VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bocan-Harčenko: Presuda predsjedniku Srpske nema veze sa pravom

    Bocan-Harčenko: Presuda predsjedniku Srpske nema veze sa pravom

    Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da presuda Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nema veze sa pravom i donesena je da bi Dodik bio sklonjen sa političke scene, a krajnji cilj je oduzimanje nadležnosti i statusa Republike Srpske.

    Bocan-Harčenko je naglasio da Dodik decenijama štiti status entiteta i nadležnosti Republike Srpske, što obezbjeđuje njen opstanak u okviru BiH.

    Ruski ambasador napomenuo je da u centralizovanoj BiH srpski narod ne bi imao mogućnosti za preživljavanje.

    On je istakao da će Moskva nastaviti relevantne aktivnosti na međunarodnom planu, a od presudnog značaja u ovim okolnostima je podrška Beograda.

    Spona Srbije i Srpske je prirodna, naveo je Bocan Harčenko, a Zapad želi da je uništi, shvatajući da je to najvažniji oslonac za Republiku Srpsku.

    – Stav Moskve se potpuno podudara sa stavom Beograda, to je izmišljena odluka koja nema nikakve veze s pravom – rekao je Bocan-Harčenko za “Politiku”, odgovarajući na pitanje da li Beograd i dalje može da računa na podršku Moskve po pitanju ključnih nacionalnih izazova, a prije svega kada je riječ o Kosovu i Metohiji i Republici Srpskoj.

    On je dodao da, nažalost, ni nakon 30 godina nije postignut visok nivo pomirenja i integracije unutar BiH.

    – Treba da se izbjegne sukob i tu nema drugih opcija osim dejtonske BiH, jer se vodi priča o centralizaciji Bosne, ali u takvoj zemlji srpski narod kao manjina ne bi ima ni pravo glasa, niti mogućnosti za preživljavanje – napomenuo je Bocan-Harčenko.

    On je rekao da, što se tiče Kosova i Metohije, Priština nastavlja i nastaviće pritisak na Srbe, posebno na sjeveru i stalno stvara nova žarišta krize.

    Bocan-Harčneko je naglasio da će Moskva iskoristiti sve mogućnosti za podršku Srbiji.

    – Koristićemo sve mogućnosti koje proističu iz članstva Rusije u Savjetu bezbjednosti UN. Uostalom vidi se da od dijaloga Beograd – Priština pod okriljem EU nema ništa – konstatovao je Bocan-Harčenko.

  • Milanović pozvao Vladu i Brisel na hitno priznavanje Palestine

    Milanović pozvao Vladu i Brisel na hitno priznavanje Palestine

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao je Vladu premijera Andreja Plenkovića i zemlje članice Evropske unije na hitno djelovanje i priznavanje Palestine.

    Milanović je pozvao Vladu premijera Plenkovića da pokrene proceduru priznavanje Palestine, a Evropsku uniju da zastupa stav o obustavi i zabrani svakog oblika vojne saradnje s izraelskim režimom.

    – Hrvatska mora imati stav, a ne samo slijediti uputstva Brisela – rekao je Milanović, koji najavu Izraela da zauzme Gazu vidi kao plan etničkog čišćenja.

    Izrael je najavio zauzimanje preostala dva uporišta Hamasa u novoj ofenzivi u Gazi koja bi, prema očekivanjima, trebalo da bude brzo završena i okonča rat.

  • Vučić potvrdio da je razgovarao s Dodikom; Borićemo se za mir i stabilnost

    Vučić potvrdio da je razgovarao s Dodikom; Borićemo se za mir i stabilnost

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da je razgovarao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, da je siutuacija veoma teška nakon presude i odluke CIK-a, ali da će uvijek biti uz srpski narod i Republiku Srpsku.

    – Teška je situacija, razgovarao sam sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. U narednim danima ćemo se i vidjeti. Јa ne mogu da donosim planove u ime Republike Srpske, ali jesam uz naš narod – istakao je Vučić, tokom gostovanja na Pink TV.

    Play Video

    On je dodao da nije saglasan sa stranim faktorom koji misli da je Dodik jedini krivac za sve.

    – Dodik je bio u pravu po pitanju imovine, a oni su to namjerno gurali do kraja i tjerali ga u ćošak. Borićemo se za mir i stabilnost – dodao je Vučić.

  • Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini

    Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini

    Američki i ruski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin sastaće se na Aljasci 15. avgusta ne bi li konačno postigli dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

    A kako bi taj dogovor mogao da izgleda? Analitičari su izdvojili pet potencijalnih scenarija, od kojih nijedan nije povoljan za Kijev.

    Taj sporazum će, sva je prilika, podrazumijevati izvjesnu razmjenu teritorija. Sam Tramp je rekao da će između Rusije i Ukrajine doći do “razmjene teritorija na dobrobit obje strane”, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbio uz poruku da “Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatorima”.

    Putin je navodno rekao Americi da će zaustaviti sukobe u zamjenu za istočnu Ukrajinu.!
    On je u Moskvi predstavio plan Trampovom izaslaniku Stivu Vitkofu. Sporazum će navodno zahtijevati da Ukrajina ustupi istočni region Donbas, koji je većinski pod kontrolom Rusije, a zauzvrat će samo zaustaviti borbe.

    Putin je, kako se navodi, rekao Vitkofu da će pristati na potpuni prekid vatre ukoliko Ukrajina povuče svoje snage iz ostatka istočnog regiona, čime bi Rusija kontrolisala Donjeck i Lugansk, kao i poluostrvo Krim.

    Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
    Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
    Predstojeći samit na Aljasci otvorio je pitanje kako bi rat mogao da se okonča. Postoji više mogućih scenarija. Neki su više, a neki manje vjerovatni.

    1. Putin pristaje na bezuslovni prekid vatre
    Ovaj scenario je malo vjerovatan.

    Prema “Bildu”, ruska strana je predložila samo “sektorski prekid vatre”, kao što je uzajamno odricanje od napada na energetska postrojenja ili velike gradove iza linija fronta. Međutim, Putin ni pod kojim okolnostima ne želi da zaustavi velike ruske ofanzive duž fronta, iako su SAD zauzvrat predložile ukidanje sankcija Rusiji i sklapanje novih ekonomskih sporazuma, navodi list, dodajući da je Tramp čak predložio “razmjenu teritorija”, koja bi omogućila Rusiji da zadrži dijelove Donbasa u zamjenu za odustajanje od dalje teritorije.

    “CNN” piše da je malo verovatno da bi Putin pristao na prekid vatre u kom linije fronta ostaju kakve jesu. Kremlj trenutno pretvara postepene uspjehe na liniji fronta u strateške prednosti i ne vidi razlog da zaustavi svoj napredak sad kad je na vrhuncu.

    Čak ni prijetnja sekundarnim sankcijama protiv Kine i Indije neće da promijene tu trenutnu vojnu računicu.

    Najmanje do oktobra će Putin željeti da se bori – jer pobjeđuje, navodi se.

    2. Pragmatizam i više pregovora
    Samit bi mogao da dovede do više razgovora kasnije, koji bi učvrstili ruske dobitke dok dođe zima, zamrzavajući linije fronta i vojno i bukvalno negdje oko oktobra.

    Do tada, ruske snage mogu da zauzmu Pokrovsk, Konstjantinivku i Kupjansk i obezbijede solidnu poziciju da prezime i pregrupišu se.

    Rusija bi tada mogla ponovo da se bori 2026, ili da koristi diplomatiju da zapečati te dobitke.

    Putin bi takođe mogao ponovo da upre na pitanje izbora u Ukrajini (odloženih zbog sukoba), kako bi osporio legitimitet Zelenskog i možda ga čak zamijenio proruskim kandidatom.

    3. Ukrajina izdržava naredne dvije godine
    U ovom scenariju, američka i evropska vojna pomoć Ukrajini utiču da se minimiziraju ustupci na liniji fronta u narednim mjesecima, a Putin traži pregovore, jer njegova vojska još jednom nije uspjela da ostvari rezultate.

    Pokrovsk može da padne, druga istočna ukrajinska uporišta bi mogla da budu ugrožena, ali bi Ukrajina mogla da dočeka usporavanje ruskog napredovanja, a Kremlj bi mogao čak da osjeti posljedice sankcija.

    Еvropske sile su već formulisale napredne planove za snage koje bi bile raspoređene u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija.

    Desetine hiljada evropskih NATO trupa mogle bi da budu razmještene oko Kijeva i drugih velikih gradova, pružajući logističku i obavještajnu pomoć Ukrajini.

