Autor: INFO

  • Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje i narod u Republici Srpskoj ne mora da brine, rekao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u okviru učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji.

    “Čak su i strukture NATO-a rekle da je za BiH predviđena saradnja, a ne integracija koja je predviđena za, na primjer, Gruziju i ne znam koju zemlju. I šta sad objašnjavati opoziciji u Srpskoj i ne znam kome”, naveo je Dodik.

    On je odbacio priče opozicije u Republici Srpskoj da BiH ide “utabanim stazama ka NATO”, ističući da lideri tih stranaka poput PDP-ovog Branislava Borenovića i SDS-ovog Mirka Šarovića “lažu i preuzimaju stavove muslimanskih medija”.

    “Nigdje se ne može vidjeti da postoji bilo kakva saglasnost o tome o čemu pričaju”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

    On je istakao da je u Deklaraciji usvojenoj na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi /SEECP/ pružena podrška evropskoj perspektivi regiona i potvrđeno opredjeljenje učesnica SEECP-a za saradnju sa NATO.

    Dodik je pojasnio da se obično, ako se terminom obuhvata evropska perspektiva, misli na EU, a na NATO kada se kaže evroatlantske integracije.

    “A sada je rečeno /i razdvojeno/ evro i evroatlantske integracije, što piše u dokumentu Deklaracije. Mi ne težimo ka NATO-u i nemamo nikakvu obavezu u tom pogledu. Ostrašćenost Šarovića i Borenovića u tom smjeru ni u čemu ne pomaže i to je spin koji pokušava da se proda narodu. Ono što je sigurno, i narod u Srpskoj uopšte ne mora da brine, jeste to da nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje”, naveo je Dodik.

    On je naglasio da je i Srbija neutralna prema NATO-u, zbog čega je i podržala ovu deklaraciju, kao i mnoge članice NATO-a koje su bile na Samitu i prihvatile tekst Deklaracije.

    “Mi nismo odlučili da idemo ka NATO-u. Postoji samo neki oblik saradnje koji je gotovo minimalan”, rekao je Dodik.

    Ljudi Srpske da se okupe u borbi za bolje sutra

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je odliv stanovništva problem cijelog regiona i pojedinih zemalja EU, te da ljudi Republike Srpske treba zajedno da se okupe i izgrade oblik patriotizma u borbi za bolje stanje, mjesto i kraj gdje su rođeni.
    Dodik, koji je učestvovao na Diplomatskom forumu u Antaliji, rekao je da je važna tema svih samita na ovim i širim prostorima demografska situacija i šta uraditi da se ljudi zadrže.

    “To je uvijek i pitanje ekonomije, razvoja, plata i standarda koji je potrebno obezbijediti. Ali važno je razviti jedan oblik patriotizma. Svi moramo zajedno učiniti sve da poboljšamo naše stanje. Mislim da je Srpska posljednjih godina uspješno podigla brojne sektore i da je danas po svim kriterijumima veoma stabilna. Ona nema izazove za gubitak te stabilnosti”, rekao je Dodik.

    On je dodao da se ljudima ne može zabraniti da odlaze u vrijeme kada i Njemačka vapi za radnicima i gdje se naši ljudi najlakše integrišu.

    Dodik je rekao za RTRS da je Srpska bolje i sređenije mjesto za život u odnosu na brojne zemlje koje je posjetio, a u kojima svakodnevno vlada gola borba za život.

    “Naši ljudi misle da je negdje drugo lako. Nije. Treba svi da se zajedno okupimo i izgradimo oblik patriotizma koji polazi iz porodice i koji bi uspješno promovisao borbu za mjesto i kraj gdje smo rođeni, za narod kome pripadamo. Ne mogu jedan ili dva čovjeka, kako se smatra, da obezbijede sve. To nije tako. Potrebno je zajedništvo”, zaključio je Dodik.

  • Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Nogometaši Engleske i Škotske večeras na stadionu Wembley igraju utakmicu drugog kola Evropskog prvenstva, a njihovi navijači su tokom dana na ulicama Londona imali nekoliko sukoba.

    Naime, veliki broj škotskih navijača je doputovao u London kako bi pružili podršku svojoj reprezentaciji, a tom prilikom su bili i izuzetno ratoborni.

