krešić podsjeća da se ove godine obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, izražavajući nadu da će trenutna situacija podstaći sve strane u BiH da napuste međusobne sukobe i fokusiraju se na stabilniji politički dijalog.

    “Neophodno je da ključni politički lideri, bez obzira na nacionalnu pripadnost, sjednu za isti sto i pronađu rješenje za izlazak iz stalnih političkih sukoba”, kaže on za “Nezavisne novine”.

    Politikolog Nikolina Lozo upozorava da bi bilo neodgovorno spekulisati o mogućem ishodu suđenja, jer bi svaka procjena mogla biti shvaćena kao pritisak na pravosudne institucije.

    “Ono što možemo analizirati jesu moguće posljedice. BiH se godinama suočava s kontinuiranim političkim krizama, gdje jedna nestabilnost smjenjuje drugu. Ipak, smatram da, bez obzira na odluku suda, nećemo svjedočiti toliko dubokoj krizi kakva se predviđa. Trenutni sistem nema mehanizme koji bi omogućili njegovo ozbiljno urušavanje”, objašnjava Lozo.

    Prema njenim riječima, ključno je da politički akteri, posebno iz opozicije, šalju jasne poruke građanima da će institucije nastaviti sa radom bez obzira na sudsku odluku.

    “Vladajuće strukture šalju poruke koje izazivaju zabrinutost među građanima, dok opozicija treba preuzeti odgovornost u smirivanju tenzija”, dodaje ona.

    Politikolog Milica Marić smatra da je sam sudski postupak već značajno uticao na političku scenu u Republici Srpskoj i BiH.

    “Bez obzira na presudu, političke tenzije će rasti. Odluka Suda BiH neće riješiti nijedan ključni problem, ali može stvoriti dodatne izazove. Očekuje se nastavak političke borbe, kako za očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske, tako i za suprotstavljanje spoljnim pritiscima. S obzirom na podršku vlastima koja je vidljiva na terenu, teško je očekivati unutrašnje potrese unutar vladajuće strukture, ali opozicija će igrati ključnu ulogu u daljim dešavanjima”, navodi Marićeva.

    Suđenje Dodiku i Lukiću zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita ulazi u završnu fazu, a prvostepena presuda biće objavljena danas u 13 časova pred Sudom BiH. Tužilaštvo je zatražilo zatvorsku kaznu i zabranu političkog djelovanja u trajanju od 10 godina, dok odbrana insistira na oslobađajućoj presudi.

  • Predstavnici Srpske jasni: Suđenje Dodiku je udar na Ustav i Srpsku

    Predstavnici Srpske jasni: Suđenje Dodiku je udar na Ustav i Srpsku

    Narodna skupština Republike Srpske na posebnoj sjednici raspravlja o informacijama vezanim za Ustav BiH, uz ocjenu da su odluke visokog predstavnika nelegalne i da je Srpska pod političkim pritiscima.

    Poslanici u NSRS saglasni su da Republika Srpska nikada neće pokleknuti pod pritiscima. „Mjere koje ćemo preduzeti artikulisaćemo kroz zaključke koje danas pokušavamo donijeti“, rekao je šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica.

    Mazalica je dodao da nijedan ishod današnje presude neće biti zadovoljavajući za Srpsku. „Ako presuda bude oslobađajuća, moraćemo zauzeti stav koji smo možda trebali zauzeti ranije“, istakao je on.

    Prema riječima šefa Kluba poslanika Socijalističke partije Srđana Todorovića, proces pred Sudom BiH ne tiče se pojedinca, već institucije predsjednika Srpske. „Cilj je zaštititi Ustav Srpske i institucije, a podrška građana juče ispred NSRS pokazala je da su ljudi svjesni situacije“, rekao je Todorović.

    On je naglasio da prihvatanje nametnutih zakona mimo Ustava BiH predstavlja direktan udar na ustavni poredak. „Sudi se predsjedniku Srpske za ono što su njegove ustavne obaveze, i tu nema prostora za povlačenje“, poručio je Todorović.

