Autor: INFO

  • Vučić: Srbija posvećena naporima da proširenje EU ostane jedan od prioriteta

    Vučić: Srbija posvećena naporima da proširenje EU ostane jedan od prioriteta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji u Draču učestvuje na samitu Procesa Brdo-Brioni, istakao je da Srbija ostaje posvećena naporima da proširenje EU ostane jedan od prioriteta i dodao da je uvjeren da širenje Unije treba da ostane jasno upisano u agendu Zapadnog Balkana.

    – Iako nas čekaju brojni izazovi, Srbija ostaje posvećena naporima da proširenje EU ostane jedan od prioriteta, a ne sporedna tema. Očekujem da Proces Brdo-Brioni donese jasne zaključke, jer samo iskrenost i doslednost u pristupu svih strana, donose procesu trajnu održivost i povjerenje zemalja regiona – naveo je Vučić na Instagramu.

    Istakao je da je uvjeren da širenje Unije treba da ostane jasno upisano u agendu Zapadnog Balkana i da otvorene perspektive članstva u EU predstavljaju snažan pokretač reformi, dolazak novih investicija i ekonomskog rasta.

          View this post on InstagramA post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

    – Na tom putu, Srbija će uvijek biti pouzdan i odgovoran partner EU – naglasio je Vučić.

  • Dodijeljena Nobelova nagrada za medicinu

    Naučnici Meri Brunkou, Fred Ramsdel i Šimon Sakaguči dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu za njihovo istraživanje povezano sa perifernom imunom tolerancijom, saopštio je Nobelov komitet.

    U objavi se navodi da su njih troje identifikovali čuvare bezbjednosti imunog sistema, odnosno regulatorne “te” /T/ ćelije, koje sprečavaju napade imunih ćelija na sopstveni organizam, prenosi Srna.

    “Njihova otkrića su ključna za razumijevanje funkcionisanja imunog sistema, kao i toga zašto se kod svih nas ne razviju ozbiljne autoimune bolesti”, izjavio je predsjedavajući Nobelovom komitetu Ole Kempe

    Dobitnici će podijeliti nagradu u iznosu od oko 1,2 miliona dolara i dobiti zlatnu medalju koju će uručiti švedski kralj Karl XVI Gustaf.

    Nobelove nagrade, ustanovljene testamentom Alfreda Nobela 1901. godine, dodjeljuju se za izuzetan doprinos nauci, književnosti i miru. Nagrada za medicinu tradicionalno otvara sezonu dodjele, dok su ostale kategorije najavljene za naredne dane.

    Ceremonija dodjele nagrada biće održana 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti.

    Među prethodnim dobitnicima su naučnici poput Aleksandra Fleminga, otkrivača penicilina. U posljednjim decenijama, nagrada je prepoznala i ključna otkrića poput razvoja vakcina protiv koronavirusa, prenosi Tanjug.

  • Vježba MUP-a na području banjalučkih naselja Lazarevo i Zalužani

    Vježba MUP-a na području banjalučkih naselja Lazarevo i Zalužani

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obavještava građane da će se večeras u vremenu od 22.00 do 06.00 časova na području banjalučkih naselja Lazarevo i Zalužani relizovati taktička vježba.

    – Navedena vježba bi mogla privući pažnju građana koji se nađu u blizini navedenih lokacija, pa se u vezi s tim građani obavještavaju da ne postoji nikakava opasnost za slučajne prolaznike i da nema razloga za uznemirenost – saopštio je MUP Srpske.

    Vježbu organizuje Centar za obuku za pripadnike jedinica žandarmerije.

  • Sprema se opoziv Makrona?

    Sprema se opoziv Makrona?

    Lider stranke Nepokorena Francuska, Žan Lik Melanšon, pozvao je danas da se poslije ostavke premijera Sebastijana Lekornija hitno razmotri prijedlog za opoziv predsednika Emanuela Makrona.

    Nakon ostavke Lekornija, pozivamo na hitno razmatranje prijedloga koji je podnijelo 104 poslanika za smjenu Emanuela Makrona, navodi se u objavi Melanšona na platformi Iks.

