VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šest ministara iz redova Republikanaca suspendovano iz stranke u Francuskoj

    Šest ministara iz redova Republikanaca suspendovano iz stranke u Francuskoj

    Francuska desničarska stranka Republikanci (LR) saopštila je u srijedu uveče da je iz članstva suspendovano šest ministara koji su se oglušili o naredbu lidera stranke Bruna Retajoa i prihvatili funkcjie u novom kabinetu premijera Sebastijana Lekornija.

    Nakon sastanka političkog biroa LR je objavio suspenziju iz stranke Ani Ženevar zaduženu za resor poljoprivrede, ministarke kulture Rašide Dati, ministra transporta Filipa Tabaroa, ministra stanovanja Vensana Žanbrena, ministra industrije Sebastijana Martena i Nikole Forisjea zaduženog za spoljnu trgovinu.

    ”Ostanak u ovoj vladi značio bi pretvaranje u makronizam, odricanje od nezavisnosti i uvjerenja koja čine osnovu naše posvećenosti”, piše u saopštenju političkog biroa LR, preneli su francuski mediji.

    Nekoliko sati prije sastanka Političkog biroa LR, šestoro ministara je saopštilo su da su se “povukli sa svih stranačkih funkcija”, prenosi Tanjug.

    Lider Republikanaca Bruno Retajo rekao je u utorak u intervjuu za Figaro da će sprovesti kaznene mere protiv šest ministara iz redova LR jer su se oglušili o naredbu da se ne pridruže novom kabinetu premijera Lekornija.

    “Oni ne mogu biti garant naše političke porodice u vladi”, rekao je Retajo.

  • Kandidat za Senat SAD: Nisam znao da je tetovaža napravljena u Hrvatskoj nacistička

    Kandidat za Senat SAD: Nisam znao da je tetovaža napravljena u Hrvatskoj nacistička

    Greјam Platner, demokratski kandidat za Senat SAD u državi Meјn, izvinio se i uklonio tetovažu na grudima koјa podsjeća na nacistički simbol, a koju je kako tvrdi napravio u Hrvatskoј 2007. godine.

    Platner, koji je 41-godišnji veteran marinaca i uzgaјivač ostriga, rekao јe da јe tek nakon upozorenja “novinara i vašingtonskih insaјdera” shvatio da njegova tetovaža lobanje i ukrštenih kostiјu podseća na nacističke simbole.

    Tetovaža јe postala vidljiva na videu obјavljenom na društvenim mrežama, na koјem se vidi kako Platner pleše u donjem vešu na bratovom vjenčanju.

    Tetovaža podsjeća na “Totenkopf”, njemački izraz za “mrtvačku glavu”. Simbol lobanje i ukrštenih kostiјu koristile su nacističke snage tokom Drugog svjetskog rata.

    “Apsolutno ne bih živio sa ovim na grudima da sam znao, a insinuirati da јesam јe odvratno. Već sam prekrio tetovažu novim dizaјnom”, rekao јe Platner za BBC.

    Njegova bivša politička direktorka Ženevјev Makdonald, koјa јe podnijela ostavku prošle nedjelje, nazvala јe tetovažu antisemitskom.

    “Možda niјe znao kada јu јe napravio, ali јu јe napravio prije mnogo godina i trebalo јe da јe pokriјe јer zna šta znači”, rekla јe, prema izveštaјima američkih mediјa.

    Platner, koјi se kandiduјe za demokratsku nominaciјu za mjesto u Senatu koјe trenutno drži republikanka Suzan Kolins, rekao јe da јe tetovažu napravio u Hrvatskoј 2007. godine sa svoјim kolegama marincima.

    Obјasnio јe da su izabrali sliku sa zida salona za tetoviranje dok su pili.

    “Izabrali smo zastrašuјuću lobanju i ukrštene kosti sa zida јer smo bili marinci, a lobanje i ukrštene kosti su prilično standardne voјne stvari”, rekao јe.

