Autor: INFO

  • Sve manje đaka u prvom razredu osnovnih škola: U cijeloj opštini Kalinovik samo tri prvačića

    Sve manje đaka u prvom razredu osnovnih škola: U cijeloj opštini Kalinovik samo tri prvačića

    U prvi razred osnovnih škola u Srpskoj ove godine upisana su 173 učenika manje nego lani, a najmanje prvačića, odnosno njih troje, na jesen će u klupe sjesti u opštini Kalinovik.

    Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školsku 2021/2022. godinu u aprilu i maju upisano je 8.949 učenika, odnosno 4.632 dječaka i 4.317 djevojčica. U školskoj 2020/2021, podsjećaju, ukupno su bila upisano 9.122 prvačića, a godinu ranije 9.293.

    • Najviše đaka u prvi razred ove godine upisano je u banjalučkim osnovnim školama i to 1.896. Slijedi Bijeljina sa 809, te Doboj sa 494 prvačića. U klupe prijedorskih osnovnih škola na jesen će sjesti 477 prvačića, a u Gradišci 376 učenika – istakli su u ministarstvu.

    Dodali su da je najmanje učenika u prvi razred upisano u Kalinoviku, gdje će na jesen u školu krenuti tri prvačića. U prvi razred u Jezeru, Driniću i Trnovu, kako su naveli u ministarstvu, krenuće po sedam učenika.

    Iako se grad na Vrbasu može pohvaliti najvećim brojem prvačića, pojedine škole, čak i one u užem centru grada, na jesen će imati manje đaka. Direktorica OŠ “Ivo Andrić” u Banjaluci Željka Opačić kaže da su ove godine u prvi razred ove ustanove upisana 94 đaka.

    • Prošle godine smo imali 105 prvačića – kazala je Opačićeva.

    Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u bijeljinskoj regiji Predrag Račanović rekao je za “Glas” da se broj prvačića smanjuje iz godine u godinu, a ovaj problem najviše je izražen u ruralnim sredinama, jer se stanovništvo seli u grad ili u inostranstvo.

    • U 12 područnih škola nije upisan nijedan prvačić. Kad su u pitanju gradske škole, tu nema velikih oscilacija u odnosu na prethodne godine – kazao je Račanović.

    Prema riječima predsjednika Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije Zdravka Budimira, na ovom području nema škola koje nisu upisale bar nekoliko prvačića.

    • Neke škole na području ovog aktiva su upisale manje prvačića, a neke više u odnosu na prošlu godinu i promjene su neznatne – kazao je Budimir.

    Direktorica OŠ “Vuk Karadžić” u Jezeru Milanka Vasiljević kaže da ove godine imaju tri prvačića manje nego lani.

    • U prosjeku godišnje prvi razred u Jezeru upiše desetoro djece. Međutim, ove godine je to nešto manje – kazala je Vasiljevićeva i dodala da je deveti razred ove godine završilo 12 đaka.

    Uslovi

    Načelnica Jezera Snežana Ružičić smatra da opštine poput ove treba maksimalno da jačaju ruralne krajeve i stvaraju što kvalitetnije uslove života kako bi i škole bile punije.

    • Sa svojim timom sam učestvovala u infrastrukturnim projektima i stvaranju jednakih uslova za djecu na selu i u gradu. Na primjer, sagrađena je sala, gdje djeca iz ruralnih krajeva mogu da održavaju manifestacije i sekcije – kazala je Ružičićeva.
  • Sve više zainteresovanih: Panoramski bus i radnim danima vozi na Banj brdo

    Sve više zainteresovanih: Panoramski bus i radnim danima vozi na Banj brdo

    Panoramski mini bus od ponedjeljka, 21. juna prevoziće zainteresovane i radnim danima do Banj brda.

    Bus je od aprila vozio u dane vikenda, a s obzirom na ljetni period i iskazan interes sugrađana, voziće i radnim danima na ovo omiljeno izletište Banjalučana, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Podsjećamo da je trasa vožnje od Fabrike obuće “Bema“ (okretište autobuske linije br.13) do spomenika na Banj brdu. Cijena karte iznosi 1 KM u jednom smjeru, a za djecu do 5 godina vožnja je besplatna.

  • Predaja svih dokumenata na jednom šalteru?

    Predaja svih dokumenata na jednom šalteru?

    U skupštinsku proceduru upućen je Prijedlog preporuke za uvođenje jedinstvenog upravnog mjesta u Gradskoj upravi, odnosno da ljudi sve stvari koje su u nadležnosti grada mogu dobiti na jednom mjestu.

