Autor: INFO

  • Denis Prcić ispitan u Tužilaštvu BiH

    Denis Prcić ispitan u Tužilaštvu BiH

    Postupajući tužilac Tužilaštva BiH ispitao je osumnjičene u predmetu u vezi s izdavanjem diploma Američkog univerziteta u BiH, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    “Prema dvije osobe biće upućen prijedlog za određivanje mjere pritvora, a za jednu osumnjičenu osobu prijedlog za mjere zabrane. Osumnjičeni su predati u nadležnost Tužilaštva BiH, gdje ih je u zakonskom roku ispitao postupajući tužilac. Navedene mjere biće predložene kako bi se osiguralo neometano provođenje istražnih radnji koje vrše u ovom predmetu” navodi se u saopćenju.

    Tužilaštvo BiH, zajedno s partnerskim institucijama i agencijama, nastavlja istragu u ovom predmetu, dodaje se.

    Podsjetimo, pripadnici MUP-a Tuzlanskog kantona juče su uhapsili Denisa Prcića, osnivača i direktora Američkog univerziteta, nakon što su obavljeni pretresi njegove imovine i prostorija Univerziteta u Tuzli i Sarajevu.

    Uhapšeni su i njegovi saradnici Melisa Belkić Mujkanović i Emir Mujkanović, zaposlenici Američkog univerziteta.

    U toku dana biće donesena odluka o daljnjim mjerama.

  • Narednih dana jako toplo, u četvrtak i do 40 stepeni

    Narednih dana jako toplo, u četvrtak i do 40 stepeni

    Narednih dana u Bosni i Hercegovini se očekuje sunčano vrijeme sa temperaturama koje bi mogle dosezati i 40 stepeni Celzijusa.

    Jutros je na Bjelašnici izmjereno 11 stepeni Celzijusa, u Grudama 15, Ivan-sedlu 17, Bugojnu i Sarajevu 18, Sanskom Mostu, Tuzli i Zenici 21, Bihaću 22, Mostaru 25 i Gradačcu 26.

    “Danas će u BiH preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dnevna temperatura od 30 do 36 stepeni Celzijusa”, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

    U ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme uz umjeren porast naoblake tokom dana, što u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne može usloviti pljuskove i grmljavinu. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu i sjeveru zemlje do 26, a dnevna od 32 do 38 stepeni Celzijusa.

    U utorak se, prema prognozi FHMZ-a, očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost. Jutarnja temperatura od 18 do 26, a dnevna od 33 do 39 stepeni.

    Sunčano vrijeme uz malu oblačnost se očekuje i u srijedu. Jutarnja temperatura od 19 do 26, a dnevna od 33 do 39 stepeni.

    I u četvrtak se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 19 do 26, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusa.

  • Šta se krije iza poteza NATO da i svemir proglasi vojnim prostorom: Zamka za Rusiju i Kinu

    Šta se krije iza poteza NATO da i svemir proglasi vojnim prostorom: Zamka za Rusiju i Kinu

    Kratki let Jurija Gagarina u svemir, prije 60 godina, bio je vjerovatno važniji za SAD nego za Sovjetski Savez. Sovjetsko lansiranje prvog čovjeka u kosmos, nakon satelita “Sputnjik” tri godine ranije, bio je poticaj za američki svemirski program i sve ono što je kasnije uslijedilo s njim, jer je to prije svega bila stvar prestiža, pokazivanja moći i mišića, ali i stepena tehnološkog napretka. Pokazivanja i dokazivanja u tom hladnoratovskom periodu, čiji je koncept bolji – kapitalizam ili komunizam.

    Nakon prvih svemirskih šamara iz Moskve, Pentagon se osjetio ugroženo i osramoćeno, a čast su koliko-toliko uspjeli povratiti slijetanjem prve ljudske posade na Mjesec, iako ima i onih koji smatraju kako je sve to izrežirano u jednom od mnogobrojnih filmskih studija.

    Ta svojevrsna svemirska borba nastavljena je i kasnije i dignuta je na jedan novi i viši nivo kada je 1983. godine tadašnji američki predsjednik i holivudski glumac u penziji Ronald Regan odlučio da pokrene vojno-istraživački program “Strateška odbrambena inicijativa”, koji je tada u medijima simbolično nazvan “Ratovi zvijezda” prema popularnom naučno-fantastičnom filmu Džordža Lukasa. Koncepcija ovog više nego ambicioznog programa temeljila se na razvoju zemaljskih i svemirskih sistema za zaštitu SAD od napada strateških nuklearnih balističkih raketa. Zamisao je bila da se u svemiru, ali i na kopnu, razmjeste laseri, a o kojima je pred svoju smrt pričao i srpski naučnik Nikola Tesla, ali i oružja koja bi, navodno, bila bazirana na elektromagnetnim talasima.

    Radilo se u to vrijeme o gotovo utopijskom projektu, čiji su troškovi bili procijenjeni od 100 do 1.000 milijardi američkih dolara. Ovaj program nikada nije do kraja sproveden, bar ne zvanično, a kasnije se moglo čuti kako je jedna od namjera Vašingtona u stvari bila da uvuče Moskvu u ovu priču i još jednu besmislenu i dugotrajnu trku sa naoružanjem te da na taj način ekonomski upropasti Rusiju, koja je u to vrijeme za odbranu izdvajala gotovo trećinu BDP-a.

