– Demokrate u Kongresu odlučile su da prekinu rad vlade. Njihov jednostrani postupak ugrožava položaj Amerike u svijetu i našu državnu bezbjednost – napisao je Rubio na Iksu.
Fiskalna godina u SAD završena je u utorak, 30. septembra, a Kongres SAD nije uspio da postigne dogovor o budžetu za narednu fiskalnu godinu.
Branko Blanuša i Siniša Karan biće, po svemu sudeći, najzvučnija imena kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar, a da li će se njihova i još neka imena naći na glasačkom listiću, znaće se do 14. oktobra, kada ističe rok za prijave kandidata, a koji počinje 10. oktobra 2025.
U ovom trenutku sve vodi ka tome da će kandidati SDS-a i SNSD-a dobiti podršku stranaka koje isto misle i rade, odnosno opozicije i vlasti, ali se čini da sve karte ipak nisu na stolu jer u ovoj izbornoj partiji još zvanično nedostaje potez PDP-a.
Ali, ovdje ćemo se prvo fokusirati na ono što javnost zna, a to je da SDS i SNSD žele u Palatu Republike Srpske preko Blanuše i Karana, ljudi koji su, kako su kazali, provjereni borci za interese Republike Srpske, univerzitetski profesori koji imaju sve kvalitete da Srpsku vode najboljim putem, a to je i za SDS i za SNSD što dalje od ovih drugih.
Pojedini koji prate aktuelna politička dešavanja ne kriju da su iznenađeni izborom kandidata, prije svega SDS-a.
Brankica Spasenić, novinar, ističe da je kandidatura Siniše Karana očekivana i da su i prije nego što je Milorad Dodik, kao lider SNSD-a, to saopštio, postojale precizne informacije da će on biti taj koji će na crtu opoziciji.
“Zbog toga je, kako sam dobila informacije, i prebačen iz MUP-a u Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj. Da ga ‘ne troše’ do 23. novembra”, kaže Spasenićeva.
Što se tiče Branka Blanuše, ona je mišljenja da je on “iskalkulisano rješenje”.
“SDS je bio odlučan da će izaći na prijevremene izbore, a mislim da ‘čuvaju’ i spremaju (najizvjesnije) Ljubišu Petrovića za opšte izbore naredne godine, zbog čega nisu željeli da stranačke prvake isture u ovogodišnju bitku koju će, usudila bih se reći, izgubiti”, poručila je Spasenićeva za “Nezavisne novine”.
Uloga PDP-a
Mišljenje Spasenićeve o šansama opozicije dijeli i dobar dio javnosti, pogotovo što, bar direktno, u izborima neće učestvovati PDP.
Draško Stanivuković, predsjednik te stranke, naglasio je da se PDP neće prijaviti na izbore, ali da su spremni na razgovor sa svima iz opozicije.
“Mi smo otvoreni i pripadamo tom korpusu koji traži alternativu u svemu ovome. Otvoreni smo da sjednemo i razgovaramo ako neko smatra da smo vrijedni tog razgovora”, poručio je nedavno Stanivuković.
A ako pitate pojedine u opoziciji, ima ih koji smatraju da Stanivuković nije vrijedan razgovora, a ono što upada u oči, jeste da PDP i dalje nije zvanično saopštio da li će podržati Blanušu na izborima.
Ako to i ne uradi, te ako PDP donese zaključak, usmeni ili pismeni, da njihovi članovi izađu na izbore i glasaju kako žele, to bi moglo da poremeti opoziciju, jer će onda, sasvim izvjesno, na terenu nedostajati rad članstva PDP-a, koji je, priznao to neko ili ne, i te kako pomogao tokom dvije izborne trke za gradonačelnika Banjaluke i pobjede Draška Stanivukovića.
“Ukoliko PDP zaista ne bude učestvovao na prijevremenim izborima, kad kažem učestvovao mislim na zajednički nastup bez obzira na kandidata, teško da kandidati SDS-a i ostalih manjih partija mogu napraviti značajan rezultat”, smatra novinar Dragan Maksimović.
