Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe priznao je u emisiji “Na liniji vatre“ da Ukrajina neće vratiti teritorije koje su okupirale ruske trupe.
“Gde god stignu (Rusi), biće pod njihovom kontrolom. Mislite li da neko ovo ne razume? Nadam se da svi razumeju”, rekao je Budanov.Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe tako je, prenose ruski mediji, otvoreno priznao da se teritorije koje su okupirale ruske trupe neće vratiti Kijevu.
Ukrajinski predsednik saopštio je da je Rusija tokom noći izvela jedan od najvećih vazdušnih napada od početka rata, lansiravši ukupno 550 projektila i dronova, uključujući najmanje 330 iransko-ruskih bespilotnih letelica “Šahed” i balističke rakete.
Kako je Volodimir Zelenski napisao na Iksu, Kijev je bio glavna meta, ali su napadnuti i Dnjeparska, Sumska, Harkovska, Černigovska i Kijevska oblast.
Prema poslednjim informacijama, ranjene su najmanje 23 osobe, a zabeleženi su i direktni napadi na više lokacija.Ukrajinska protivvazdušna odbrana uspela je da obori 270 vazdušnih meta, dok je 208 dronova ometano na elektronski način.
U napadu su korišćeni i dronovi-presretači, navodi Zelenski.
Prema rečima Zelenskog, napad je počeo gotovo istovremeno sa objavama o telefonskom razgovoru izmedju američkog i ruskog predsednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina.
On je dodao da je upozorenje na vazdušni napad u Kijevu trajalo do jutarnjih sati.
Zelenski je apelovao na međunarodnu zajednicu, posebno Sjedinjene Države, da nastavi vojnu podršku Ukrajini, istakavši da su sistemi “Patriot” i protivraketne rakete ključni za zaštitu civila.
Ukrajinske vlasti i dalje rade na gašenju požara i uklanjanju ostataka dronova i raketa.
Pokrenuta je i procena štete.
Zelenski je ocenio da bez pojačanog ekonomskog i političkog pritiska Rusija neće zaustaviti svoje napade.
U Kijevu su usled ruskog vazdušnog napada povređene 23 osobe, od kojih je 14 hospitalizovano, izjavio je gradonačelnik tog grada Vitalij Kličko.
Uz regionalni put Bratunac-Potočari – Srebrenica postavljene su fotografije više od 600 ubijenih srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja ubijenih i poginulih u proteklom odbrambeno-otadžbinskom raturatu u BiH.
Fotografije su postavili potomci nastradalih i predstavnici Organizacije porodica poginulih iz Srebrenice i Bratunca.
Branimir Kojić, iz Organizacije porodica poginulih iz opštine Srebrenica ističe da je cilj postavljanja fotografija da se ukaže na to da su na ovom području stradali i Srbi, žene, djeca, starci, ali i pripadnici Vojske Republike Srpske.
– Mi smo, kao i prethodnih godina, postavili fotografije sa ciljem da svi oni koji 11. jula pođu na komemoraciju žrtvama u Srebrenici, ali i ranije, vide srpske žrtve i pogledaju istini u oči. Ovo su fotografije Srba civila i vojnika koji su branili svoje kućne pragove. Ovo nisu fotografije ljudi koji su počinili genocid, kako to predstavljaju federalni mediji – rekao je Kojić.
Dodaje da postoje brojni pritisci i brojni komentari od strane federalnih medija zbog postavljanja fotografija.
– Strašno je kakve komentare dobijamo u tim medijima. Šalju nam poruke rata. Mi želimo da pokažemo cijelom svijetu da su i ovdje stradali Srbi – naglasio je Kojić.
Ističe da je tokom marta i maja te nesretne godine stradalo 80 odsto stanovništva, te da su civili ciljano i planski ubijani.
– Očigledno je postojao plan da ovdje ne postoje pravoslavci i da se ne vidi svijeća srpskog domaćina. Nažalost, u velikoj mjeri su uspjeli. Podrinje je veoma stradalo i moramo svijetu da pokažemo istinu – ističe Kojić.
