VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šta sve Ukrajinci mogu gađati ako dobiju Tomahawk

    Šta sve Ukrajinci mogu gađati ako dobiju Tomahawk

    Američki Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je kartu na kojoj su označeni ruski vojni i bezbednosni objekti koji bi bili u dometu različitih verzija projektila Tomahawk ako Ukrajina dobije taj sistem.

    Prema ISW-ovoj karti, na meti varijante Tomahawka koja ima domet oko 2.500 km našlo bi se oko 1.945 ruskih vojnih objekata, uključujući 76 vazdušnih baza; za varijantu dometa približno 1.600 km ISW navodi najmanje 1.655 poznatih vojnih objekata, među kojima 67 vazdušnih baza.

    Karta jasno razdvaja više tipova objekata koji bi mogli postati mete: stalne vojne baze, komandni centri, skladišta municije i goriva, arsenali, radio-instalacije, protivvazdušne lokacije, remontne baze, proizvodni pogoni i postrojenja za proizvodnju dronova.

    Na karti je tako označena, na primjer, fabrika dronova Shahed u Jelabugi u Tatarstanu. ISW posebno ističe ključnu vazdušnu bazu Engels-2 i niz drugih aerodroma čije uništenje bi ozbiljno narušilo ruske operativne kapacitete.


     

     

    T

    akođe su na karti prikazane i zone ruskih teritorija unutar Ukrajine, kao i granice dometa kraćih raketnih sistema (npr. ATACMS dometa oko 300 km) i dvije varijante Tomahawka (oko 1.600 km i oko 2.500 km) — što vizuelno pokazuje koliko duboko u ruski prostor bi Ukrajina mogla djelovati tim oružjem, prenosi Index.

    Tehničke i operativne implikacije dometa

    Razlike u dometu nisu samo brojke na papiru: varijanta od 1.600 km već bi omogućila udare po značajnim logističkim čvorištima i zapovijednim centrima u zapadnim i centralnim dijelovima Rusije, dok bi varijanta od oko 2.500 km obuhvatila i infrastrukturne tačke mnogo dalje, uključujući važne baze i industrijske komplekse u istočnijim dijelovima zemlje. Ukratko — što veći domet, to širi spisak mogućih meta, a ISW-ova brojka od gotovo 2.000 objekata upravo to ilustruje.

    Šta je to Tomahawk?

     

    Tomahawk je, podsjetimo, krstareći projektil velikog dometa. Precizan je i konvencionalno navođen te pogodan za udare na fiksne ciljeve kao što su skladišta goriva, zalihe municije, tehnički centri i fabrike.

    U kombinaciji sa obaviještajnim podacima i preciznim navođenjem, to je oružje koje bi moglo dugoročno i sistematski degradirati ruske logističke i lance snabdijevanja.

    Politički i bezbjednosni rizici

    Međutim, posjedovanje spiska od gotovo 2.000 meta i sposobnost udara po njima nisu isto što i politička odluka da se to i učini. U Vašingtonu postoje velike dileme oko kontrole upotrebe raketa ako budu poslane preko NATO-kanala, o čemu je sinoć govorio i američki predsjednik Donald Tramp.

    On je, naime, rekao da je „donekle donio odluku“ o slanju Tomahawka, ali da želi znati kamo bi Ukrajinci slali projektile i naglasio da ne želi eskalaciju. Tramp je poručio da bi postavio ta pitanja prije isporuke Tomahawka.

    Trampova administracija, koja bi trebalo da isporuči to moćno oružje, nastoji da zadrži kontrolu nad tim kako bi se ono koristilo. Prenos Tomahawka Ukrajini preko NATO-partnera otvara pitanja o mehanizmima kontrole, o mogućem preusmjeravanju ili o tome ko će konačno odlučivati o izboru ciljeva.

    Šta bi Ukrajina mogla gađati i zašto to pogađa Rusiju?

    ISW-ova karta sugeriše da su najlogičnije mete one koje direktno podržavaju rusku vojsku: skladišta goriva i municije koja održavaju tempo borbi, remontne baze koje popravljaju oštećenu tehniku, aerodromi odakle kreću napadi i proizvodni pogoni (npr. za proizvodnju dronova). Sistematski napadi na takve objekte mogu smanjiti operativnu fleksibilnost ruske vojske i usporiti njenu sposobnost vođenja širokih ofanziva.