    Ovaj prijedlog uputio je Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada, koji za “Nezavisne” kaže da se ovako nešto već implementira u nekim lokalnim zajednicama u Srbiji.

    “Suština jedinstvenog upravnog mjesta je da ono bude kontakt tačka, te da jednim dolaskom građanin na jednom šalteru dobije sve relevantne informacije, podnese zahtjev, a na istom tom mjestu dobije rješenje kojim se odlučuje o ostvarivanju njegovih prava. Jedinstveno upravno mjesto građanima bi smanjilo gubitak vremena, te bi eliminisalo nepotrebne troškove jer bi se na jednom mjestu dobile sve potrebne informacije radi realizacije prava i zaštite svojih pravnih interesa”, objašnjava Grmuša.

    Prema njegovim riječima, za sprovođenje ove preporuke nisu potrebna nikakva sredstva iz budžeta grada.

    “Ukoliko bude usvojen prijedlog, morali bi biti optimizovani radni proces i baze podataka, ali bi to donijelo višestruke benefite za čitav sistem koji bi radio brže i efikasnije. Nadam se da će sve kolege odbornici, kao i Gradska uprava, prihvatiti ovaj prijedlog, jer ne bih volio da se ovako nešto potrebno za građane ispolitizuje”, navodi Grmuša.

    Marinko Umičević, odbornik SNSD-a u Skupštini grada, kazao je da se nada da jedinstveno upravno mjesto neće ostati samo na prijedlogu, nego da će biti usvojeno kako bi se konkretno olakšalo vađenje potrebnih dokumenata, kako za građane, tako i za investitore.

    “Ovo je meni već četvrti mandat i ranije je bilo ovakvih prijedloga, ali nikad konkretno ništa nije urađeno po tom pitanju. Podržavam ne samo prijedlog, nego i rješenje, kako bi i građani, ali i poslovni ljudi lakše došli do potrebnih dokumenata”, rekao je Umičević.

    Saša Lazić, odbornik Narodnog pokreta “Banjaluka zove”, istakao je da je prijedlog odličan, te da bi se njegovom realizacijom uštedjeli vrijeme i novac građana, kao i unaprijedili mnogi procesi i poslovi.

    “Jedino mi je malo nejasno zašto to još i ranije nije pokrenuto, kao racionalno, konkretno i kvalitetno rješenje, te da li je ono ostvarivo u smislu izvodljivosti i mogućnosti njegove realizacije”, dodao je Lazić.

    Saša Kondić, šef Kluba poslanika SPS u Skupštini grada, naveo je da je ovakav prijedlog prijeko potreban i odličan za sve građane.

    “Sumnjam da će se ovako nešto u praksi realizovati. Prije nekoliko godina bila je ista priča za građevinske dozvole, pa nije zaživjela. Procedure su spore, obimna je dokumentacija, te skupe takse. Kada se na to doda utrošak vremena, dolazimo do toga da na pomen bilo kakvih dokumenata ljudima bude muka”, zaključio je Kondić.

  • Onlajn prodaja u padu, šopingholičari se vraćaju starim navikama

    Onlajn prodaja u padu, šopingholičari se vraćaju starim navikama

    Građani BiH su se, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ove godine rjeđe odlučivali za kupovinu putem interneta te su u prvih pet mjeseci ove godine naručene 1.773 pošiljke manje u odnosu na isti period 2020. godine.

    Period pandemije i lokdauna natjerao je građane da, zbog nemogućnosti izlaska iz kuće i kupovine u prodavnicama, šoping presele u virtuelni prostor, a s ublažavanjem mjera i otvaranjem trgovina sve manji broj građana odlučuje da robu nabavlja putem interneta.

    Prema podacima UIO BiH, građani su u prvih pet mjeseci prošle godine naručili robu u težini od 13.610 kilograma, za šta su morali izdvojiti 2.685.217 KM.

    “Od 1. januara do 31. maja 2020. godine u BiH je pristiglo 2.368 pošiljki naručenih putem interneta”, naveli su u UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da su ove godine u istom periodu putem interneta kupljena 6.662 kilograma proizvoda u vrijednosti od 1.232.117.

    “Građani su u prvih pet mjeseci ove godine naručili 595 pošiljki”, kazali su u UIO BiH.

    Kako su naglasili u UIO BiH, ove brojke ne predstavljaju ukupnu vrijednost svih internet narudžbi bh. građana jer se ne uzimaju u obzir pošiljke čija je vrijednost manja od 300 KM i za koje je izvršeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.

