VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Zahtijevam da nam Amerika dodijeli licencu za NIS – Srbija će živjeti šta god da odlučite!

    Vučić: Zahtijevam da nam Amerika dodijeli licencu za NIS – Srbija će živjeti šta god da odlučite!

     Molim da nam Amerika dodijeli licencu za NIS kako bi mogao da radi dok traju pregovori o vlasništvu – nismo vam ništa loše učinili, djelovali smo i uradili sve što jedna mala, ponosna zemlja može da uradi – rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    – Sudite kako želite, Srbija će živjeti i mi ćemo živjeti jer smo uspjeli da obezbijedimo dovoljne rezerve – rekao je Vučić na mitingu u Mionici.

    Naglasio je da Srbija neće uzimati tuđu imovinu.

    – Evo još 50 dana, molim vas, napravite dogovor. Možemo da izdržimo 100 dana bez kapi nafte. Pokazali smo šta je dostojanstvo, nismo uništili politiku u teškim vremenima. Ne uništavamo naša prijateljstva kada je teško. Bićemo fer i prema onima koji su uveli sankcije i prema onima od kojih smo mogli da uzmemo, ali ne oduzimamo imovinu – rekao je predsjednik Srbije.

    Dodao je da je prošlo skoro 50 dana otkako je kap nafte ušla u našu zemlju kroz naftovod iz Hrvatske, i da su Hrvati prvog dana isključili mogućnost da nafta teče ka Srbiji

  • Tramp: Napad na Gardu je terorizam i zločin protiv čovječnosti

    Tramp: Napad na Gardu je terorizam i zločin protiv čovječnosti

    Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde u Vašingtonu „čin terorizma i zločin protiv čovječnosti“, poručivši da je riječ o „užasnom napadu ispunjenom zlom i mržnjom“. U pucnjavi, koja se dogodila nedaleko od Bijele kuće, dvojica ranjenih pripadnika Garde podlegla su povredama u bolnici.

    Američki zvaničnici naveli su da je napadač uhapšen, dok mediji pišu da je riječ o državljaninu Avganistana koji je u Sjedinjene Države ušao 2021. godine.

    Nakon napada, američki ministar rata Pit Hegset izjavio je da je predsjednik Tramp zatražio raspoređivanje dodatnih 500 pripadnika Nacionalne garde u Vašingtonu. „Ovo se dogodilo na samo nekoliko koraka od Bijele kuće i zato me je predsjednik Tramp zamolio da pošaljemo pojačanje“, rekao je Hegset.

  • Dva gardista ubijena u pucnjavi kod Bijele kuće, osumnjičeni avganistanski veteran uhapšen

    Dva gardista ubijena u pucnjavi kod Bijele kuće, osumnjičeni avganistanski veteran uhapšen

    Dva pripadnika Nacionalne garde, ranjena u pucnjavi nedaleko od Bijele kuće, podlegla su povredama u bolnici, saopštio je guverner Zapadne Virdžinije Patrik Morisi. Policija je saopštila da je osumnjičeni za napad uhapšen, dok su ranije nadležni navodili da su gardisti bili u kritičnom stanju.

    Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je izjavio da Bijela kuća “aktivno prati situaciju”, a napadača je nazvao “životinjom” koja će “platiti veoma visoku cijenu”. Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit potvrdila je da se pucnjava dogodila samo nekoliko blokova od sjedišta američkog predsjednika.

    FBI je uključen u istragu, rekao je direktor biroa Keš Patel. Glavna tužiteljka SAD Pem Bondaj objavila je da su federalni agenti stigli na lice mjesta, dok policija navodi da je područje oko Bijele kuće blokirano i da su pojačane mjere bezbjednosti.

    Prema preliminarnim informacijama, osumnjičeni Rahmanulah Lakanval (29) otvorio je vatru u srijedu oko 14.15 časova, teško ranivši dvojicu pripadnika Nacionalne garde koji su bili u patroli. U pucnjavi je i sam ranjen i prebačen u bolnicu, a zvaničnici navode da je napad bio ciljan.