    Šefica poslaničkog kluba partije LFI, Matilda Pano, izjavila je da je ,,odbrojavanje počelo” i pozvala Makrona da ode sa funkcije, prenijela je tv Bfmtv.

    Tri premijera poražena za manje od godinu dana, napisala je Pano nakon ostavke Lekornija.

    Predsjednik krajnje desničarske partije Nacionalno okupljanje, Žordan Bardela, pozvao je francuskog predsjednika da raspusti parlament.

    Kratkotrajni premijer vjerovatno nije imao prostora za manevar, naveo je Bardela povodom ostavke Lekornija.

    Francuski premijer Sebastijan Lekorni podnio je ranije danas ostavku predsjedniku zemlje Emanuelu Makronu, koju je on prihvatio, saopštila je Jelisejska palata.

    Lekorni, je 9. septembra imenovan za premijera Francuske, a ostavkom je postao premijer sa najkraćim mandatom u istoriji zemlje sa 27 dana na toj funkciji.

    Ostavka je uslijedila manje od 24 sata nakon što je predstavljena prva faza nove vlade, u kojoj su se uglavnom našli bivši ministri i bliski saradnici predsjednika Makrona.

  • Ministarstvo zdravlja: Vlada Srpske već usvojila zaključak da se pripremi prijedlog zakona o alimentacionom fondu

    Ministarstvo zdravlja: Vlada Srpske već usvojila zaključak da se pripremi prijedlog zakona o alimentacionom fondu

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske saopštilo je da je Vlada Republike Srpske na prethodnoj sjednici, 2. oktobra 2025. godine usvojila Zaključak kojim su nadležne institucije zadužene da pripreme prijedlog zakona o alimentacionom fondu i dostave Vladi na usvajanje po hitnom postupku, saopšteno je iz ovog ministarstva, reagujući na okupljanje i performans predstavnika pokreta “Restart Srpska.

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske podsjeća da se zalaže za usvajanje ovog zakona u najboljem interesu djece, a da je Vlada Republike Srpske posebnim rješenjem imenovala i članove interresorne radne grupe za izradu prijedloga ovog zakona, te imajući sve ovo u vidu današnje najavljeno okupljanje možemo samo smatrati suvišnom politizacijom.

    Podsjećamo da su članovi interresorne radne grupe predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, ЈU Zavoda za socijalnu zaštitu Republike Srpske, Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, Osnovnog suda Banjaluka, Republičkog javnog tužilaštvo Republike Srpske, Poreske uprave Republike Srpske, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ЈU Јavnog fonda za dječiju zaštitu, ЈU Centra za socijalni rad Banjaluka i Pravobranilaštva Republike Srpske.

    S obzirom na to da je uloga Јavnog fonda za dječiju zaštitu podrška djeci i porodicama, te da ima razvijenu mrežu poslovnih jednica i kadrovskih kapaciteta u Republici Srpskoj, uspostavljanje alimentacionog fonda neće zahtijevati dodatne kapacitete, a svaki prijedlog u cilju iznalaženja najboljeg rješenja je dobrodošao.

  • Zamjena porodičnog ljekara bez navođenja razloga do 31. oktobra

    Zamjena porodičnog ljekara bez navođenja razloga do 31. oktobra

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske podsjećaju građane Srpske da do 31. oktobra imaju pravo da bez navođenja razloga promjene porodičnog doktora, pedijatra ili ginekologa.

    “Kod novoizabranog doktora ostvarujete zdravstvenu zaštitu od početka naredne godine, izuzetak je jedino ako doktor radi u istoj zdravstvenoj ustanovi kao i prethodni”, kazali su iz Fonda.

    Podsjećamo, Iz FZO su nedavno naveli da je potrebno popuniti odgovarajuće obrasce kod novoizabranog ljekara i ovjeriti ih u Fondu, a osiguranici će moći da ostvaruju zdravstvenu zaštitu od početka naredne godine.

  • Sve veći broj respiratornih infekcija

    Sve veći broj respiratornih infekcija

    Direktor banjalučkog Doma zdravlja Nevena Todorović izjavila je da je u septembru registrovan veći broj akutnih respiratornih infekcija nego u avgustu, te da je povećan i broj ooboljelih od virusa korona.