U slučaju da se to desi, kaže da bi to bila potvrda priči o simbiozi SNSD-a i PDP-a.
“U javnom diskursu se želi predstaviti kako je PDP zapravo ostao dosljedan ranijem stavu da neće učestvovati na izborima, a vladajuća koalicija kukavice i kokošari. Stvarnost je zapravo mnogo drugačija i samo potvrđuje da PDP ovim pristupom otvara vrata kandidatu vladajuće koalicije za pobjedu na izborima. Glasači su kratke pameti i svaka optužba PDP-a prema SNSD-u o povlačenju i kukavicama biće brzo zaboravljena, a mala je cijena koju treba istrpiti da bi se ostvario uspjeh na izborima”, navodi Maksimović za “Nezavisne”.
Blanuša za neke već gubitnik
To što dio javnosti Branku Blanuši, kao profesoru na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, ne daje pretjerane šanse na prijevremenim izborima, za novinara Vladimira Kovačevića je čist dokaz gdje se nalazimo kao društvo.
“Kao i to što veći društveni rejting imaju ljudi sa srednjom školom koji bi da budu predsjednici ili likovi sa kupljenim srednjim školama u ministarskim foteljama. Da ne govorim o mesarima ili vlasnicima šatora”, kaže Kovačević za “Nezavisne novine.
Kovačević navodi da je izborna slika u Republici Srpskoj godinama ista, a to je da, kako kaže, bolje prolaze populisti, odnosno ljudi čija je najveća vrijednost to što dobro prodaju priču koja ne vrijedi ništa.
“Zato imamo situaciju da tapkamo u mjestu, da društvo vode ljudi čiji je jedini cilj ostanak na vlasti, koji su konstantnoj kampanji i kojima nije stalo do napretka društva. Generalno se decenijama zahvaljujući tome bavimo nebitnim stvarima dok zbog suštinskih problema ljudi bježe odavde”, kategorično zaključuje Kovačević.
Dodik: Izbori neće ništa promijeniti, ostajem predsjednik
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske neće ništa promijeniti i da ta stranka ostaje vladajuća, a on predsjednik.
“SNSD ostaje vladajuća partija, ostajem ja kao predsjednik. Svi moji saradnici su izjavili lojalnost, koalicija u Republici Srpskoj apsolutno je ostala u okviru ovog paketa, sa njima odlično sarađujem”, rekao je Dodik.
On je u izjavi za RTRS i Srnu rekao da u Sarajevu žele da naprave sistem u kojem će se raditi onako kako oni žele, te da je izjava Elmedina Konakovića u kojoj je rekao “da će budući predsjednik Republike Srpske koji bude slijedio politiku Dodika proći isto kao Dodik”, dokaz sarajevskog mentaliteta.
“Taj sistem hoćete da napravite, to je samo dodatni razlog da mi kažemo da ova BiH nema nikavog smisla. To što se čulo, odražava njihovo poimanje stvari, a Elmedin Konaković je samo dovoljno glup da istrči javno”, rekao je Dodik.
Popović je rekao da je rukovodstvo “Gamaleje” na sastanku u Moskvi predstavilo revolucionarno dostignuće – vakcinu protiv onkoloških bolesti, razvijenu na bazi mRNK tehnologije.
On je naveo da je riječ o inovativnoj terapiji koja se kreira individualno za svakog pacijenta i, prema dostupnim podacima iz pretkliničkih ispitivanja, pokazuje izuzetno visoku efikasnost u liječenju različitih oblika karcinoma.
– Ako dođe do realizacije, Srbija bi nakon Rusije bila prva zemlja u kojoj će ova vakcina biti dostupna onkološkim bolesnicima – saopšteno je iz kabineta ministra Popovića koji je u Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaja crkve u zemlji i inostranstvu.
Popović je u Moskvi razgovarao sa direktorom istraživačkog centra “Gamaleja”, pri ruskom Ministarstvu zdravlja, akademikom Aleksandrom Gincburgom o daljem razvoju saradnje između Srbije i jednog od vodećih svjetskih naučnih centara u oblasti imunologije i epidemiologije, poznatog u svijetu po razvoju vakcine “Sputnjik V”.