    “Takođe, ovo nisu podaci ni o narudžbama naših građana putem interneta ako se pošiljke već nalaze u BiH”, istakli su u UIO BIH.

    Najveći broj pošiljki i ove, a i prošle godine stigao je u poštu u Sarajevu, te su Sarajlije u prvih pet mjeseci prošle godine naručile 1.586 paketa, a ove godine tek 297.

    “Za 7.452 kilograma robe naručene prošle godine građani Sarajeva su izdvojili 1.554.611 KM, a ove godine je u Sarajevo stigao 3.731 kilogram proizvoda kupljenih putem interneta u vrijednosti od 644.952 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

    S druge strane, u poštu u Mostaru ove godine su stigla 1.592 paketa, što je za 2.954 manje u odnosu na isti period prošle godine, dok su Banjalučani prošle godine virtuelnim putem poručili 1.611 paketa, a ove godine 1.338.

    U Mostaru je ove godine na onlajn šoping utrošeno 300.664 KM, a u istom periodu lani 847.878 KM. S druge strane, stanovnici grada na Vrbasu su ove godine na proizvode naručene putem interneta potrošili 286.501 KM, a prošle godine 282.727 KM.

    Kako su naveli u UIO BiH, građani najčešće naručuju odjeću, obuću, ali i kozmetičke proizvode.

    Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzlanskog kantona, navela je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je sigurno da su građani BiH u periodu pandemije, posebno lokdauna, češće kupovali preko interneta.

    “To da je u prvih pet mjeseci ove godine bilo manje prodaje putem interneta u odnosu na raniji period je vjerovatno tačno. Sjećamo se perioda od marta do jula prošle godine kada su na snazi bile stroge mjere – tada su posebno starije osobe odlučivale da kupuju putem interneta”, navela je Bulićeva.

    Dodala je da otkad je epidemiološka situacija nešto bolja nema ni mjera ograničenja kretanja, pa građani mogu da idu u kupovinu u realnom svijetu.

    “Prošla godina nas je sve zatekla, bile su strože mjere, policijski sat, tako da je svijet bio prinuđen da kupovinu obavlja putem interneta”, kazala je Bulićeva.

    Siniša R. iz Banjaluke je rekao da je prošle godine naručivao stvari iz Kine, najviše zbog pandemije virusa korona i zatvaranja mnogih prodavnica u njegovom gradu.

    “Ove godine su mjere popustile i sve je otvoreno, tako da nisam ništa naručivao preko interneta. Nekako više volim da stvari probam prije nego što ih kupim, ali prošle godine je bila specifična situacija pa sam bio primoran da naručujem preko interneta”, naveo je ovaj Banjalučanin.

  • Krivokapić poručio Mandiću “Srpski narod nije tvoja prćija”

    Krivokapić poručio Mandiću “Srpski narod nije tvoja prćija”

    Jedan od lidera DF Andrija Mandić i premijer Zdravko Krivokapić razmijenili su ponovo međusobne optužbe tako što je Mandić poručio da se prvi čovjek vlade služi, kako je naveo, “ogavnim lažima”, iz “majbaha” sarađuje sa DPS-om, da je izdao svoju listu, SPC i prije svega narod, a premijer mu na to odgovrio da srpski narod nije njegova “prćija”.

    Reagujući na Mandićevo, kako navodi, spočitavanje prvog mjesta na izbornoj listi “Za budućnost Crne Gore” koje mu je ustupio na molbu Crkve, Krivokapić tvrdi da obojica znaju da nije bilo “pomiriteljske i veličanstvene uloge Crkve”, ne bi im, kaže, svima zajedno pomoglo ni to što se jedan od lidera DF-a povukao na posljednje, 81. mjesto”.

    Krivokapić ponovo obećava da će potpisati Temeljni ugovor sa SPC, a Mandića poziva da mu samo on ne govori o Crkvi jer se na sastnaku na Ostrogu, tvrdi premijer, upravo koalicioni partner DF-a “ostvario čak i na blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.

    – Samo mi Vi ne govorite o Crkvi, Vi, koji ste sa skoro dva sata zakašnjenja došli u Hram Hristovog vaskrsenja, na opjelo blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju…jer ste imali preča posla na samo par kilometara odatle – naveo je Krivokapić, saopšteno je iz vlade.


