VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    – Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen, izjavila je sinoć (23. oktobar) portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    “Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da to jednog dana ponovo može da se dogodi, ali želimo da budemo sigurni da će iz tog sastanka proizaći opipljiv pozitivan rezultat”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Prema njenim riječima, Tramp nije video dovoljno akcije od strane Rusije ka postizanju mira, a želi da vidi akcije a ne samo riječi o okončanju rata.

    Livit je kazala da je Tramp sve više frustriran i da je na njemu da odluči da li će biti još sankcija protiv Rusije.

    Tramp je u srijedu rekao da je otkazao planirani sastanak sa Putinom zbog nedostatka napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

  • Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    U ovom trenutku gotovo niko sa sigurnošću ne može reći da li Milorad Dodik i dalje ima pravo da vodi SNSD. Sud BiH tvrdi da ne može, ali odluku nije poslao sudu u Banjaluci, koji jedini vodi registar političkih partija, već Centralnoj izbornoj komisiji – instituciji koja za takve postupke nije nadležna.

    U tom pravno-političkom labirintu, gdje se dokumenti prebacuju između Sarajeva i Banjaluke, a odgovornost gubi na putu, odgovor na jednostavno pitanje postaje gotovo nemoguć.

    Centralna izborna komisija je, međutim, sama preuzela ulogu Suda BiH, pa je odluku proslijedila Osnovnom sudu u Banjaluci. Već narednog dana, na prijedlog Suada Arnautovića, održana je sjednica CIK-a na kojoj je predloženo da se obnovi postupak ovjere prijave SNSD-a – koji je potpisao upravo Milorad Dodik.

    Iako je prijedlog odbijen, ostaje otvoreno pitanje – zašto je sjednica uopšte održana ako je situacija već bila jasna? Dok institucije prebacuju odgovornost, Dodik se vraća svom starom političkom obrascu: zaoštrava retoriku i ponovo prijeti razdruživanjem. Njegovi saradnici nastupaju žestoko, brane ga i ponavljaju poruke koje su se čule i nakon gubitka funkcije predsjednika Republike Srpske. Ishod bi, sudeći po ranijem iskustvu, mogao biti sličan.

    Iako je presuda protiv Dodika pravosnažna od 1. avgusta, ni nakon gotovo tri mjeseca niko ne može pouzdano potvrditi da li on i dalje može biti na čelu partije.

    Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević za Srpskainfo tvrdi da je Dodik „trenutno marioneta u rukama stranaca“ i da će na sceni ostati onoliko dugo koliko mu oni to budu dozvolili.

    “Milorad Dodik je potpisao potpunu kapitulaciju i resetovao se na fabrička podešavanja iz ‘98. Tada je na vlast došao kao ‘svjež dašak vjetra na Balkanu’, a bojim se da će s vlasti otići kao uragan koji je razorio Republiku Srpsku. On potpisuje i prihvata sve što se od njega traži, bez obzira na to šta govori. Prihvatio je i poništio zaključke da se Kristijanu Šmitu više ne spori pravo da nameće odluke. Prihvatio je da više nije predsjednik Republike Srpske. Instalirao je Anu Trišić Babić kao supervizora koji će nadzirati sprovođenje njegovog veleizdajničkog plana. Prihvatio je sve odluke Ustavnog suda, daj Bože da budemo slavili 9. januar iduće godine. Prihvatio je da Republika Srpska ne može knjižiti državnu imovinu. Očekujem da će mu, kao kontrausluga, biti suspendovane sankcije. U međuvremenu, Dodik će potpuno do temelja razoriti Republiku Srpsku” – smatra Pandurevićeva.

    Ona dodaje da će Dodik „prihvatati sve zahtjeve kako bi zaštitio krupni kapital stečen nelegalnim putem“.

    “SDS je 20 godina na američkoj OFAK listi i nikada nismo stavili interese Republike Srpske ispred svojih, niti smo njima trgovali. Ovo što oni rade je veleizdaja, sram ih bilo”, rekla je Pandurevićeva.

    Politikolog Velizar Antić takođe smatra da je Dodik „potpuno kapitulirao“.