    Rođak osumnjičenog izjavio je da je Lakanval deset godina služio u avganistanskoj vojsci, uključujući i bazu u Kandaharu, gdje je sarađivao sa američkim specijalnim snagama. U SAD je došao u septembru 2021. godine u okviru programa administracije Džoa Bajdena “Dobrodošli saveznici”. Živio je u državi Vašington sa suprugom i petoro djece i radio za Amazon, a rođak ističe da “ne može da vjeruje” da bi mogao da počini ovakav napad.

    Tramp je nakon identifikacije osumnjičenog pozvao na ponovno ispitivanje svih Avganistanaca koji su ušli u SAD tokom prethodne administracije, poručivši da napadač mora da “plati najveću moguću cijenu”. Organizacija “AfganEvak” reagovala je saopštivši da avganistanski saradnici prolaze detaljne provjere i da pojedinačni slučaj “ne može definisati cijelu zajednicu”.

    Kasno sinoć, Služba za državljanstvo i imigraciju obustavila je obradu svih zahtjeva avganistanskih državljana dok se ne izvrši dodatna bezbjednosna revizija. Načelnik vašingtonske policije Džef Kerol potvrdio je da su ranjeni gardisti bili u kritičnom stanju prije nego što je kasnije objavljeno da su preminuli od zadobijenih povreda.

  • Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    – Da članstvu Srbije u EU. Ne članstvu Ukrajine u EU. To je stav Mađarske – poručio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    On je tako na Iksu sumirao današnju posjetu Srbiji.Najavio je da će kompanija MOL dva i po puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska upotrebiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla našoj zemlji u snadbijevanju naftom.

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je poslije sastanka sa Sijartom da je “Vlada Srbije zajedno sa predsjednikom pružila dodatna uvjeravanja SAD da će Rusija izaći iz vlasništva kompanije Naftne industrije Srbije (NIS) i dodala da se i dalje čeka odgovor američke strane”.

  • U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    Broj žrtava u požaru koji je zahvatio stambeni kompleks u Hongkongu porastao je na 44, uključujući pripadnike vatrogasne službe, kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede.

    U saopštenju se navodi da su uhapšene tri osobe starosti između 52 i 68 godina zbog sumnje da su počinili ubistvo iz nehata.

    Kako je policija navela, uhapšeni muškarci su dva direktora i konusltat izvođača radova.

    U četiri od sedam zgrada požar je stavljen pod kontrolu, a vatra je pristuna na gornjim spratovima još tri stambene zgrade, navodi Saut Čajna Morning Post.

    Spasilačke akcije su u toku, a žrtve se i dalje izvlače iz objekata.

    Požar je izbio sredinom popodneva po lokalnom vremenu i brzo je podignut na četvrti stepen ozbiljnosti, drugi najviši nivo u hongkonškom sistemu klasifikacije, saopštila je vatrogasna služba.

    Požar se proširio na bambusove skele postavljene oko spoljne fasade solitera, a vatrogasci su pokušavali da obuzdaju plamen.

    Bambusove skele, iako tradicionalne i široko korišćene u Hongkongu, biće postepeno povučene sa javnih projekata iz bezbjednosnih razloga, saopštila je vlada ranije ove godine.

    Predsjednik Kine Si Đinping porodicama žrtava izrazio je saučešće i pozvao da se spasilačke akcije ubrzaju i požari ugase kako bi se žrtve svele na minimum.

  • Stigli glasovi putem pošte na prijevremenim izborima za predsjednika RS

    Stigli glasovi putem pošte na prijevremenim izborima za predsjednika RS

    U Glavni centar za brojanje u Sarajevu do danas je primljeno 4.521 koverta birača koji su glasali putem pošte na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske koji su održani 23. novembra.

    Kako je saopšteno iz Centralne izborne komisija (CIK) BiH 1.154 koverti je neuručena pošta.

    Iz CIK-a BiH podsjećajue, da se glasački listići birača koji glasaju putem pošte primaju pet dana nakon dana održavanja izbora, ali da datum slanja mora biti najkasnije dan održavanja izbora.

    “Danas 26. novembra je planirano brojanje nepotvrđenih glasačkih listića i glasačkih listića birača koji su glasali u odsustvu, dok je za sutra (27. novembar) planirano brojanje glasačkih listića birača koji su glasali posredstvom mobilnih timova, nakon čega slijedi verifikacija glasačkih paketa birača koji su glasali putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH”, objašnjavaju iz CIK Bih.