    Todorovićeva je rekla da je povećanje broja oboljelih vidljivo i po prilivu pacijenata u ambulante koje pripadaju ovom domu.

    Ona je rekla novinarima u Banjaluci da se pacijneti obično žale na povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju i malaksalost, kao i da su zahvaćeni uglavnom pacijenti srednje i starije životne dobi, manje i rjeđe djeca.

    “Testiranje na kovid 19 se ne sprovodi često, osim u izuzetnim slučajevim, tako da sa sigurnošću ne možemo tvrditi da li se radi o pacijentima koji su oboljeli od kovida, ali imamo i veći broj potvrđenih slučajeva”, dodala je Todorovićeva.

    Ona je navela da se pacijentima uglavnom savjetuje da ostanu kod kuće, miruju, uzimaju više tečnosti, vitminsku terapiju, a u slučaju ozbiljnijih zdravstvenih tegoba da se jave svom porodičnom ljekaru, ili pedijatru ukoliko se radi o djeci.

  • “Depot” u Ramićima od srijede prestaje da prima otpad

    “Depot” u Ramićima od srijede prestaje da prima otpad

    Regionalna deponija u Ramićima od srijede, 8. oktobra, prestaje da prima otpad, potvrdio je direktor preduzeća „Depot“ Ratko Jokić.

    Prema njegovim riječima, Skupština preduzeća prethodnih dana održala je sjednicu na kojoj su donijeta tri zaključka.

    “Prvi zaključak je da se odbija zahtjev “Čistoće” Banjaluka za dogovor, jer nije povoljan po javno preduzeće “Depot” nije u skladu sa pravnim propisima i neprovodiv je”, rekao je Jokić.

    Dodao je da je drugim zaključkom zadužena uprava preduzeća i Nadzorni odbor da sprovedu sve zakonske procedure i javne nabavke, te angažuju stručna lica koja će izraditi elaborat o demontaži opreme i postrojenja na regionalnoj deponiji u Ramićima.

    “Trećim zaključkom zadužena je uprava da zaštiti imovinu preduzeća i da opremu konzervira i premjesti na odgovarajuću lokaciju kako ne bi došlo do oštećenja. U prevodu, to znači da moramo da izađemo sa lokacije, ali i da ćemo morati zaustaviti prijem otpada “, istakao je Jokić.

    Kako je naveo, od srijede 8. oktobra, „Depot“ zbog fizičkih i pravnih ograničenja neće moći primati otpad, jer je potrebno ispoštovati odluku suda i započeti demontažu postrojenja na deponiji.

    “Postrojenja koja imamo vrijedna su po nekoliko miliona maraka i ne možemo ih ostaviti. Okružni privredni sud u Banjaluci donio je odluku da do 14. oktobra moramo napustiti deponiju, ali smatram da je rok prekratak. Ne znam da li ćemo uspjeti da sve obavimo na vrijeme, jer moramo zaštititi građane, imovinu i radnike preduzeća”, naglasio je Jokić.

    Dodao je da se na lokaciji nalaze dva komplikovana sistema – postrojenje za prečišćavanje voda i plamenik za sakupljanje metana.

    “U cijeloj regiji ne postoji drugi centar koji ima ekološku dozvolu i sve sertifikate za tretman otpada. Žao mi je što je sud regionalnu deponiju posmatrao kao livadu sa koje se tako lako može otići”, rekao je on.

    Kako je najavio, sudski izvršilac trebalo bi da 14. oktobra u 9 časova dođe na lice mjesta.

    “Pokušaćemo da sve završimo do tada, ali sumnjamo da ćemo uspjeti”, rekao je Jokić, dodajući da su prethodnih dana imali sastanak sa gradonačelnikom Draško Stanivukovićem, koji je, kako kaže, “trebalo da bude održan mnogo ranije”.

    Iz Depota su naveli da će biti ugroženo osam lokalnih zajednica i da ne znaju gdje će banjalučka “Čistoća” odvoziti smeće.