    Šef Kluba poslanika Ujedinjene Srpske Aleksandar Trninić naglasio je da je sudski proces protiv predsjednika Milorada Dodika tek početak političkih pritisaka na Srpsku. „U ovom trenutku potrebno je jedinstvo, da se pošalje jasna poruka Sarajevu da Srpska neće pokleknuti“, izjavio je Trninić.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i ministar finansija i trezora Srđan Amidžić ocijenili su proces protiv Dodika kao politički montiran. „Jedino ispravno je da se proces prekine. Poslije bilo kakve presude ništa više neće biti isto“, rekao je Košarac.

    Košarac je poručio da, ukoliko presuda bude osuđujuća, srpski predstavnici će se povući iz institucija BiH. „Njihov motiv je da presuda bude osuđujuća, nemojmo se zavaravati“, dodao je on.

    Amidžić je naglasio da je opozicija poslala lošu poruku građanima time što nije podržala jedinstvo Srpske u ovom trenutku. „Juče su u NSRS napadali predsjednika kojeg su ranije podržali“, rekao je on.

    Pred Sudom BiH danas se očekuje izricanje presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktoru “Službenog glasnika” Milošu Lukiću zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    Košarac je poručio da opozicija ignoriše stavove Srpske i da se o svim važnim pitanjima mora pitati Republika Srpska. „Javna je tajna da se opozicija sastaje sa ‘Trojkom’ i da često idu kod Šmita“, zaključio je on.

  • Rusija: Evropa nema pravo učestvovati u pregovorima o Ukrajini

    Rusija: Evropa nema pravo učestvovati u pregovorima o Ukrajini

    Evropske zemlje, koje su se “čvrsto postavile na put militarizma”, izgubile su pravo učestvovanja u pregovorima o Ukrajini i sve se više nalaze u međunarodnoj izolaciji, poručilo je u popodnevnim satima rusko ministarstvo vanjskih poslova.

    Rusija je to poručila u saopštenju povodom rezolucija o ukrajinskoj krizi koje su usvojili Generalna skupština i Savjet sigurnosti UN-a.

    “Rasprave i glasanja održana u UN-u jasno pokazuju da svjetska zajednica traži mir. Evropljani, koji su se čvrsto usmjerili prema militarizaciji i time izgubili pravo učestvovanja u pregovorima o uslovima rješavanja ukrajinske krize, sve su više izolovani. Vidljivi su ozbiljni pomaci u stavovima globalne većine, koja pokazuje sve više realizma i nastoji pridonijeti što bržem okončanju sukoba”, poručilo je rusko ministarstvo.

    Podsjetimo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija juče je usvojila rezoluciju kojom se osuđuje ruska akcija na Ukrajinu i poziva na povlačenje ruskih trupa. Rezolucija koju su predložile Ukrajina i evropske zemlje dobila je podršku 93 države, dok je 18 bilo protiv, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, a 65 zemalja je bilo suzdržano.

    Istovremeno, Savjet sigurnosti UN-a usvojilo je američku rezoluciju koja poziva na brzo okončanje sukoba u Ukrajini, ali bez direktnog kritikovanja Rusije. Ova rezolucija prošla je uz podršku Rusije i Kine, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo bile suzdržane.

    Kremlj je pozdravio “mnogo uravnoteženiji” američki stav prema Ukrajini nakon glasanja u Savjetu sigurnosti UN-a i istakao da je nova američka pozicija korak prema realnijem pristupu rješavanju sukoba.

    Američki predsjednik Donald Tramp juče je tokom susreta s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Bijeloj kući rekao da je direktno pitao ruskog predsjednika Vladimira Putina o prisutnosti evropskih vojnika kao mirovnjaka u Ukrajini te da mu je Putin rekao da pristaje na to. Ali je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, danas to demantovao.

    Peskov je na pitanje o tome samo odvratio da postoji službeni stav ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je rekao da Rusija ne može pristati na to. “Nemam šta dodati tome”, rekao je Peskov.