    “Još uvijek nije sasvim jasno koja je konačna sudska odluka o tome da li Dodik može ili ne može da bude na čelu SNSD-a. Moguće je da i ova priča završi na Ustavnom sudu. Ipak, ako konačna odluka bude da ne može da vodi stranku, uvjeren sam da će je Dodik i poštovati. Kada pretrpite ovako veliki poraz, kao što je vlast u Srpskoj pretrpjela, i kada kapitulirate na ovakav način, vi više niste ti koji postavljate uslove, već ispunjavate sve što se od vas traži”, poručuje Antić.

  • Konaković na mapi Amerike

    Konaković na mapi Amerike

    Niko ljepše ne priča o Elmedinu Konakoviću kao on sam o sebi. Niko i ne pretjera kao on sam, ali se niko i ne oklizne kao MVP.

    Od famoznog lobiranja u šali, preko sastanaka sa Rubiom, pa sve do velike međunarodne podrške za BiH koju je sam Dino Konaković stvorio, ministar spoljnih poslova je uspio samo završiti na tapetu saradnika bliskih Donaldu Trampu. I to skoro kao “islamista”.

    Bliska saradnica Donalda Trampa, Laura Lumer, javno je prozvala upravo Elmedina Konakovića koji se hvali dobrim odnosima sa novom američkom administracijom. Obilježila ga je kao “muslimana” koji pokazuje prezir prema hrišćanstvu.

    “Muslimani koji ciljaju Dodika otvoreno su pokazali prezir prema Izraelu, hrišćanstvu i Zapadu kroz izjave Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH i istaknutog bošnjačkog lidera”, napisala je Lumer u svojoj objavi i nastavila kritiku.

    “Konaković je agresivno nastojao smijeniti Dodika. Njegova mržnja prema Zapadu ogleda se u nizu oštrih izjava koje je dao u podršci islamskim pitanjima. Dana 27. aprila 2024. javno je osudio izraelskog ambasadora u Srbiji Jahela Vilana nazivajući ga “sramotom za čovječanstvo i diplomatiju. Dana 10. maja 2024. Konaković je najavio da BiH podržava rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se Palestina priznaje kao država kvalifikovana za punopravno članstvo u UN-u. Takođe je poručio Savjetu bezbjednosti da ponovo razmotri ovo pitanje, što je u direktnoj suprotnosti sa politikom predsjednika Trampa da ne priznaje palestinsku državu”, poručila je Lumer.

    Лаура Лумер о Елмедину Конаковићу

    “Konakovićeva žustra podrška palestinskim pitanjima, zajedno s njegovom neumornom kampanjom protiv Dodika, dodatno ističe duboko ukorijenjenu netrpeljivost prema Izraelu, Americi i zapadnim saveznicima”.

    Toliko je o lobi ministru rečeno u jednoj objavi, da svi monteri klima uređaja u Americi ne mogu skupiti novca da ga se opere. Slavodobitne najave skidanja Milorada Dodika sa vlasti, podršci Amerike i odlično obavljenom poslu u ministarstvu spoljnih poslova, za Konakovića dolaze na naplatu.

    Postoji i dobra opcija da bi Konaković mogao na crnu listu i to umjesto onih koje je preko Majkla Marfija tamo i stavio. Treba podsjetiti i na izvinjavanje Zukana Heleze upućeno Amerikancima nakon što se sastao sa iranskim zvaničnicima i najavio saradnju. Tada se medijima pronijela vijest da bi Helez mogao na “crnu listu”, pa se brže bolje izvinjavao.

    Na programu ispred nas, pitanje je kada će Konaković pred govornicu sa istom porukom.

    “Desiće se uskoro sastanci sa ljudima u Trampovoj administraciji, sa ljudima bliskim Trampu koji su donosioci odluka, koji sjede u Stejt departmentu”, početkom godine izjavio je Konaković. Netom prije, objašnjavao je kako on, kao ministar inostranih poslova, sklapa dogovore sa lobi firmama u SAD da se bore za BiH.

    Kraj je godine, a Dino kaže da se šalio sa lobiranjem, i to je njegova odbrana. Do kraja imamo još dva mjeseca i priliku da još jednom čujemo “i za to sam se šalio”.