    Peta dimenzija

    Uslijedio je sastanak Regana i Gorbačova i pregovori oko eliminacije svih strateških nuklearnih projektila, odnosno potpunoj denuklearizaciji, ali i eventualnog američkog odustajanja od “Ratova zvijezda”. Sve je propalo. Od tada pa do danas traje ta prestižna, skupa i na momente besmislena svemirska trka, bez dogovorenih pravila.

    Širenje tih vojnih operacija u svemiru vratilo je svijet u novo hladnoratovsko nadmetanje, a tehnološki napredak Amerike i Rusije, a onda i Kine koja im se priključila, promijenio je sliku svemira kao mirnog utočišta. Primjera radi, Kina godišnje za “svemirsku strategiju” izdvoji 10 milijardi evra, a SAD čak 50. Za Rusiju nema zvaničnih podataka. Jedan dio zemalja, među kojima su Kina i Indija, već raspolažu sa sredstvima da sa Zemlje unište satelite, a Rusi i Amerikanci su otišli korak dalje, testirajući oružje koje može da se upotrijebi i u svemiru.

    Zbog svega toga mnogi se pitaju da li Reganova priča o “Ratovima zvijezda”, polako, ali sigurno od naučne fantastike postaje neka naša bliska realnost, a pogotovo nakon što je sredinom prošle sedmice na samitu NATO u Briselu, a na inicijativu Amerike, proširen član 5. osnivačkog ugovora ove vojne organizacije i na napade u svemiru.

    Nakon što su u decembru 2019. godine lideri NATO prvo svemir proglasili “petim domenom operacija Alijanse”, ovog puta taj prostor je označen i legitimnim za vojno djelovanje ukoliko dođe do ugrožavanja interesa, imovine i bezbjednosti članica ovog vojnog saveza.

    Na taj način je u neku ruku težište sa klasičnog i sajber ratovanja, prebačeno u svemir, a što je onda samo po sebi otvorilo niz pitanja. Da li je Džordž Lukas uistinu bio toliki vizionar? Zašto je američki predsjednik Džo Bajden odlučio da krene Reganovim stopama, te koga se i zbog čega Amerika toliko boji da je i svemir proglasila eventualnom ratnom zonom? Ili sve ovo opet ima veze sa pokazivanjem moći i mišića?

    I na kraju ključno pitanje, najbitnije, u kom pravcu velike sile mogu odvesti ovaj svijet ukoliko još žešće nastave sa ovom vojnom trkom, a koja polako postaje sve sličnija onoj koja se vodila između Rusije i Amerike oko nuklearnog naoružanja, kada su u pojedinim slučajevima sekunde odlučivale da li će crveno dugme biti pritisnuto?

    Pokazivanje moći

    Sagledavajući sve ovo iz političkog ugla, naučni savjetnik za međunarodne odnose iz Beograda Dragan Petrović kaže kako svu ovu problematiku treba se sagleda iz nekoliko uglova. Kao prvo, istakao je, ne treba da zaboravimo na činjenicu da su SAD uvijek u kriznim vremenima vukle drastične poteze, kako bi u domaćoj javnosti skrenuli pažnju sa bitnih ekonomskih ili političkih tema, ali i kada bi procijenili da je njihovoj vojnoj industriji neophodna hitna državna pomoć.

    • Meni sve ovo liči na jedan dekorativni potez SAD i NATO, koji je samo delimično izvodljiv u praksi. Mislim da još dugo neće biti moguće da neka velika sila ostvari stratešku dominaciju u svemiru. Sve me to neodoljivo podseća na nekadašnju nuklearnu trku i zveckanje oružjem na relaciji Moskve i Vašingtona, iz doba hladnoga rata, kada se ogroman novac iz državnih kasa izdvajao za pariranje drugima. Ali, kako je i tada taj nuklearni rat bio nemoguć, jer bi on stavio tačku i ugasio svetlo na planeti, mislim da je isto tako i sada nemoguće da svemir postane neko novo mesto obračuna velikih sila. Bar ne u nekoj bliskoj budućnosti. Nemoguće je izvršiti udar, a da druga strana ne odgovori i to čitavu ovu priču čini sumanutom. Nažalost, angloamerička koalicija je navikla da preti i ratuje, zbog čega je i njihovo stanovništvo naviknuto na te neke svete krstaške ratove. Stvari su se, međutim, promenile. Vašington više ne može tako olako gurati prst u oko Moskvi ili recimo Pekingu. Verujem kako će Bajden i pored toga ipak nastaviti sa čačkanjem Rusije, a pogotovo Kine, i mamuzanjem ostatka sveta, jer je on marioneta kojom upravlja imperijalistička politika i interesi krupnog kapitala – smatra Petrović.

    Orvelovska retorika

    General u penziji i profesor na beogradskom Fakultetu bezbednosti Božidar Forca smatra kako je proširenje člana o kolektivnoj bezbjednosti NATO, a zbog navodnog straha od Rusije i Kine, u stvari američka maska, jer su SAD još za mandata predsjednika Donalda Trampa proširile svoje kosmičke snage.