    Optužujući Mandića da srpskom narodu u Crnoj Gori nanosi štetu guranjem u opoziciju i proteste, Krivokapić je naveo:

    – Nije srpski narod Vaša prćija… – poručio je Krivokapić i dodao da “neće dopustiti” da Mandić, odnosno DF marginalizuje srpski narod sa DPS-om.

    Prethodno Mandić je na svom Fejbuk profilu za tvrdnje Krivokapića, da DF ima partnerske odnose sa DPS-om Mila Ðukanovića, napisao da je riječ o “ogavnim lažima”.

    Negirajući Krivokapićeve tvrdnje, Mandić je dodao da još “one večeri kad je odbio da potpiše Temeljni ugovor sa SPC izgubio podršku parlamentarne većine koja ga je izabrala na čelo vlade, ali teško je ko procjenjivao da će se dodatno izbrukati i zajedno sa DPS-om izglasavati rezolucije po kojima su Srbi najveći neprijatelji”.


    – Krivokapić je čovjek koji je izdao sopstvenu listu, najbliže saradnike, Srpsku pravoslavnu crkvu i, prije svega, narod… – naveo je Mandić.

    Precizirao je da Krivokapića nije izabrao narod, kome piše pisma, već da mu je on, na početku svega, na molbu Crkve, ustupio svoje mjesto na čelu liste “Za budućnost Crne Gore”, a da ga je njegov kolega Milan Knežević predložio za mandatara, a potom ga je, kaže, 27 poslanika DF-a izglasalo za premijera.

    Mandić je poručio da “nije prirodno ovako otvoreno se brukati pod stare dane, praveći tajne dogovore sa DPS-om, a koje sada želi da pripiše drugima”.

  • Borenović poručio: “Hajde da ovo mijenjamo”!

    Borenović poručio: “Hajde da ovo mijenjamo”!

    „Gledajući danas u vaša lica, puna nade, želje za boljim, ali i brige, ostaje da zajedno glasno kažemo : ‘Hajde da ovo mijenjamo!’ Ovo je jedna odlučna borba za budućnost Republike Srpske, za budućnost našeg društva, za budućnost Broda, ali i svakog dijela naše republike“, rekao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović na današnjem skupu „Razgovor sa građanima“ u Brodu.


    „Našu republiku smo svi mi stvarali: i vi koji ste se borili za nju i koji ste radili za nju, i ja koji sam sa drugovima sa osamnaest godina otišao u rat i Stanivukovićeva porodica koja je izgubila sina i svi oni koji su dali sebe za Republiku Srpsku. Nisu je stvarali oni koji su još tada švercovali. Tu je, od samog početka do dana današnjeg, razlika između njih i nas!“, rekao je Borenović.

    On kaže da manjina želi da vlada čineći nepravdu i ponašajući se bahato:

    „Oni misle da je normalno zarađivati stotine miliona maraka na jednom ‘poslu’, a za nas je to nenormalno. Mi želimo slobodnu zemlju, zemlju jednakih šansi, u kojoj će penzije biti veće, u kojoj će biti više posla, veće plate… A to jeste moguće. Za samo desetak godina oteli su 3 milijarde KM, a za taj novac ste četiri godine mogli imati dvostruku penziju, svaka majka koja je rodila četvoro ili više djece mjesečni dodatak 820 KM, mogli smo izgraditi 200 najsavremenijih vrtića i škola i sufinansirati 20.000 novih radnih mjesta. Poručujem da može biti drugačije. Treba da se strpimo još 15 mjeseci i 2. oktobar naredne godine biće sudbonosan za budućnost našeg društva. Idemo da pobjedimo! Za našu Republiku koju volimo, za naš najčestitiji narod na svijetu“, poručio je Borenović.

    Draško Stanivuković, član Predsjedništva PDP-a i gradonačelnik Banjaluke, poručio je da je sloboda vrijednost koja ga vodi:

    „Banjaluka je bila jedini grad u Republici Srpskoj gdje ljudi dvije godine nisu mogli da dođu na svoj trg. Rekao sam, kad postanem gradonačelnik da će svaki čovjek moći da kaže svoje mišljenje i danas na govornici koju smo mi postavili i politički neistomišljenici govore svoj stav. Mi želimo slobodnu Republiku Srpsku“, rekao je Stanivuković.

    On je naveo da je za nekoliko mjeseci u Banjaluci napravljeno 8 miliona KM ušteda, a povećanje prihoda je 4 miliona KM:

    „Zato što se niko ne može se bahati, nema korištenja službenih automobilau svakakve svrhe, nema nelegalnih bilborda. Došao sam u Brod da kažem šta je Banjaluka napravila i da je sve moguće samo kad se par ljudi promijeni“, istakao je Stanivuković.