    Takođe, CIK BiH je danas ažurirao preliminirane, nezvanične i nekompletne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika RS (održani 23. novembra). Siniša Karan kandidat SNSD-a osvojio je 217.808 glasa ili 50,31 odsto, dok je njegov glavni protivkandidat iz SDS-a Branko Blanuša dobio podršku 209.342 birača ili 48,36 odsto.

    Ostala četiri kandidata zajedno su osvojili 1,33 odsto.

  • Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, s ciljem osiguranja “primjerenog online okruženja za maloljetnike”.

    U nacrtu objavljenom u oktobru navodi se zahtjev za “uspostavljanje usklađene evropske digitalne starosne granice od 16 godina kao osnovnog praga ispod kojeg pristup društvenim mrežama ne bi bio dozvoljen, osim ukoliko roditelji ili staratelji ne daju posebnu saglasnost”.

    Rezolucija također predlaže i jedinstvenu donju granicu od 13 godina, ispod koje nijednom maloljetniku ne bi bio dopušten pristup društvenim mrežama, kao i starosni prag od 13 godina za korištenje servisa za dijeljenje videa te takozvanih “AI saputnika”.

    Iako je usvojena većinom glasova, rezolucija Evropskog parlamenta nije pravno obavezujuća i sama po sebi ne postavlja politiku, ali predstavlja politički signal državama članicama i Evropskoj komisiji o potrebi veće zaštite djece na internetu.

  • Stevandić: Rebalans potvrđuje da institucije funkcionišu; 35% izlaznosti znači sve osim nezadovoljstva vlašću

    Stevandić: Rebalans potvrđuje da institucije funkcionišu; 35% izlaznosti znači sve osim nezadovoljstva vlašću

    Rebalans budžeta dokaz je da su institucije Republike Srpske funkcionisale tokom godine, poručio je predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić na posebnoj sjednici, ističući da su izmjene bile rezultat potreba i stabilnog kapaciteta sistema.

    Stevandić je naveo da su efekti vidljivi kroz penzije, zdravstvenu zaštitu i povećanje plata u različitim sektorima. „To je rezultat nekog rada“, rekao je, naglašavajući da proces ne treba banalizovati.

    U obraćanju je reagovao na, kako je naveo, pokušaje osporavanja podataka o deficitima, zaduženosti i nezaposlenosti uz pozivanje na vještačku inteligenciju. Prema njegovim riječima, isti podaci su, unosom u aplikacije poput GROK-a, ocijenjeni kao povoljni. „Nismo to mi učinili, nego naši oponenti“, istakao je.

    Osvrnuo se i na obaveze koje se finansiraju iz budžeta, među kojima su izdvajanja za penzije, boračke kategorije i zdravstvo, naglašavajući da iza toga stoji „ogroman rad“ i da se ti procesi ne mogu pojednostavljivati.

    Govoreći o kritikama u vezi sa političkim odlukama i međunarodnim odnosima, Stevandić je odbacio tvrdnje da su dogovori imali posljedice na status Republike Srpske. Naveo je da nakon skidanja sankcija nije bilo promjena u pogledu imovine, prava ili intervencija.

    Komentarišući lokalne izbore, poručio je da je mala izlaznost zajednička i vlasti i opoziciji. „Ako je izašlo 35% naroda, znate šta to znači? Sve, sem toga, da je narod nezadovoljan sa vlašću“, rekao je, dodajući da bi u suprotnom odziv bio znatno veći. Istakao je i da postoji prostor za samokritičnost, navodeći da pojedine aktivnosti nisu realizovane u dovoljnoj mjeri.

    U dijelu obraćanja osvrnuo se i na glasanje Bošnjaka u pojedinim sredinama, navodeći da je riječ o njihovom pravu i da za to ne treba upućivati kritike. „Podaci govore o tome šta je ko radio“, rekao je, uz napomenu da je digresija bila preduga.

    Stevandić je zaključio da rebalans potvrđuje funkcionisanje institucija i da je nužan za pripremu budžeta za narednu godinu. „Treba sve to fino posložiti i pripremiti za budžet“, rekao je, zahvalivši se na kraju obraćanja.