  • Žalbe na Stanivukovićev izbor „Končara“

    Žalbe na Stanivukovićev izbor „Končara“

    Dva domaća preduzeća uložila su žalbe na odluku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, nakon što je posao rekonstrukcije javne rasvjete vrijedan 35,4 miliona maraka dodijeljen zagrebačkom „Končaru“. Time bi, kako se čini, višemilionski tender mogao ući u novu fazu.

    Prema informacijama koje je objavila Srpskainfo, očekuje se da će nakon što Kancelarija za žalbe BiH primi prigovore, konačno biti objavljeni tenderski dokumenti, do sada nedostupni čak i odbornicima Skupštine grada.

    Gradonačelnik Stanivuković, na prijedlog tenderske komisije, dodijelio je posao kompaniji „Končar“, iako je njihova ponuda bila ubjedljivo najskuplja i iako se Skupština grada izričito usprotivila toj odluci.

    Podsjetimo, „Končar“ je tražio 35,4 miliona KM, dok su dvije domaće firme nudile da posao završe za skoro dva i po puta manju cijenu.

    Jedan od podnosilaca žalbe je banjalučka kompanija „ABC Solutions“, čiji direktor Bojan Ćosić potvrđuje da su dokument podnijeli zbog sumnje u zakonitost sprovedene procedure.

    – “Končar” je ozbiljna, ugledna kompanija, njihovi bilansi pokazuju da im je godišnji prihod skoro jednak budžetu Republike Srpske. Oni su radili mnoge značajne poslove širom svijeta i u njihove kompetencije ne treba sumnjati – rekao je Ćosić za Srpskainfo.

    Dodao je da nije sporan kvalitet ponude, ali jeste visina iznosa.

    – Mi smo ponudili jednako kvalitetnu opremu uz cijenu od 14 miliona KM. Da smo dobili taj posao pod tim uslovima, ostvarili bismo više nego solidnu zaradu – istakao je Ćosić.

    Na pitanje o mogućem angažovanju podizvođača, Ćosić smatra da je riječ o poslu koji prevazilazi kapacitete jedne firme.

    – Tu će biti posla za sva preduzeća iz ove oblasti u banjalučkoj regiji i Unsko-sanskom kantonu, a možda i šire – izjavio je on.

    Ćosić nije želio da komentariše ocjene da bi „Končar“ trebalo da odustane od projekta koji prate brojne kontroverze.

    – Oni se, naravno, u svakom trenutku mogu povući, a da li će to i uraditi i sa kojom motivacijom, to treba pitati menadžment “Končara” – rekao je Ćosić.

    Kako navodi Srpskainfo, redakcija je kontaktirala kompaniju „Končar“ u Zagrebu, odakle su odgovorili da će dostaviti izjavu do kraja sedmice, jer je tim koji radi „na projektu Banjaluka“ trenutno angažovan na drugoj lokaciji izvan Hrvatske.

    O projektu se u samoj Banjaluci zna vrlo malo, osim da je njegova vrijednost s prvobitno procijenjenih 13,5 miliona maraka narasla na 35,4 miliona.

    Ni odbornici Skupštine grada nisu imali pristup dokumentima, zbog čega je vanredna sjednica o slučaju „javna rasvjeta“ prekinuta do dostavljanja traženih zapisnika i odluka.

    Prema riječima savjetnice gradonačelnika za ekonomska pitanja Valentine Aničić, „dva od tri tražena dokumenta“ ne mogu biti dostavljena jer su „još uvijek tajni, u skladu sa tenderskom procedurom“.

    Međutim, odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić tvrdi da problem nije samo u cijeni već i u samom postupku.

    – Da se ne lažemo, nije ovdje samo problem cijena posla, koja je najskuplja od Ljubljane do Prokuplja. Problem je i postupak. Nijedan dokument nije dostavljen, jer dokumenti ne postoje, iako su po zakonu obavezni – rekao je Mandić.

    Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić podsjeća da je upravo ona tražila sporne zapisnike i odluku o izboru najboljeg ponuđača.

    – Zapisnike nikad nismo dobili, iako smo morali, jer nismo treća strana, kako je gradonačelnik tvrdio. Onda smo saznali da Odluka o najboljem ponuđaču nije bila ni donesena, jer postupak nije završen, a gradonačelnik javno objavio ko je izvođač radova par mjeseci ranije – izjavila je Ješićeva za Srpskainfo.