    ISW dodatno ističe ranjivost komunikacionih i logističkih koridora. Prekidi u snabdijevanju gorivom i popravkama brzo se prenose na ratište — manje goriva i resursa znači sporije kretanje, manje patrola i manju vatrenu moć.

    Zaključni bilans – koliko daleko idu posljedice?

    Ako bi SAD i NATO dozvolili Ukrajini da dobije Tomahawke i ako bi Kijev, uz odgovarajuće obavještajne podatke, počeo gađati dio tih gotovo 2.000 ciljeva, rat bi se mogao preseliti dublje u rusku stratešku pozadinu.

    To bi otežalo Moskvi vođenje operacija. Ali takav potez nosi i veliku političku cijenu: povećava rizik od direktne konfrontacije, postavlja pitanje kontrole nad oružjem i otvara debatu o tome gdje leži granica koja se ne smije preći.

  • Banjaluci prijeti ekološka katastrofa i epidemija

    Banjaluci prijeti ekološka katastrofa i epidemija

    Regionalna deponija u Ramićima sutra zatvara vrata. Ako se ne desi čudo, Banjaluka će se za koji dan gušiti u tonama smeća. Gradu prijeti ekološka katastrofa i epidemija mišje groznice i leptospiroze.

    Ugroženo je i 7 drugih opština i gradova, koji su komunalni otpad dovozili u Ramiće. Sve ovo je rezultat upornog guranja pod tepih problema, koji traju već godinama.

     

    Posljednje upozorenje, prilično dramatično, dogodilo se krajem marta, kada su ulice Banjaluke bile zatrpane sa više od 300 tona smeća. Zbog toga je proglašeno vanredno stanje i održana vanredna sjednica Skupštine grada.

    U posljednjem trenutku katastrofa je spriječena, ali samo na određeno vrijeme: dok ad hok komisija, koja je tada formirana, ne “iznađe trajno rješenje”. Trajnog rješenja nema ni na vidiku, a vrijeme je isteklo.

    Podsjećamo, u martu je Banjaluka dovedena na ivicu ekološke i zdravstvene katastrofe zbog štrajka u Javnom preduzeću “Depot”, koje upravlja Regionalnom deponijom u Ramićima. Direktor “Depota” je Ratko Jokić, kadar SPS.

    Radnici “Depota” su obustavili rad, zahtijevajući da Grad Banjaluka riješi problem, koji je nastao još 2000. godine, kada je pretežno privatnom preduzeću “Čistoća” sud priznao pravo vlasništva nad 295 dunuma zemljišta u Ramićima, na kojem se nalazi regionalna deponija. Većinski vlasnik “Čistoće” je Mladen Milanović Kaja.

     

    Sudska presuda, koja je po mnogima sporna, postala je izvršna. Završni pečat je dat zaključkom o prinudnom izvršenju, kojim je sud odlučio da “Čistoća” 14. oktobra preuzima zemljište, na kojem se nalazi deponija. Kako je navedeno, zemljište prethodno treba da bude “oslobođeno od lica i stvari”, ili narodski rečeno da “Depot” treba da pokupi svoje prnje i odseli.

    Jokić je najavio da će već sutra “Depot” prestati sa prijemom otpada, jer im treba vremena da demontiraju opremu: između ostalog i prečišćivač otpadnih voda i spalionicu metana.

    Na primjedbe da bi ta demontaža mogla imati pogubne posljedice po okolinu, Jokić kaže da je svjestan rizika.

    – Čim to demontiramo nastaje ekološka katastrofa, mi to ne želimo, ali nemamo izbora, sud je tako naredio, a sudske presude se moraju izvršavati. Tražili smo odgodu izvršenja od 6 mjeseci, odbijeni smo – kaže Jokić.

    On tvrdi da su i njegovi prethodnici na poziciji direktora “Depota” godinama upozoravali na problem koji otvara spor sa “Čistoćom”, ali dato niko nije uzimao ozbiljno.

    Za sadašnju situaciju krivi gradsku vlast u Banjaluci.

    – Grad je osnivač “Depota” i deponija se nalazi na teritoriji Banjaluke. Ali, ni gradska vlast i sud nisu imali razumijevanja i sad imamo to što imamo – kaže Jokić.

