VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusija: Kijev sprema provokaciju kako bi omeo održavanje rusko-američkog samita

    Rusija: Kijev sprema provokaciju kako bi omeo održavanje rusko-američkog samita

    Kijevski režim sprema provokaciju kako bi omeo održavanje rusko-američkog samita, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, pozivajući se na informacije iz više izvora.

    Neposredno pred samit na Aljasci, Vojska Ukrajine je planirala da izvede napad na jedno od gusto naseljenih stambenih kvartova u Harkovskoj oblasti. Odgovornost za izvođenje udara biće pripisana Oružanim snagama Rusije kako bi se stvorio negativan medijski ambijent.

    U Ministarstvu odbrane Rusije nisu isključili mogućnost provokacija i u drugim naseljenim mjestima pod kontrolom kijevskog režima.

    U pripremi za provokaciju, Kijev je vozilima Službe bezbjednosti Ukrajine doveo strane novinare u Čugujev da “pripreme izvještaje”, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    U aprilu 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane je izjavilo da su fotografije i video snimci koje je objavio Kijev, a koji navodno svedoče o zločinima ruskih vojnika u Buči, u Kijevskoj oblasti, još jedna ukrajinska provokacija. Kako je napomenulo rusko vojno ministarstvo, tokom vremena kada je grad bio pod ruskom kontrolom, nijedan lokalni stanovnik nije pretrpio nikakve nasilne akcije.

    Ministarstvo odbrane je napomenulo da su se sve ruske jedinice potpuno povukle iz Buče 30. marta 2022. godine i da izlazi iz grada u sjevernom pravcu nisu blokirani, dok su južne periferije, uključujući stambene zone, granatirale ukrajinske snage neprekidno iz artiljerije velikog kalibra, tenkova i višecevnih raketnih sistema.

    Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija kategorično odbacuje bilo kakve optužbe o umješanosti u smrt ljudi u Buči i zahtjeva da međunarodni lideri ne žure sa iznošenjem opštih optužbi protiv Rusije, već da saslušaju argumente Moskve.

  • Rubio: Priznavanje palestinske države od zapadnih zemalja je besmisleno

    Rubio: Priznavanje palestinske države od zapadnih zemalja je besmisleno

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da su zapadne zemlje koje planiraju priznati palestinsku državu sljedećeg mjeseca motivisane domaćom politikom u svojim zemljama. On je ove planove nazvao besmislenim.- To je simbolično i oni to rade prvenstveno iz jednog razloga, a to je njihova unutrašnja politika, njihova domaća politika – kaže Rubio.

    Kaže da je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, dijelovima Evrope i Irskoj, domaća politika postala antiizraelska.

    – Istina je da budućnost te regije neće biti odlučena nekom rezolucijom UN-a ili nekim saopšenjem za javnost premijera ili predsjednika neke zemlje. Biće odlučena kada palestinskim područjima ne upravljaju terorističke organizacije. Јer se na to zaista svodi, a to je bezbjednost Izraela – tvrdi Rubio.

  • Kako će teći proces pregovaranja BiH o članstvu s EU

    Kako će teći proces pregovaranja BiH o članstvu s EU

    BiH je u procesu pristupanja EU još praktično od solunskog samita EU 2001. godine, kada je definitivno odlučeno da se zemljama zapadnog Balkana dodijeli evropska perspektiva.

    Članstvo u EU se ne može “zaslužiti”, već ono mora biti odobreno od strane zemalja članica, odnosno one moraju željeti prijem novih članica.

    Članice EU su odlučile da zapadnom Balkanu otvore evropsku perspektivu i propisale uslove pod kojima se to može desiti – zemlje moraju poštovati osnovna ljudska prava i vladavinu zakona, moraju biti spremne da se integrišu u evropsko tržište i moraju pokazati spremnost da rade na pomirenju u regionu.

    BiH je trenutno zemlja kandidat, što znači da bi sljedeći korak trebalo da bude pokretanje pregovora, odnosno usvajanje pregovaračkog okvira.