    Prema CNN-u, to je najbolje čemu Ukrajina može da se nada.

    4. Katastrofa za Ukrajinu i NATO
    Putin bi mogao da uoči pukotine u jedinstvu Zapada nakon samita sa Trampom, koji poboljšava američko-ruske odnose, ali ostavlja Ukrajinu da se snalazi sama.

    Еvropa bi mogla da se potrudi da pruži podršku Kijevu, ali ne bi uspjela da preokrene ravnotežu bez američke podrške.

    Mali ruski dobici na istoku Ukrajine mogli bi da se pretvore u polagano povlačenje ukrajinskih snaga na ravnom, otvorenom terenu između Donbasa i centralnih gradova Dnjepra, Zaporožja i Kijeva. Ukrajinska odbrana bi mogla da se pokaže slabom, a kriza sa brojem vojnika u Kijevu mogla bi da se pretvori u političku katastrofu kad Zelenski zatraži širu mobilizaciju kako bi podržao odbranu zemlje.

    Bezbjednost Kijeva bi tada bila ugrožena, a Putinove snage u zamahu. Еvropske sile mogle bi da procijene da bi bilo bolje boriti se protiv Rusije u Ukrajini nego kasnije unutar teritorije Еvropske unije.

    Ali, evropski lideri na kraju nemaju politički mandat da se priključe ratu za zemlju unutar Ukrajine. Putin nastavlja napredovanje. NATO ne uspijeva da pruži jedinstven odgovor. Ovo je evropska noćna mora i već označava kraj suverene Ukrajine.

    5. Katastrofa za Putina
    Rusija bi mogla da nastavi da se muči, trošeći hiljade života svojih vojnika nedjeljno za relativno male dobitke, dok sankcije erodiraju njen savez sa Kinom i prihode iz Indije.

    Finansijske rezerve moskovskog suverenog fonda mogle bi da se smanje, kao i prihodi. Nezadovoljstvo među elitom u Moskvi moglo bi da poraste zbog načina na koji je Kremlj odbacio diplomatske mogućnosti u ratu, u korist neodrživog posredničkog sukoba sa NATO.

    Tramp gubi moć, a a američki fokus nakon izbora na sredini mandata vraća se tradicionalnim normama spoljne politike suprotstavljanja Rusiji i Kini.

    U ovom scenariju, Kremlj bi mogao da dođe do trenutka kad njegov otpor prema neprijatnostima realnosti i ekonomska teškoća sopstvenog naroda postanu toksični.

    Putin djeluje snažno na površini, ali mogao bi da bude razotkriven kao kritično slab, navodi CNN, dodajući da je problem sa ovim scenarijem to što on ostaje najbolja nada zapadnih stratega, koji ne mogu da prihvate ni pun ulazak NATO u rat kako bi pomogli Ukrajini da pobijedi, niti sposobnost Kijeva da vojno potisne Moskvu, prenosi “Blic”.

  • Anatomija opozicionog haosa

    Anatomija opozicionog haosa

    Dok se nakon pravosnažne presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku sve glasnije pominju prijevremeni izbori, a politička 2026. godina već proviruje iza ugla, opozicija i vlast ne dijele više samo političku scenu – dijele i pažnju javnosti. Pitanje je: u kojem pravcu ide brod opozicije i ko uopšte drži kormilo?

    U opozicionim krugovima sve češće se čuje stari refren – Srpska demokratska stranka treba da preuzme ulogu okupljanja. No, paradoks je očigledan: stranka koja bi trebala okupljati druge, mjesecima ne uspijeva sabrati ni sopstvene redove. Duboki raskoli, lični sukobi i borba za prevlast pretvorili su SDS u teret, a ne u lokomotivu opozicionog voza.

    Slika je dodatno zamagljena potezima predsjednika PDP-a, Draška Stanivukovića. Njegovo odbijanje učešća na prijevremenim izborima, uz prijedlog da eventualni zajednički kandidat bude rješenje za obje strane, izazvalo je revolt – ne samo kod drugih opozicionih partija, već i unutar sopstvene stranke. Zvanično, kaže on, Predsjedništvo PDP ima “jedinstven stav”, ali ogorčenost je već prokuljala.