Na pitanja kako na postavljanje fotografija gledaju komšije iz Srebrenice, Kojić ističe da Bošnjaci ove fotografije doživljavaju kao provokaciju.
– Pojedinim, radikalnije opredijeljenim ljudima to smeta. Počeli su lično da me prate i dodatno su podigli tenzije. Smeta im ovo. Smetaju im fotografije civila i djece. Dijete se vratilo po psa i ubijeno je i to im smeta. Smeta im fotografija mog ubijenog oca. Јa nemam razloga da se stidim, jer moj otac je stvarao Republiku Srpsku – naglasio je Kojić.
U planu je da nakon održavanja komemoracije u Srebrenici, ove fotografije budu okrenute u suprotnom smijeru, kako bi strane delegacije koje dolaze vidjele istinu.
– Kada se završi komemoracija u Srebrenici, fotografije ćemo okrenuti kako bi strane delegacije u povratku naučile lekciju i shvatile da smo i mi ovdje stradali, te da niko nije odgovarao za ove žrtve. Sud BiH je osudio četiri lica na ukupno 29 godina zatvora. Neki su čak nagrađeni za monstruozne zločine. Da li je normalno da se za toliki broj fotografija i žrtava izrekne samo 29 godina zatvora – upitao je Kojić.
Dodaje da ni ranijih godina strane delegacije nisu marile za srpska stratišta.
– Oni su svjesni da su među najvećim krivcima za razbijanje bivše Јugoslavije. Na početku rata stali su na stranu Bošnjaka. Toga smo svi svjesni i sjećamo se konvoja pomoći, dok nama niko nije pomagao. Oni ne žele da vide istinu, prekrajaju istoriju i stalno govore o Bošnjacima kao isključivim žrtvama. Ali neće im to uspjeti – rekao je Kojić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Srpska ne traži ništa što joj ne pripada, ali neće ni dati ono što joj garantovano Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Dodik je u intervjuu za ruski TASS istakao da BiH može funkcionisati jedino kroz iskren dijalog legalno izabranih zvaničnika sva tri naroda i bez miješanja stranaca i samovoljnih nametanja.
– Republika Srpska želi da živi onako kako je dogovoreno u Dejtonu, ako to nije moguće, onda je suživot jedni pored drugih jedina realna alternativa. Republika Srpska je miroljubiva, ali čvrsta – naglasio je Dodik.
On je naveo da Republika Srpska, uprkos svim pritiscima, ostaje posvećena miru, dijalogu i poštovanju međunarodnih prava i obaveza.
– Međutim, isto tako, odlučno ćemo braniti ustavna prava, nadležnosti i dostojanstvo Republike Srpske i srpskog naroda – poručio je Dodik.
On je rekao da su institucije Republike Srpske od samog potpisivanja Dejtonskog sporazuma dosljedne u njegovoj zaštiti i primjeni, te da na toj osnovi Republika Srpska već 30 godina principijelno gradi politiku mira, stabilnosti i saradnje.
– Nažalost, posljednje tri decenije svjedočimo upornim, sistematskim i podmuklim pokušajima razgradnje dejtonske strukture BiH. Bošnjačka politička elita, uz podršku dijela međunarodne zajednice, neprekidno radi na unitarizaciji državne zajednice, negirajući ustavnu poziciju Republike Srpske – istakao je Dodik.
On je napomenuo da je Republika Srpska nastala 1992. godine kao izraz istorijske, demokratske i političke volje srpskog naroda, te da je 1995. godine postignut Dejtonski mirovni sporazum kao kompromis kojim ne samo da je zaustavljen rat nego i utvrđeno ustavnopravno uređenje državne zajednice BiH.
– Јasno je dakle da BiH nije ni unitarna ni jednonacionalna nego složena državna zajednica, sastavljena od dva entiteta i tri ravnopravna naroda. Dakle, Republika Srpska u BiH nije administratvna jedinica, ona je ustavna kategorija – naveo je Dodik.
Osvrćući se na francusko-njemački non-pejper, Dodik je rekao da je to politički pamflet koji ne odražava realnost BiH, već je pokušaj kreiranja nove platforme za razvlašćivanje Republike Srpske na šta Srpska neće pristati.