Gincburg je istakao da bi partnerstvo na ovom projektu moglo da bude još jedan snažan primjer plodotvorne saradnje Srbije i Rusije u oblasti nauke i medicine.
Rusku delegaciju u posjeti Srbiji predvodiće Gincburg i generalni direktor Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju Ministarstva zdravlja Rusije Andrej Kaprin.
Planirani su sastanci sa ministrom zdravlja Srbije, predstavnicima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kao i sa ministrom Popovićem, s ciljem što brže dostupnosti ovog lijeka.
Vučić je u video-objavi na Instagramu naveo da ga brine situacija oko američkih sankcija NIS-u, čija je primjena odložena do 8. oktobra, i zahvalio građanima Srbije na brizi koju pokazuju zbog NIS-a.
– Ono što me brine i to hoću da podijelim sa vama, dragi građani Srbije, jeste NIS i sankcije NIS-u od 8. oktobra, ali ono što želim da vam kažem, to je, prije svega hvala, zbog brige koju pokazujete, zbog rješenja koja nudite, jer uvijek, ma koliko mi mislili da smo kroz sve prošli, zato ponekad pogriješim kada kažem da je nemoguće da se pronađe nešto što nam nije palo na pamet. Hvala vam na tome što brinete, a moje je da kažem da ćemo se mi postarati da Srbija ima uredno snabdijevanje svim derivatima nafte da ljudi pristojno, dobro i normalno žive i vjerujem da ćemo uspjeti da sačuvamo sva svoja prijateljstva i sve partnerske odnose – istakao je Vučić.
Dodao je da ne može da istovremeno odgovara onima koji svakodnevno kritikuju zbog nečega što su, kako je rekao, oni ostavili u amanet.
– Hoću da ih radom, borbenošću i ogromnim trudom pobijedimo, a ne samo praznom kritikom – kazao je Vučić.
Naveo je da je pred Srbijom naporan i uspješan dan u Danskoj gdje će imati niz važnih susreta i razgovora.
– Kopenhagen je, šest sati ujutro. Verujem, naporan i uspješan dan pred Srbijom ovde u Danskoj. Kao i uvijek, jedva čekam da se vratim u moju Srbiju – naveo je Vučić.
Dodao je da će učestvovati na Samitu Evropske političke zajednice, kao i da će imati važne razgovore sa šefom NATO-a Markom Ruteom, kancelarom Nemačke Fridrihom Mercom, portugalskim premijerom Luisom Montenegrom…
– To su odvojene bilaterale odvojene, već sam imao i imaću dodatno susret i razgovore sa Đorđom Meloni i Emanuelom Makronom, predsjednikom Francuske, našim prijateljem. I još mnogo, mnogo važnih razgovora. Naporan, ali, vjerujem, dobar i uspješan dan za Srbiju – naveo je Vučić u objavi.
Referendumsko pitanje nije baš tako neobavezujuće kao što to čujemo u javnosti, rekla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, gostujući u emisiji Telering.
– Zakon pretpostavlja određenu obavezu da se vi nakon prikupljenog mišljenja građana na referendumu obratite NSRS koja će definistati svoj stav. Dakle referendum ima institucionalno obavezujući karakter, da se vi izjasnite o tome – poručila je Cvijanović, dodajući da bi vrlo lako moglo se desiti da referendum bude istog dana kada i vanredni izbori za predsjednika Republike Srpske.
Cvijanović poručuje da je važno da građani pokažu šta misle o Kristijnu Šmitu i njegovim prethodnicima.
– Kada pogledate Dejtonski miorovani sporazum i Aneks 10 i vidite da se ni jedna stvar ne ispunjava kada je u pitanju Šmit. Da li jedan pojedinac može da glumi da je iznad svih i da će građani to normalno prihvatiti. Što je dosta, dosta je – dodala je Cvijanović.
Danas je u Autoputevima Republike Srpske izvršena primopredaja dužnosti između starog i novog direktora.
Na mjestu v.d direktora došao je bivši premijer Republike Srpske Radovan Višković umjesto dosadašnjeg Nedeljka Ćorića.