    • Na sve ovo treba da gledamo tek kao na trku u naoružanju sa Rusijom, nakon što je Bajden produžio ugovor “Start”. Oni dakle žele da Ruse malo nateraju u tu trku, odnosno u finansijsko iznurivanje, jer je reč o ogromnim sredstvima, a u suštini je sve to zamka za Kinu, koja ima najveći stepen napretka u svemirskoj tehnologiji. Međutim, iako se igra naizgled “zakuvava” u kosmosu, prava će se igrati dole, na Zemlji, pre svega na Balkanu i u Južnom kineskom moru – uvjeren je Forca.

    Prema riječima njegovog kolege, takođe oficira u penziji, Ilije Kajteza sve ovo pomalo liči na jednu “orvelovsku retoriku”.

    Istorija ratovanja, kako kaže, pokazuje da se sve najnovije tehnologije i sva naučna otkrića prvo upotrebljavaju u svrhu vojnog nadmetanja, odnosno demonstracije vojne moći.

    • Poražavajući su podaci da oko 80 odsto naučnih potencijala služi za vojnu industriju i tu kreće to nadmetanje koje sada dobija potpuno iracionalnu razmeru. Dok u svetu milioni dece gladuju, a ogroman broj ljudi ne može da dođe do vakcine protiv “kovida 19”, oni koji upravljaju svetom i navodno se zalažu za humanizam, govore o nekakvim kosmičkim ratovima – istakao je Kajtez pojašnjavajući kako NATO u svemiru, u smislu razvoja svemirske tehnologije, eventualno mogu da priprijete samo Rusi i Kinezi.

    Kao i za Petrovića, i za njega je priča o “Ratovima zvijezda” fantazija, koja bi u nekoj perspektivi, ne tako dalekoj, ipak mogla postati i surova realnost

    • NATO se stalno “brani” od Rusije, a konstantno se približava ruskim granicama. Dakle, imamo zaista jedno novo poimanje istine i demonstraciju onoga što je Orvel rekao: “Istina je laž, rat je mir, sloboda je ropstvo”. Ovde se zapravo radi o pokušaju Amerike i NATO da na sve moguće načine spreče tu multipolarnost, da spreče pristizanje drugih velikih sila, jer osećaju da će kosmičko oružje vrlo brzo doći u posed Kine, Rusije, ali i Indije i danas-sutra Brazila, možda Irana. U tom smislu, oni žele da spreče gubljenje svoje apsolutne supremacije, a u današnjem svetu ono što imate, morate pre svega sačuvati u smislu vojne moći – ocijenio je Kajtez.

    Mašta i romantika

    Vojni analitičar i urednik portala “Balkanska bezbedonosna mreža” Aleksandar Radić navodi kako sva ova priča oko kosmosa ima jedan romantičan prizvuk.

    • Od “Sputnjika” i Gagarina do sletanja na Mesec. Sve je to bio dio jednog vojnog i državnog plana, koji je onda eksploatisan u propagandne svrhe. Na sreću ili nesreću svet još nije došao do takve tačke tehnološkog razvoja, koji bi velikim silama omogućio da vode nekakve svemirske ratove. Vašington je formirao Posebne kosmičke snage, a što je naišlo na podsmevanje kod drugih, a pogotovo nakon što je Trampova žena Ivanka rekla kako bi volela da dizajnira svemirske uniforme – kaže Radić.

    Objašnjava kako su ih Rusi u svemu tome pratili, te su formirali Vazdušno-kosmičke snage, a onda su im se priključili i neprevidljivi i uporni Kinezi. Smatra kako je sve to još na nekom niskom nivou, a vjerovatno će tako ostati i dalje, jer “svemirska istraživanja” mnogo koštaju.

    • Mislim da političari nisu spremni za neku takvu avanturu. Ne postoji više ni ambijent iz nekog ranijeg perioda, kada su ljudi strašeni sa komunizmom ili kapitalizmom. Javno mnjenje to više ne prihvata. Ljudi su okrenuti ka pragmatičnom. Svesni su toga i u Sjedinjenim Američkim Državama, pa je tako sve više slučajeva da NASA potpisuje ugovore sa privatnim kompanijama, poput onoga sa Elonom Maskom. Jednostavno svemir se ne može izuzeti iz polja delovanja velikih sila. Ni neki današnji ratovi se ne bi mogli voditi bez pomoći satelita, koji su poput paukove mreže prekrili Zemlju – kaže Radić dodajući kako sve te priče svakodnevno raspaljuju ljudsku maštu, a što čitavu ovu priču o “Ratovima zvijezda” čine toliko realističnom.
  • Borenović o izmjenama Izborog zakona: Godinama to tražimo, sada pokušavaju mahinacije

    Borenović o izmjenama Izborog zakona: Godinama to tražimo, sada pokušavaju mahinacije

    Godinama tražimo izmjene Izbornog zakona, u želji da svi budući izbori budu fer, pošteni i odraz volje našeg naroda. Sada su ih natjerali da sjednemo za sto, mijenjamo zakon, ali bahato pokušavaju da izbjegnu promjenu na bolje, poštenije, pravičnije. Ali džaba im.

    Poručio je ovo na današnjoj tribini u Loparama predsjednik PDP, Branislav Borenović.

    On kaže da se u svakom gradu Republike Srpske koji je rukovodstvo PDP posjetilo osjeti talas promjena.