    Njegov predizborni tim јe istakao da su voјni ljekari pregledali njegove tetovaže i da nikada niјe bilo nikakvih problema, s obzirom na to da voјska ne dozvoljava ljudima sa tetovažama koјe sadrže simbole mržnje da služe.

    Obјavljene su sada fotografiјe koјe prikazuјu novu tetovažu koјu јe koristio da pokriјe staru.

    Kontroverza dolazi u trenutku kada se ispituјe i njegova istoriјa na društvenim mrežama. Prošle nedjelje ponovo su se poјavile stare obјave na Reditu u koјima јe umanjivao značaј seksualnog napada u voјsci i opisao sebe kao komunistu.

    Platner se izvinio u videu, navodeći da јe komentare napisao nakon povratka iz rata dok se borio sa depresiјom.

    “Osjećao sam se veoma razočarano, otuđeno i izolovano”, rekao јe.

    Senator Berni Sanders, јedan od naјistaknutiјih Platnerovih pristalica, stao јe u njegovu odbranu, rekavši da јe tetovaža izabrana dok јe bio piјan.

    “On niјe јedini u Americi koјi јe prošao kroz mračan period. Ljudi prolaze kroz to, on se izvinio zbog glupih i uvredljivih izјava koјe јe iznio i uvjeren sam da će voditi odličnu kampanju i pobijediti”, rekao јe Sanders, prenosi BBC.

  • Tramp se oglasio o navodima da je odobrio Ukrajini upotrebu raketa dugog dometa

    Tramp se oglasio o navodima da je odobrio Ukrajini upotrebu raketa dugog dometa

    Američki predsjednik Donald Tramp demantovao je pisanje Volstrit džurnala (WSJ) da su Sjedinjene Američke Države odobrile Ukrajini upotrebu raketa dugog dometa duboko u teritoriju Rusije.

    “Priča Volstrit džurnala o tome kako su SAD odobrile da se Ukrajini dozvoli upotreba raketa dugog dometa duboko u Rusiji je lažna vijest! SAD nemaju nikakve veze sa tim raketama, odakle god da dolaze, niti sa onim što Ukrajina radi sa njima”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Američki list je ranije prenio, pozivajući se na izvore, da su Sjedinjene Američke Države ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbijedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji i poveća pritisak na Kremlj, prenosi Tanjug.

    Odluka, koja nije javno objavljena, uslijedila je nakon prenosa ovlašćenja za koordinaciju takvih udara sa američkog ministra odbrane Pita Hegseta na vrhovnog komandanta Američke evropske komande Aleksusa Grinkeviča, koji takođe predvodi Savezničke snage NATO u Evropi.

  • Pacijenti iz Srpske mogli bi u Rusiju na liječenje personalizovanom terapijom

    Pacijenti iz Srpske mogli bi u Rusiju na liječenje personalizovanom terapijom

    Poslije Rusije, Srbija bi mogla postati prva zemlja koja će svojim pacijentima omogućiti primjenu personalizovane vakcine u liječenju onkoloških oboljenja. Riječ je o inovativnoj terapiji koja se zasad koristi kod melanoma i pojedinih vrsta raka pluća, dok su u razvoju i verzije za druge oblike karcinoma.

    – Na korak smo od pronalaska i potpunog iskorjenjavanja najučestalije bolesti – izjavio je dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Prema njegovim riječima, određeni broj pacijenata iz Srbije biće upućen na liječenje u Rusiju, a ista mogućnost ponuđena je i Republici Srpskoj.

    – Јedan broj pacijenata iz Srbije će se liječiti u Rusiji, a to je ponuđeno i nama u Srpskoj. Dobili smo i protokol. Opredijelili smo se za početak to bude samo za liječenje melanoma. U kontaktu sa onkolozima sa UKC Srpske dva pacijenata bi potencijalno mogla otići u Rusiju na liječenje – rekao je Škrbić.

    On je naglasio da se ne radi o klasičnoj vakcini, već o potpuno personalizovanoj terapiji.