    On kaže da je Republika Srpska s ovom vlasti postala žedna i gladna i da su potrebne promjene. „Nemojte govoriti da nismo mi Austrija ili NJemačka i da ovdje mora biti korupcije, kriminala. Ne vjerujte u to. Vjerujte ubolje, budite optimistični, jer može biti mnogo bolje“, poručio je Stanivuković.

    Skupu se obratio Milko Grmuša, član Predsjedništva PDP-a koji poručio da je moguće stvoriti društvo u kojem zakon vrijedi jednako za sve, u kojem se može živjeti lijep život od svog rada, u kojem djeca imaju budućnost.

    Domaćin skupa bila je Andrijana Banović, predsjednica Opštinskog odbora PDP-a Brod, a delegacija PDP-a se sastala i sa načelnikom Opštine Brod Zoranom Vidićem, koji je prisustvovao „Razgovoru sa građanima“.

  • Direktor Zavoda strahuje od unutrašnje kontrole

    Direktor Zavoda strahuje od unutrašnje kontrole

    U Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske u toku prošle godine nisu vršene interne revizije jer je osoba koja je raspoređena na to mjesto uslove za radno mjesto revizora ispunila tek u novembru.


    „U kabinetu direktora Zavoda uspostavljena je jedinica za internu reviziju u kojoj su sistematizovana dva radna mjesta za tri izvršioca i to rukovodilac jedinice za internu reviziju i dva interna revizora. Popunjeno je samo radno mjesto revizora, na koje je raspoređeno lice koje je ispunilo uslove u novembru prošle godine, tako da lani nisu vršene revizijske aktivnosti, što nije u skladu sa Zakonom o sistemu internih finansijskih kontrola“, istaknuto je u revizijskom izvještaju.

    Takođe, nakon stupanja na snagu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zavod nije donio Pravilnik o pravima nezaposlenih lica na naknadu troškova, niti je uskladio Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava nezaposlenih osoba.

    Revizori su još utvrdili da je Planom javnih nabavki Zavod u 2020. godini planirao nabavke u ukupnoj vrijednosti od 1,2 miliona KM sa PDV-om, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kojim je predviđeno da se u procijenjenu vrijednost javne nabavke ne uključuje PDV.

    Kontrolom je još utvrđeno, da kod nabavke „Business inteligence“ sistema u vrijednosti od 214.992 KM, nije dokumentovano na osnovu kojih parametara je izvršena procjena vrijednosti nabavke.

    Revizor je Zavodu skrenuo pažnju i na imenovanje članova Upravnog odbora (UO) ove institucije ističući da je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti definisano da upravni odbor Zavoda ima pet članova, od kojih tri imenuje i razrješava Vlada Republike Srpske, nakon provedene konkursne procedure.

    „Po jednog člana odbora imenuju reprezentativni sindikati i organizacija poslodavaca RS. Procedura imenovanja članova UO koje imenuju reprezentativni sindikati i organizacija poslodavaca RS nije definisana važećom regulativom“, upozorio je revizor.

  • Dodik tvrdi: U BiH se mladi masovno vraćaju

    Dodik tvrdi: U BiH se mladi masovno vraćaju

    Bosna i Hercegovina stoji u redu i moli za ulazak u Evropsku uniju, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali ukazao da Evropska unija postavlja iznova nove uslove i više nema onaj entuzijazam za proširenje koje je imala.


    Dodik je istakao da iako je zapadna Evropa, prije svega Njemačka, zainteresovana za mlade, obrazovane ljude iz BiH i oni masovno odlaze u te zemlje, ipak veliki broj njih, kako tvrdi Dodik, vraća se u Bosnu i Hercegovinu.

    • Danas su te granice otvorene i danas oni djeluju kao usisivač za mnoge naše mlade i stručne kadrove koje umjesto da mijenjaju naše društvo i vrše pritisak na promjene i reforme, lakše se odlučuju da sjednu i odu u zapadnu Evropu jer im se tamo putem interneta nudi idealno društvo u kome samo treba da stignu i tamo ih čeka med i mlijeko, što naravno, nije tačno. Da nije tačno govore mnogi koji se vraćaju i smatraju da u našim društvima mogu da naprave daleko veći uspjeh nego što to mogu da naprave sada na zapadu.

    Šefik Čaferović,član Predsjedništva BiH,je rekao da je BiH opredjeljena za EU i NATO.