Višković je podnio ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske 18. avgusta i tada je najavljeno da će preuzeti Autoputeve Srpske.
U Društvenom domu u Kaocima kod Srpca danas je održana promocija monografije i stripa „Teodor Tešo Petković – Buna podmotajičkog kraja 1875“, događaja koji je okupio veliki broj mještana i djece. Promocija je istakla značaj očuvanja istorijskih i kulturnih vrijednosti, ali i tradicije kroz koju srpski narod i danas čuva svoja vjerovanja i običaje.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić istakao je važnost čuvanja porodičnih i nacionalnih vrijednosti. „Mora se reći da se čovjek osjeća sretno kada vidi ovoliki broj građana i djece u malom selu koje njeguje tradiciju po kojoj i danas živimo. Borimo se za pravdu, oslobođenje i ujedinjenje, a vrijednosti naše porodice, vjere i crkve ostaju nepromijenjene stotinama godina“, poručio je Stevandić.
On je dodao da je srpski narod kroz istoriju odolio mnogim izazovima i izašao kao pobjednik, a vjera u slobodu i jedinstvo i danas predstavlja snažan oslonac. „Njegujući vrijednosti popa Teše, danas ih prepoznajemo i u Milanu Petkoviću, i u našim gostima iz Rusije, te svim prisutnim iz Kaoca i Banjaluke“, naveo je Stevandić.
Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov istakao je da je promocija dokaz historijskih tradicija koje treba njegovati. „Veliko mi je zadovoljstvo što sam večeras ovdje. Kada smo vidjeli djecu kako pjevaju i plešu, to je dokaz da dobar život opstaje. Ovaj događaj je i potvrda prijateljstva među našim narodima“, rekao je Kalabuhov.
Promociji su prisustvovali i Njegovo preosveštenstvo episkop marčanski Sava, arhimandrit Teofil, nastojatelj manastira Osovica, autori monografije i stripa Veroljub Maletić i Zdravko Knežević Knez, kao i moderator Branko Savanović. Pokrovitelji događaja su Ministarstvo prosvjete i kulture i Narodna skupština Republike Srpske.
Savjet ministara BiH usvojio su juče, 30. septembra, Reformsku agendu, u kojom se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne struje u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.
Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.
Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.
Euronews BiH, koji je u posjedu originalnog dokumenta koji su ministri usvojili na engleskom jeziku, objavio je njegove detalje.
Svih 113 tačaka iz Reformske agende usvojeno je na sjednici Savjeta ministara, ali neke nisu do kraja precizirane, poput pitanja Ustavnog suda BiH, te konkretnog popunjavanja Savjeta za državnu pomoć.
Ipak potcrtano je da se sve odluke i nedoumice iz pojedinačnih koraka iz agende rješavaju na jednom nivou.
Jedna jedinstvena kontakt tačka za svaku pojedinačnu reformu usvojenu u Reformskoj agendi, definisana je.
U oblasti pravosuđa, definisano je jačanje nezavisnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i usvajanje zakona o Sudu BiH, koji će imati poseban žalbeni odjel, bez navođenja lokacije.
“Glavni cilj ove reforme odnosi se na jačanje nezavisnosti i jačanja pravosudnog sistema”, navedeno je u dijelu Reformske gende koji se odnosi na pravosuđe.
Zanimljivo je da se u obimnom dokumentu koji zahtijeva analizu traži i usvajanje državnog zakona o operateru prenosa, regulatoru i sistemskom operateru električne energije u BiH, kao i jedinstvenog operatera sistema, koji je baš juče, simptomatično ili ne, usvojen u Domu naroda parlamenta BiH.
Zeleno svjetlo za Agendu dato je nakon što je većina u Domu naroda koji je mjesecima bio u blokadi naprasno usvojila devet zakona sa oznakom evropskih integracija.