    – Lijek je personalizovan za svakog pacijenta. Uzima se uzorak tkiva karcinoma pa se na genskom novou gleda gdje je “došlo do greške”. Onda se uz pomoć vještačke inteligencije radi dalje i traži se lijek za oboljelu osobu – objasnio je Škrbić.

    Terapija funkcioniše tako što se leukociti programiraju da pojačaju imunski odgovor i napadnu ćelije tumora.

    – Pacijent u nekoliko faza prima lijek, što znači da tamo mora biti nekoliko mjeseci što jeste skupo, ali za zdravlje ništa nije skupo. Za jedan broj pacijenata koji su kandidati obezbijedićemo novac da odu u Moskvu – dodao je Škrbić.

    Kako je naveo, dosadašnja istraživanja pokazala su da primjena ovakve terapije može dovesti do potpune regresije bolesti.

    – Ne bi trebalo doći do obnavljanja bolesti nakon zalječenja, ali to tek istraživanja treba da potvrde. Ako to bude tako, onda je u pitanju revolucionarno otkriće – istakao je Škrbić za RTRS.

    Škrbić je podsjetio i da je pandemija virusa korona, uprkos svim negativnim posljedicama, ubrzala razvoj novih tehnologija u farmaciji.

    – Tehnologija izrade nekih lijekova doprinijela je da se lijekovi znatno brže nađu u upotrebi i koriste na ljudima. To je potpuno promijenilo odnos i način proizvodnje lijekova. Јačaju se imunske ćelije da same “napadaju” bolest. Eksperimenti kod životinja su nam potvrdili da to može da se primjenjuje i kod ljudi – rekao je Škrbić.

    On je dodao da se intenzivno radi na proširenju primjene ove terapije i na druge oblike karcinoma, prije svega karcinom pluća.

  • Dačić: Ispred Skupštine Srbije se dogodio ciljani napad, policija je spriječila veću tragediju

    Dačić: Ispred Skupštine Srbije se dogodio ciljani napad, policija je spriječila veću tragediju

    Povodom jučerašnjih događaja ispred Skupštine Srbije kada su gorjeli šatori ispred te institucije i kada je jedna osoba ranjena, a jedan muškarac uhapšen, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da se juče desio brutalni napad, a policija je spriječila veću tragediju.

     Vladan Anđelković je došao, ušao u šator, pa zapalio šator, pucao na lica koja je susreo i ranio Milana Bogdanović. Policija je spriječila veću tragediju – istakao je Dačić.

    Dačić je prokomentarisao medijske spekulacije rečima da Vladan Anđelković nije bio učesnik skupa ispred Skupštine Srbije i ono što se juče desilo nije sukob među učesnicima skupa, napadač je došao sa namjerom da zapali i puca. Istakao je nije bilo municije u samom šatoru.

    – On nije neuračunljiv, pa da se može reći da je njegovo ponašanje posljedica toga. Čuli ste njegove izjave, on je zbog političkog neslaganja ušao u raspravu i pucao, više metaka je ispalio, policija će utvrditi koliko metaka je ispalio. On je bacio pištolj u šator. Radi se vještačenje. Tužilac je definisao šta se desilo, u pitanju je tužilačka istraga. Lice je došlo sa namerom da izvrši nasilje nad osobama koji drugačije misle, donio je pištolj – istakao je Dačić

    Prema njegovim riječima, napadač je u pritvoru, tužilac je okvalifikovao djelo kao ubistvo u pokušaju i izazivanje opšte opasnosti.

  • EU usvojila novi paket sankcija Rusiji

    EU usvojila novi paket sankcija Rusiji

    EU je usvojila 19 paket sankcija Rusiji, saopštila je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

    Ona je na “Iksu” napisala da su sankcije, između ostalog, usmjerne protiv ruskih banaka, kripto berzi i pravnih lica u Indiji i Kini.

     

     

    “EU ograničava kretanje ruskih diplomata, u cilju borbe protiv destabilizacije”, istakla je Kalasova.