Dodik je poručio da Republika Srpska odlučno odbacuje svaku inicijativu koja ima za cilj unitarizaciju BiH, odnosno nametanje rješenja mimo volje konstitutivnih naroda i podrivanje dejtonske ravnoteže.
– Zabrinjavajuće je što zapadne zemlje koje se predstavljaju kao garanti mira i stabilnosti, učestvuju u izradi jednog takvog papira, ignorišući ustavni poredak BiH i predlažu rješenja u direktnoj suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom. Republika Srpska neće prihvatiti nikakav dokument koji nije nastao kroz dijalog legitimnih domaćih aktera i koji pokušava da suspenduje volju srpskog naroda izraženu putem izbora – istakao je Dodik.
On je naveo da je Dejtonski mirovni sporazum međunarodni ugovor koji se može mijenjati samo uz saglasnost svih strana potpisnica – a ne kroz neformalne papire i pritiske iz ambasada.
– Republika Srpska ostaje privržena miru, dijalogu i saradnji sa svima, ali istovremeno jasno poručuje: naša politička volja nije predmet pregovora, niti kolonijalnog upravljanja – naglasio je Dodik.
Dodik je istakao da je non-pejper tek jedan u nizu manevara vodećih zemalja EU, što pokazuje da ni 30 godina od Dejtona nisu ništa naučili o BiH.
– On zapravo još jednom potvrđuje praksu miješanja stranih sila u unutrašnje stvari BiH, bez poštovanja ustavne strukture zemlje i bez konsultovanja legitimno i legalno izabranih predstavnika naroda – naveo je Dodik.
Bez saglanosti Republike Srpske nema usvajanja zakona, kategorični su nakon današnje sjednice SNSD-ovi ministri u Savjetu ministara BiH. Oni iz Federacije su ih ponovo optuživali za blokade i da ne žele reforme. Istovremeno, ministri Forto i Konaković bi da zaobiđu činjenicu kako budžet institucija BiH blokiraju Denis Bećirović i Željko Komšić.
Zbog takvih poteza ispašta oko 23 hiljade zaposlenih koji ne mogu dobiti veće plate. Sa predstavnicima sindikata sastao se ministar finansija Srđan Amidžić. Naglasio je da su Bećiroviću i Komšiću politička pitanja ispred standarda zaposlenih.
Nova-stara priča “Trojkinih” ministara. Za sve im je kriv, ponovo, SNSD. Tako Edin Forto sada žali zbog neusvajanja dva zakona, o komunikacijama i bezbjednosti saobraćaja.
– Žao mi je da nema zdravog razuma iz SNSD-a da podrže nešto što apsolutno ne bi trebalo biti visoka politika, nešto poput bezbjednosti na našim cestama – rekao je Edin Forto, ministar transporta i komunikcija u Savjetu ministara BiH.
U Savjetu ministara neće proći ništa što nema saglasnost institucija Republike Srpske, kaže ministar Saša Košarac. Smatra da “Trojka” i nakon tri godine nije naučila tu lekciju, da se Srpska pita u Sarajevu.
– Želim da ih napomenem da Savjet ministara nije Vlada, da Savjet ministara nije centralni organ, on je sastavljen od predstavnika Republike Srpske i Federacije. To je pomoćno tijelo Predsjedništva u skladu sa Ustavom, prema tome ne može se donijeti neki zakon na nivou BiH, a da se Republika Srpska ne pita, samo zato što je to želja Forte – kaže Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.
Nema saglasnosti ni o finalnoj Reformskoj agendi, koja bi u Brisel trebala stići naredne sedmice kako bi BiH otvorila mogućnost pristupa sredstvima Evropske unije. Višemjesečna su sporenja, ponajviše oko zahtjeva za popunjavanjem Ustavnog suda BiH. Za Elmedina Konakovića tu nema ništa sporno, jer mu, kaže, odgovara baš ovakav Ustavni sud, bez sudija iz Republike Srpske. Sud gdje sjede stranci koji sa Bošnjacima donose gotove sve odluke protiv Srpske.