    Za mnoge opozicionare, Stanivukovićeva taktika je dokaz koketiranja s vlašću. Optužbe o „šurovanju“ sa Dodikom i SNSD-om postaju glasnije, a šanse za jedinstvo opozicije – tanje. Ako je cilj zajednički front, onda je trenutni kurs bliži političkom rascjepu.

    Komunikolog Mladen Bubonjić rezimira bez mnogo diplomatskih ograda: „Do izbora 2026. bi se to možda i moglo posložiti, ali u kraćem periodu, ne. Zaista je teško sada raspravljati o tome u kome pravcu ide cijeli politički spektar, a kamoli opozicija. Ko će biti opozicija? Ako govorimo o samom SDS, oni imaju mnogo većih problema od okupljanja opozicije. Prije svega, treba da riješe svoje unutrašnje probleme, još uvijek nemaju predsjednika. Vidimo šta se dešava sa Milanom Miličevićem. Čak se spekuliše da je Draško Stanivuković kumovao njegovoj ostavci i da je rovario unutar stranke.“

    Pitanje je i hoće li SDS uopšte imati snage da istakne kandidate za inokosne funkcije 2026. godine, a prijevremeni izbori – ako ih bude – dodatno bi mogli otkriti pukotine.

    Bubonjić u analizi ne zaboravlja ni Stanivukovićeve ambicije: „Pitanje je ko će ostati uz njega, da li će neko otići od njega ako nastavi da djeluje u tom pravcu, da li će mu neko prići iz drugih političkih stranaka.“

    I tu dolazimo do ključnog obrta – Stanivuković, kaže Bubonjić, odavno je zatvorio vrata saradnji s opozicijom u njenom trenutnom obliku. „Njegove ambicije odavno ukazuju na to da mu nije dovoljno da bude samo gradonačelnik čak i najvećeg grada, niti da bude samo predsjednik stranke, nego da puca mjesto predsjednika Republike. Stanivuković je za 180 stepeni promijenio svoj nastup prema SNSD, Dodiku i njegovoj porodici. Nije bilo mnogo oštrine u njegovom nastupu, nakon sjednice Predsjedništva PDP, za razliku od nastupa ostalih opozicionara.“

    Igra je jasna – on računa da SNSD gubi moć i želi da je preuzme, zajedno s narativom. Problem? Atmosfera u kojoj se oni koji se povinuju odlukama Suda BiH automatski proglašavaju „izdajnicima i plaćenicima“. Stanivuković, procjenjuje Bubonjić, ne želi da rizikuje zbog svojih dugoročnih planova. Ipak, ne želi ni da odustane od opozicionih glasova, pa izbjegava ideju „vlade nacionalnog jedinstva“.

    Rezultat je opozicija koja se istovremeno koleba i raspada, dok vrijeme neumoljivo curi. U politici, kao i na otvorenom moru, brod bez jasnog kursa rijetko stiže do cilja.

  • Skupa investicija bez jasnog plana – Sudbina teniskog centra nakon “Srpska Open”

    Teniski centar pored parka “Mladen Stojanović” u Banjaluci, izgrađen u neuobičajeno kratkom roku i uz višemilionska ulaganja, danas je više simbol izbjegavanja odgovora nego sportskih dešavanja. Na pitanja o njegovoj cijeni, vlasništvu, upravljanju i načinu korištenja – odgovori izostaju.

    Gradska uprava novinare je uputila na Teniski savez Republike Srpske. Međutim, ni poslije 18 dana od upućenog zahtjeva, iz Saveza nije stigla reakcija. Nisu odgovorili ni na, čini se, jednostavna pitanja: da li se kompleks koristi, u koje svrhe, koji su događaji do sada održani na otvorenim i zatvorenim terenima, te da li je u toku ovog ljeta bio domaćin bilo kakvim manifestacijama.

    Ova pitanja su Savezu prosleđena nakon što je Skupština grada ranije donijela odluku da kompleks, po završetku turnira “Srpska Open”, pređe u gradsko vlasništvo. Na direktno pitanje da li je Grad u međuvremenu organizovao bilo kakve događaje ili ima planove da to učini, iz Gradske uprave su kratko poručili da je to “u nadležnosti Teniskog saveza Republike Srpske”.