    Od ranije je poznata njihova netrpeljivost prema Engleskoj pa nije iznenađenje što je dolazilo do verbalnih, ali i fizičkih okršaja.

    Snimak jedne takve tučnjave pojavio se na društvenim mrežama, a na njemu se može vidjeti sukob nekoliko engleskih i škotskih navijača.
    I policija u Londonu je imala pune ruke posla sve dok nisu sve navijači sigurno sproveli na stadion.

    Inače, nakon prvog poluvremena nije bilo pogodaka na meču Engleske i Škotske.

  • Protesti u Crnoj Gori nakon privođenja samohranog oca, pokrenuta peticija

    Veliki broj građana Podgorice okupio se zbog slučaja samohranog oca Tomaša Boškovića koji je u Podgorici uhapšen zbog izdržavanja zatvorske kazne od 30 dana.

    Nakon hapšenja Centar za socijalni rad je pokušao da preda njegovo dvoje maloljetne djece majci. Građani su najavili i nova okupljanja, sve dok se Bošković ne pusti na slobodu i vrate mu se djeca.

    Protest je počeo oko 17 časova najprije ispred upravne zgrade Glavnog grada, a kasnije ispred Skupštine Crne Gore gdje su okupljeni zatražili da im se neko obrati.

    Na društvenim mrežama kruži uznemirijući snimak hapšenja čovjeka, pred njegovom djecom, dok su, kako se navodi u opisima videa, radnici Centra za socijalni rad pokušavali da uzmu djecu i, kako se navodi, odvedu ih majci. Na snimku se vide očajna djeca kako plaču i dozivaju oca koga odvode u maricu i pokušavaju da pobjegnu od majke.

    U međuvremenu su građani pokrenuli i online peticiju hitan postupak vraćanja djece ocu.

    Dirktorka Centra za socijalni rad Marija Popović potvrdila je danas da će biti preispitana odgovornost svih učesnika ovog događaja. Ne želeći da iznosi detalje zbog zaštite maloljetne djece i njihove privatnosti, ona je pojasnila da su u slučaj uključeni voditelj, supervizor, rukovodilac, pa i direktor i svi koji su u tom lancu pokazaće svoju odgovornost i interes za dobrobit mališana.

    “Socijalni radnik koji je danas pojetio djecu uvjerio se da su na sigurnom. Centar će i dalje nastaviti da preduzima sve mjere i radnje iz domena svoje nadležnosti vezane za ovaj konkretan slučaj”, rekla je Popovićeva, dodajući da se na snimku ne vidi da službenica Centra za socijalni rad vuče djecu.

    Povodom slučaja Tomaša Boškovića i njegove djece oglasili su se danas i premijer Zdravko Kroivokapić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić koji je djecu posetio kako bi se uvjerio da su dobro.

    Krivokapić je poručio da dobrobit djece mora biti prioritet i rekao da je naložio ministru finansija i socijalnog staranja da ispita sve okolnosti oko događaja sa djecom, kao i da sankcioniše sve koji nisu profesionalno postupili.

    Abazović istakao je da prava djeteta u potpunosti moraju biti zaštićena i oko toga nema nikakve dileme. Komentarišući slučaj, on je naveo da je za njega, kao predsjednika Savjeta za prava djeteta, nedopustivo da djeca budu izložena onakvom stresu i traumi.

  • Incident u Podgorici, policija spriječila sukob ispred Hrama

    Incident u Podgorici, policija spriječila sukob ispred Hrama

    Podgorička policija spriječila je večeras sukob učesnika autokolone i pristalica Srpske pravoslavne crkve ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

    Potom je došlo do incidenta ispred zgrada u Bloku pet gdje je policija privela jednog od okupljenih, jer nije želio da se udalji i pored upozorenja, prenosi portal CdM. Prema pisanju medija, muškarac je nosio majicu sa likom Mila Đukanovića. Policija je upotrijebila sprej.

    Nakon što je feministička grupa koja djeluje pod nazivom “Bogougodnice” protestovala večeras preko puta Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici zbog premijere dokumentarnog filma “Crna Gora, podeljena zemlja” autora Borisa Malagurskog, i tom prilikom doživjela brojne uvrede grupe mladića, došlo je do još jednog incdenta.