    – Nema više te izborne mahinacije koju mogu smisliti da izbjegnu poraz – ističe Borenović. On kaže da ovoliku volju našeg naroda niko ne može pobijediti, iniko više ne može kupiti. – SNSD treba da shvati da im je istekao rok trajanja, a da dolaze ljudi koji, za razliku od njih, vole svoju Republiku i svoj narod. Zaustavili smo pokušaj da u kumovske džepove stave 100 miliona КM prodajom zgrade UIO, zaustavili smo sramotu sa tzv. mobilnim bolnicom, raskrinkali sramni posao sa respiratorima. Tako ćemo ih raskrinkati i zaustaviti 2.oktobra naredne godine i na krilima te pobjede graditi slobodnu, pravednu i zemlju jednakih šansi za sve – poručio je Borenović.

    Član Predsjedništva PDP i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, rekao je da je rukovodstvo te stranke danas bilo u tri opštine, Pelagićevu, Ugljeviku i Loparama, koje će dati svoj doprinos pobjedi 2022. godine.

    – Danas ispred sebe vidim ljude koji su se borili za ovu zemlju, one koji su kao i ja rođeni u ratu i koji su rođeni i kasnije. Ali najvažnije od svega, u svima vama ispred sebe vidim budućnost naše zemlje- kaže Stanivuković.

    On ističe da je Republika Srpska višestruko bogata zemlja, kojoj još samo trebaju pošteni državnici, političari i službenici.

    – A političara koji vole svoj narod i zemlju ima. Ne pristajem i nikada neću pristati da kažu da smo svi isti. Politika je jedno od najplemenitijih zanimanja, ako radimo časno i domaćinski. Samo su aždaje iz vlasti napravile takvu atmosferu da je bolje biti lopov nego političar. A to nije tačno, jer nema veće časti nego služiti svom narodu – naveo je Stanivuković.

    Predsjednik OO PDP Lopare, Milenko Ristić, kaže da niko osim SDS i PDP nije pobijedio u Loparama, niti će.

    – A 2022. godine ćemo ubjedljivo pobijediti u Izbornoj jedinici 6 i biti jedan od pokretača promjena ; kaže Ristić.

    Delegacija PDP, predvođena predsjednikom Borenovićem, prethodno se sastala sa načelnikom opštine Lopare, Radom Savićem.

  • Dodik o Izbornom zakonu: Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse

    Dodik o Izbornom zakonu: Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je ta stranka zainteresovana za pregovore u vezi sa Izbornim zakonom BiH, ali ne i da podrži bilo kakvu reformu u tom pogledu.
    “Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse koje se tu pravi”, rekao je Dodik novinarima u Laktašima.

    On je dodao da je jako bitno pitanje da li ima političkog dogovora na tom planu, te da priča o problemu “Sejdić-Finci” traje jako dugo.

    Dodik je istakao da je važno pitanje na tom planu izbor članova Predsjedništva u FBiH.

    “Logično je bilo da se tamo Bošnjaci i Hrvati dogovore kako će to riješiti i da se mi u Republici Srpskoj ne bavimo time. Nas interesuje Dom naroda Parlamenta FBiH u smjeru da se tamo biraju istinski predstavnici Srba i pomognu u životu svojih lokalnih zajednica”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da nije optimista da će stvari u FBiH u vezi sa Izbornim zakonom biti riješene, uprkos određenim pokušajima stranaca.

    “Kako god, Srpska nikad u vezi s tim neće pristati da ide u simboličke promjene vezane za neka tehnička pitanja. Ako nema cjelovite reforme izbornog zakonodavstva, onda ne vidim razloga da nekim popravkama ugrozimo čitav sistem”, naglasio je Dodik, koji je i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    On je dodao da izborni sistem mora biti vlasništvo političkih faktora u BiH, a nikakvih stranaca.

    “Imamo dovoljno pameti ovdje da doprinesemo izbornoj reformi i stvorimo uslove za fer izbore”, rekao je Dodik.

  • Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Svjetske sile danas u Beču traže rješenje za obnovu nuklearnog sporazuma sa Iranom

    Strane koje pregovaraju o obnovi nuklearnog sporazuma sa Iranom danas će održati sastanak u Beču, saopšteno je danas iz EU.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

    Ruski predstavnik u pregovorima Mihail Uljanov je Twitteru objavio da će se Zajednička komisija za nuklearni sporazum sastati danas i da će odlučivati o daljem toku razgovora.

    On je istakao da je dogovor o obnovi sporazuma na dohvat ruke ali da još nije završen.

    Preostale strane u sporazumu Iran, Rusija, Kina, Francuska, Britanija, Njemačka i EU sastat će se u podrumu luksuznog hotela. Američka delegacija stacionirana je u hotelu preko puta jer Iran odbija direktan susret.

  • Jutro nakon eksplozije u Čačku: Evakuisano tridesetak građana, dronovi nadlijeću fabriku

    Jutro nakon eksplozije u Čačku: Evakuisano tridesetak građana, dronovi nadlijeću fabriku

    Požar u čačanskoj fabrici oružja “Sloboda” je ugašen nakon sinoćnje snažne eksplozije. Tri radnika su povrijeđena, a izvršena su dva izviđanja vatrogasnih jedinica kompanije “Sloboda” i od Sektora za vanredne situacije.

    Noćas nije bilo detonacija, a RTS javlja da je jutros vidno prisustvo policije, parkirana su dva vatrogasna vozila, a dronovi su nadlijetali krug fabrike.