Dijelovi iz Reformske agende (neslužbeni prevod s engleskog):
Svaki reformski korak imaće određenu jedinstvenu kontakt tačku. Ova osoba će biti odgovorna za:
– izradu i ažuriranje plana implementacije reforme,
– dostavljanje mjesečnih izvještaja (do 5. u mjesecu),
– obezbjeđivanje podataka o napretku reforme, ostvarenim indikatorima, kontrolnim sistemima, OTSC rezultatima, izazovima u implementaciji, rizicima i upravljanju nepravilnostima.
Kontakt tačka će obezbijediti integritet podataka, izvještavanje zasnovano na dokazima i uspostaviće interne mreže za praćenje implementacije reformi. U kasnijoj fazi biće usvojen pravni akt kojim će se urediti tok komunikacije, imenovanje i odgovornosti kontakt tačaka, kao i njihovi odnosi sa drugim relevantnim akterima.
Nivo pripremljenosti
Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti za sprovođenje pravne stečevine EU i evropskih standarda u području pravosuđa, prema izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine. Ostvaren je određeni napredak u ovom području.
U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina izmijenila je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru izjava sudija, tužilaca i članova VSTS-a o pripadnosti. Zakon takođe propisuje da će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština BiH donijeti zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, koji će biti usklađen s evropskim standardima, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Primjena amandmana na zakon produžena je na inicijativu VSTS-a, s obzirom na to da se Odjeljenje za integritet nije mogao uspostaviti zbog činjenice da nisu planirana odgovarajuća budžetska sredstva i da se postupci zapošljavanja za odjeljenje nisu mogli sprovesti u kratkom roku predviđenom početnim izmjenama zakona.
Novi zakon o VSTS
Primarni cilj ostaje sprovođenje amandmana na VSTS koji se odnose na integritet u smislu uspostavljanja odjeljenja za integritet i njegove pune funkcionalnosti. Paralelno s tim, intenzivan rad na pripremi i donošenju novog zakona biće ključni prioritet. Novi zakon o VSTS će biti izrađen s ciljem boljeg regulisanja imenovanja, ocjenjivanja i disciplinskih postupaka članova pravosuđa radi postizanja integriranih mehanizama i osiguravanja odgovarajućih pravnih lijekova protiv pravosnažnih odluka VSTS-a.
Kako se dodaje, druga važna aktivnost u okviru ove reforme odnosi se na donošenje zakona o Sudu BiH s primarnim ciljem definisanja uslova za vršenje nadležnosti Suda BiH, sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja potrebne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.
Tekst novog zakona je pripremljen, a postupak za njegovo donošenje biće dovršen u narednom periodu. Daljnji napori biće uloženi u poboljšanje funkcionisanja pravosuđa, posebno u pogledu učinkovitosti zakona kako bi se advokati rasteretili tereta nespornih građanskih i trgovačkih zahtjeva ili zahtjeva koji bi se mogli riješiti na jednostavnije i učinkovitije načine pravnog postupka.
Zakon o Sudu
U cilju daljnjeg jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti, kako se dalje navodi, biće usvojen zakon o Sudu i osnovano žalbeno tijelo, osigurana će biti budžetska sredstva i sprovedeni postupci imenovanja. Glavni cilj ovog koraka je formiranje žalbenog tijela kako bi se osigurala nezavisnost žalbenih postupaka u novom žalbenom tijelu. Ovaj korak će rezultirati početkom rada žalbenog tijela, tj. postupka pred ovim tijelom u skladu sa zakonom.
“Mišljenja Venecijanske komisije trebala bi se koristiti za provjeru usklađenosti s evropskim standardima”, dodaje se.
Savjet za državnu pomoć
Savjet ministara BiH vodi procese državne pomoći, a entiteti koordinišu usvajanjem podzakonskih akata.
Bosna i Hercegovina je uskladila svoju politiku konkurencije, uključujući i državnu pomoć, sa zahtjevima i uticajem pravne tekovine EU. Svi organi vlasti i administrativna tijela, kao što su Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć BiH, zasnivaju svoj rad isključivo na profesionalnosti u donošenju odluka, u skladu sa pravnom tekovinom EU, obavljajući svoje zadatke i koristeći ovlaštenja na nepristrasan i transparentan način, potpuno nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja, i u interesu efikasne i jedinstvene primjene zakona.