– Nama naravno znači mnogo popunjavanje Ustavnog suda predstavnicima iz Bih entiteta Republika Srpska, ali se dokazalo da Ustavni sud potpuno funkcioniše i bez njih. Meni to nije nešto da sad lomimo mi kičmu i sad se nešto oko toga naduravamo – rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH.
– Stavljeno je i bilo pitanje Ustavnog suda. Ljudi apsolutno razumiju da postoje specifičnosti unutar svake države i da te neke specifičnosti ne treba da dirate, jer bi to faktički podrazumijevalo kao da ste odlučili da ne ide Program reformi – ističe Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH.
Amidžić podsjeća da je Reformsku agendu zakočila, Federacija i njena četiri kantona, a ne Republika Srpska. Ukazuje da ministri iz Federacije zaobilaze i činjenicu da su i usvajanje budžeta zajedničkih institucija blokirali Denis Bećirović i Željko Komšić, a ne neko iz Republike Srpske. Prijedlog budžeta koji im je uputio Savjet ministara odbijaju poslati u parlamentarnu proceduru.
– Ako misle da taj radni materijal koji je poslao Savjet ministara nije dobar i da mi nismo nešto dobro uradili onda oni kažu „Smanjite ovu stavku, povećajte ovu stavku i onda pustite dalje u parlamentarnu proceduru. Ali je stvar u tome što pojedinci u Predsjedništvu nemaju dovoljno političke hrabrosti da izađu i kažu – ova politička pitanja su nama ispred standarda ljudi koji rade u institucijama BiH – zaključio je Amidžić.
A upravo oni ne mogu dobiti najavljeno povećanje plate, jer budžet nije usvojen. Nakon sastanka sa ministrom Amidžićem, očekuju i sastanak sa članovima Predsjedništva. Najavljuju radikalne poteze.
– Mi zaista više nemamo strpljenja. Mi ćemo naložiti Agenciji za koordinaciju policijskih tijela, policiji da ne prati imenovana lica, neka šetaju sami, pa ćemo vidjeti onda šta će radnici i građani BiH reći na to. Mi ćemo blokirati granice – rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.
– To sve ide na štetu nas zaposlenih, jer bez obzira što sredstva postoje zbog tamo nekih političkih odluka mi najviše trpimo – kaže Ana Mrnjavac, predsjednik Sindikata UIO.
Oko 23 hiljade zaposlenih u institucijama BiH prima plate po osnovici iz 2024. godine, bez ikakvog povećanja. Značajan broj njih ima platu manju od minimalca koji je utvrđen u oba entiteta.
Vlada Republike Srpske planira da od avgusta poveća borački dodatak, dok će isplata povećanog iznosa biti realizovana u septembru. Potvrdu toga dao je predsjednik Vlade RS Radovan Višković, koji je najavio skorije razgovore sa predstavnicima boračkih i socijalnih udruženja.
Višković nije precizirao koliki će iznos povećanja biti, ističući da bi bilo neozbiljno spekulisati unaprijed. Time je ostalo nejasno da li će povećanje iznositi 5 procenata, kako je to ranije najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili će doći do izmjena.
– U narednim danima biće održani sastanci sa relevantnim udruženjima kako bi se dogovorili detalji oko povećanja boračkog dodatka. Ne bih govorio o konkretnim ciframa prije tih razgovora – poručio je premijer Višković.
Ukoliko bi se realizovalo Dodikovo obećanje o petoprocentnom uvećanju, to bi značilo da bi postojeći dodatak od 3 KM po mjesecu provedenom u borbenim dejstvima bio uvećan za svega 15 feninga, što je izazvalo negativne reakcije među borcima.
Iako je većina bivših boraca izražavala razočaranje takvom ponudom, Udruženje “Veterani Republike Srpske”, koje vodi Duško Vukotić, javno je pohvalilo zalaganje premijera Viškovića. U saopštenju ovog udruženja istaknuto je da podržavaju povećanje dodatka, kao i uvođenje sistemske kontrole putem boračkih legitimacija i revizije Registra boraca.
Iz istog udruženja su se ogradili od pojedinaca koji, kako tvrde, neovlašteno koriste njihov naziv u političke svrhe i javno nastupaju predstavljajući se kao veterani.