    “Požar je lokalizovan, ugašen i za sada nema naznaka da će se nešto novo dogoditi, ali mi smo preduzeli sve potrebne mere”, rekao je zamjenik gradonačelnika Čačka Miroslav Petrović.

    U magacinskom prostoru fabrike “Sloboda” u Čačku sinoć oko 20 sati došlo je do eksplozije. Tom prilikom lakše su povrijeđena tri radnika, uglavnom su to sitne posjekotine najverovatnije usljed pucanja stakla.

    Evakuisano je 11 porodica, odnosno blizu 30 građana koji žive u blizini čačanske fabrike.

    “Detonacija je bila toliko jaka da su na kući popucala vrata i prozori. Iako se čula samo jedna eksplozija, bila je jača i intenzivnija nego prošli put. Gore čak nego kad je bilo bombardovanje. Djecu i ženu sam poslao u drugi dio grada, ne osjećamo se sigurno”, rekao je za RINU mještanin sela Jezdina kod Čačka.

    Grad je organizovao punkt za prihvat stanovnika koji su izrazili potrebu za evakuacijom, a nemaju drugi smještaj kod rođaka ili prijatelja. Gradonačelnik ističe da su svi hotelski kapaciteti rezervisani.

    Miroslav Petrović dodaje da nema mjesta za paniku jer je odluka o evakuaciji stanovništva preventivna.

    U krugu fabrike se nalaze sve nadležne službe, a ulazak stručnih ekipa na teren omogućava se tek 24 sati nakom posljednje detonacije.

  • Protest evropskih aktivista na granici BiH i Hrvatske zbog migrantske politike EU

    Protest evropskih aktivista na granici BiH i Hrvatske zbog migrantske politike EU

    Više od stotinu aktivista iz Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke i Austrije protestovalo je jučer nedaleko od Graničnog prijelaza Maljevac zbog lošeg tretmana migranata na bosansko-hrvatskoj granici.

    Oni su u subotu nakratko blokirali granicu u znak protesta zbog migracijske politike Evropske unije.

    Okupljeni iz različitih organizacija za zaštitu ljudskih prava širom Evrope okupili su se blizu granice u Maljevcu u Hrvatskoj, nedaleko od granice s BiH, i blokirali saobraćaj na skoro dva sata.

    Aktivisti su nosili transparente na kojima je pisalo “Stop deportacijama”, “Stop vraćanjima”, “Nijedan čovjek nije ilegalan”, a pritom su i parkirali automobile i uzvikivali slogane protiv politike Evropske unije.

    Policija je bila u stanju pripravnosti, ali nije zabilježen nijedan incident. Demonstranti, koji su većinom bili iz Italije, ali i iz Njemačke, Austrije, Španije i Slovenije, zatražili su raspuštanje granične agencije EU Frontex te obustavljanje deportacija migranata s tla Evropske unije, prenosi Euronews.

    Francesco Cibati iz Grupe za zaštitu prava sa sjedištem u Trstu u Italij, rekao je da grupa želi poručiti da bi svima trebalo dati pravo na traženje azila.

    “Evropska unija nasilno gura ljude nazad. Ovdje smo da protestujemo zbog situacije koja je neizdrživa”, rekao je i dodao da sve to hrvatska policija čini u ime Evropske unije jer ih plaća EU.

    Hrvatski policajci suočavali su se i ranije s optužbama za nasilno ponašanje prilikom vraćanja migranata koji su pokušavali ući iz Bosne i Hercegovine, što su vlasti negirale.

    Migranti koji bježe od rata i siromaštva na Bliskom istoku, iz Afrike ili Azije dolaze na Balkan tako što prvo dođu u Tursku, a zatim se prebacuju u Grčku ili Bugarsku prije nego što krenu prema Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i BiH na putu ka Evropskoj uniji.

    Hiljade potencijalnih azilanata završilo je u Bosni i Hercegovini, ponekad i godinama, čekajući priliku da pređu u Hrvatsku, zemlju članicu EU, i krenu dalje prema državama zapadne Evrope, što je i njihov cilj.

    Ranije ovog mjeseca, Evropski revizorski sud otkrio je da Frontex, kojem bi se budžet trebao povećati za 440 miliona eura u narednim godinama, nije činio dovoljno da suzbije ilegalne migracije i prekogranični kriminal.

    Revizori su otkrili “zabrinjavajuće nedostatke” u aktivnostima koje pruža agencija s 10.000 članova, koja je rekla da prihvata sve njihove preporuke i da još uvijek radi na poboljšanju.

  • Prije korona krize radili na crno, danas nikako: Hiljade otkaza za konobare, kuvare, sobarice

    Prije korona krize radili na crno, danas nikako: Hiljade otkaza za konobare, kuvare, sobarice

    Ugostiteljstvo i turizam su sektori najteže pogođeni korona krizom, ali niko nema pouzdane i potpune podatke o tome koliko je konobara, kuvara, recepcionera i sobarica u BiH, od marta prošle godine ostalo bez posla.

    Hiljade radnika u ovoj branši su za sistem nevidljivi, jer su i prije pandemije radili na crno.

    Uz to, pojedine korona mjere svjedoče da su funkcionerima na vlasti često preči interesi odabranih biznismena, nego spasavanje radnih mjesta.

    Na to je ukazalo i Udruženje sarajevskih ugostitelja, tvrdeći da ih je i kantonalna i federalna vlada, usred krize, ostavila na cjedilu.