    Priznaje da će od sutra biti ugroženo oko 400.000 stanovnika u lokalnim zajednicama iz kojih se otpad dovozi u Ramiće, ali da je Banjaluka u najtežoj situaciji.

    – Sutra se to neće primijetiti, ali već za dva tri dana, grad bi mogao biti zatrpan u smeću, kao što se desilo u martu – kaže. Jokić.

    A gomilanje smeća, kako su ranije upozorili stručnjaci znači da bi se Banjaluka mogla naći u riziku od epidemije zaraznih bolesti, prenosi Srpskainfo.

    Što je najgore, situacija u kojoj bi “Depot” odnio opremu, a “Čistoća” preuzela zemljište u Ramićima, praktično bi značilo da Banjaluka i okolina – ostaju bez deponije.

    – Mi bismo ostali bez zemljišta koje nam je neophodno za deponovanje otpada, a oni ne bi imali ništa osim zemljišta koje, na kraju krajeva, nije pogodno ni za kakvu drugu namjenu, osim za deponiju. Ali “Čistoća”, kako je na sastanku komisije, rekao i direktor tog preduzeća Aleksandar Bajić, nema ni opremu ni ekološke dozvole za deponovanje otpada – kaže Jokić.

  • Peskov o izjavi Merkelove: EU talac nerazumne politike

    Peskov o izjavi Merkelove: EU talac nerazumne politike

    Evropska unija je talac nerazumne politike baltičkih država i Poljske u mnogim pitanjima spoljne politike, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi RT Balkan.

    – Znate, ovdje je očigledno da je, nažalost, Evropska unija, kao i Brisel, talac nerazumne politike koju sprovode baltičke zemlje i Varšava. To je zaista tako, to se vidi golim okom – istakao je Peskov novinarima komentarišući izjavu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

    Stoga se, smatra portparol ruskog predsjednika, može reći da je Merkel zaista u pravu u tom pogledu.

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je u ponedeljak izjavila da su Poljska i baltičke države sabotirale pokušaje rješavanja ukrajinskog sukoba i pronalaženja konstruktivnog dijaloga sa Rusijom 2021. godine, indirektno provocirajući početak Specijalne vojne operacije.

  • Vučić: Bačulov da čuva iskaz za nadležne organe; Koliko god da im daju para spolja, nikakvu više šansu nemaju

    Vučić: Bačulov da čuva iskaz za nadležne organe; Koliko god da im daju para spolja, nikakvu više šansu nemaju

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se medijima, tokom otvaranja Kuće eUprave i kreativno-inovativnog, multifunkcionalnog i digitalnog centra “Ložionica” i poručio da je Miši Bačulovu najbolje da čuva iskaz za nadležne organe.

    Upitan da prokomentariše najavljene nove blokade i moguće nasilje na godišnjicu pada nadstrešnice, Vučić je rekao da nikakvog ansilja neće biti.

    “Primeniće nasilje, biće privedemi i tačka”, zaključio je on.

    Takođe je naveo i da želi da manje priča o tome.

    “Želim da manje pričam o tome. Rekao sam, nikakve mogućnosti za bilo šta ozbiljno u državi da urade, nema. Nemaju podršku naroda, niti postoji mogućnost da izazovu kuršlus. Da li mogu da bacaju kamenice, to mogu uvek. Niti ih se ko plaši, niti je koga briga. Nije problem u tome što neko svoju nervozu mora da predstavlja kao pokušaj i da obmanjuje ljude da će nešto da urade, neće ništa. Primeniće nasilje i biće privedeni. Nemojte da se bavite time više, ako sam vam rekao gotovo je, završeno je sa tim, nikakvu šansu nemaju”, poručio je predsednik Srbije.

    Takođe je istakao da nije pokazao poslednja istraživanja javnog mnjenja, koja su toliko pogubna za njih.

    Govoreći o jednom od blokadera Miši Bačulovu, čiji snimak pored nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu je obljavljen, Vučić, koji je i saopštio tu infromaciju, rekao je da on ne puni glavu nikome.

    “Bio sam 100 odsto siguran, da niko njega ne bi uzeo da ne znam šta uradi, sad vidim da što duže priča i što se više obraća, vidim sve više nelogičnosti. Šta si radio dva i po sata? Imamo tačno vreme kad je bio. Bolje da ništa više ne govori jer sam sebe uništava”, naveo je Vučić.