    Na osnovu presude Okružnog privrednog suda u Banjaluci, „Čistoća“ će 14. oktobra u 9 časova preuzeti zemljište regionalne deponije u Ramićima.

  • Rusija neće uložiti veto na EUFOR misiju u BiH

    Rusija neće uložiti veto na EUFOR misiju u BiH

    Ruski ambasador Igor Kalabuhov potvrdio je da Rusija neće uložiti veto na produženje EUFOR misije “Althea” u Bosni i Hercegovini.

    Ovaj sastanak će biti potvrda mandata EUFOR na još jednu godinu – rekao je Kalabuhov govoreći za Face TV.

    Podsjetimo, Rusija će 31. oktobra pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija predstaviti izvještaj o BiH čiji će autori biti predstavnici Republike Srpske.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD boravio je prošle sedmice u Rusiji i o tom sastanku se oglasio na Instagramu poručivši, između ostalog, da je Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije najavio da će ova zemlja iskoristiti svoje predstojeće predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija kako bi “preispitala” Dejtonski sporazum iz 1995. godine, tvrdeći da će sporazum vjerovatno “kolabirati” jer zadire u “prava srpskog naroda”.

    Takođe, Dodik je dodao i to da “Rusija ima pravo pokrenuti raspravu kao garant Dejtonskog sporazuma”.

    Institut za proučavanje rata upozorio je da Rusija planira destabilizovati BiH tokom svog predsjedavanja Savjetom bezbjednosti UN.

    Tog dana se, inače, redovno odlučuje o produženju mandata misije EUFOR “Althea”, kao i o izvještaju visokog predstavnika. Činjenica da Rusija ovog mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti sigurnosti izazvala je zabrinutost u političkom vrhu BiH.

    Reakcije na najavljenu sjednicu su bile burne i oprečne. U Sarajevu to vide kao pokušaj Moskve da podrži politiku Milorada Dodika i ospori legitimitet međunarodnih institucija u BiH. U Banjaluci, s druge strane, poručeno je da je pritisak na Republiku Srpsku politički motivisan, te da imaju pravo da traže podršku i saveznike na globalnoj sceni, prenosi N1.

    – Ovdje je očigledno riječ o koordinisanoj akciji ruske diplomatije, dok Dodik očajnički pokušava dobiti zaštitu Moskve, ne samo za sebe lično, već i za poteze koje povlači. Moja je namjera da budem na toj sjednici Savjeta bezbjednosti i da, jednostavno, kažemo našu stranu cijele priče – rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • Merkel: Poljska i baltičke zemlje indirektni krivci za SVO

    Merkel: Poljska i baltičke zemlje indirektni krivci za SVO

    Poljska i baltičke države sabotirale su pokušaje rješavanja ukrajinskog sukoba i pronalaženja konstruktivnog dijaloga sa Rusijom 2021. godine, indirektno provocirajući početak Specijalne vojne operacije, izjavila je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu za mađarski list “Partizan”.

    – Ovo (pokušaj rješavanja) nisu podržale neke zemlje. To su uglavnom bile baltičke države, koje su se protivile mojoj (inicijativi)”, rekao je političar.

    Merkelova je objasnila da je 2021. godine predložila novi format dijaloga između Evropske unije i predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali da su se Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska aktivno usprotivile toj ideji zbog bojazni da EU neće biti u stanju da razvije zajedničku politiku prema Moskvi.

    – U svakom slučaju, to se nije desilo. Zatim sam ja napustila svoju funkciju, a onda je počela (SVO) – zaključila je bivša kancelarka.

    Američki ekonomista i profesor Univerziteta Kolumbija DŽefri Saks prošlog petka je podsjetio na ulogu Sjedinjenih Američkih Država i Evrope u prevratu u Ukrajini u februaru 2014. godine, a takođe je podsjetio na riječi bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je priznala da je cilj Minskih sporazuma bio “kupovina vremena za jačanje Ukrajine”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u martu je izjavio da su Minski sporazumi dali priliku za rješavanje ukrajinskog pitanja, jer su definisali postepene korake dejstava. Međutim, kako se kasnije ispostavilo, Zapad i Ukrajina nisu imali namjeru da ih izvršavaju.