Autor: INFO

Republiku Srpsku su stvorili oni koji su preostali od neprotjeranog, neubijenog, nepokatoličenog i nepoislamljenog naroda koji je na ovom prostoru izdržao najveće pogrome, zulume i zločine. Osmanske, austro-ugarske i fašističke. I kao takav ostao nepokoren, upisujući se u žrtve i junake, dočekao Republiku Srpsku kao božiju pravdu – izjavio je predsjednik Narodne skupštine dr Nenad Stevandić u obraćanju na svečanoj akademiji povodom 34 godina od osnivanja Narodne skupštine.

On je posebno naglasio značaj poslanika prvog skupštinskog saziva i tadašnjeg rukovodstva Republike Srpske.

„I kako pjesma kaže, ona jeste dar od Boga i od krvi oca tvoga. Jedna zaista veličanstvena generacija velikih i posvećenih ljudi, oličena u poslanicima prvog saziva Narodne skupštine, tribunima i liderima političko – vojnog rukovodstva, od kojih su mnogi ovdje prisutni, otvorila je najveću kapiju slobode u kojoj naš narod živi već 34 godine. Deceniju duže nego u Kraljevini Jugoslaviji, najozbiljnijoj državi toga doba. Naša je dužnost da toj slobodi – Republici Srpskoj nema kraja i da nas sve ovdje prisutne, kao i naše potomke, nadživi“, rekao je Stevandić.

On je poručio da izazovi pred nama nisu prvi, a svakako ni posljednji u budućnosti Republike Srpske.

„Zato mi u ovom moramo hrabro i časno ispuniti svoju misiju njenog čuvanja i života. Iskustvo u stvaranju naše Republike u nemogućim istorijskim uslovima – Srbije pod sankcijama, tada nemoćne Rusije i neprijateljskog Zapada koji nas je bombardovao, podržavajući naše neprijatelje – ponosna je i strašna epopeja“, dodao je predsjednik Narodne skupštine.

Prema njegovim riječima, tada sa tzv. zapadom nismo uspjeli uspostaviti komunikaciju i balans, ali smo snagom svoje volje i nacionalne energije ipak, i tako izolovani, bombardovani i satanizovani, dočekali da nam na dejtonski papir priznavanja Republike Srpske pečat udare svi – i istok, i zapad, i sjever i jug, i komšije i braća. I oni koji su nas satanizovali i koji su nas bombardovali, oni koji su nas mrzili i koji nas možda i danas mrze. Ali i oni koji nas vole i koji znaju da je ljubav uvijek važnija i jača.

„Baš zato je danas važno sačuvati moć institucija Republike Srpske, prvenstveno Narodne skupštine, da može i sutra da podnese teret i donosi odluke o budućnosti, one najvažnije i najjače – one koje narod bude od nas tražio. Mudrost, snaga i odlučnost moraju ruku pod ruku“, rekao je Stevandić.

On je naglasio da je važno imati kanale komunikacije na svim stranama svijeta, i u okruženju i u Evropskoj uniji čija politika trenutno jeste nedorečena i nerazumljiva, ali sve se mijenja ako imate zdrave pameti, volje i strpljenja da izdržite.

„Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama su nepobitan dokaz za to. Odgovornost se nosi i kada su teška vremena. Ali, sve propada ako nema sloge ili ako većina nije složna. Kada nas sa strane vide podijeljene i zavađene, kako jedni drugima upućujemo teške riječi i uvrede, naši neprijatelji to tumače kao signal da nas počiste i unište, pa opet pričaju i pozivaju na rat i na tzv. drugo poluvrijeme. Mi svo već deklarisali i potvrdili svoja opredjeljenja za mir i dogovore i uporno ih predstavljamo, što ne znači da nismo spremni na odbranu, na svaki način i svim sredstvima“, izjavio je Stevandić.

Dakle, dodao je on, mi se u susretu sa istorijskim ispitima – kakvi su nesumnjivo pred nama – ne možemo bilo čime opravdati jer istorija ne poznaje olakšavajuće okolnosti, a nesloga je majka svih neprijatelja.

„Na nama je da izdržimo, budemo još bolji ljudi, da se manemo ličnih sujeta i samoljublja, netrpeljivosti i koristoljublja, već da svjesni odgovornosti budemo upisani kao ljudi koji su sačuvali Republiku Srpsku. Time ćemo dostojno stati pred onih 24.000 div-junaka koji su dali svoje živote i time ćemo ih učiniti besmrtnima i boriti se, ako Bog da i zaslužimo, da sa nama to isto učine oni koji dođu poslije nas. Istorija će nas pamtiti po tome koliko su naša djela pratila naše riječi. Republika Srpska će svjedočiti o tome. Živjela Srbija, a bogami i Crna Gora! Živjela Republika Srpska! Zauvijek!“, poručio je Stevandić.

U Banjaluci je danas održana svečana akademija povodom 34 godine od osnivanja Narodne skupštine Republike Srpske, najvišeg ustavnog i zakonodavnog organa u strukturi vlasti Republike Srpske i centralne institucije parlamentarnog uređenja Republike Srpske.