Nedeljko Klincov, potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, izjavio je za Srpskainfo da iz Viškovićeve najave nije jasno šta se tačno planira.
– Ako se ostane na Dodikovoj najavi od 5 posto, to je ponižavajuće. Možda Vlada sada želi popraviti utisak. No, koliko je meni poznato, Ustavni sud je već utvrdio da Vlada RS nema ovlašćenje da samostalno određuje iznos boračkog dodatka – rekao je Klincov.
On tvrdi i da je formirana radna grupa koja radi na novom zakonu o pravima boraca, ali da u njenom sastavu učestvuju samo pojedina udruženja koja, prema njegovim riječima, vlast doživljava kao podobna.
– Sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa i naše. Međutim, nismo dobili nikakvu pozivnicu da se uključimo u taj proces – kaže Klincov.
Između redova, Klincov sugeriše da vlast namjerno bira organizacije koje može lakše kontrolisati.
Kritikuje i izjave iz Udruženja “Veterani RS” koje se odnose na “lažne veterane”, smatrajući da su te riječi usmjerene protiv njegovog udruženja.
– Ako već govore o lažnim veteranima, neka Vukotić javno kaže koliko njegovih odbora postoji u Srpskoj. Znamo mi dobro kako je govorio na protestima prije deset godina, a sada se pretvorio u nekoga ko je blizak vlasti. Mi radimo pošteno i ne obaziremo se na njihove stavove – zaključuje Klincov.
Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i drugih artikala široke potrošnje, nastavljaju da rastu bez naznaka stabilizacije.
Posebno zabrinjava činjenica da građani najviše osjete udar upravo na namirnicama koje svakodnevno kupuju. Zbog sve izraženijih poskupljenja, mnogi su prinuđeni da smanje potrošnju čak i na najosnovnije artikle – bilo tako što kupuju manje količine, bilo da se okreću jeftinijim alternativama.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, značajan skok cijena u posljednjih godinu dana zabilježen je kod kafe, čokolade i kakaa.
Tako je kilogram kafe u maju ove godine koštao u prosjeku 29,32 KM, što predstavlja rast od čak 61,2% u odnosu na maj prošle godine.
Ni čokolada nije pošteđena – cijena kilograma mliječne čokolade porasla je za 58,8%, a trenutno iznosi 30,64 KM.
Cijena kakaa povećana je za 30,6% u istom periodu.
Ako se uporede podaci iz maja 2020. godine sa ovogodišnjim, poskupljenja su još izraženija. Prije pet godina, kilogram mljevene kafe koštao je 13,08 KM, dok je za kilogram mliječne čokolade bilo potrebno izdvojiti 16,32 KM.
Studenti FON-a i Poljoprivrednog fakulteta pozvali su opozicione stranke da bojkotuju rad Skupštine Srbije, ali bez vraćanja mandata.
Većina se odazvala pozivu, pojedini ćute, dok su se neke našle prozvanima i negativno odreagovale iako nisu dio parlamenta. Analitičari ocjenjuju da studenti na ovaj način pokušavaju da pojačaju pritisak za raspisivanje vanrednih izbora i motivišu birače, a da bi vraćanje mandata išlo u korist njihove štete.
Boban Stojanović, politikolog, kaže za “Blic” da vjeruje da iza poziva stoji ideja da se delegitimizuje Narodna skupština i time dodatno izvrši pritisak da se raspisu vanredni izbori.
– S tim što, viđali smo da takve stvari ne smetaju aktuelnoj vlasti pa ne vjerujem u pretjerani značaj izlaska iz Skupštine u tom smislu. Ali, vjerujem da je opozicija odgovorila na poziv studenata i iz razloga što su studenti mjesecima u blokadama fakulteta, a sada i narod na blokadama ulica – napominje Stojanović.
Sa time da se ovim pozivom postiže neka vrsta pritiska saglasan je i Dejan Bursać sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
– Ovo je jedna faza ponovnog podizanja pritiska na režim, baš u momentu kada se ponadao da će da se završi, da dolazi ljeto i da će blokade i protesti da splasnu. Međutim, ono što se dešavalo na protestima i blokadama govori nam da je daleko od toga da je gotovo i sad se ponovo aktiviraju akteri koji bi trebalo da budu ključni u borbi protiv režima, a to su opozicione stranke – napominje Bursać za “Blic”.