    Kako kaže, ovakvo postupanje gradske administracije pokazuje da je tender bio unaprijed usmjeren.

    – Ako želite da nekome namjestite tender, onda to uradite na način na koji je uradila ova gradska administracija – zaključila je Ješićeva.

  • Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da prekida “sve trgovinske pregovore” sa Kanadom nakon objavljivanja televizijske reklame u kojoj Ronald Regan negativno govori o carinama. Tramp je optužio Kanadu za “nečuveno ponašanje” sa ciljem uticaja na odluke američkih sudova.

    Trampova objava na društvenim mrežama uslijedila je nakon što je kanadski premijer Mark Karni rekao da cilja da udvostruči izvoz svoje zemlje u zemlje van SAD zbog pretnje koju predstavljaju Trampove tarife.

    – Fondacija Ronalda Regana je upravo objavila da je Kanada prevarantski koristila lažnu reklamu, u kojoj Ronald Regan negativno govori o tarifama – istakao je Tramp.

    Dodao je i da su to “uradili samo da bi se umešali u odluku Vrhovnog suda SAD i drugih sudova”.

    – Carine su veoma važne za nacionalnu bezbjednost i ekonomiju SAD. Na osnovu njihovog skandaloznog ponašanja, svi trgovinski pregovori sa Kanadom se ovim prekidaju – poručio je američki predsjednik.

    Karnijeva kancelarija još uvijek nije reagovala na Trampovu odluku.

    Prethodno je Fondacija Ronalda Regana objavila da reklama koju je kreirala vlada Ontarija “pogrešno predstavlja predsjedničko radio obraćanje naciji o slobodnoj i fer trgovini od 25. aprila 1987. godine”.

    Dodali su da Ontario nije dobio dozvolu fondacije “da koristi i uređuje komentare”.

    Fondacija je saopštila da “razmatra pravne opcije po ovom pitanju” i pozvala javnost da pogleda nemontirani video Reganovog obraćanja.

    Kanadski premijer Mark Karni se sastao sa Trampom ranije ovog meseca kako bi pokušao da ublaži trgovinske tenzije dok se dve zemlje i Meksiko pripremaju za reviziju sporazuma između SAD, Meksika i Kanade, trgovinskog sporazuma koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, ali je od tada pogoršao svoje odnose.

    Više od tri četvrtine kanadskog izvoza ide u SAD, a skoro 3,6 milijardi kanadskih dolara (2,7 milijardi američkih dolara) vrijedne robe i usluga prelaze granicu svakodnevno.

    Trampove tarife su posebno naštetile kanadskom automobilskom sektoru, čiji se veliki dio nalazi u Ontariju. Ranije ovog mjeseca, proizvođač automobila “Stelantis” je saopštio da će premjestiti proizvodnu liniju iz Ontarija u Ilinois.

  • Vučić o Republici Srpskoj, izborima, energentima i pritiscima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je srećan kada je srećna i Republika Srpska, te najavio pomoć u izgradnji infrastrukture i puteva. Istovremeno je istakao da građani Srbije ne treba da brinu zbog situacije u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer će država reagovati ako dođe do ozbiljnih problema.

    „Srećan sam kada je Republika Srpska srećna. Možemo da pomognemo u izgradnji infrastrukture i puteva, to ćemo i učiniti“, rekao je Vučić za RTS.

    Govoreći o situaciji u vezi s NIS-om i sankcijama, naglasio je da će Srbija, ukoliko bude potrebno, „uzeti stvari u svoje ruke“.

    „Prvi dan kada budemo imali ozbiljne probleme, mi ćemo zaštititi Srbiju. To sam rekao i Rusima i Amerikancima. Neće biti kantica“, izjavio je predsjednik Srbije.

    Vučić je podsjetio da je dogovoreno da mađarski MOL uvozi veće količine nafte, ali je ukazao na problem s rafinerijom koja je nedavno izgorjela. „Rusi su nam bili pouzdan partner, ne razumijem tu igru oko uvoza“, rekao je, dodajući da će Srbija nastaviti da se ponaša odgovorno prema svim partnerima.

    On je istakao da se vodi ozbiljan hibridni rat protiv Srbije, ali da je njegov cilj da se očuvaju mir i stabilnost. „Hoću da razgovaram sa svima, ali ne mogu da prihvatim nasilje kao metod. Godinu dana trpimo jezivo nasilje, ali mi nećemo odgovarati istom mjerom“, poručio je.