    – Pomoć za uplatu doprinosa i isplatu minimalnih plata konkursima je ponuđena svim branšama, osim ugostiteljima. Iz federalnog budžeta je podijeljeno 30 miliona KM, i to netransparentno i po čudnim kriterijumim. Neki hoteli i agencije, koji nemaju ni dva zaposlena, dobijali su i do pola miliona maraka, a mi ništa, iako ugostitelji pune budžet i zapošljavaju najviše radnika – tvrdi potpredsjednik ovog udruženja Amar Trbović.

    Kada je proljetos uveden novi lokdaun, Trbović, koji je vlasnik dva lokala u Sarajevu, stavio je ključ u bravu i otpustio sve radnike.

    – Dugo sam se borio, vjerovao državi, čak sam planirao povećati broj zaposlenih, ali ove godine nisam dobio ni marke za plate i doprinose. Jednostavno, nisam imao kud – kaže Trbović za Srpskainfo.


    Dodaje da je nedavno vratio radnike i obnovio posao, nadajući se „kakvoj takvoj ljetnjoj sezoni“.

    Propao posao sa krofnama

    Profesor kulinarstva, Predrag Tošić, nije se mogao izboriti sa izazovima krize.

    Sa puno entuzijazma i pozamašnim kreditom on je, zajedno sa suprugom, pokrenuo mali porodični biznis za proizvodnju krofni.

    Zbog korone Tošići su još prošlog proljeća otpustili troje, od ukupno devetoro zaposlenih. Ni ove godine nije im krenulo na bolje, pa su na kraju morali otpustiti i sami sebe i zatvoriti radnju.

    – U korona krizi je teško opstati, pogotovo jer su i pekare i prodavnice počele prodavati krofne, a narod je osiromašio, pa štedi svaku marku – kaže Tošić.


    A osiromašili su mnogi, naročito ugostiteljski radnici, koji su godinama radili na crno ili po ponižavajućim kratkotrajnim ugovorima, da bi usred pandemije ostali na ulici.

    Čak ni oni koji su uredno prijavljeni, nisu pošteđeni. Kako svedoče sindikalni aktivisti, nisu bili rijetki slučajevi da, zbog drastičnog pada prometa, otkaz dobiju radnici sa 20 ili 30 godina staža u ugostiteljstvu, turizmu ili hotelijerstvu.

    Nije lako ni onima, koji su su s teškom mukom sačuvali svoj težak i loše plaćen posao. Mnogima od njih su drastično srezane plate. Najčešće je to izvedeno tako što bi im gazde ukinule famoznu „kovertu“ i ostavili ih naminimalcu, koji u Federaciji BiH iznosi 406 KM, a u Republici Srpskoj 520 KM.

    – Nažalost, ogromna većina radnika ne zna da je dio plate “u koverti” nezakonit i da ga ne mogu potraživati na sudu. Njima je to plata, oni od toga žive i plaćaju svoje kredite, a to im poslodavci mogu ukinuti kad god im padne na pamet – kaže za Srpskainfo Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih delatnosti BiH.

    Prijavljeni na pola radnog vremena
    Često su ugostiteljski i turistički radnici prijavljeni na pola radnog vremena, iako u stvarnosti rade po osam, 10 ili čak 12 sati.

    Tako „na banku“ dobiju pola minimalca, što u Srpskoj iznosi 260, a u Federaciji BiH 203 KM. Dio koji bi trebalo da dobiju „na ruke“ kasni, ili se mjesecima ne isplaćuje.

    – Tako je bilo i prije korone, sad je još gore. Ugovore potpisujemo svaki mjesec, znači uvijek nam otkaz visi nad glavom – kaže mladi konobar zaposlen u kafiću u jednom malom mjestu na istoku Republike Srpske.

    Svadbeni saloni su bili zatvoreni mjesecima, a u svakom od njih vikednom radilo je najmanje desetak radnika, kojima su ti povremeni poslovi bili jedina šansa da zarade koju marku, kako bi preživjeli.

    Ipak, niko u BiH ne zna koliko je tačno radnika u oblasti turizma i ugostiteljstva ostalo bez posla ili bez povremenih radnih angažmana.

    Zvanične statistike su parcijalne, pogotovo što u ovoj branši radi veliki broj „nevidljivih“ radnika, koji nisu prijavljeni i nema ih ni u jednoj evidenciji.

    Jasne podatke nemaju ni sindikati, jer u ovoj branši radnici najčešće nisu sindikalno organizovani.

    Izgubljeno 20.000 radnih mjesta
    – Ekonomski eksperti procjenjuju da je zbog kovid krize u BiH izgubljeno najmanje 20.000 radnih mjesta. Vjerujem da su među otpuštenima najbrojniji upravo radnici u ugostiteljstvu i turizmu – smatra Mersiha Beširović.

    U Republici Srpskoj udruženja i sindikati procjenjuju da je bez posla u od marta prošle godine ostao oko 2.000 ugostiteja i turističkih radnika.

    Mada BiH nije neka turistička sila, značajan broj građana zarađuje hljeb upravo u ugostiteljskom i turističkom sektoru.

    Prema Agenciji za statistiku BiH, uoči korona krize u ovoj branši je, zvanično, bilo zaposleno više od 43.000 radnika.