    Učesnici večerašnje autokolone, koja je tradicionalno prošla od murala Krstu Zrnovom Popoviću i nastavila šetnjom Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog ispred Skupštine Crne Gore, stigla je večeras ispred Hrama. Skandirali su Krstu Zrnovu Popoviću, a sa druge strane se čulo “Nije ovo Montenegro”, “Kosovo je Srbija”, “Ne damo svetinje”.

    Tada su pristalice SPC pokušale da probiju zaštitnu ogradu, ali je policija brzom intervencijom uspjela da spriječi sukob dvije suprotstavljene grupe.

    Napravljen je dupli kordon sa obje strane bulevara, a policija je uspjela da učesnike autokolone pomjeri do parkinga.

  • Dodik: Erdoan preferira sve narode u BiH

    Dodik: Erdoan preferira sve narode u BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan apsolutno razumije situaciju u BiH, preferira sve narode i smatra da BiH jedino može da funkcioniše ako se zadovolji i pronađe minimum interesa svih konstitutivnih naroda.

    “Iskoristio sam priliku da mu pomenem da je BiH pod protektoratom i da je zbog toga teško da se kreće, kao i da Turska kao članica Savjeta za sprovođenje mira mora da vodi računa i stavovima drugih naroda u BiH… Iz toga je proizašla njegova tvrdnja da samo zajedničkim interesima BiH može nastaviti da se gradi”, rekao je Dodik u okviru svog učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji.

    On je naveo da je sa Erdoanom razgovarao o ekonomiji, prevashodno gradnji autoputa koji treba da ide preko teritorije Srpske i njenih opština i gradova spoji Beograd i Sarajevo.

    “Razgovarali smo i o unapređenju trgovinske razmjene”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u vezi sa tim Turska namjerava da pojača kapital u “Zirat” banci, ali da moraju da budu riješeni određeni problemi u Federaciji BiH (FBiH).

    Dodik je istakao da je sa Erdoanom razgovarao i o borbi protiv pandemije virusa korona, te da je obaviješten da bi Turska do oktobra mogla uspjeti da krene da pravi svoju vakcinu, a koja će jednako biti na raspolaganju svima.

    On je rekao da je Erdoan pominjao mogućnost da u kasnijoj fazi ponovo budu aktivirani trilateralni sastanci – BiH, Srbija i Turska s jedne strane, a s druge između Turske, BiH i Hrvatske.

    “Prvu trilateralu smo imali, ali očigledno je da će biti teško obezbijediti onu sa Hrvatskom s obzirom na njihov stav prema Predsjedništvu BiH u vezi sa Željkom Komšićem”, rekao je Dodik i dodao da je Erdoanu zahvalio za uspješnu organizaciju foruma.

  • Nakon kraha u Briselu i Berlinu HDZ prijeti pregovorima sa SNSD-om o budućnosti BiH

    Nakon kraha u Briselu i Berlinu HDZ prijeti pregovorima sa SNSD-om o budućnosti BiH

    Neupitni porazi politike HDZ-a BiH na evropskom nivo kroz negativan stav glavnih članica Evropske unije, a posebno Njemačke, prema njihovoj viziji uređenja BiH, tjeraju stranku Dragana Čovića na dodatno radikaliziranje političke scene u BiH.

    Na to sluti izjava predsjednika Federacije BiH i potpredsednika HDZ-a Marinka Čavare za RTRS gdje je on izjavio kako Hrvati priželjkuju tripartitni razgovor o budućnosti BiH, ali za sada, kako reče, Bošnjaci odbijaju i svaki pokušaj sa njima osuđen je na neuspjeh.
    Čavara kaže da ga stav SDA ne obavezuje, dok razgovor o budućnosti BiH vidi kao dobru namjeru iz Republike Srpske i nasušnu potrebu Hrvata, koje Bošnjaci sve više majorizuju.

    “Mislim da je jasno da je razgovor, u ovom formatu, naroda i entiteta neophodan bez obzira što neki osuđuju taj postupak, ja ga smatram dobronamjernim”, rekao je Čavara.


    Objašnjava da je o međuentitetskom i dijalogu tri konstitutivna naroda već razgovarao sa predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović koja je najavila da će predstavnicima vlasti u Federaciji dostaviti zvaničanu verziju dokumenta kao osnovu za dijalog.

    Čavara čak pomije i mogućnost mirnog razlaza te kaže kako se ta mogućnost nepovratno izgubila prije početka sukoba.