Taj pritisak, smatra on, motiviše opozicione a demotiviše birače vlasti.
Poziv opozicionim poslanicima stigao je tokom blokada više saobraćajnica u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima.
– Studenti pozivaju sve istinske opozicione političke aktere da pristupe bojkotu rada Skupštine, bez predaje mandata. Stanite uz studente i sve slobodoumne građane kako bismo izvršili pritisak na nelegitimni režim koji drži pod opsadom naša prava i našu slobodu. Hoćemo izbore! – poručili su studenti FON u blokadi.
Vraćanje mandata (ni)je bitno
U ovom pozivu sadržan je dio o vraćanju mandata, a Stojanović kaže da bi ono značilo da kada se svi poslanici i kandidati izređaju sa ostavkama da ti mandati dalje pripadaju drugim izbornim listama koje imaju sljedeće najveće količnike.
– Time bi se SNS dala dvotrećinska većina u parlamentu za mijenjanje Ustava koju sada nema i ne može ni da je zamisli. Tako da bi vraćanje mandata bilo nešto što bi vlast najviše željela i čime bi opozicija samo napravila problem. Zato su studenti, rekao bih i odgovorno, rekli da ne traže da se vrate mandati već da se samo bojkotuje rad parlamenta – ocjenjuje Stojanović.
Stojanović dodaje i da to može da bude jako važan pokazatelj za neki budući period.
– Ovo može da dovede do toga da se vrlo jasno i nedvosmisleno vidi sa čije su strane obje poslaničke grupe izabrane sa liste profesora Nestorovića, “Mi, glas iz naroda” i “Mi, snaga naroda” – ukazuje Stojanović.
Bursać, međutim, smatra da je manje važno da li će doći do vraćanja mandata.
– Akcenat je na pritisku kako bi se izgurali zahtjevi, a ovde je ključan zahtjev da se raspišu vanredni parlamentarni izbori – kaže Bursać.
Ko se odazvao?
Za sada se može reći da je šest stranaka u bojkotu parlamenta:
DS
Novi DSS
Ekološki ustanak
PSG
SSP
Pokret SRCE
Zeleno levi front
Šta opozicija misli o pozivu?
Radomir Lazović, šef poslaničke grupe ZLF, rekao je da poslanici te liste prihvataju poziv studenata u blokadi za napuštanjem Skupštine i da neće učestvovati na narednoj sjednici, ali je i poručio da se nada da je to “posljednji put da će komunicirati jednosmjerno”.
Aleksandar Jovanović Ćuta iz Ekološkog ustanka poručio je da će poslanici tog pokreta odazvati pozivu studenata i bojkotovati rad Skupštine Srbije i neće učestvovati na sjednicama.
I DS se pridružila pozivu studenata u blokadi i poručila svim opozicionim poslaničkim grupama da “bez odlaganja napuste rad obesmišljene Narodne skupštine i prihvate jasan i opravdan zahtjev studenata”.
U SSP su poručili da neće učestvovati u radu Narodne skupštine i da zahtjevaju “momentalno oslobađanje svih neosnovano uhapšenih studenata i građana”.
PSG saopštio je da su poslanici tog pokreta spremni da se odazovu pozivu studenata na neučestvovanje u radu parlamenta, dodavši da je “trenutak za zajednički otpor”
Pokret SRCE saopštio je da neće učestvovati u radu parlamenta dok se ne ispune četiri uslova: puštanje na slobodu svih privedenih studenata i građana, prekid nasilja i hapšenja onih koji mirno protestuju, povlačenja sa ulica pripadnika Žandarmerije i uklanjanja sa prostora Pionirskog parka i Trga Nikole Pašića “nezakonitog paravojnog kampa”.
U Narodnom pokretu Srbije (NPS) i Novom licu Srbije nisu konkretno odgovorili na studentski poziv, ali su uputili zahtjev predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da “hitno raspiše vanredne parlamentarne izbore” i poručili da su “otvoreni za razgovore sa studentima”.