  • Đurić: Moguća međusobna podrška Beograda i Vašingtona u međunarodnoj areni

    Đurić: Moguća međusobna podrška Beograda i Vašingtona u međunarodnoj areni

    Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je da u novoj američkoj administraciji postoji dosta sluha za Srbiju, te ukazao na mogućnost međusobne podrške u međunarodnoj areni, kao i na važnost ekonomske saradnje.Đurić je rekao da je tokom posjete Njujorku razgovorao sa stalnim predstavnikom SAD pri UN Majklom Volcom o situaciji na Kosovu i Metohiji, položaju Srba, kao i tretmanu srpskih svetinja.

    Osim o energetske situacije, za koju je ukazao na potrebu većeg razumijevanja za poziciju Srbije, na sastanku je bilo riječi i o važnosti političke bliskosti dvije zemlje, saopštene iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    Đurić je istakao da predsjednik SAD Donald Tramp uživa bez presedana visoku podršku u Srbiji, kao jedan od najpopularnijih svjetskih lidera među Srbima.

    – To nas čini politički bliskim i nalaže blisku saradnju, posebno u ovako osjetljivim političkim pitanjima – dodao je Đurić.

    On je naveo da otvoreni dijalog sa novom američkom administracijom čak i kada postoje teške teme, predstavlja dobar osnov za unapređenje odnosa.

    Posebno je naglasio pripremu strateškog dijaloga između Srbije i SAD, koji će uskoro biti realizovan, ocjenjujući ga kao značajan iskorak u kvalitetu bilateralnih odnosa.

    Đurić je rekao da je na sastanku bilo riječi i o saradnji u multilateralnoj sferi, te podvukao interes Srbije za veće američke investicije i priliv kapitala koji je “preporodio ekonomije nekih istočnoevropskih zemalja”.

    – Želimo da taj kapital vidimo u funkciji razvoja Srbije, kao što želimo da ovo tržište bude otvorenije i dostupnije za srpske kompanije – poručio je Đurić.

    Osvrnuvši se na bilateralne susrete sa predstavnicima drugih velikih sila, Đurić je ocijenio kao veoma značajan i razgovor sa predsjedavajućim Savjetu bezbjednosti i stalnim predstavnikom Rusij pri UN Vasilijem Nebenzjom, koji je ponovio čvrstu podršku Moskve teritorijalnom integritetu Srbije i izrazio razumijevanje za položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

    Tokom tog razgovora bilo je riječi i o inicijativama u vezi sa obilježavanjem stradanja žrtava ratova devedesetih, pri čemu je Đurić ukazao na tendenciju nepravednog i jednostranog tretmana srpskih žrtava.

  • Tramp otkazao očekivani sastanak sa Putinom, pa objasnio zašto

    Tramp otkazao očekivani sastanak sa Putinom, pa objasnio zašto

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je “otkazao” očekivani sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    “Jednostavno mi se nije činilo ispravnim. Nisam imao osjećaj da ćemo stići tamo gdje moramo – pa sam otkazao, ali ćemo to uraditi u budućnosti”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće, prenosi CNN.

    Na pitanje da li misli da ruski predsjednik želi da okonča tekući rat sa Ukrajinom, Tramp je odgovorio potvrdno.

    “Mislim da žele mir, mislim da obje zemlje žele mir. U ovom trenutku je prošlo, znate, skoro četiri godine. Ulazite u četvrtu godinu. A da sam ja predsjednik, nikada ne bi ni počelo. Ali, da, vrijeme je”, rekao je američki lider.

    Tramp je priznao frustraciju zbog sporog tempa pregovora sa Rusijom o okončanju rata.

    “Pa, mislim da, što se tiče iskrenosti, jedino što mogu da kažem jeste da svaki put kada razgovaram sa Vladimirom Putinom, imam dobre razgovore, a onda oni nikuda ne vode. Jednostavno nikuda ne vode”, dodao je.

    Prošle nedjelje, Tramp je rekao da planira da se sastane sa ruskim predsjednikom u Budimpešti, u Mađarskoj, nakon što su njih dvojica imali dug telefonski razgovor koji je Tramp opisao kao “veoma produktivan”.