    Doda li se tome „siva brojka“, odnosno armija konobara, kuvara i pomoćnih radnika koji rade na crno ili obavljaju povremene poslove, te seoska domaćinstva i porodice koje izdaju apartmane, procjenjuje se da je broj onih koji su, do marta prošle godine, živjeli od turizma i ugostiteljstva bio bar duplo veći.

    Kada je u pitanju samo broj zvanično zaposlenih, dakle prijavljenih radnika, za godinu dana, od marta 2020. do marta 2021. u BiH u ovoj branši je, prema Agenciji za statistiku, izgubljeno oko 7.700 radnih mjesta.

    Sindiklaci, međutim, tvrde da je u stvarnom životu situacija mnogo gora, jer su se prvi na „na odstrelu“ našli neprijavljeni radnici, a zatim oni koji su radili na određeno.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS, tvrdi da je paradoksalno što su upravo poslodavci, koji nisu prijavljivali radnike, često bili najglasniji kada su se našli u problemu zbog korona pandemije.

    – Oni traže krivca u državi, zaboravljajući da nisu izvršavali svoje zakonske obaveze – kaže Savanović.

    Tvrdi da su se sindikati borili koliko su mogli.

    – Početkom korona krize uspjeli smo da se sa mendžmentom banjskih centara u Višegradu i Tesliću dogovorimo da zadrže sve radnike, koji su radili na određeno. Ovi primjeri potvrđuju da je za radnike spas, ako su sindikalno organizovani i ako uspostave dobar socijalni dijalog sa poslodavcem – kaže Savanović.

    Priznaje, međutim, da je to bila i posljednja dobra vijest u doba korone.

    Prve mjesece krize ugostitelji su, kako tako, preživjeli, zahvaljujući pomoći iz budžeta, ali je pred kraj prošle krenula je sezona otkaza.

    – U malim kafićima i restoranima otkazi su padali kao kruške. Radnici u tim objektima nisu sindikalno organizovani, a mnogi rade na crno. U takvoj situaciji teško im je pomoći – kaže Savanović.

    Dodaje da je sada, kada se život vraća u normalnu, a mnogi ugostiteljski objekti ponovo otvaraju vrata, prava prilika da se uvede red u ovoj oblasti. Apeluje na inspekcije da provjere ko radi za šankom, u kuhinjama i na recepcijama i da li su ti radnici prijavljeni.

    Zbog rada na crno, loših uslova i malih plata mnogi ugostiteljski i turistički radnici su, upozorava Savanović, čim su korona mere malo popustile, pohrlili u Sloveniju, Austrju, Njemačku.

    Drugi pakuju kofere i spremaju se za sezonski rad u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

    – Naši hoteli i ugostiteljski objekti već godinama ostaju kvalitetnih profesionalaca i u njima rade samo oni koji ne mogu naći drugi posao. To je porazno za razvoj turizma – kaže Savanović.

    Sa ovom ocjenom saglasan je i Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS, ali on za katastrofalnu situaciju u branši krivi i sindikate i državu.


    Željko Tatić
    – U Banjaluci imamo hotele bez ijednog zaposlenog konobara i kuvara. Kako je to moguće? Je li to po zakonu? I gdje su inspektori – pita Tatić.

    On procenjuje da su rad na crno i kršenje radničkih prava postali „redovna pojava“, ali država to toleriše.

    – Na šta to liči, kada premijer RS Radovan Višković javno kaže da radnici koji su prijavljeni na četiri sata, rade puno radno vrijeme. Pa kad to zna, zašto ne pošalje inspekciju da to riješi – poručuje Tatić.

    Na sve ove probleme, još na samom početku korona pandemije, ukazala je Fondacija “Fridruh Ebert” u BiH.

    U aprilu prošle godine izdali su ikonografiku, kojom je na vrlo pristupačan način radnicima objašnjeno koja su njihova prava najugroženija i kako ih odbraniti.

    Kako su zaključili eksperti iz sindikata i ove Fondacije, ugostitelji i turistički radnici spadaju među najugroženije kategroje radnika, a mnogi od njih nisu ni svesni da, na primjer, imaju pravo na uvećanu platu, zbog toga što su se, tokom posla, susretali sa velikim brojem ljudi i tako rizikovali da budu zaraženi.

    Istaknuto je takođe da da poslodavac ne može prinudno odustvo radnika sa rada, zbog zatvaranja objekata, odnonso lokdauna, radnicima računati kao godišnji odmor. A mnogi su to činili.

    Gazde zabranile sindikat
    Sindikalni lideri u oba entiteta BiH priznaju da je stepen sidikalizacije u ugostiteljstvu i turizmu katastrofalan.

    – Većina poslodavaca zabranjuje sindikalno organizovanje. Radniku koji spomene sindikat slijedi ekspresan otkaz. Tako na Jahorini, koja je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija, nijedan hotel nema sindikalnu organizaciju, a izuzetak je jedino Olimpijski centar – kaže Goran Savanović.

    Još početkom korona krize i Savez sindikata RS i Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti u Federaciji BiH ponudili su pomoć svim radnicima, pa i onima koji nisu članovi sindikata.

    – Javilo nam se oko stotinu radnika iz ugostiteljstva i turizma, najčešće zbog otkaza. Ko god nam se obratio, ostvario je pravo na otpremninu, zaostale plate i naknadu za slučaj nezaposlenosti, naravno, ako je bio prijavljen – kaže Goran Savanvić.