Profesionalnost i nepristrasnost
BiH će dodatno uskladiti svoj zakonodavni okvir u oblasti konkurencije i državne pomoći sa relevantnim dijelovima pravne tekovine EU. U tom pogledu, procedure donošenja odluka biće dalje prilagođene kako bi se osiguralo da su u potpunosti usklađene, i da se temelje samo na profesionalnosti, nepristrasnosti i transparentnosti, nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja. Pravila koja se odnose na finansiranje usluga od opšteg ekonomskog interesa biće dodatno usklađena sa mjerama, kao i sa postojećim programima pomoći.
Energetika: Novi zakoni i institucije na nivou BIH
Energetski sektor u BiH suočava se sa nekoliko značajnih izazova u pogledu razvoja, bezbjednosti i održivosti. Osnovni cilj je postizanje koherentnog i efikasnog energetskog sektora.
Tržište energije u BiH nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad sistemima prenosa i distribucije energije je uglavnom koncentrisano, a sektor je dominantno kontrolisan od strane nekoliko velikih proizvođača i distributera.
Glavni prioriteti su jačanje konkurentnosti i efikasnosti. Usklađivanje tarifa energije u BiH sa EU regulativama i standardima ključno je za liberalizaciju tržišta i integraciju sa jedinstvenim evropskim energetskim tržištem.
Krajnji korisnici biće zaštićeni
Beneficije reformi u sektoru energije u BiH uključuju:
– Različite zainteresovane strane, od preduzeća do šire zajednice, biće uključene u proces.
– Krajnji korisnici će biti zaštićeni od nepoštenih praksi i dobiće pouzdane i transparentne informacije o cijeni i snabdijevanju energijom.
– Poboljšana regulativa i upravljanje energetskim sektorom obezbijediće sigurnost snabdijevanja i koristiće svim učesnicima na tržištu.
Usklađivanje cijena struje sa EU
Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini, dodaje se, odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima (npr. CEER). Do 2027. godine predviđeno je usklađivanje sa najboljom praksom, uključujući:
– bilateralne ugovore između proizvođača i kupaca,
– primjenu prosječne dnevne cijene električne energije na tržištu,
– usklađivanje sa tržišnim cijenama u regionu i EU.
Ovo, kako je naglašeno, omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.
Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Paketom za električnu energiju EU, dodaje se.
Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, operater prenosa i tržišta električne energije BiH.
Usvajanjem zakona biće omogućena:
– implementacija tržišnog modela električne energije (DAC i SID),
– precizno regulisanje odredbi o prenosu, ključnih operatera i sistema električne energije u BiH,
– sprovođenje novog okvira i smjernica za tržište električne energije.
Operater prenosa, regulator i sistemski operator u BiH imaće značajne implikacije za elektroenergetski sektor u zemlji. Zakon omogućava:
– jačanje uloge operatera prenosa,
– liberalizaciju tržišta,
– integraciju sa evropskim energetskim sistemom.
Opis i ciljevi
Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu u skladu je sa Opštom politikom rasta i nema poseban sporazum o konkurentnosti i rastu, već je integrisana kroz Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritete za BiH.
Pored toga, sprovođenjem Reformske agende BiH bi trebalo da doprinese ukupnom napretku izvještaja EU, jer se on oslanja na postavljene EU prioritete za BiH.
Povećanje zaposlenosti
Reformska agenda uključuje sljedeće strukturne reforme iz Ekonomskog i investicionog plana:
– Strukturna reforma br. 1: Unapređenje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i poboljšanje poslovnog okruženja – u okviru Prioriteta 2.
– Strukturna reforma br. 2: Povećanje efikasnosti javnih preduzeća – kroz reforme u okviru Prioriteta 2.
– Strukturna reforma br. 3: Uslovi za zelenu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.
– Strukturna reforma br. 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.
– Strukturna reforma br. 5: Povećanje zaposlenosti kroz usklađivanje obrazovanja i razvoj praktičnih vještina i kompetencija za tržište rada – kroz reforme u okviru Prioriteta 3.