    • BiH ima opredjeljenje da postane članica Evropske unije i NATO saveza. Unutar Bosne i Hercegovine postoje neka neslaganja, ali institucije su donijele odluke koje su danas važeće, rekao je Džaferović.

    Sva tri člana Predsjedništva naglasili su da je u nabavci vakcina protiv virusa korona zakazao Kovaks mehanizam. Član Predsjedništva Željko Komšić izrazio je zahvalnost svim zemljama koje su u tim teškim momentima pomogle Bosni i Hercegovini.

    “Prije svega, donacijama, a onda i vakcinacijom našeg stanovništva izvan BiH“, rekao je Komšić i podsjetio da građani BiH mogu da se vakcinišu u Srbiji kao i državljani te zemlje.

  • Komesarka EU: Nećemo vraćati migrante u Srbiju

    Komesarka EU: Nećemo vraćati migrante u Srbiju

    Evropska unija ne vraća ilegalne migrante u njihove zemlje porijekla u onom broju koliko bi to mogla na osnovu odbijenih zahtjeva za azil, ali nema u planu da ih šalje u Srbiju, izjavila je danas Ilva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove i migracije EU.

    Naprotiv, kako je rekla za RTS, cilj EU je da Srbiji pomogne da se ilegalni priliv ljudi smanji.

    Upitana koliko ima istine u tome da EU planira da dislocira većinu migranata i izbjeglica iz tamošnjih kampova u Srbiju, Johansonova odgovara: “U tome nema nimalo istine, nema pogrešnije stvari od toga. Ono što mi treba da radimo je da zajednički upravljamo migracijama”.

    “Ja sam ovdje da u tome pomognem, da utvrdimo kojim putevima migranti stižu u Srbiju, kako bismo radili i sa tim državama. I da bismo vidjeli šta možemo da uradimo na povratku onih koji nemaju uslove da ostanu”, rekla je ona.

    Kako je objasnila, dva i po miliona evra podrške koju je EU dodijelila Srbiji je podrška podrška za migrante koji su već ovdje, da se njima pomogne, kako bi, recimo, mogli da se školuju, da budu dio društva.

    “I ja mislim da je fer da podržimo Srbiju u tome. Ali to nije jedina podrška koju pružamo. Mi pomažemo i zemljama koje su na putu kojim migrantu dolaze do Srbije, kao što gledamo kako da pomognemo onima koji treba da se vrate u svoju matičnu zemlju.

    Johansonova je istakla da je Srbija veoma pouzdan partner kada se govori o migracijama, da ima trezven i realan pristup tom pitanju.

    “Migracije nisu nešto čega se treba plašiti, ali se migracijama mora upravljati. I niko to ne može da radi samostalno jer su migracije po definiciji prekogranične. Zato moramo da radimo zajedno. Evropska unija i Srbija, ali i druge države koje se nalaze na migrantskom putu”, rekla je evropska komesarka.

    Tokom boravka u Beogradu komesarka EU sastala se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i prisustvovala potpisivanju Ugovora o podršci Evropske unije u upravljanju migracijama – Druga faza unapređenja prihvatnih kapaciteta, usluga zaštite i pristupa obrazovanju.

    Takođe je obišla migrantske kampove u Obrenovcu i Dimitrovgradu i sa ministrom unutrašnjih poslova Aleksandrom Vulinom dogovorila zajednički rad srpske policije i Fronteksa na granicama Srbije.

  • SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    U Sjedinjenim Američkim Državama za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina protiv korona virusa, saopštila je Bijela kuća.

    “Kada je predsjednik Bajden preuzeo dužnost prije 150 dana, dnevno je umiralo više do 3.300 Amerikanaca, a više od 185.000 građana se zaražavalo dnevno, dok su u privredi izgubljeni milioni radnih mjesta”, navodi se u saopštenju na sajtu Bele kuće.

    Kako se dodaje, danas zahtaljujući Bajdenovoj strategiji borbe protiv kovida 19, virus se povlači. Za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina, broj novozaraženih i smrtnih slučajeva opao je za više od 90 odsto, a ekonomija doživljava najsnažniji oporavak u posljednjih nekoliko decenija.

    “Rezultat je jasan: Amerika počinje da ponovo izgleda kao Amerika i ulazi u ljeto radosti i slobode”, navela je Bela kuća.

    Više od 175 miliona Amerikanaca dosad je primilo barem jednu dozu vakcine, a 55 miliona odraslih je u potpunosti imunizovano.