    Komentarišući napad ispred Narodne skupštine, Vučić je rekao da je jasno ko stoji iza toga i da se vodi kampanja destabilizacije. „Sinoć sam otišao ispred Skupštine i rekao ljudima da spuste tenzije. Mi moramo da živimo zajedno. Vodi se ozbiljan hibridni rat protiv ove zemlje“, naveo je on.

    Predsjednik Srbije se osvrnuo i na stanje u energetici, ističući da građani ne treba da brinu ni zbog snabdijevanja gasom i strujom. „Verujem da će Srbija imati dovoljno električne energije, ali moramo da radimo na tome da za deset godina imamo stabilan sistem“, rekao je Vučić.

    Govoreći o geopolitičkim prilikama, ocijenio je da je za Srbiju najveći rizik moguć rat između Rusije i Evropske unije. „Moramo da izbjegnemo učešće na bilo koji način i da sačuvamo vojnu neutralnost“, rekao je Vučić, naglasivši da Srbija ne treba da se opredjeljuje između Rusije i EU.

    „Srbija se nalazi na evropskom putu, ali želi da čuva prijateljske odnose s Rusijom. To ne krijem ni pred kim“, istakao je.

    Vučić je naveo da je Evropska unija najveći investitor u Srbiji i da je zemlja mirna do 2027. godine kada je riječ o energetskim isporukama. „Radimo na interkonektorima i gasovodima, jer od toga zavisi i BiH“, dodao je.

    Osvrćući se na unutrašnju politiku, Vučić je rekao da će sljedeći izbori biti održani 2026. godine i da će biti „najvažniji u modernoj istoriji Srbije“.

    „Izbori 2000. nisu bili izbori, to je bio pritisak ulice i stranih centara. Godine 2012. pobijedili smo u nemogućim uslovima. Novi izbori biće održani prije krajnjeg roka – u aprilu ili decembru 2026. godine“, naglasio je.

    Govoreći o ekonomiji, Vučić je rekao da Srbija više nema jeftinu radnu snagu i da najveću snagu vidi u ženama Srbije. „One su najodgovornije i čuvale su mir i stabilnost. Vjerujem u ovu zemlju i ljude. Mi nemamo more, moramo da radimo“, rekao je.

    Predsjednik Srbije je dodao da se ne bi mogao opredijeliti između Donalda Trampa i Vladimira Putina, jer će „uvijek uraditi ono što je neophodno da bi Srbija napredovala“.

    Vučić je naglasio da je kao predsjednik učinio sve da sačuva mir i jedinstvo u zemlji. „Sankcije NIS-u i pritisci kojima smo izloženi ugrožavaju Srbiju. Nezavisna i suverena politika Srbije ne sviđa se nikome osim građanima Srbije, i zato se pokušava srušiti“, zaključio je Vučić.

  • Vojska Litvanije: Dva ruska aviona ušla su u vazdušni prostor Litvanije

    Vojska Litvanije: Dva ruska aviona ušla su u vazdušni prostor Litvanije

    Dva ruska vojna aviona ušla su danas u vazdušni prostor Litvanije na oko 18 sekundi, saopštila je vojska Litvanije.
    Dva aviona, lovac Su-30 i tanker za dopunu goriva Il-78, vjerovatno su bili na misiji obuke za dopunu goriva kada su narušili vazudušni prostor Litvanije, ušavši u Litvaniju iz Kalinjingrada oko 18 časova, saopštila je vojska, prenosi portal Delfi.lt.

    Španski avioni Јurofajter tajfun iz Baltičke vazdušne policije NATO-a su podignuti u vazduh kao odgovor i patroliraju područjem, saopštila je vojska Litvanije.

    Nakon što su dva ruska vojna aviona narušila vazdušni prostor Litvanije, premijerka Inga Ruginiene izjavila je da je situacija potpuno pod kontrolom.

    – Danas je zabilježen incident kada su ruski vojni avioni nakratko narušili litvanski vazdušni prostor – zadržali su se tamo manje od 20 sekundi. Želim da vas uvjerim: situacija je potpuno pod kontrolom – napisala je Ruginiene na svom Fejsbuk nalogu.