    “Ja sam suviše ozbiljan čovek, kad sam vam rekao da nemaju nikakve šanse, kažem vam. Gotovo je, završeno je sa tim. Nemaju više nikakve šanse. Nisam vam čak ni pokazao poslednje istraživanje javnog mnjenja,a on je za njih mnogo pogubniji nego prethodni u avgustu mesecu. Ne bavim se time, imaćemo problema mnogo sa Naftnom industrijom Srbije. Mnogo problema, a ne pada mi napamet i nemam vremena i snage da gubim vreme na besmislice. Koliko god da im daju

    para spolja, nikakvu više šansu nemaju”, kazao je Vučić.

    “Glasovi se broje u kutijama a ne na Iksu ili Tviteru, narod će da odluči”

    Predsednik Srbije je izjavio i da na izborima odlučuje narod i da se glasovi broje u kutijama, a ne na Iksu ili Tviteru.

    “Tako je bar po zakonu, a neki bi možda da bude drugačije”, rekao je Vučić.

    On je, na molbu novinara da prokomentariše izjavu predsednika Nove demokratske stranke Srbije Miloša Jovanovića da studentska lista nema šanse da pobedi na izborima ni u referendumskoj atmosferi jer ne mogu da odgovore na pitanja koja su od nacionalnog interesa kao što je ulazak u EU, ironično rekao da misli da su oni favoriti.

    “Mislim da greši Miloš Jovanović. Ja mislim da su oni favoriti. Veliki, ali ne pobedjuje uvek favorit. Nama ostaje da se borimo svojim planovima, programima, idejama kada izbori dodju. Nisam se uverio nešto u principijalnost i programsku opredeljenosti ni tog gospodina ni tih drugih sa kojima se sada svadjaju ili medjusobno prepiru, tuku, šta god rade”, rekao je Vučić.

    Naveo je da će se izaći sa onim ko šta radi i sa onim ko šta predlaže, pa će narod da odluči.

  • Erdogan i Putin razgovarali o bilateralnoj saradnji i regionalnim pitanjima

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora razmatrali su bilateralne odnose između Turske i Rusije, kao i regionalna i globalna pitanja, saopšteno je na nalogu direkcije truskog predsjednika za komunikacije.

    Tokom sastanka, Erdogan je izjavio da Turska radi na obezbjeđivanju primirja u Gazi i isporuci humanitarne pomoći regionu, prenosi Anadolija.

    Erdogan je rekao da diplomatske inicijative moraju da dobiju zamah da bi se osiguralo da se rat između Ukrajine i Rusije završi pravednim i trajnim mirom i da će Turska nastaviti da radi na miru.

    Tokom razgovora, Erdogan je čestitao ruskom predsjedniku rođendan.

  • Svjedoci Tužilaštva na suđenju tzv. Armije BiH za zločine nad Srbima ispričali kako su među mrtvima prepoznali svoje najmilije

    Svjedoci Tužilaštva na suđenju tzv. Armije BiH za zločine nad Srbima ispričali kako su među mrtvima prepoznali svoje najmilije

    Svjedoci Tužilaštva danas su na suđenju pripadnicima takozvane Armije BiH za zločine nad Srbima na području Višegrada, Foče i Čajniča ispričali da su među mrtvima iz Јošanice prepoznali svoje najmilije, da su imali ubodne rane kada su njihova izmasakrirana tijela dovezena u Foču.

    Svjedok Slavko Đorđević rekao je da je bio zadužen za prijem stradalih u Јošanici i da je među mrtvima pronašao sestru Јelu i zeta Miladina Višnjića.

    – Kada sam poredao stradale, vidio sam moju sestru i zeta. Od šoka nisam ni zaplakao. Od tada imam šećer – rekao je Đorđević.

    Dodao je i da je tokom pregleda sestinog tijela vidio veliku ranu na vratu, koja je uzrok smrti, a imala je i nekoliko uboda u stomak, a da je zet imao proboden vrat i nogu.

    Đorđević je naveo da mu je Vasika Mićević, koji je bio svjedok stradanja u Јošanici, rekao da je neki musliman prepoznao da je Јela Višnjić njegova sestra i da je zbog toga nekoliko puta ubo nožem u stomak.

    On je istakao da je 19. decembra 1992. godine radio na hirurškom odjeljenju bolnice u Foči kao tehničar, te da su oko 12.00 časova dobili dojavu da se desio masakr u Јošanici i da će u kamionu dovoziti mrtve.