    Kremlj, dakle, barem u javnosti želi poslati poruku da Evropa nije dobrodošla ni u pregovorima ni u mirovnim snagama u Ukrajini, nakon sklapanja eventualnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, koji se još uvijek čini dalekim.

    S druge strane, evropske zemlje i Ukrajina nastavljaju insistirati na povlačenju ruskih snaga i očuvanju ukrajinskog teritorijalnog integriteta kao preduslova za bilo kakve mirovne pregovore, prenosi “Index”.

  • Tramp i Zelenski u petak potpisuju sporazum?

    Tramp i Zelenski u petak potpisuju sporazum?

    Ukrajina je postigla dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o eksploataciji svojih ključnih mineralnih resursa, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

    Očekuje se da će sporazum biti potpisan vrlo brzo, moguće i tokom sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

    SAD odustao od zahtjeva za 500 milijardi dolara prihoda
    Sporazum predviđa osnivanje novog fonda koji će ulagati u ukrajinske minerale, rijetke zemne materijale i druge prirodne resurse. Ključna promjena u odnosu na prethodne prijedloge je to što dokument više ne sadrži američki zahtjev za pravom na 500 milijardi dolara potencijalnih prihoda od tih resursa, što je Zelenski ranije ocijenio kao neozbiljnu ponudu.

    Novi ekonomski temelj za odnose Kijeva i Vašingtona
    Iako ne uključuje bezbjednosne garancije koja je Ukrajina priželjkivala, sporazum bi mogao otvoriti dugoročnu saradnju između Kijeva i Trampove administracije nakon sedmica napetih pregovora.

    Ukrajinski zvaničnici sporazum vide kao važan korak u produbljivanju ekonomskih i strateških odnosa sa SAD-om, posebno u kontekstu rata s Rusijom.

    “Očekujemo brzo finaliziranje i potpisivanje sporazuma”, rekao je izvor iz ukrajinske vlade.

    Zelenski uskoro u Vašingtonu?
    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak će otputovati u Vašington kako bi se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potvrdio je izvor iz ukrajinske vlade za Sky News.

    Prema istom izvoru, datum sastanka predložila je američka strana. Ovaj susret dolazi nakon što su SAD i Ukrajina postigli dogovor o ključnom sporazumu o mineralnim resursima, prenosi Index.hr.

  • AfD traži pravnu i političku ocjenu Šmitove uloge u BiH

    AfD traži pravnu i političku ocjenu Šmitove uloge u BiH

    – Poslanička grupa Alternative za Njemačku (AfD) podnijela je poslaničko pitanje u njemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijan Šmita u Bosni i Hercegovini, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje.

    U zahtjevu koji su uložili poslanik Jan Vencel Šmita i poslanička grupa AfD-a stoji da je Šmita u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC).

    “Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, što, prema mišljenju podnosilaca ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove funkcije i njegovih odluka. Uprkos tome, visoki predstavnik je, prema pravnom shvatanju podnosilaca pitanja, donio više obavezujućih odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Podnosioci pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti visokog predstavnika predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zahtjevu, prenosi N1.

    Zatim slijede pitanja za Saveznu vladu:
    1. Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, i ako jeste, kakav je taj stav?

    2. Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Kristijana Šmita kao Visokog predstavnika u SB UN-a?

    3. Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, visoki predstavnik donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?

    4. Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje visoki predstavnik ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?

    5. Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine usljed ovih mjera?

    6. Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Kristijana Šmita potvrdi u Savjeta bezbjedosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?

    7. Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja visokog predstavnika kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?

    8. Da li se Savezna vlada bavila pitanjem da li su politički procesi u Bosni i Hercegovini – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?

    9. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke visokog predstavnika mogu dovesti do daljnje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?

    10. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?

    11. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje visokog predstavnika vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav?

    12. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem visokog predstavnika, i kakav je taj stav?

    13. Da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi visokog predstavnika, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?

    14. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke visokog predstavnika imaju po ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?

    15. Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške od strane EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?

    16. Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u provođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?

    17. Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga visokog predstavnika doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?

    18. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke visokog predstavnika imaju na zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i ako jeste, kakav je taj stav?