    Na dodatno traženje pojašnjenja da li to znači da je objekat u vlasništvu Saveza, odgovor je bio tek da “Savez upravlja pomenutim kompleksom”. Pritom nije jasno da li je riječ o trajnom vlasništvu ili samo o pravu upravljanja.

    Od završetka “Srpska Open” turnira 2023. godine, kompleks je korišćen samo tom prilikom. Nema javno dostupnog rasporeda korištenja, nema najava događaja, niti informacija o zakupu prostora ili mogućnosti korištenja za rekreativce, klubove i škole.

    Spektakl iz proljeća 2023. godine doveo je u Banjaluku najpoznatija imena svjetskog tenisa, uključujući Novaka Đokovića. Tada se govorilo da je sa republičkog nivoa izdvojeno oko 38 miliona maraka, a sa gradskog dodatnih 15 miliona za izgradnju ovog centra. Koliki je stvarni iznos – javnost i dalje ne zna.

  • Bosna i Hercegovina pod visokim rizikom od dječje paralize

    Bosna i Hercegovina pod visokim rizikom od dječje paralize

    Uprkos napretku u pokrivenosti imunizacijom protiv poliomijelitisa u odnosu na raniji period, Bosna i Hercegovina i dalje je pod visokim rizikom od dječje paralize.

    Pokazuju to podaci koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a koji su objavljeni u godišnjem izvještaju o radu Komisije za sertifikaciju eradikacije poliomijelitisa u BiH za 2024. godinu.

    “Izvještaj ukazuje na značajan napredak u pokrivenosti imunizacijom u određenim dijelovima BiH u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, rizik ostaje visok jer u brojnim područjima pokrivenost vakcinom protiv poliomijelitisa i dalje ne dostiže preporučenih 90 odsto. Posebno je naglašena potreba za dodatnim aktivnostima i koordiniranim naporima na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšala efikasnost imunizacionih programa i smanjio rizik od ponovne pojave bolesti”, navodi se na sajtu Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Inače, poliomijelitis ili dječja paraliza je akutna zarazna bolest uzrokovana virusom poliomijelitisa koji napada nervni sistem, a u najtežim slučajevima može izazvati trajnu paralizu, pa i smrtni ishod. Najčešće se prenosi fekalno-oralnim putem, odnosno putem prljavih ruku, ali i putem zaražene vode ili hrane, a najugroženija su djeca uzrasta do pet godina.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, podatke o vakcinaciji bilježi Institut za javno zdravstvo RS, odakle ističu da je lani situacija po pitanju imunizacije ovom vakcinom bolja u odnosu na godinu prije.

    “U Republici Srpskoj u prethodnoj godini je obuhvat trećom dozom  vakcine protiv poliomijelitisa iznosio 92,96 odsto, a u revakcinaciji 73,27 odsto, i nešto je viši u poređenju sa 2023. godinom kada je obuhvat trećom dozom iznosio 88,45 odsto, a 65,49 odsto u revakcinaciji, ali i dalje nedovoljan u odnosu na  neophodnih 95 odsto u svim lokalnim zajednicama, za koji se smatra da je potreban da se obezbijedi kolektivni imunitet”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, uprkos globalnim naporima, u Avganistanu i Pakistanu još cirkuliše divlji poliovirus, a brojne zemlje su u 2024. godini tokom ekološkog nadzora prijavile cirkulaciju derivata vakcinalnog poliovirusa (cVDVP) u zemljama sa slabim imunizacionim programima.

    “Zahvaljujući niskim obuhvatima vakcinacije, ratovima, migracijama, ali i usljed neadekvatnog nadzora nad ovom infekcijom, postoji opasnost od ponovne pojave ove bolesti i kod nas, iako je posljednji slučaj ove bolesti na našim prostorima prijavljen 1992. godine”, navode oni.

    Kako dodaju, upravo zahvaljujući dobrim obuhvatima vakcinacije protiv poliomijelitisa u prošlosti zaboravili smo kako zaista izgleda dijete koje je zbog ove bolesti ostalo trajno vezano za neko ortopedsko pomagalo.

    “Naš zadatak je da nastavimo borbu protiv ove bolesti jer dokle god postoji ijedan slučaj bilo gdje u svijetu, sve nevakcinisane populacije su u riziku za obolijevanje od poliomijelitisa”, upozoravaju iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Međutim, ne kriju da ni građane u Republici Srpskoj nije zaobišao globalni trend nepovjerenja u vakcinaciju, ali i u zdravstveni sistem, institucije i edukovan kadar.