    “Kada smo imali i od Evrope različitih rješenja i uređenja BiH i mislim da je bošnjačka strana prvenstveno odbila takav prijedlog. Prema tome prijedlog za razgovor o budućnosti svih nas u BiH nema alternative. Hajdemo na nivou konstitutivnih naroda da razgovaramo kako ćemo urediti ovu BiH u kojoj živimo da je doživimo kao svoju”, rekao je Čavara.

  • Ćutanje dugo godinu dana: U institucijama BiH uporno kriju diplome

    Ćutanje dugo godinu dana: U institucijama BiH uporno kriju diplome

    Da mnogima u državnim institucijama očigledno ne odgovara da se objelodane diplome zaposlenih govori i činjenica da je takva inicijativa poslanice Mirjane Marinković Lepić ignorisana više od godinu dana, uprkos nizu urgencija.

    Naime, inicijativa poslanice Predstavničkog doma PS BiH, za provjeru diploma u institucijama BiH, iako pokrenuta početkom prošle godine nije naišla na razumijevanje nadležnih, tako da sve do danas nema apsolutno nikakvih pomaka.

    Na djelu je klasična opstrukcija, kaže za Srpskainfo Marinković Lepićeva i dodaje da očigledno ne postoji volja da se ova inicijativa razmatra.

    – Ne postoji volja da se to uradi. Taj postupak opstruišu i ministar pravde Josip Grubeša i ministarka Ankica Gudeljević, s obzirom na činjenicu da je postupanje po toj inicijativi dato u nadležnost Ministarstva civilnih poslova kojim rukovodi Gudeljevićeva – kaže poslanica.

    Javni interes
    Jedini pomak koji se zamalo desio bio je još u septembru 2020. godine, kada je Ministarstvo pravde dalo mišljenje na odluku Ministarstvu civilnih poslova o postupku načina provjere diploma, nakon čega je Marinković Lepićeva očekivala da će se konačno krenuti u postupak sa ovom inicijativom.


    – Međutim, nije se ništa dešavalo, pa sam postavila usmeno pitanje (iako je prije toga bilo još dosta mojih urgencija). Poslije više od godinu dana predsedavajući Savjeta ministara, odgovarajući mi u martu ove godine, kaže kako najvjerovatnije od toga neće biti ništa, zbog toga što Agencija za zaštitu ličnih podataka ima drugačije mišljenje, da se radi o zaštiti ličnih podataka – kaže Marinković Lepićeva.

    Navodi da je tada ukazala da je Ombudsman za ljudska prava dao mišljenje da se u ovom slučaju ne može pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka, zato što je javni interes značajniji, odnosno viši u odnosu na privatni.

    – U javnom interesu je da se sazna da li zaspoleni u državnim institucijama imaju validne diplome. Nekome to očigledno ne odgovara, jer se na sjednici Odbora za unutrašnju politiku Savjeta ministara BiH, koja je održana 25. maja, našao prijedlog odluke o provjeri diploma i taj prijedlog je skinut s dnevnog reda. Predsjednik odbora je Josip Grubeša, koji je tada zatražio još neka pojašnjenja od ministarke Gudeljević. Tada su kao problem naveli pitanje diploma stečenih van BiH. Ovdje je očigledno da se ide na taktiku iscrpljivanja – jasna je Mirjana Marinković Lepić.

    Javna isprava
    Ona je kao obrazloženje navela i to da je u više navrata ukazivala da se ne radi o ličnim podacima.

    – Jer diploma je javna isprava i na naprednijim veb stranicama fakulteta možete naći te podatke. Ovdje se samo radi o imenu, prezimenu i broju diplome – objašnjava Marinković Lepićeva.

    Nadležnima je predložila da se ugledaju na Federaciju BiH, koja je istražila i objelodanila diplome zaposlenih.

    – Pošto je više nego očigledno da se ovdje radi o opstrukciji, štite se oni koji nemaju validne diplome ili se štite školske institucije, odnosno njihovi vlasnici, rukovodioci, koji izdaju ili su izdali takve diplome. Naime, svjedočimo da su određene institucije odavno poznate po kupovini diploma – kazala je Marinković Lepićeva.

    Tvrdnju da se radi o opstrukcijama odbacio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, na posljednoj posebnoj sjednici oba Doma Parlamenta BiH.