    Mersiha Beširović navodi da se Sindikatu trgovine u Federaciji BiH u 2020. obratilo 461 radnik, od čega čak 231 je iz sektora ugostiteljstva i turizma.

    – Nažalost, radnici nam se za pravnu pomoć najčešće obraćaju kad su već pokušali sve druge opcije i kad je za neko efikasno rješenje već prekasno – kaže Beširevićeva.

    Iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova RS kažu da su im se lani za pomoć obratila čak 624 radnika iz realnog sektora, ali nisu mogli precizirati iz kojih oblasti.

    Za nezaposlene 620 evra

    – Naši konobari, koji rade u Sloveniji, a zbog korone su ostali bez posla, od države dobijaju 620 evra naknade za nezaposlene. A kod nas se poslodavci žale da nema kvalitetnih konobara. Ima konobara, ali ih treba platiti i poštovati njihov rad – kaže Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS.

    Boris Perš, izvršni sekretar Nezavisnog sindikata radnika Slovenije, kaže da radnici iz BiH koji su do korona krize radli u Sloveniji, zaista, jednako kao i radnici Slovenci, dobijaju naknadu od 620 evra, ali samo ako ispune propisane uslove.

    – Pravo na ovu naknadu imaju samo radnici koji su u Sloveniji radili najmanje devet mjeseci, naravno ako su bili uredno prijavljeni. Tu naknadu primaju samo tri mjeseca – kaže Perš.

  • MG Mind dobio dozvolu – Kakav kompleks niče u centru Banjaluke

    MG Mind dobio dozvolu – Kakav kompleks niče u centru Banjaluke

    U već poznatoj “rupi” u centru Banjaluke niče šestospratnica. Preduzeće “City Mall”, u vlasništvu kompanije “MG Mind”, poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, uveliko gradi stambeno-poslovni objekat od šest spratova i jednom povučenom etažom, potvrdio je za BL portal direktor “City Mall” Stanislav Ćoso.
    Radovi se izvode na osnovu dvije građevinske dozvole koje je ta kompanija dobila od Odjeljenja za prostorno planiranje Grada Banjaluka, objašnjava Ćoso i naglašava da u narednih petnaestak dana očekuju i treću, završnu dozvolu. Tada će, kaže, imati više detalja o projektu, ali i prodaji stanova i lokala.

    “Još nemamo definisan krajnji rok izgradnje, tako da ne bi još ništa govorili, jer je to veliki projekat za koji je potrebno dosta vremena, a još nije objavljena prodaja”, kaže Ćosić.

    Prema prvoj dozvoli, izdatoj u decembru prošle godine, na lokaciji “rupe”, između ulica Vase Pelagića i Bana Lazarevića, bila je predviđena rekonstrukcija i promjena namjene podzemnih etaža u kojima su smještena garažna mjesta.

    BL portalu je iz “City Mall-a” potvrđeno da je dozvola za drugu fazu gradnje izdata na Dan grada, 22. aprila ove godine. Njom su i zvanično gradske vlasti odobrile izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa koji će u prizemlju imati poslovne prostore, dok su spratovi predviđeni za stanove.

    Beogradski ZAP je 2019. godine izradio kompaniji „City Mall” Banjaluka projekat nazvan “Kompleks CITY MALL” u kojem su projektanti predvidjeli dva stambeno-poslovna objekta koji bi imali šest spratova i još dvije povučene etaže, kao i popločan prostor između njih koji bi bio dio šireg pješačkog poteza od ulice Vase Pelagića do Hrama Hrista Spasitelja, ali Ćoso tvrdi da se od tog plana odustalo. Sad se, uvjerava, postupa prema dozvolama dobijenim iz Gradske uprave.

    Projekat “Kompleks City Mall” u Banjaluci, Zap doo Beograd, 2019.
    O kakvim se dozvolama radi, šta se u planovima promijenilo od decembra do danas i šta je Grad konkretno dogovorio sa investitorima, pokušali smo da saznamo i u Gradskoj upravi, ali na pitanja BL portala još nisu odgovorili.

    Gradonačelnik o “rupi” bez informacije o izdatoj građevinskoj dozvoli
    Samo sedam dana nakon što su gradske vlasti izdale građevinsku dozvolu gradonačelnik Draško Stanivuković je u javnosti plasirao informaciju sa sastanka sa investitorom u kojoj nije bilo ni riječi o samoj dozvoli, a izostao je i podatak sa kim se sastao.

    “Puna četiri mjeseca radimo na rješavanju problema čuvene „rupe“ u centru, razvijamo idejno rješenje i približavamo se konačnom rješenju, koje ćemo uskoro predstaviti javnosti”, rekao je 29.aprila gradonačelnik Banjaluke.

    U jednoj od posljednjih izjava o toj temi, Stanivuković je ponovio da se konstantno radi na idejnom rješenju „rupe“ u centru grada i da je plan mijenjan tri puta, ali ni tada nije otkrio šta niče na toj lokaciji.

    “Traži se rješenje za novi dio Gospodske, savremen, moderan, sa arhitektonski riješenim parking prostorima”, ponovio je Stanivuković 20. maja ove godine, iako je dozovola za šestospratnicu, izdata mjesec dana ranije, “simbolično” na Dan grada.