    “Traženje informacija na pogrešnim mjestima, usvajanje neprovjerenih, ali i naučno razotkrivenih mitova koji decenijama kruže internetskom zajednicom, doveli su do realne prijetnje koja ponovo ostavlja širom otvorena vrata bolesti civilizacije koja je bila na korak od iskorjenjivanja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

  • Do petka narandžasto upozorenje zbog visoke temperature

    Do petka narandžasto upozorenje zbog visoke temperature

    Za većinu krajeva Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) do petka, 15. avgusta, na snazi je narandžasto upozorenje zbog visoke dnevne temperature vazduha.

    Temperatura će uglavnom biti između 33 i 38, na jugu lokalno do 42 stepena Celzijusova.

    Poseban oprez neophodan je od 12.00 do 17.00 časova.

  • Na Poljudu gorjela srpska zastava uz poklič “Za dom spremni”

    Na Poljudu gorjela srpska zastava uz poklič “Za dom spremni”

    Na utakmici dva hrvatska tima Hajduka i Gorice na splitskom Poljudu sinoć je gorjela srpska zastava uz ustaški poklič “Za dom spremni”.

    Bili su istaknuti transparenti na ćirilici, a pjevalo se ponovo i “Kiša pada, kiša pada, Srbija propada”.

    Index prenosi da je to dio koreografije Torcidaša koju, zbog lošeg vremena nisu uspjeli da izvedu na prošloj utakmici kada su igrali sa FK Istrom.

    Jedina reakcija na skandalozno ponašanje navijača Hajduka, ali i ćutanje hrvatskih generalno na ekspanziju ustaštva posljednjih nedjelja i mjeseci širom Hrvatske, stiglo je od opozicione poslanice Dalije Orešković, koja je na svom Facebooku profilu napisala:

    “Plenković je postigao ono što je htio. Ovo nije samo incident huligana i praznih glava. Ovo je proizvod vlasti, Thompsona, Dalića i Crkve i njihove verzije hrvatstva, domoljublja, vjere i zajedništva. Neko želi simbole Hrvatske nezavisne države i ustaše prikazati kao heroje Domovinskog rata, a s takvima nema zajedništva. To nije naša Hrvatska”.

    Orešković je istakla da je pozdrav “Za dom spremni” je napad na hrvatski identitet i vrijednosti.

    “To je napad na samu ‘Oluju’, a ne njena proslava. Zapaliti srpsku zastavu na utakmici između dva hrvatska kluba je koreografija aktualne vlasti, a ne navijača. Nema tu Hajdukovaca”, napisala je Oreškovićeva.

  • “Zelenski bi mogao učestvovati na sastanku Trump-Putin”

    “Zelenski bi mogao učestvovati na sastanku Trump-Putin”

    Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker u nedjelju je izjavio da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao prisustvovati sastanku na vrhu između Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci u petak.

    “Da, definitivno mislim da je to moguće”, odgovorio je američki diplomata u NATO-u na pitanje CNN-a o mogućoj posjeti ukrajinskog predsjednika Aljasci, gdje bi se Tramp i Putin trebali sastati 15. avgusta.

    “Sigurno ne može biti sporazuma osim ako ga sve uključene strane ne potpišu. I, očito, apsolutni prioritet je okončanje rata”, istaknuo je Whitaker.

    Vođe Evropske unije i evropskih sila u nedjelju su insistirali da u američko-ruskim pregovorima učestvuje i službeni Kijev.

    A Volodimir Zelenski je pozvao svoje evropske saveznike, uključujući Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, koje su takođe isključene iz ovih pregovora, da definišu zajednički pristup.

    “Vanredni sastanak” između ministara vanjskih poslova EU i njihovog ukrajinskog kolege putem videokonferencije zakazan je za ponedjeljak.

    Ali u konačnici, odluku, o učestvovanju Zelenskog na pregovorima, na kraju će donijeti Donald Trump, upozorio je američki vođa.

    “Ako smatra da je pozivanje Zelenskog najbolji scenarij, onda će to učiniti”, rekao je je Whitaker.

    Ali “nikakva odluka još nije donesena”, naglasio je američki diplomata.