    Nadležnost
    Odgovarajući na pitanje poslanika Mirjane Marinković Lepić zašto još nije počela provjera validnosti diploma u institucijama BiH, s obzirom da je Predstavnički dom inicijativu o tome usvojio prije više od godinu dana, Tegeltija je rekao da ova inicijativa, iako je prošla u parlamentu, nije u skladu s nadležnostima Savjeta ministara.

    On je ukazao da je ova inicijativa pokrenuta u vrijeme kada su institucije BiH bile suočene s pandemijom kovid-19.

    – Mi u Savjetu ministara nemamo ništa protiv da se provjeri svačija diploma, ali pokrenuta procedura nije usklađena s propisima i našim nadležnostima. Zato ta odluka još nije ni razmatrana niti donesena – rekao je Tegeltija.


    Sve i da odluka bude donesena, teško bi bila provodiva. Smatra to direktorka Transparensi Internešenela BiH, Ivana Korajlić, koja kaže za Srpskainfo da postoji više strana takve vrste inicijative. Dodaje da svakako treba da postoje provjere diploma, ali se to treba raditi u procesu samog zapošljavanja i imenovanja.

    – Bile su različite inicijative u vezi provjere diploma, i to u odnosu na to ko bi bio nadležan da ih provjerava. Ovo je osjetljivo pitanje, zato što ne može svako biti nadležan da provjerava diplome, a pitanje je i načina na koji bi se to radilo – kaže Korajlićeva.

    Procedura
    Ono što bi bila neka normalna praksa, smatra ona, jeste da se diplome provjeravaju u procesu samog imenovanja i zapošljavanja, posebno kada pričamo o funkcijama gdje su neophodne određene provjere.

    – To je dio koji se tiče imenovanih lica, a u drugom dijelu, koji se odnosi na državne službenike, trebalo bi da se u procesu samog zapošljavanja i provođenja konkursa rade te provjere, a ne sada, naknadno, da formiramo komisije. Pitanje je da li bi bile kompetentne da rade takvu vrstu provjera – upozorava Korajlićeva.


    Ona ističe da je teško naknadno ispitivati diplome već imenovanih zaposlenih, ali da je, s druge strane, neophodno vidjeti ko bi bio kompetentan da obavlja takvu vrstu provjera.

    – Bila bi upitna bilo kakva vrsta komisije, koja bi bila na ko zna koji način sastavljena, i to bi bilo upitno i u smislu kvalifikacija, i u smislu nadležnosti. To mora biti služba koja bi se uvezala sa svim institucijama da izvrši takvu jednu provjeru- zaključila je Korajlićeva.

  • Tegeltija razgovarao sa Kurcom: Austrija jedan od najvećih investitora u BiH

    Tegeltija razgovarao sa Kurcom: Austrija jedan od najvećih investitora u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Beču da je Austrija jedna od rijetkih zemlja sa kojima BiH ostvaruje suficit, koji se svake godine povećava.

    Nakon bilateralnog sastanka sa austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom, Tegeltija je izjavio novinarima da BiH i Austrija imaju dobre međusobne odnose bez otvorenih pitanja i da je ekonomska saradnja na dobrom nivou, ali da se može još unaprijediti.

    Tegeltija je rekao da je na sastanku bilo riječi i o borbi protiv virusa korona, istakavši da će BiH i zemlje zapadnog Balkana u avgustu dobiti značajnu količinu vakcina od Austrije po sistemu kupovine, što će omogućiti da se građanima ponudi dovoljno vakcina prije jeseni.

    “Mi ćemo nastaviti dogovarati nabavku vakcina i sa drugim zemljama, ali ova količina od oko 300.000 iz Austrije biće nam veliki podstrek”, naglasio je Tegeltija.

    On je dodao da je sa austrijskim kancelarom razmiijenio mišljenje i o migrantskoj krizi, ističući da BiH trpi prevelik pritisak migracija s obzirom na broj stanovnika i na površinu.

    Prema njegovim riječima, nije dobar pokušaj da se migranti zaustave na granici između BiH i Hrvatske, a da im se sa druge strane omogući nesmetano kretanje od ulaska u EU i neke njene zemlje pa sve do BiH.