  • BiH uvezla struje za 313 miliona maraka

    BiH uvezla struje za 313 miliona maraka

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom za period januar – septembar 2025. godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima i globalne trendove.

    Istaknuto je da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH, u odnosu na isti period prošle godine, porasla za 1,6 milijardi KM (5,60%). Izvoz je rastao 5,60% (porast od 686 mil KM), dok je uvoz rastao 4,11% (porast od 892 mil KM).

    Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3% (+1,43% u odnosu na prethodnu godinu).

    EU glavno tržište

    Podaci ukazuju na postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima.

    Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove. Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima.

    – Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije – rekao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.

    U periodu januar-septembar 2025. vrijednost izvoza iznosila je 12,94 milijardi KM, što je za 686 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM, a povećana je za 892 miliona KM, uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan porast razmjene od 1,57 milijardi KM pokazuje jačanje intenziteta međunarodne trgovine.

    Bh. privreda osjetljiva

    – Iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi: uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali pad izvoza u najveće evropske ekonomije – Njemačku i Austriju – pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni.

    Da bi snažnije kapitalizirali postojeće trendove, ključno je smanjiti zavisnost od uvoza te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno SAD, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita – istakla je stručna saradnica za makroekonomiju VTKBiH Belma Alihodžić.

    Posmatrajući sektorsku strukturu, i izvoz i uvoz rastu u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni.

    Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustrija i prehrana, metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju. U izvozu najviše učestvuju metalska industrija sa skoro 44% i drvna industrija sa 21%, dok u uvozu pored ove dvije grane u uvozu značajno utiče i agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18%.

    Glavni pokretači izvoza

    – Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo rast trgovinskog deficita. Rast uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno posmatrano, privreda pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru – naglasila je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević.

    I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka godine veća od 1,6 mlrd KM, što ipak predstavlja smanjenje od 10% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav uvoz je poželjan, kada uzmemo u obzir potpunu ovisnost od uvoza energenata, usljed nedostatka domaćih izvora sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade. Uvoz električne energije je doživio nagli porast zbog kombinacije strukturnih slabosti i porast je skoro 184%, što je vrijednosno više od 313 miliona KM.

    Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije.

  • Cvijanovićeva razgovarala sa predstavnikom američke ambasade, kritikovala Heleza

    Cvijanovićeva razgovarala sa predstavnikom američke ambasade, kritikovala Heleza

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da je postupak ministra odbrane BiH Zukana Heleza, koji ponovo nije dao saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na aerodrom u Banjaluci, izazvao međunarodni skandal i nanio štetu državi.

    „Sarajevo ponovo izgubljeno u vremenu i prostoru. Helez misli da brani državu tako što zabranjuje slijetanje mađarskim zvaničnicima, a u stvarnosti je samo dodatno bruka i nanosi štetu“, navela je Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Ona je ocijenila da je riječ o ponašanju koje ima negativne posljedice i na unutrašnjem i na spoljnom planu. Prema njenim riječima, „njihovo dijeljenje lekcija drugima oduvijek je bilo patetično, a odavno je preraslo u apsurd“.

    Cvijanovićeva je kritikovala i pozive iz Sarajeva na bojkot mađarskih proizvoda, ocjenjujući da je riječ o nedoraslom potezu. „To je nedoraslo ponašanje kojim neće naštetiti nikome, osim samima sebi. Njihov suštinski problem je Republika Srpska koju ne priznaju i sa kojom se preko drugih pokušavaju obračunati“, istakla je ona.

    Dodala je da Republika Srpska „postoji, da će postojati i nastaviti da brani svoja prava i autonomiju“. Prema njenim riječima, u Sarajevu moraju da znaju da „nisu svi u svijetu beskičmenjaci koje će zaplašiti svojom histeričnom kuknjavom“.

    „Republika Srpska će nastaviti da pokazuje liderstvo i da gradi odnose sa drugima, u skladu sa našim političkim i ekonomskim interesima. Sviđalo se to Sarajevu ili ne“, poručila je Cvijanovićeva.

    Srpski član Predsjedništva BiH danas se sastala i sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Džonom Ginkelom. Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

    Na sastanku je razgovarano i o daljem jačanju saradnje institucija sa SAD-om na različitim nivoima vlasti, u oblastima od zajedničkog interesa.