    Međutim, CNN je ranije ove nedjelje objavio da su se Trampove nade za brzi sastanak sa Putinom ugasile, a zvaničnik administracije je u utorak rekao da “nema planova” za sastanak njih dvojice “u bliskoj budućnosti”.

    Tramp je izjavio da ne želi da održi “uzaludan sastanak” sa ruskim predsjednikom.

  • Izraelski parlament izglasao “aneksiju” Zapadne obale

    Izraelski parlament izglasao “aneksiju” Zapadne obale

    Izraelski parlament glasao je za preliminarno odobrenje zakona kojim se nameće izraelski suverenitet Zapadnoj obali, što je potez ravan aneksiji palestinske teritorije.

    Uprkos protivljenju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i njegove stranke Likud, zastupnici u Knesetu, koji ima 120 mjesta, u utorak su glasali 25-24 za usvajanje zakona, u prvom od četiri glasa potrebna za njegovo usvajanje.

    U saopštenju Kneseta navodi se da je zakon odobren u preliminarnom čitanju “kako bi se primijenio suverenitet Države Izrael na teritorije Judeje i Samarije (Zapadna obala)”. Sada će biti upućen Odboru za vanjske poslove i odbranu Kneseta na daljnje razmatranje.

    Glasanje, koje se dogodilo mjesec dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da neće dopustiti Izraelu da anektira Zapadnu obalu, održano je tokom posjete američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Izraelu kako bi učvrstio sporazum o prekidu vatre u Gazi.

    U izjavi, Likud je glasanje nazvao “još jednom provokacijom opozicije usmjerenom na oštećenje naših odnosa sa Sjedinjenim Državama”.

    “Pravi suverenitet neće se postići razmetljivim zakonom za zapisnik, već pravilnim radom na terenu”, navodi se u izjavi.

    Aneksijom Zapadne obale učinkovito bi se okončala mogućnost provođenja dvodržavnog rješenja palestinsko-izraelskog sukoba, kako je navedeno u rezolucijama UN-a.

    Neki članovi Netanjahuove koalicije, iz stranke Jevrejska moć ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i frakcije Religiozni cionizam ministra finansija Becalela Smotriča, glasali su za zakon.

    “Narod je progovorio. Došlo je vrijeme da se primijeni puni suverenitet nad svim teritorijama Judeje i Samarije, baštinom naših predaka, i da se promiču mirovni sporazumi u zamjenu za mir s našim susjedima, s pozicije snage”, rekao je Smotrič u objavi na X.

    Prijedlog zakona predložio je Avi Maoz, vođa krajnje desničarske Noam stranke, koja ne pripada vladajućoj koaliciji.

  • Ko štiti korupciju u pravosuđu Republike Srpske?

    Ko štiti korupciju u pravosuđu Republike Srpske?

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je uputio oštre kritike pravosudnim institucijama Republike Srpske, tvrdeći da u njima postoji najviši stepen korupcije i da sudije i tužioci djeluju isključivo u sopstvenom interesu. Poručio je da Srpska „nema ni sud ni tužilaštvo“, te da je riječ o, kako je naveo, „posebnoj izmještenoj kasti“.

    Govoreći o korupciji u Banjaluci, Dodik je kazao da pojedinci u gradskoj administraciji manipulišu regulacionim planovima. Na pitanje novinara zašto niko zbog toga nije odgovarao, odgovorio je:

    „Zašto neko nije u zatvoru, pitajte tužilaštvo. Nisam ja adresa. Mi u Republici Srpskoj nemamo sud i tužilaštvo, to je posebna izmještena kasta koja radi samo za svoje interese. U sudu i tužilaštvu je najveći oblik korupcije. Ja na to nemam uticaja.“

    Najavio je i mogućnost drastičnih poteza vlasti u Srpskoj.

    „Možda ćemo jednog dana donijeti odluku da donesemo zakon o ukidanju suda i tužilaštva Republike Srpske, a nakon pet dana ponovo donesemo odluku o formiranju, a to znači da moramo izabrati novi sastav. Vidjećemo, ima načina da se borimo. Ali najveća korupcija danas je u sudovima i tužilaštvima. Ako nije tako, eto neka me oni proganjaju za ovu tvrdnju“, rekao je Dodik.