    “Zbog toga mi tražimo da se pomjeri granica odbrane od migranata. BiH je spremna biti dio priče, odnosno da se pokušaju zaustaviti migranti na granici BiH sa Srbijom i Crnom Gorom”, rekao je on i dodao da će za to biti potrebna tehnička podrška EU kakvu pruža i nekim drugim zemljama zapadnog Balkana, poput Makedonije i Albanije.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je naglasio da je razgovarano i o proširenju EU i da je Austrija prijatelj svim zemaljama zapadnog Balkana, posebno BiH u nastojanju da napravi prvi sljedeći potreban korak u procesu pridruživanja EU.

    On je naglasio da je austrijski kancelar obećao da će biti ambasador BiH i da će pokušati da sve one zemlje koje imaju skepsu prema proširenju EU ubijedi da nema Evrope bez svih zemalja zapadnog Balkana u Uniji.

  • Sudu u Banjaluci podnijeta tužba protiv BORS-a, ovim povodom oglasio se i Savčić

    Sudu u Banjaluci podnijeta tužba protiv BORS-a, ovim povodom oglasio se i Savčić

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Milomir Savčić rekao je danas da ne postoji Radna grupa koju čine predstavnici pet gradskih i 28 opštinskih boračkih organizacija iz organizacionog sastava BORS-a, a koja je predala tužbu nadležnom sudu u Banjaluci zbog, kako navode, nestatutarnih postupaka i odluka na Skupštini BORS-a na Jahorini 21. maja.

    “To je potpuno ilegalna grupa, jer je nije formirao nijedan zvanični organ BORS-a”, rekao je Savčić Srni.
    On je naveo da ga “ipak, raduje što je ta ‘grupa’ podnijela tužbu”.
    “Oni tuže Skupštinu BORS-a, a na njoj je učestvovalo više od 80 ljudi. A dobro se zna koliko je na Skupštini njih bilo za, a koliko protiv. Ovdje je riječ o nečemu što nigdje nema uporište, ni u istini, niti u pravu”, naglasio je Savčić. On je rekao da podnosioci tužbe nisu htjeli, iako je to bilo predloženo na Skupštini BORS-a, da se razmatra situacija u toj organizaciji.
    “Htjeli su da se razmatra samo pitanje povjerenja predsjedniku i njegova odgovornost. A gdje je njihova odgovornost? Nije ovdje niko potpuno nevin, ali sam upravo zato to stavio na dnevni red, da pričamo o svemu”, rekao je Savčić.
    Radna grupa koju čine predstavnici pet gradskih i 28 opštinskih boračkih organizacija iz organizacionog sastava BORS-a predala je tužbu nadležnom sudu u Banjaluci zbog, kako su naveli, nestatutarnih postupaka i odluka na Skupštini BORS-a održanoj na Jahorini 21. maja.
    Jedan broj delegata napustio je sjednicu Skupštine BORS-a održane na Jahorini nezadovoljni što u dnevni red nije uvršten prijedlog za opoziv predsjednika BORS-a Milomira Savčića.

  • Izetbegović pisao Čoviću: SDA neće pregovarati samo sa HDZ-om

    Izetbegović pisao Čoviću: SDA neće pregovarati samo sa HDZ-om

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću koje se odnosi na implementaciju Političkog sporazuma o principima izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

    Izetbegović je u pismu ocijenio da je pregovarački format koji obuhvata samo predstavnike SDA i HDZ-a BiH iscrpio svoje mogućnosti, te da je SDA spremna nastaviti pregovore, ali isključivo u formatu koji bi okupio predstavnike svih parlamentarnih stranaka, te domaće i strane pravne eksperte u savjetodavnom kapacitetu.

    Predsjednik SDA takođe podsjeća da je u Parlamentarnoj skupštini BiH već formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da bi se pregovorima na najvišem političkom nivou, kojim bi se definisala ključna politička rješenja, trebao poduprijeti rad Interresorne radne grupe.