    Kako je istakla, litvanske službe su djelovale precizno – dva lovca španskog ratnog vazduhoplovstva koja su sprovodila misiju vazdušne policije NATO-a vinula su se u vazduh, doletela do mjesta narušavanja vazdušnog prostora i trenutno nastavljaju patroliranje.

    – Ovo je još jedan primjer uspješnog i koordinisanog rada naših službi – naglasila je ona.

    Ruginiene je navela da kršenjem litvanskog vazdušnog prostora Rusija djeluje kao teroristička država.

    – Ovaj incident još jednom pokazuje da se Rusija ponaša kao teroristička država, zanemarujući međunarodno pravo i bezbjednost susjednih zemalja. Međutim, takve akcije nas neće pogoditi – Litvanija ostaje jaka, ujedinjena i spremna da se brani – kazala je ona.

    Predsjednik Gitanas Nauseda osudio je narušavanje vazdušnog prostora i rekao da je to grubo kršenje međunarodnog prava.

    Prema njegovim riječima, Litvanija ne može da ne reaguje na ovu situaciju.

    – Osuđujemo akcije Rusije i upad vojnih aviona u naš vazdušni prostor. Vidimo da su ovi incidenti u posljednje vrijeme sve češći – ne samo u Litvaniji. Naravno, ovo je grubo kršenje međunarodnog prava i našeg prostora. Ne možemo da ne reagujemo, a istovremeno, to veoma dobro odražava važnost pitanja o kojima danas razgovaramo u formatu Evropskog savjeta, a odluke koje namjeravamo da donesemo svakako su usmjerene na jačanje protivvazdušne odbrane Litvanije – naveo je Nauseda u saopštenju.

    Prema njegovim ruhečima, Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) trebalo bi uskoro da pozove predstavnike ruske misije i uruči im protestnu notu.

    Prije nešto više od mjesec dana, tri ruska borbena aviona ušla su u estonski vazdušni prostor, rekli su izvori upoznati sa incidentom za Politiko.

    MiG-31 – teški presretači sposobni da nose ruske nadzvučne rakete Kinžal, preletjeli su oko pet nautičkih milja na estonsku teritoriju i uputili se ka glavnom gradu Talinu, prema izvorima upoznatim sa situacijom.

    Avioni su letjeli oko 12 minuta prije nego što je NATO poslao italijanske borbene avione F-35 da ih otjeraju.

    Avioni navodno nisu imali planove leta i njihovi transponderi su bili isključeni.

    Politiko je izvjestio da su se ruski avioni prvobitno približili Talinu.

  • Najviši zakonodavni organ Skupština Srpske obilježava 34 godine postojanja

    Najviši zakonodavni organ Skupština Srpske obilježava 34 godine postojanja

    Najviši zakonodavni organ Republike Srpske, Narodna skupština sutra obilježava 34 godine postojanja.
    Nastala u miru, kao zaštita političkog i društvenog identiteta, istorijskog subjektiviteta i srpskog nacionalnog bića, bila je i ostala jedan od najvažnijih stubova Srpske, čuvar ustavnog poretka, garant vladavine zakona i poštovanja demokratskih prava i sloboda svih građana.

    U svim, pa i posljednjim turbulentnim vremenima.

    Čelično je armirala temelje suvereniteta srpskog naroda i opstojnosti s ove strane Drine – Narodna skupština Republike Srpske, prvobitno nazvana Skupština srpskog naroda u BiH. Prvi višestranački izbori, tek formirane nacionalne stranke i njihove poslanike, doveli su u skupštinske klupe. Gotovo cijelu godinu preživljavali su srpski poslanici bahatost, u startu uspostavljene muslimansko-hrvatske koalicije, koja je pokušavala da Srbima oduzme konstitutivnost i ustavni položaj – ignorišući im pravo da odlučuju o svojoj i o državnoj sudbini BiH. Kulminiralo je na burnom, oktobarskom zasijedanju 1991. godine.

    Za 34 godine postojanja – 11 poslaničkih saziva izglasalo je hiljade zakona, odluka, Rezolucija, Deklaracija i onda i danas, u turbulentnim vremenima, ovaj čuvar ustavnog poretka i demokratičnosti, branio je i brani interese svog naroda i svih građana – na putu budućnosti!