    Dodao je da i u policiji postoji veliko nezadovoljstvo zbog neefikasnosti tužilaštava.

    „Imate, na primjer, dokumentovano djelo koje ode kod tužioca, dio neke kriminalne grupe, a tužilac ne odredi ni pritvor. Destimuliše policiju, destimuliše sistem, urušava povjerenje u pravdu. Eto šta oni rade. Kao medvjedi su zaštićeni, jer su ih stranci zaštitili da bi ih privolili sebi“, rekao je Dodik 21. oktobra u Banjaluci.

    Ovo nije prvi put da se Dodik javno obraća s kritikama na račun pravosuđa, kako entitetskog, tako i državnog nivoa.

    Još 2022. godine izrazio je nezadovoljstvo nakon što su u Prijedoru oslobođeni osumnjičeni za ubistvo načelnika policije Radenka Bašića.

    „Razgovarao sam sa mnogim policijskim službenicima. Rekli su da mnoge njihove akcije protiv kriminala padaju jer nemaju adekvatnu saradnju tužilaštva“, kazao je tada.

    Slično je govorio i povodom slučaja “David Dragičević”, naglašavajući da su tužioci nedodirljivi i bez odgovornosti.

    „Tom sektoru (pravosuđe) ne smije ništa policija koja dovede pred njih počinioce raznih kriminalnih djela, za koje bi u svakoj normalnoj zemlji dobili pritvor, a tužioci ih puštaju na slobodu. Kakva je to borba protiv organizovanog kriminala“, rekao je Dodik u jednoj od ranijih izjava.

    Novinar Vladimir Kovačević smatra da u Dodikovim kritikama ima istine, posebno kada je riječ o izbjegavanju postupanja po službenoj dužnosti.

    „Tužilaštva uglavnom, ako ne i uvijek, izbjegavaju da rade po službenoj dužnosti kada se radi o nekim stvarima u koje su umiješani političari i moćni ljudi“, ističe Kovačević.

    On podsjeća na Dodikovu izjavu iz oktobra 2023. kada je rekao da se medicinska oprema namijenjena UKC-u RS često preusmjerava u privatnu praksu.

    „U konkretnom slučaju niko nije reagovao. Niko nije Dodika zvao da ga ispita na okolnosti njegovih saznanja“, kaže Kovačević za Nezavisne novine.

    Novinarka Brankica Spasenić naglašava da pravosuđe mora biti oslobođeno od političkih pritisaka, ali ipak priznaje da dio Dodikovih tvrdnji ima osnova.

    „Kod nas je vrlo malo otkrivenih djela visoke korupcije, a i oni koji se otkriju, uglavnom se završavaju sporazumima i nagodbama u pogledu visine kazne. Često se radi o novčanoj kazni ili do godinu dana zatvora, a koja biva otkupljena“, rekla je Spasenićeva.

    Dodaje da optužnice Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije i privrednog kriminala najčešće obuhvataju krivična djela davanja mita, dok ozbiljniji slučajevi rijetko dobiju epilog.

    Kovačević navodi da su brojni primjeri iz posljednjih godina pokazali duboku povezanost politike i korupcije — od slučaja Branislava Zeljkovića u Institutu za javno zdravstvo, do istraga koje se tiču „Puteva RS“ i drugih javnih institucija.

    „Brojni su takvi slučajevi. Koliko krivičnih prijava protiv političara leži po ladicama? Tužilaštva u Republici Srpskoj jednostavno igraju na sigurno, ne žele da se zamjeraju izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i suštinski su među najvećim krivcima za stanje u cjelokupnom društvu“, rekao je Kovačević.

    On postavlja pitanje koje, kako kaže, obuhvata suštinu problema:

    „Zašto su nedodirljivi i pojedinci u pravosuđu i mnogi na političkim i ne samo političkim pozicijama?“