    – Oko 13.00 časova su ih počeli dovoziti. Moj zadatak je bio da se obrišu rane i lica da porodice mogu prepoznati tijela – rekao je Đorđević.

    Ispričao je da su svi imali civilna odijela i da su bili lijepo obučeni jer je bila slava.

    Kada je vidio koliko su tijela masakrirana, pozvao je fotografa Ivanovića iz Foče koji je sve zabilježio. “Јa sam pomagao. Podigao sam glavu male Danice da je mogu fotografisati”, rekao je Đorđević.

    Prema njegovim riječima, obdukcija nije rađena jer su povrede bile vidljive golim okom i povrede je samo trebalo opisati.

    On je naveo da je jedan broj ljekara i tehničara, koji su radili u bolnici Foča, bili muslimani i da su zajedno sa srpskim osobljem svoje porodice smjestili u bolnicu.

    Svjedok Tužilaštva Slaviša Mićević rekao je da mu je otac, koji je bio vojni kuvar u selu Gapić, ubijen iznad kuće tetka kojem je otišao na slavu.

    – Dušanka Višnjić Lalović rekla mi je da su muslimani ubili mog oca, njenog oca, Radeta Višnjića i još par ljudi – rekao je Mićević, te dodao da je ona vidjela stradanje.

    Mićević je potvrdio i da je očevo tijelo vidio u mrtvačnici, da je na sebi imao crne pantalone i bijelu košulju koja je bila crvena od krvi.

    – Imao je na stomaku povredu od dva metka i rez od 15 semnimetara na vratu – rekao je Mićević i dodao da obdukciju nije dozvolio.

    On je naveo da je dobio DVD disk na kojem se prikazuje da se oko 17.00 časova 19. decembra 1992. muslimanska vojska povlačila iz Јošanice i uputila prema Goraždu i da je na tom snimku prepoznao Kemu Bradarića, profesora istorije iz Srednjoškolskog centara Foča.

    Mićević je dodao da je taj snimak predao inspektoru.

    Odbrana drugooptuženog ga je pitala da li mu je poznato da je njegov otac stradao tokom povlačenja iz sela Gapić prema selu Medanović, na šta je on odgovorio da je poginuo 30 metara od kuće u kojoj je bio na slavi.

    Nekadašnji pripadnici takozvane Armije BiH Ferid Buljubašić, Ahmet Sejdić, Rašid Sobo, Ševko Glušac, Zakir Јamak, Bahrudin Muhić, Adem Fehrić, Mustafa Poljo, Enver Kustura, Muhamed Liska, Sakib Čakar, Izet Sejdić i Munir Nalo terete se za zločine nad Srbima na području Višegrada, Foče i Čajniča.

    Optužnica obuhvata zločine počinjene na području Foče, Višegrada i Čajniča od avgusta 1992. do februara 1993. godine.

    Nastavak suđenja zakazan je za 14. oktobar.

  • Dodik: Biću predsjednik za svakog ko me takvog prihvata

    Dodik: Biću predsjednik za svakog ko me takvog prihvata

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će biti predsjednik za svakog ko ga kao takvog prihvata.

    On je dodao da će ostati politički veoma angažovan.

    – Mi nismo htjeli da idemo na izbore, očekujući da će nas i drugi pratiti, ali oni to nosu htjeli – naveo je Dodik.

    Istakao je da su očekivali da predlože svog kandidata, a da SNSD i stranke vladajuće koalicije ne predlože nikoga, pa je iz CIK-a rečeno da će organizovati 40 biračkih mjesta u Federaciji BiH i proglastiti ko je predsjednik.

    – Mi to ne smijemo da dozvolimo već smo rekli idemo da se borimo. Zato smo došli u ovu poziciju – istakao je Dodik.

     

    SAD i Rusija da naprave komisiju za Balkan

    Dodik je izjavio da EU nema više potencijala da se bavi ovim prostorom i da je ono što je do sada radila bilo pogrešno.

    – SAD i Rusija treba da naprave komisiju za Balkan. Nije racionalno prihvatiti da nas Francuzi ovdje modelirciju, a njihov premijer je podnio ostavku. Njemačko rukovodstvo je donosilo potpuno nerazumne oduke, čak je i /bivši kancelar Angela/ Merkel juče rekla da je htjela da uspostavi dijalog sa Rusijom i da priječi oružano operacija u Ukrajini, ali to drugi nisu htjeli – rekao je Dodik.