    Nezvanično u razgovoru s novinarima, zvaničnici Evropske komisije priznaju da pojam “pregovori” ne odražava u potpunosti ono što će se dešavati.

    Više se radi o prihvatanju uslova koje postavljaju zemlje članice, nego o pregovaranju.

    U nedavnom razgovoru s hrvatskim diplomatom koji je s grupom novinara podijelio hrvatska iskustva, rečeno nam je da vješt pregovarački tim može isposlovati i posebne uslove, posebno u sektorima koji su politički osjetljivi u njihovoj zemlji, ali da je za to potreban dobar lokalni tim, i glavni pregovarač koji ne samo da mora imati dubinsko znanje evropskih integracija, nego i odlične lične kontakte u Briselu i evropskim metropolama.

    Proces pregovaranja je vjerovatno najsloženiji političko-administrativni proces kroz koji bilo koja zemlja mora proći i zahtijeva veliku koordinaciju unutar zemlje. S obzirom na to da je BiH “zapela” na izboru glavnog pregovarača, već je sad izvjesno da će to za BiH biti veoma težak proces. Činjenica da se u izboru glavnog pregovarača isključivo gleda kroz etničku prizmu i pripadnost političkoj grupaciji koja tu osobu kandiduje, ne obećava da će se BiH pokazati vještom kada proces počne.

    Pregovori o članstvu ne mogu početi dok se sve vlade EU ne dogovore, u obliku jednoglasne odluke Savjeta EU, o okviru ili mandatu za pregovore sa zemljom kandidatom. Pregovori se odvijaju između ministara i ambasadora vlada EU i zemlje kandidata na međuvladinoj konferenciji.

    Nakon tog prvog koraka, mora se sprovesti skrining, koji će pokazati u kakvoj situaciji se zemlja nalazi.

    S obzirom na to da je BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, u procesu stabilizacije i pridruživanja (SSP), a u Sarajevu postoji kancelarija specijalnog predstavnika EU, situacija u zemlji im je dobro poznata, pa bi se taj skrining mogao sprovesti brže. Delegacija EU je i do sada, uz pomoć iz Brisela, često preduzimala proaktivnu ulogu i pokušavala pomoći domaćim zvaničnicima da sprovedu neophodne korake ka evropskim integracijama.

    Prije početka pregovora, zemlja kandidat mora podnijeti svoj stav, a EU mora usvojiti zajednički stav. Za većinu poglavlja, EU će postaviti kriterijume za zatvaranje u ovom stavu koje zemlja kandidat mora ispuniti prije nego što se pregovori u dotičnoj oblasti politike mogu zatvoriti.

    Pregovori mogu da traju dugi niz godina, ne samo zbog obima posla koji zemlja kandidat treba da sprovede mijenjajući vlastite zakone i propise u skladu s pravnom stečevinom EU, nego i zbog internih procedura u Briselu, a posebno zato što je za svaki korak, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, potrebna saglasnost svih zemalja članica.

    Nakon potpisivanja ugovora, kandidat postaje zemlja pristupnica, što znači da se očekuje da postane punopravna članica EU na datum utvrđen ugovorom, pod uslovom da je ugovor ratifikovan. U međuvremenu, u statusu “aktivnog posmatrača”, ima koristi od posebnih aranžmana, kao što je mogućnost davanja komentara na nacrte prijedloga, komunikacija, preporuka ili inicijativa EU.

    S obzirom na to da BiH ima potpisan SSP s EU, tehnički proces biće mnogo lakši, jer je BiH već sprovela neke od velikih obaveza koje tek čekaju zemlje koje nisu na zapadnom Balkanu, a takođe žele da postanu članice.

  • Ilon Mask ugasio svoj superkompjuter

    Ilon Mask ugasio svoj superkompjuter

    Tesla napušta razvoj sopstvenog Dojo superkompjutera i prelazi na novu generaciju AI čipova, dok investitori pozdravljaju promjenu strategije.