  • Šta je Nešić stavio pod hipoteku da bi Sudu BiH dao 1,37 miliona KM?

    Šta je Nešić stavio pod hipoteku da bi Sudu BiH dao 1,37 miliona KM?

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, bivši ministar bezbjednosti BiH i bivši direktor JP “Putevi Republike Srpske”, a trenutno zamjenik direktora Civilne zaštite Republike Srpske, na ime kaucije od 1,37 miliona KM, kojom mu se ukidaju mjere zabrane, založio je nekretnine, potvrdila je njegova advokatica Senka Nožica.

    “Moj klijent je dao hipoteku na nekretnine”, poručila je Nožica za portal RadioSarajevo, ali ne želeći da otkrije šta je konkretno Nešić stavio pod hipoteku.

    To za “Nezavisne novine” ne otkrivaju ni u Sudu BiH, kojem smo se obratili pitanjima – da li su tražili da Nešić pojasni otkud mu 1,37 miliona KM, kao i da li je lider DNS-a priložio dokumentaciju o porijeklu tog novca?

    Na ova pitanja, na koja i javnost očekuje odgovor, iz Suda BiH su ostali nijemi, a odgovore ćemo objaviti u slučaju da ih dobijemo.

    A ako je vjerovati zvaničnim (čitaj prijavljenim) i onim nezvaničnim (neprijavljenim) podacima o imovinskom stanju bivšeg ministra bezbjednosti BiH, Nešić je i te kako imao čime da “skine” mjere zabrane i isplati milionsku kauciju.

    Naime, prema istraživanju novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Nešić i njegova supruga na svom kontu imaju čak 12 nekretnina, a prema podacima do kojih je došao CIN, polovina njih nije ni prijavljena u imovinskom kartonu kada je Nešić trebalo da zasjedne u ministarsku fotelju u Savjetu ministara BiH.

    “Oni imaju 12 nekretnina, od čega šest nije prijavio kada je predao izjavu o imovinskom stanju u trenutku kada je imenovan za ministra sigurnosti. Prema dokumentima u koje smo imali uvid, supružnici su te nekretnine plaćali gotovinom sa računa, a on je u nekim televizijskim istupima govorio da za to nije dizao kredite, nego da je kupio od svojih primanja”, kaže za “Nezavisne novine” novinarka CIN-a Jasna Ferhatović Subašić.

    Novinari CIN-a ljetos su objavili da je Nešić nekoliko dana u julu proveo u svom luksuznom penthausu od čak 346 kvadrata u Tivtu, u Crnoj Gori. Tu nekretninu te dva garažna mjesta, kako navode, Nešić je kupio u julu 2020. godine, za više od 625.000 KM, i to kešom.

    Nakon toga, sa suprugom je do 2022. godine kupio stan i garažu u Budvi, u Crnoj Gori te dio kuće sa dvorištem u Sarajevu, za šta su platili gotovo 450.000 maraka.

    U njihovom vlasništvu, kako je otkrio CIN, još su tri stana i garaže u Novom Sadu, u Srbiji, ali nisu mogli doći do podataka kako su te nekretnine stečene, jer kako navode, nadležne kancelarije u Srbiji ne dozvoljavaju uvid u dokumente o načinu sticanja.

    Supružnici Nešić takođe imaju i dio kuće sa zemljištem u Istočnom Sarajevu, a ukupna tržišna vrijednost tih nekretnina je, kako navode iz CIN-a, najmanje 1,8 miliona KM.

    Istražujući porijeklo Nešićeve imovine, novinarima je pošlo za rukom da otkriju da je među nekretninama koje on nije prijavio luksuzni dupleks stan u potkrovlju zgrade u centru Novog Sada i garaža od 27 kvadrata, čije je tržišna vrijednost oko 945.000 KM.

    U tekstu “Slani trag na imovini Nenada Nešića”, CIN tvrdi da on nije prijavio ni stan od 56 kvadrata u poslovnoj zgradi koji, prema procjeni, vrijedi više od 320.000 KM.

    No, tu se lista ne završava.

    Tvrde da Nešić nije prijavio još stan od 98 kvadrata u centru Novog Sada, koji se procjenjuje na više od pola miliona KM, kao ni stan od 74 kvadrata i garažu u Budvi od 357.000 KM.