Konkurentnost ekonomije
Za Strukturnu reformu br. 1, glavni cilj je unaprijediti konkurentnost ekonomije podržavanjem tehnološkog razvoja i poboljšanjem ključnih elemenata poslovnog okruženja, kako bi se uklonile prepreke za veća ulaganja u tehnološku modernizaciju i razvila ekonomija zasnovana na znanju, inovacijama i višoj produktivnosti.
Posebno je važna mjera “Unapređenje poslovnog okruženja”, čiji je osnovni cilj smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga. Ovi ciljevi su komplementarni sa ostalim reformama iz Reformske agende.
5G tehnologija
Reformska agenda će doprinijeti ovom cilju kroz sprovođenje sljedećih reformi:
1.1.1. Omogućavanje sigurne širokopojasne mreže, uključujući i roll-out od 5G tehnologije.
1.2.1. Razvoj okvira za e-upravu.
1.3.1. Uspostavljanje sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost (uvođenje zahtjeva iz NIS2 direktive i jačanje relevantnih institucija odgovornih za sajber bezbjednost u javnoj upravi).
Zapošljavanje mladih
Glavni cilj Strukturne reforme br. 5 jeste poboljšanje zapošljivosti mladih ljudi i povećanje efikasnosti obuka i drugih aktivnih mjera za sve kategorije nezaposlenih.
U okviru Reformske agende postoji više reformi koje doprinose ovom cilju:
3.1.1. Povećanje obuhvata djece u ranom obrazovanju i predškolskim ustanovama širom zemlje.
3.1.2. Poboljšanje kvaliteta osnovnog, srednjeg i tercijarnog obrazovanja, uključujući usklađivanje nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta rada.
3.1.3. Jačanje veze između obrazovnog sistema i smanjenje stope nezaposlenosti mladih.
3.2.1. Povećanje pristupa dostojanstvenom radu širom zemlje, uključujući pilot projekte i širu primjenu Garancije za mlade.
Socijalna zaštita
Što se tiče Strukturne reforme br. 6 – “Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje socijalne zaštite i zdravstvenih usluga” – cilj je unapređenje roditeljskog odsustva na nivou cijele zemlje i implementacija socijalne zaštite koja je u potpunosti usklađena sa Evropskim stubom socijalnih prava.
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU (19. maj 2019.) definiše 14 prioriteta za BiH. Ti prioriteti odražavaju Kopenhaške i Madridske kriterijume, kao i napredak u odnosu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Reformska agenda, posebno reforme u okviru Oblasti politike 4 (Temeljna prava i vladavina prava), u velikoj mjeri odgovara ovih 14 prioriteta.
Elektronski potpis i pečat
Usvajanje Zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja/eIDAS omogućava Bosni i Hercegovini da uspostavi jedinstvenu kontakt tačku za cijelu državu u skladu sa EU regulativom.
Usvajanje ovog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja stvara ključni korak ka sigurnom i besprekornom elektronskom okruženju za sigurne i pouzdane elektronske transakcije, u skladu sa EU eIDAS 2.0 regulativom.
Regulativa omogućava upotrebu sredstava elektronske identifikacije i usluga od povjerenja (npr. elektronski potpisi, elektronski pečati, vremenski žigovi, enkripcija, autentifikacija web sajtova) za pristup, upravljanje i obavljanje sigurnih elektronskih transakcija.
Funkcionalna elektronska razmjena
Kreiranjem ključnog regulatornog okvira omogućava se sigurna i besprekorno funkcionalna elektronska razmena između preduzeća, građana i javnih vlasti širom cijele države.
Reformska agenda i sektor energije u BiH:
1. Reformska agenda BiH
Usklađena sa EU Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritetima.
Cilj: doprinos ukupnom napretku BiH i usklađenost sa EU prioritetima.
2. Strukturne reforme
Reforma 1: Povećanje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i unapređenje poslovnog okruženja.
Reforma 2: Poboljšanje efikasnosti javnih preduzeća.
Reforma 3: Uslovi za zelenu tranziciju.
Reforma 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju.
Reforma 5: Povećanje zaposlenosti kroz razvoj praktičnih vještina i usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.