    Izvršni direktor Tesle Ilon Mask potvrdio je gašenje projekta Dojo, superkompjutera razvijanog za treniranje vještačke inteligencije, ocijenivši ga kao “evolucioni ćorsokak”.

    Odluka je donesena nakon što je Tesla prešla na jedinstvenu AI6 arhitekturu čipova, koja kombinuje treniranje i rad u realnom vremenu, čime Dojo više nema tehničku i stratešku svrhu.

    “Dojo 3 u nekoj mjeri živi kroz veliki broj AI6 SoC-ova na jednoj ploči”, izjavio je Mask, dodajući da je kompanija sprovela kadrovske promjene kako bi ubrzala prelazak na novu tehnologiju.

    Umjesto razvoja sopstvenog masivnog superkompjutera, Tesla će se više oslanjati na čipove proizvedene u saradnji sa Samsungom, kao i na hardverska rješenja kompanija Nvidia i AMD.

    Vest o gašenju Dojo projekta investitori su dočekali pozitivno – akcije Tesle porasle su za oko 2,3 odsto, uz dodatni rast zahvaljujući regulatornom odobrenju za rad Teslinog robotaksija u Teksasu, prenosi B92.

  • Ljudska prava u BiH u fokusu izvještaja američkog State Departmenta

    Ljudska prava u BiH u fokusu izvještaja američkog State Departmenta

    Ministarstvo inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država objavilo je Izvještaj o stanju ljudskih prava za 2024. godinu, u kojem se navodi da su pojedine aktivnosti vlasti u Republici Srpskoj uticale na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

    U dokumentu se navodi da su vlasti u entitetu sa većinskim srpskim stanovništvom preduzimale mjere koje su, prema ocjeni autora izvještaja, imale posljedice po rad državnih institucija, međuetničke odnose i slobodu izražavanja.

    Prema izvještaju, javne izjave i pravne inicijative predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ocijenjene su kao faktor koji je uticao na političku situaciju i odnose unutar zemlje.

    Godišnji izvještaji SAD-a o ljudskim pravima obuhvataju stanje međunarodno priznatih prava i prava radnika u gotovo 200 zemalja širom svijeta.

    U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, navedeno je da među izazovima ostaju ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda, uključujući prijetnje i nasilje prema novinarima, kao i prisutnost najtežih oblika dječjeg rada.

    Takođe je istaknuto da institucije nisu preduzele sveobuhvatne mjere za identifikovanje i sankcionisanje odgovornih za kršenje ljudskih prava.

  • Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće gotovi prije roka, šta slijedi?

    Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće gotovi prije roka, šta slijedi?

    Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće završeni prije planiranog roka, potvrđeno je “Nezavisnim” u “Hrvatskim cestama”.

    Kako nam je rečeno, kompletni radovi biće završeni do kraja avgusta, a prethodni rok za završetak radova, koje izvodi “Integral inženjering”, bio je polovina septembra.

    Međutim, kao što smo već pisali, završetak radova neće značiti mnogo dok se ne otvori granični prelaz s hrvatske strane. S bh. strane Uprava za indirektno oporezivanje BiH izgradila je kompletan prelaz u skladu s evropskim standardima s velikim parkingom za kamione. U prethodnom sazivu Savjeta ministara BiH, koji je koliko-toliko normalno radio, bila je pokrenuta inicijativa s Hrvatskom da se izgradi integrisani granični prelaz koji bi služio za obje zemlje, ali to nije bilo moguće dijelom i zbog priprema Hrvatske da uđe u Šengen.

    Tehnički gledano, ne postoji pravilo koje bi spriječilo Hrvatsku i BiH da izgrade zajednički granični prelaz, čak i ako je Hrvatska u Šengenu, jer Evropsku komisiju jedino zanima da postoje tehnički uslovi da se kontroliše ulaz u šengensko područje ljudima i robi. Međutim, postoje praktična ograničenja zašto je ta procedura mogla biti komplikovanija u ovom slučaju. Prvo se odnosi na činjenicu da je u to vrijeme Hrvatska završavala pregovore s Evropskom komisijom o ulasku u Šengen, i svaka izmjena ili dodatna provjera koju bi Brisel trebalo da provede mogla bi u praktičnom smislu uticati na proces. Drugi se odnosi na fizičke kapacitete da li bi takav prelaz u praktičnom smislu mogao da obezbijedi sve vrste kontrola koje bi robni saobraćaj podrazumijevao, a da sve bude u skladu sa šengenskim pravilima.