Akademiji, koja se održala u Kulturnom centru Banski dvor, prisustvovali su predsjednik Narodne skupštine dr Nenad Stevandić, predsjednik Republike Milorad Dodik, premijer Savo Minić, potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić, savjetnik predsjednika Srbije Miloš Vučević, ministri u Vladi Srpske i srpski predstavnici u zajedničkim institucijama.

Prisutni su bili i bivši predsjednici Skupštine i bivši poslanici, zatim gradonačelnici i načelnici opština, te brojni predstavnici društvenog i javnog života.

Svečana akademija počela je minutom ćutanja za sve poginule u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a prikazani su i snimci koji prikazuju kako je osnovana Skupština srpskog naroda i sa kakvim se izazovima suočava Republika Srpska.

Izaslanik predsjednika Srbije Miloš Vučević poručio je političarima iz Republike Srpske da budu složni za Srpsku, za njenu pobjedu, i istakao da su se Srbi uvijek okupljali, sabirali i promišljali šta je najbolje za narod i državu.

„Jer drugačije ne može da se objasni kako smo kao narod u Drugom svjetskom ratu preživjeli Jasenovac, Pag, Sisak, Jadovno, Jastrebarsko, Lepoglavu, glinsku crkvu, Šargovac, Motike, Drakulić ili paklu dostojan zločin u Starom Brodu na Drini“, ukazao je Vučević.

On je naveo da se isto to može reći i za stradanja u ratovima devedesetih godina, poput smrti banjalučkih beba, zločina u Sijekovcu, Pofalićima, Kukavicama, Kravicama, Skelanima i drugim mjestima.

On je dodao da, kada se govori o istoriji i odgovornosti, važno je znati da je Skupština koja je sabrala narod nastala u odlučujućim vremenima za opstanak srpskog naroda.

„Sabrana je da stvori legalitet i legitimitet Republike Srpske. Njena funkcija je odbrana, i svaki cilj mora biti tome podređen. Kada stupate na govornicu, stupate na svetionik slobode. Kada radite, znajte da to činite pod budnim okom onih koji su se ugradili u Republiku Srpsku. Sjetite se Novog Zejtinlika i svih drugih svetih mjesta svih vjera i nacija. Sjetite se Manajače, Petrovačke ceste, Leotara i Trebevića i snova onih koji bijahu prije nas“, poručio je Vučević.

Vučević je upozorio da su Srbi i danas izloženi udarima s ciljem njihovog ideološkog i identitetskog brisanja, te je prisutnima poručio da imaju na umu da su braća i da se tako moraju ponašati da bi preživjeli i pobijedili.

„Ja u tu snagu i pobjedu vjerujem“, poručio je Vučević.

Skupština srpskog naroda u BiH donijela je ključne odluke za status Republike Srpske, rekao je predsjednik Milorad Dodik.

Dodik je istakao da je 9. januara 1992. godine donijeta odluka o formiranju Republike Srpske, a kasnije u februaru i Ustav, te niz drugih bitnih akata.

On je naglasio da je osnivanje Skupštine srpskog naroda jedan od najvažnijih datuma – važan istorijski dan kada su se okupili velikani srpskog naroda, predvođeni liderima toga vremena, i na svojstven način formirali najviše zakonodavno tijelo.

„Tada smo jasno rekli da nećemo dozvoliti nikakvo preglasavanje koje se dešavalo u Skupštini BiH“, rekao je Dodik.

On je istakao da su srpski predstavnici bili odlučni da se odupru majorizaciji srpskog naroda.

„U teškim vremenima narodi ostaju samo ako imaju hrabre i odlučne vođe. Mi smo ih imali“, naglasio je Dodik.

Obraćajući se prisutnima, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da su Republiku Srpsku stvorili oni koji su ostali od neprotjeranog, neubijenog, nepokatoličenog i nepoislamljenog naroda koji je na ovom prostoru izdržao najveće pogrome i zločine.

On je posebno naglasio značaj poslanika prvog skupštinskog saziva i tadašnjeg rukovodstva Republike Srpske.

„I kako pjesma kaže, ona jeste dar od Boga i od krvi oca tvoga. Jedna zaista veličanstvena generacija velikih i posvećenih ljudi, oličena u poslanicima prvog saziva Narodne skupštine, tribunima i liderima političko-vojnog rukovodstva, od kojih su mnogi ovdje prisutni, otvorila je najveću kapiju slobode u kojoj naš narod živi već 34 godine — deceniju duže nego u Kraljevini Jugoslaviji, najozbiljnijoj državi toga doba. Naša je dužnost da toj slobodi — Republici Srpskoj — nema kraja i da nas sve ovdje prisutne, kao i naše potomke, nadživi“, rekao je Stevandić.

On je poručio da izazovi pred nama nisu prvi, a svakako ni posljednji u budućnosti Republike Srpske.