    – Izmjena izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, o čemu smo se usaglasili, pitanje je od vitalnog interesa za svakog građanina BiH. Stoga smatram da kompletan proces mora biti vođen na transparentan način, svaki prijedlog pažljivo analiziran, a svako rješenje usaglašeno sa predstavnicima svih parlamentarnih stranaka, uz pomoć predstavnika CIK-a, pravnih eksperata i nevladinog sektora – navodi se u Izetbegovićevom pismu.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Potrebu širenja formata Izetbegović je obrazložio i neophodnošću postojanja dvotrećinske podrške u Parlamentarnoj skupštini BiH za bilo koje rješenje koje se odnosi na izmjene Ustava BiH. Također upozorava da je, uz ekspertnu, savjetodavnu i posmatračku ulogu, neophodna i snažna politička medijacija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije (EU). Bez ove medijacije, upozorava predsjednik SDA, pregovori će se neminovno pretvoriti u tribinu za predizbornu kampanju stranaka.

    – Kao što sam isticao i ranije, kroz implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH potrebno je sačuvati i unaprijediti osjetljivi balans građanskog i etničkog na kojem je baziran Ustav BiH. Rješenje mora biti takvo da se svim građanima, u svakom dijelu BiH, omogući pasivno i aktivno glasačko pravo, odnosno da se otkloni svaka vrsta diskriminacije. To je evropski standard na kojem snažno i uporno insistira EU, zahtijevajući implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, uz upozorenje da je neprihvatljivo bilo koje rješenje koje dodatno produbljuje etničke podjele u zemlji – navodi se u pismu.

    Izetbegović ističe da tvrdnja HDZ-a o izbornoj diskriminaciji birača hrvatske nacionalnosti mora biti razmotrena u istom paketu sa tvrdnjom SDA da postoji očigledna diskriminacija nad višestruko brojnijom grupom parlamentaraca biranih uglavnom od birača probosanske i ljevičarske orjentacije.

    Podsjeća da Dom naroda FBiH ima nadležnost da odlučuje o svim pitanjima, a ne samo o vitalnom nacionalnom interesu, te da se time Dom naroda stavlja u jaču poziciju u odnosu na Predstavnički dom, čiji se zastupnici biraju direktno i koji predstavlja neposrednu volju birača. U prilog dopisu je Izetbegović dostavio i osvrt SDA na HDZ-ov prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, sa detaljnim obrazloženjem zbog čega su dijelovi tog prijedloga neprihvatljivi, te SDA-ov prijedlog za implementaciju Političkog sporazuma iz Mostara.

    Prema tom prijedlogu, presude Evropskog suda za ljudska prava, poput one u predmetu “Sejdić-Finci”, riješile bi se brisanjem etničkih prefiksa za članove Predsjedništva BiH, na način da se iz Federacije BiH biraju dva, a iz entiteta RS jedan član Predsjedništva BiH, a predviđene su mogućnosti indirektnog ili direktnog izbora.

    Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, predviđena je mogućnost izbora pripadnicima sva tri konstitutivna naroda, bez obzira u kojem entitetu imaju prebivalište, te mogućnost izbora pripadnika Ostalih.

    Broj delegata u klubovima naroda bi se sa postojećih pet povećao na šest, a bio bi formiran još jedan klub sa tri delegata, u kojem bi bili birani pripadnici Ostalih. Iz Federacije bi se biralo pet Bošnjaka, pet Hrvata, dva Srbina i dva delegata iz reda Ostalih, dok bi se iz Republike Srspke biralo četiri Srbina, te po jedan Bošnjak, Hrvat i jedan iz reda Ostalih.

    Ključni zahvat bi se odnosio na nadležnosti Doma naroda, prema kojem bi te nadležnosti bile reducirane isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, u skladu sa katalogom vitalnih nacionalnih interesa koji bi bio utvrđen Ustavom BiH. Ukoliko bi se ovlasti Doma naroda reducirale, uvođenje kluba Ostalih ne bi bilo nužno.

    Reduciranje ovlasti predviđeno je i za Dom naroda Parlamenta FBiH, a taj Dom bi odlučivao po pitanjima iz kataloga vitalnih nacionalnih interesa utvrđenog Ustavom FBiH. Time bi se riješilo i pitanje postojeće asimetrije između nadležnosti Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS. Pri izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije bi mogućnost kandidovanja i izbora bila otvorena i za delegate iz Kluba Ostalih.

    U okviru cjelokupnog rješenja bi se, u skladu sa prijedlogom, trebale provesti i relevantne preporuke OSCE-a, ODIHR i Venecijanske komisije, koje se, pored eliminisanja bilo kakvog oblika diskriminacije, odnose i na jačanje integriteta izbornog procesa.