    Osim toga, nezvanično se govori da je Hrvatska zainteresovana da prelaz najviše kategorije bude izgrađen u Svilaju na koridoru 5c zbog činjenice da je taj koridor važniji za EU od auto-puta Banjaluka – Gradiška, ali i zbog činjenice da Hrvatska želi da pomogne hrvatskom stanovništvu u tom području koje bi dobilo važan međunarodni granični prelaz.

    U Hrvatskoj su nam, pak, na direktno pitanje negirali da postoji bilo kakva veza između prelaza Gradiška i prelaza Svilaj.

    U najnovijem odgovoru Ministarstva finansija Hrvatske o statusu radova na graničnom prelazu za koji su oni nadležni, rečeno nam je da su građevinski i zanatski radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza završeni.

    “Preostali radovi iz nadležnosti Ministarstva finansija odnose se na uređenje okoline, saobraćajnih ostrva i promjenjive signalizacije te zavise od završetka radova na saobraćajnim površinama u zoni graničnog prelaza i snabdijevanja saobraćajnom opremom. Navedeni radovi te radovi na izgradnji pristupnih saobraćajnica s hrvatske strane na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH u ingerenciji su ‘Hrvatskih cesta’ d.o.o”, rekli su nam oni.

    Na pitanje kada bi prelaz mogao biti otvoren, uputili su nas na Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.

    “U vezi sa planom završetka tih radova upućujemo na ‘Hrvatske ceste’ d.o.o. U tom smislu, nakon završetka svih radova s obje strane granice u koordinaciji s bh. stranom novi granični prelaz biće pušten u funkciju”, rekli su nam oni.

    Kao po već ustaljenom običaju, nikakav odgovor od strane bh. institucija na naša pitanja o eventualnom otvaranju prelaza nismo dobili.

  • Objavljeni detalji sastanka Tramp-Putin

    Objavljeni detalji sastanka Tramp-Putin

    Sastanak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina održaće se u američkoj vazduhoplovnoj bazi Elmendorf-Ričardson na Aljasci, prenosi CNN, pozivajući se na obaviještene izvore.

    “Organizatori su zaključili da je jedini grad u ogromnoj državi koji bi mogao biti pogodna lokacija za samit bio Enkoridž. I samo je vojna baza Elmendorf-Ričardson, koja se nalazi na sjevernom obodu grada, ispunila uslove da bude domaćin istorijskog sastanka”, izvijestio je CNN.

    Sagovornici američke televizije su pojasnili da se Bijela kuća nadala da će izbjeći situaciju u kojoj bi ruski predsjednik i njegova pratnja bili primljeni u američkom vojnom objektu, ali je Aljaska trenutno na vrhuncu turističke sezone, tako da nije pronađena druga pogodna lokacija za sastanak na vrhu.

    Sinoć je Bijela kuća saopštila da će se sastanak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina održati u petak u Enkoridžu, na Aljasci.

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit saopštila je sinoć na konferenciji za novinare da će u petak ujutro predsjednik Tramp otputovati u Enkoridž na Aljasci, na bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Livit je dodala da ”ne želi da postavlja crvene linije” za Trampa u kontekstu pregovora, i dodala da je Tramp pozvao Ukrajinu i Rusiju da se direktno uzajamno angažuju jedna s drugom kad je riječ o humanitarnim pitanjima.

    Navela je da će sastanak Trampa i Putina biti ”vježba slušanja za predsjednika (SAD)”.

    “Samo jedna strana uključena u ovaj rat biće prisutna, pa je ovo prilika za predsjednika (Trampa) da stekne dublji i bolji uvid u to kako bismo, nadamo se, mogli da okončamo ovaj rat. To će biti vježba slušanja za predsednika (Trampa)”, rekla je Livit.