Reforma 6: Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za socijalnu zaštitu i zdravstvene usluge.
3. Elektronska identifikacija i usluge od povjerenja
Usvojen Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama od povjerenja (eIDAS).
Omogućava sigurne elektronske transakcije i razmjenu podataka između građana, preduzeća i vlasti.
Usklađeno sa EU regulativom eIDAS 2.0.
4. Širokopojasna infrastruktura
Svaka entitetska vlada i vlast na novu BiH ima odgovarajuće resurse i kapacitete.
Plan za širokopojasni internet:
Strateški okvir: opšti ciljevi i namjere.
Operativni okvir: indikatori, odgovornosti, vremenski rokovi.
Cilj: Gigabit društvo i Digitalna decenija, razmjena iskustava i najboljih praksi EU.
5. Energetski sektor BiH
Suočava se sa izazovima u pogledu razvoja, sigurnosti i održivosti.
Tržište nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad prenosom i distribucijom koncentrisano u nekoliko velikih preduzeća.
Prioriteti: jačanje konkurentnosti i efikasnosti, liberalizacija tržišta, integracija u evropsko energetsko tržište.
6. Cijene električne energije
Odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima.
Do 2027. godine: primjena najbolje prakse, bilateralni ugovori, prosječne dnevne cijene, tržišne cijene u regionu i EU.
7. Zakonodavni okvir
Entitetski nivo: usklađen sa EU Paketom za električnu energiju.
Reguliše tržište električne energije, sigurnost, operatera prenosa, regulatora i sistemskog operatora.
Ciljevi: jačanje uloge operatera prenosa, liberalizacija tržišta, integracija sa EU energetskim sistemom, prenosi Euronews.ba.
Podsjećanja radi, na hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj juče, 30. septembra, usvojena je Reformska agenda i lista reformi za BiH.
To, između ostalog, znači da po svemu sudeći, nećemo izgubiti 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan. Međutim, očigledno je da su pred BiH brojne obaveze.
Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je nakon sjednice Savjeta ministara BiH da će se tokom dana sastati s predstavnicima prijevoznika i obavijestiti ih da je ministarstvo spremno u roku od 14 dana ispuniti sve zahtjeve koje su uputili.
“Danas ću se sastati s predstavnicima prijevoznika. Svi ste svjedočili blokadama koje su se desile i ja ću ih danas obavijestiti da je ministarstvo spremno u narednih 14 dana ispuniti sto posto sve zahtjeve koje su tražili od mog resora, od Ministarstva komunikacija i prometa”, rekao je Forto.
Dodao je da se radi o četiri pravilnika, uključujući izmjene pravilnika o registracijama i pravilnika o licenciranju vozača.
“Sto posto ćemo ispuniti sve zahtjeve i sve ono što smo obećali. Nastavit ćemo rad s udruženjem prijevoznika, ali pozivam sve druge resore koje imaju u svojoj nadležnosti neke od zahtjeva da se hitno time počnu baviti”, poručio je ministar, prenosi N1.
Načelnik opštine Pale Dejan Kojić podnio je u srijedu, 01. oktobra, ostavku na sve funkcije u Demokratskom savezu (DEMOS).
On će, kako je rekao Srni, zajedno sa Draškom Stanivukovićem i Igorom Radojičićem, učestvovati u osnivanju novog političkog pokreta.
“Nema tajne da ću se pridružiti pokretu Draška Stanivukovića koji bi trebao da bude formiran u oktobru”, dodao je Kojić.
Dodao je da se prethodno sastao sa predsjednikom Demos-a Nedeljkom Čubrilovićem, sa kojim je razgovarao o odlasku iz stranke, zahvalio mu za dosadašnje povjerenje i korektan odnos, te mu iznio svoje dalje planove.
Kojić je, uz podršku opozicionih partija, izabran za načelnika opštine Pale na prošlim lokalnim izborima.
Novi politički subjekt pod nazivom Pokret za Srpsku činiće Draško Stanivuković sa dijelom PDP-a, pokret “Svojim putem” Igora Radojičića i Dejan Kojić, prenosi Srna.