„Zato mi u ovom moramo hrabro i časno ispuniti svoju misiju njenog čuvanja i života. Iskustvo u stvaranju naše Republike u nemogućim istorijskim uslovima — Srbije pod sankcijama, tada nemoćne Rusije i neprijateljskog Zapada koji nas je bombardovao, podržavajući naše neprijatelje — ponosna je i strašna epopeja“, dodao je predsjednik Narodne skupštine.

On je naglasio da je važno imati kanale komunikacije na svim stranama svijeta — i u okruženju, i u Evropskoj uniji, čija politika trenutno jeste nedorečena i nerazumljiva, ali sve se mijenja ako imate zdrave pameti, volje i strpljenja da izdržite.

Narodna skupština Republike Srpske osnovana je 24. oktobra 1991. godine kao Skupština srpskog naroda u BiH. Odluku o tome donijeli su poslanici izabrani na izborima u jesen 1990. godine.

Istog dana, na konstitutivnoj sjednici Skupštine srpskog naroda u BiH, doneseni su i drugi akti, među kojima se političkim značajem ističu Odluka o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji i Odluka o raspisivanju i provođenju plebiscita srpskog naroda u BiH.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske 9. januara 1992. godine usvojili su Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH. Ovaj dan se u Republici Srpskoj obilježava kao Dan Republike.

Narodna skupština je 28. februara 1992. godine donijela Ustav Republike Srpske i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje, čime je formalnopravno nastao državnopravni subjektivitet srpskog naroda.

Na današnji dan prije 34 godine, politički predstavnici srpskog naroda donijeli su odluku da formiraju Narodnu skupštinu Srpskog naroda u BiH, čime je započet proces stvaranja Republike Srpske.

Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević podsjetio je da je tada donesena istorijska odluka potomaka žrtava genocida da se srpskom narodu više nikada ne ponovi stradanje.

– Osnivanje Narodne skupštine bio je prvi korak ka stvaranju naše otadžbine, Republike Srpske. Ponosan sam što danas, kao delegat, branim prava i status Srpske u onoj istoj sali u kojoj su naši poslanici osnovali Narodnu skupštinu – objavio je Kovačević na društvenoj mreži Iks.

Da je riječ o jednom od najvažnijih događaja u istoriji Srpske, podsjetio je i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga.

– Skupština srpskog naroda u BiH proglašena je nakon što su 14. oktobra 1991. godine srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini Socijalističke Republike BiH bili protivustavno preglasani od muslimanskih i hrvatskih poslanika – istakao je Bodiroga.

On je dodao da je na prvoj sjednici Skupštine srpskog naroda u BiH raspisan plebiscit i usvojena Deklaracija o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji.

Narodna skupština Republike Srpske osnovana je 24. oktobra 1991. godine, a odluku o tome donijeli su poslanici izabrani na prvim višestranačkim izborima održanim u jesen 1990. godine.

Osnovni sud u Banjaluci zaprimio je akt Centralne izborne komisije (CIK) BiH te će dalje postupati u skladu sa važećim zakonskim propisima, rečeno je u toj pravosudnoj instituciji, a u vezi sa predmetom koji se tiče SNSD-a i Milorada Dodika kao lidera te partije.

Riječ je o dopisu koji je CIK-u, na svoju ruku, dostavila sudija Suda BiH Sena Uzunović u kojem je od njih zatražila da postupe po presudi Dodiku koja mu je izrečena u Sudu BiH, tvrdeći da mora biti skinut sa mjesta predsjednika SNSD-a jer je i to jedna od pravnih posljedica presude.

CIK je, međutim, dopis Uzunovićeve proslijedio sudu u Banjaluci, navodeći da su oni jedina prava adresa za ta pitanja jer, između ostalog, vode registar stranaka.

Iz suda, za sada, ne otkrivaju detalje.

“Ističemo da nemamo ovlaštenje da vršimo tumačenje pravnog položaja i trenutne pravne situacije u predmetu iz razloga što je predmet dodijeljen postupajućoj sudiji u rad”, navedeno je “Glasu Srpske” u odgovoru iz banjalučkog Osnovnog suda na pitanje da li su postupali po dopisu CIK-a, a koji se tiče zahtjeva da u registru stranaka dođe do promjene kada je riječ o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Da li Dodik može ostati predsjednik SNSD-a, a nakon presude kojom je u Sudu BiH, u predmetu koji je vodila Uzunović, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predsjednika, razriješeno je, prema mnogim tumačenjima, početkom mjeseca.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH je, naime, tada odbilo žalbu predsjednika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a, a na osnovu koje je prihvaćena prijava SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike koju je u svojstvu predsjednika potpisao Dodik.

Ova priča je, međutim, ponovo izbila u žižu javnosti nakon što se, četiri mjeseca poslije drugostepene presude, Uzunovićeva dopisom obratila CIK-u, tražeći od njih da preduzmu sve radnje s ciljem sprovođenja izrečenih mjera i pravnih posljedica presude Dodiku.