    Ona je nagovijestila da postoje planovi da Tramp u budućnosti posjeti Rusiju.

    Tramp je ranije izjavio da će obje zaraćene strane morati da ustupe dio teritorije kako bi se okončao krvavi sukob koji traje više od tri godine.

    Kremlj i Bijela kuća su ranije najavili da će se Putin i Tramp sastati na Aljasci 15. avgusta, ali tačna lokacija do sinoć nije bila poznata, prenosi Telegraf.

     

  • Kako opozicija planira prijevremene izbore

    Kako opozicija planira prijevremene izbore

    Dok vlast u Republici Srpskoj ponavlja da prijevremenih izbora za predsjednika Srpske neće biti, opozicija i dalje pokušava da se usaglasi – ako izbori ipak dođu, ko će im biti zajednički kandidat? U tom lavirintu kalkulacija, unutaropozicionih razmirica i ličnih ambicija, SDS figurira kao onaj koji bi trebalo da povuče ključni potez.

    Prema tvrdnjama izvora iz vrha SDS-a, upravo bi ta stranka trebalo da predloži ime, uz očekivanje da ga podrže svi ostali opozicionari. Problem nastaje na prvoj krivini: PDP i njegov lider, Draško Stanivuković, kategorično odbijaju ideju izlaska na prijevremene izbore. A ako do njih ipak dođe – Stanivuković vidi rješenje u „nestranačkoj ličnosti“ iz akademskih krugova. „Nikakva imena nisam spominjao, niti ću licitirati njima“, poručio je nedavno, jasno dajući do znanja da kandidat ne bi smio dolaziti iz stranačkih redova.

    Dok Stanivuković mjeri distancu od stranačkih kandidata, iz SDS-a priznaju da još nisu zaključili koja bi to osoba bila njihov izbor. Imena poput Marinka Božovića i Ljubiše Petrovića vrte se u kuloarima, ali, kako ističu, odluka još nije donesena. Sastanak opozicionih lidera, na kojem bi se o svemu tome otvoreno govorilo, očekuje se, kažu, najkasnije za deset dana.

    U priču ulazi i Nebojša Vukanović, lider Liste Za pravdu i red, koji potvrđuje da se sastanak planira uskoro, vjerovatno do kraja ove ili početkom naredne sedmice. „Nedavno sam o tome razgovarao s vršiocem dužnosti predsjednika SDS, Jovicom Radulovićem, a kontaktiraću ga i ovih dana“, navodi on, očekujući da će se na sastanku naći predstavnici svih opozicionih stranaka.

    No, Vukanović odbacuje Stanivukovićevu zamisao o „akademskom“ kandidatu. „Ne postoji u Srpskoj bilo ko, od predsjednika mjesne zajednice koja ima 50 stanovnika pa na više, da nije pod kontrolom Dodika i da on tu nije postavio svog čovjeka od povjerenja, a ne da se za predsjednika Republike Srpske postavi nestranačka ličnost. To može biti neko ko bi, tobože, bio nestranačka ličnost, ali bi suštinski bio čovjek SNSD“, tvrdi on, optužujući da se najviše spekuliše imenom Vitomira Popovića, u kontekstu dogovora između Stanivukovića i Dodika.

    Skeptičan je i prema Dodikovim javnim izjavama da izbora neće biti. „Vidjećete da će na kraju, kao i svaki put, Dodik podviti rep i izaći na izbore sa svojim kandidatom, što će još više dovesti u problem Stanivukovića. Vjerujem da će 80 odsto pristalica PDP izaći na izbore i glasati za kandidata opozicije“, uvjeren je Vukanović.

    S druge strane, predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, priznaje da je i sama imala razgovor sa Radulovićem, ali bez konkretnih dogovora. Njeno mišljenje o Stanivukovićevom prijedlogu je jasno: „Vidimo da je Stanivuković iznio neki svoj prijedlog koji je apsolutno neprihvatljiv za Narodni front, ali i ostale opozicione stranke. Narodni front ne planira ni da razmatra prijedloge koje je iznio Stanivuković“.