    Osim toga, u vlasništvu Nešićeve uže porodice su i brojne firme, a sve je, začinjeno time što su trenutna primanja Nenada Nešića kao zamjenika direktora CZ RS, preko 4.600 KM.

    “Što se tiče njegove imovine, treba istaći kao prvo da je on nesporno bogat čovjek koji je na raznim funkcijama već duže vrijeme i da je uključen u brojne privatne biznise. Međutim, budući da je riječ o imovini velike vrijednosti koja je založena u kauciji, a da u pravosudnom postupku Tužilaštvo BiH tereti nekoliko lica za primanje mita, između ostalog i njega, svakako da postoji mogućnost da Poreska uprava Republike Srpske putem Sektora za utvrđivanje porijekla imovine i posebnog poreza na imovinu utvrdi da li je riječ o prijavljenim ili nekim drugim prihodima”, kaže za “Nezavisne” Damjan Ožegović iz “Transparensi internešnela”.

    Da li je Poreska uprava RS provjerila ovo o čemu govori Ožegović, pitanje je na koje do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor.

    Novinarka CIN-a Jasna Ferhatović Subašić ističe da većina javnih funkcionera zloupotrebljava podatke o prijavi svoje imovine.

    “Te podatke koje oni daju institucijama niko ne provjerava. U principu, njima je na volju da li će biti iskreni ili će nešto sakrivati, jer to niko ne kontroliše, a naročito je, po mom mišljenju, sporno zato što niko ne kontroliše način na koji su oni stekli imovinu koju imaju”, kaže ona.

    Podsjeća da se i na ročištima o određivanju pritvora, konkretno Nešiću, moglo čuti da se sumnja da je on neke od pomenutih nekretnina kupio nelegalno stečenim novcem.

    “Želim da kao građanin vjerujem da će nekad stupiti na snagu zakoni koji će regulisati tu oblast i koji će provjeravati ljude koji uživaju u funkcijama koje imaju i beneficijama koje te funkcije donose”, dodaje Ferhatović Subašićeva za “Nezavisne”.

    Podsjetimo, Sud BiH ukinuo je Nenadu Nešiću 20. oktobra mjere zabrane putovanja i obaveznog javljanja državnom organu koje su mu bile izrečene zbog krivičnih djela za koja je osumnjičen da ih je počinio kao v.d. direktora JP “Putevi Republike Srpske”.

    Nešić je uhapšen 26. decembra 2024. godine, tada kao ministar bezbjednosti BiH, a osumnjičen je da je od 2016. do 2020, kada je bio na čelu “Puteva RS”, prao novac, primao mito i zloupotrijebio službeni položaj ostvarivši finansijsku korist od oko milion maraka. Pritvor mu je ukinut 16. maja 2025. godine od strane Suda BiH.

  • Bijela kuća objavila u kom slučaju je još uvijek moguć sastanak Putina i Trampa

    Bijela kuća objavila u kom slučaju je još uvijek moguć sastanak Putina i Trampa

    Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa je još uvijek moguć, ali treba da pruži opipljiv pozitivan rezultat, objavila je Bijela kuća.

    Samit nije u potpunosti uklonjena iz agende, može se održati u nekom momentu, ističe se u saopštenju.

    – Sastanak između ova dva lidera je i dalje na dnevnom redu. Predsjednik i cijela administracija se nadaju da će se to jednog dana dogoditi. Ali moramo biti uvereni da će ovaj sastanak imati pozitivan ishod i da će biti dobro iskorišćeno vrijeme predsjednika (Trampa) – istakla je Kerolin Levit, portparol Bijele kuće.

    Ona je dodala da američki predsjednik želi da vidi akciju od strane Rusije, “ne samo priču”.

    Pored toga, ona je ocijenila da je Bijela kuća uvjerena u efikasnost novih sankcija protiv Rusije i da su one ogromne, kao i da će pričiniti veliku štetu Moskvi.

    Prema njenim riječima, SAD veruju da će nove sankcije izvršiti pritisak na rusko rukovodstvo.

    Bijela kuća takođe tvrdi da je Indija smanjila nabavku ruske nafte na Trampov zahtjev.