Goran Ješić, predsednik novoosnovanog pokreta “Solidarnost”, na prijedlog studenata da se bojkotuje rat parlamenta napisao je: “Ne lupetajte”.
Državno tužilaštvo Hrvatske (DORH) saopštilo je da je država izgubila spor sa francuskom bankom Societe Generale (SG) pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu, koji je naložio Hrvatskoj da isplati odštetu od 17,5 miliona evra bez kamata.
U pitanju je spor koji je proizašao iz odluka Vlade premijera Zorana Milanovića iz 2015. godine, donijetih radi zaštite građana koji su imali kredite vezane za švajcarski franak i koji su bili pogođeni naglim porastom mjesečnih rata u domaćim bankama.
Francuska banka nije bila usamljena
U vrijeme kada je Milanovićeva vlada pokušala da zaštiti građane, SG je bila vlasnik Splitske banke i pridružila se ostalim bankama koje su pokrenule tužbu pred ICSID-om, tražeći zaštitu od mjera koje su sprovedene kroz izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama.
SG je u tužbi pozvala na Ugovor o uzajamnoj zaštiti investicija između Hrvatske i Francuske.
Presuda: Hrvatska mora da plati i troškove postupka
Pored 17,5 miliona evra, Hrvatska je dužna da nadoknadi i troškove postupka u iznosu od 2.823.741,42 evra, uz pripadajuću kamatu.
Inače, SG je prvobitno tražila 39,7 miliona evra, ali nije u potpunosti uspjela u svom zahtjevu, navodi se u saopštenju DORH-a, prenosi Jutarnji list.
Dogovor sa drugim bankama – ali ne i sa SG
Pored SG, arbitražne sporove protiv Hrvatske zbog mjera za “švajcarce” pokrenule su i banke OTP, Erste, Raiffeisen, UniCredit i Zagrebačka banka, kao i Addiko banka.
U julu 2021. godine, hrvatska Vlada je postigla dogovor sa svim tužiocima osim SG-a i Addiko banke, čime su sporovi prekinuti.
Tadašnji ministar finansija Zdravko Marić izjavio je da bi gubitak svih sporova Hrvatsku mogao koštati do 2,5 milijarde kuna.
Odluka je konačna i iznad domaćeg prava
Isplata 17,5 miliona evra sa kamatama je neopoziva, jer je Hrvatska kao potpisnica međunarodnih ugovora prihvatila da su odluke ICSID-a iznad domaćih sudova.
Slična situacija se dogodila 2022. godine, kada je Hrvatska izgubila spor protiv mađarskog MOL-a i bila dužna da isplati 184 miliona dolara, takođe bez kamata i troškova.
Zanimljivo: SG je napustila Hrvatsku još prije 9 godina
Francuska banka Societe Generale se još 2016. povukla sa hrvatskog tržišta, prodavši Splitsku banku mađarskoj OTP grupi, prenosi Telegraf.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je jutros da je razočaran ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da ne misli da će Putin zaustaviti rat u Ukrajini.
Tramp je rekao novinarima da će danas imati telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prenio je Rojters.
Prethodno je Tramp izjavio da telefonski poziv sa Putinom nije rezultirao nikakvim napretkom u naporima da se okonča rat u Ukrajini.
On je dodao da je sa Putinom, osim o Ukrajini, razgovarao i o Iranu, čiji su zvaničnici, kako je rekao, spremni da razgovaraju.
Tramp je u obraćanju novinarima u bazi Endruz rekao da će njegova administracija početi da šalje pisma zemljama za koje su namijenjene povišene carine, kako bi te države identifikovale carinske stope sa kojima će se suočiti pri uvozu u Sjedinjene Države.
Tramp je rekao da očekuje da će potpisati “nekoliko drugih sporazuma”, pored trgovinskog sporazuma objavljenog u sredu sa Vijetnamom.
Predsjednik SAD je takođe najavio da će danas potpisati “veliki lijepi zakon” o budžetu koji su usvojili republikanci u Predstavničkom domu.