    Ipak, Trivićeva uviđa da je, unatoč problemima unutar SDS-a, ta stranka prirodna tačka okupljanja. „Najlogičnije bi bilo da SDS bude ta tačka okupljanja kao najveća opoziciona stranka, uprkos njihovim unutrašnjim izazovima. Oni će i odrediti format sastanka i vrijeme njegovog održavanja. Od njih se to očekuje i u tom smislu polažem nade u SDS“, poručuje ona.

    Ukratko, opozicioni sto i dalje čeka da se postavi. Stolice su tu, učesnici se pozivaju, ali na jelovniku i dalje nema konačnog imena. A sat, politički gledano, neumoljivo otkucava.

  • Zelenski: Rusija se ne sprema za kraj rata već priprema novu ofanzivu

    Zelenski: Rusija se ne sprema za kraj rata već priprema novu ofanzivu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da se ruska vojska ne sprema da okonča rat, već priprema nove ofanzivne operacije.

    Zelenski je na Iksu zahvalio liderima Evropske unije na dosadašnjoj podršci Ukrajini.

    U svojoj objavi, Zelenski je istakao da je “ključno” da jedinstvo stavova ostane “nepoljuljano” i pozvao je partnere da pojačaju pritisak na Rusiju.

    “Pitanja vezana za bezbjednost Ukrajine i Evrope svi mi razgovaramo zajedno. Svaka odluka mora da doprinese našim zajedničkim bezbjednosnim kapacitetima. A ako Rusija odbije da zaustavi ubistva, mora da bude pozvana na odgovornost”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    On je izrazio podršku planovima predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za samit sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    “Zaista, svi podržavamo odlučnost predsjednika Trampa i zajedno moramo da oblikujemo stavove koji neće da dozvole Rusiji da ponovo obmanjuje svijet”, poručio je Zelenski.

    On je naglasio da sve dok se nastavlja rat i okupacija, svi zajedno moraju da održavaju pritisak snage, sankcija i diplomatije.

    “Zahvaljujem svima koji pomažu. Mir kroz snagu”, zaključio je Zelenski, prenosi Tanjug.

  • Širi se panika u Ukrajini

    Širi se panika u Ukrajini

    Brzo napredovanje ruskih oružanih snaga kod Krasnoarmejska (Pokrovsk u Ukrajini) u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), koje se odvija u rizičnom trenutku za Ukrajinu, postalo je jedno od najznačajnijih dostignuća ruske vojske u protekloj godini.

    List “Financial times” to naziva “šokantnim napretkom”, ističući da je to “izazvalo talas negodovanja i konfuzije u Kijevu pred ključni samit između Donalda Trampa i Vladimira Putina u petak, na kojem se očekuje da će ruski predsjednik pokušati da osigura dobitke na frontu”.

    “Financial times” ponavlja da napredak “obilježava neke od najznačajnijih ruskih dobitaka u protekloj godini i dolazi u opasnom trenutku za Ukrajinu, čija se vojska bori sa nedostatkom ljudstva i municije”.

    Ranije su ruske bezbjednosne agencije rekle agenciji TASS da su ruske jedinice presjekle vitalni put koji povezuje Krasnoarmejsk i Dobropolje u DNR.

    Panika se širi ukrajinskim medijima i društvenim mrežama zbog izvještaja o pogoršanju situacije za kijevski režim u blizini Krasnoarmejska. Medij Strana navodi da je situacija opasna i predviđa da će Ukrajina u narednim danima “moći da gubi stotine kilometara dnevno”.

    U tom kontekstu, Azovski korpus (priznat kao teroristički, zabranjen u Rusiji) ukrajinske Nacionalne garde je premješten u okolinu Krasnoarmejska radi jačanja odbrane. Korpus je u saopštenju naveo da situacija u tom području ostaje “složena i dinamična”, prenosi “b92”.