  • Dodik u NS RS: Nametnut politički sistem koji nije dio Ustava

    Dodik u NS RS: Nametnut politički sistem koji nije dio Ustava

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da politička praksa u BIH ne odražava okvir koji je predviđen Ustavom, te da je to izvor većine problema, navodeći da je došlo vrijeme da Republika Srpska uputi snažnu poruku i zauzme jasan stav kada je riječ o zaštiti ustavnog poretka.

    “Ustav BiH je potpisan od strane Republike Srpske, Federacije BiH i tadašnje Republike BIH koja je potpisala tada sebi smrtnu presudu jer je Republika tada ukinuta. Ustav je bio precizan. Na sceni su došle one snage koje nisu potvrđene Dejtonskim sporazumom”, rekao je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima s ciljem zaštite Ustava BiH.

    On je istakao da mu je bilo teško prihvatiti Dejton u tadašnjim uslovima, ali da se moralo pristati na kompromis jer je Vojska bila iscrpljena, da je Srbija bila pod sankcijama a da su jačale snage nerpijatelja.

    “Nismo mogli ratovati i suprotstaviti se većoj sili sa druge strane. U tim danima rata izgubili smo značajan dio teritorije”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da su Dejtonskom sporazumu prethodili sastanci u Ženevi i Njujorku, te da je tada dogovoreno da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda, sa odnosom 49 odsto teritorije za Republiku Srpsku, te 51 odsto za Federaciju BiH.

    “Možemo da vidimo da je Ustav bitno izmijenjen. Izvršena je vanustavna promjena. Nametnut je politički sistem koji nije dio Ustava, jer praksa ne odražava pravo stanje. Smatralo se da će se jednog dana pristupiti promjenama Ustava. To su pokušali da urade, to im nije uspjelo”, poručio je Dodik.

    On kaže da oni koji žele razvlašćivanje Srpske računaju da će se to učiniti putem EU integracija.

    “Nadaju se da će na taj način pristupiti izmjenama Ustava. Sada dolazimo u situaciju kada možemo da pričamo o tome”, istakao je Dodik.

    On je u svom govoru zahvalio svim predsjednicima udruženja za upućenu podršku, koji su se danas obratili na početku posebne sjednice Narodne skupštine.

    “Živimo u zanimljivim danima. Informacija koju je pripremila Vlada je dio naše obaveze i danas krećemo ka tome da sve zaključke pretvorimo u zakone. Razumijem sve što gledamo, osim beskarakternog pristupa pojedinaca ovom problemu. Pravo je čudo ostati smiren kada čujemo uvrede sa druge strane. Ovdje se ipak radi o Ustavu BiH”, poručio je Dodik.

    “Veličanstveni narodni miting u Banjaluci”
    Dodik je istakao da je 25.000 ljudi na današnjem mitingu u Banjaluci podržalo Republiku Srpsku i njenu slobodu.

    “Miting je bio veličanstven i svima se zahvaljujem, kao i 200 do 300 ljudi koji će noćiti ispred Narodne skupštine. Branimo Srpsku i njene vrijednosti, a predsjednik PDP-a Draško Stanivuković pozira i drži predavanje o starima o kojima ne zna ništa”, rekao je Dodik na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

    On je istakao da Stanivuković govori o nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Nikoli Poplašenu, a ne zna da je Poplašen izbjegavao da izvrši odluke Narodne skupštine.

    “Poziranje ne može da bude politika i to je loš pokušaj da Stanivuković izgleda ozbiljno. To je vaš izbor, ali nemojte govoriti o dosljednosti, jer ima ljudi koji pamte dešavanja”, dodao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Jelena Trivić (predsjednik Narodnog fronta) nije mogla da bilo šta smisleno kaže u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    “Nikada o njoj ništa posebno nisam rekao, jer je marginalna u politici. Zanemaruje činjenicu da joj je USAID obezbijedio milionska sredstva i da je organizovao da se preborajavnje izbornih glasova bude u dvorani `Zetra` u Sarajevu”, naveo je Dodik.

    On kaže da je ovakvo političko djelovanje tipično i za SDS.