    On kaže da je ranije razgovarao o tome i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

    – Mi 30 godina nismo imali ni jedan razlog za dobrobit BiH. Zar treba da čekamo narednih 30 ispraznih godina koje nam neće ništa dati. Uz sve to srušili su Dejtonski sporazum političkli muslimani sa liberalnim administracijama u Evropi, zajedno pod mentorstvom Bajdenove administracije – rekao je Dodik.

  • Kremlj: Isporuka “tomahavk” raketa bila bi ozbiljna eskalacija, one mogu imati i nuklearno punjenje

    Kremlj: Isporuka “tomahavk” raketa bila bi ozbiljna eskalacija, one mogu imati i nuklearno punjenje

    Moguća isporuka raketa “tomahavk” predstavljala bi novu ozbiljnu eskalaciju, ali ni to neće promijeniti situaciju na frontu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Važno je imati na umu da bismo, u slučaju isporuka ovih raketa, mogli da govorimo i raketama sa nuklearnim punjenjem – naveo je on.

    Peskov je istakao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin nedvosmisleno stavio do znanja kako će reagovati Moskva u slučaju isporuka “tomahavk” raketa.

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u ponedeljak da je skoro donio odluku u vezi sa isporukom krstarećih raketa “tomahavk” Ukrajini, ali da želi da vidi kako Kijev namjerava da ih koristi.

    Peskov je rekao i da Rusija polazi od toga da Tramp i dalje ima volju da doprinese rješavanju ukrajinske krize kroz mirovne pregovore.

    – Ponoviću: polazimo od toga da predsjednik Tramp i dalje ima političku volju da doprinese rješavanju ukrajinske krize kroz pregovore – rekao je Peskov novinarima.

  • Stevandić: O referendumu kada to bude najbolje za Srpsku

    Stevandić: O referendumu kada to bude najbolje za Srpsku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će sjednice o referendumu i vršiocu dužnosti predsjednika Republike Srpske biti održane onda kada to bude proizvodilo najbolje efekte za Srpsku.

    – Dogovaramo se kada je to najbolje za Republiku Srpsku – rekao je Stevandić Srni.

    On je naveo da je prošlo vrijeme u kojem su drugi iznuđivali poteze Republici Srpskoj.

    – Oni su vodili igru dok nisu raspisali izbore. Kada su raspisali izbore, izgubili su mogućnost da imaju inicijativu. Sada mi sve određujemo, uključujući i pobjednika na izborima. Mi svoje poteze imamo kovertirane i povlačimo ih onda kada je to u interesu Republike Srpske – istakao je Stevandić

  • EU usvaja zakon o lakšem vraćanju viza

    EU usvaja zakon o lakšem vraćanju viza

    Evropski parlament je podržao zakonodavstvo kojim će se olakšati oduzimanje prava na bezvizna putovanja u EU državama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, krše ljudska prava, ako imaju povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja, i drugih razloga.

    Na glasanju u utorak, poslanici Evropskog parlamenta usvojili su reformu mehanizma za suspenziju bezviznog režima za 61 zemlju čiji građani trenutno mogu da putuju u šengenski prostor bez vize.

    Ovaj mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da ponovo uvede vize za određenu zemlju kada postoje bezbjednosne sumnje, prvo privremeno, dok traje istraga i dijalog, a zatim trajno, ako se problemi nastave.

    “Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast teških krivičnih djela koje počine državljani te zemlje, kao i značajan porast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja ljudi koji prekorače dozvoljeni boravak”, pojašnjeno je.

    Zakon uvodi nove razloge za pokretanje suspenzije, kao što su hibridne prijetnje, poput državom sponzorisane instrumentalizacije migranata, šeme za dobijanje “zlatnih viza” koje mogu dovesti do bezbjednosnih rizika, neusaglašenost sa viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava ljudskih prava ili humanitarnog prava; te nepoštovanje odluka međunarodnih sudova. Zlatne vize predstavljaju šemu po kojoj državljanstvo EU zemlje može dobiti osoba koja uloži određen kapital u tu zemlju, ili kupi skupu nekretninu.

    “Ove dopune usklađuju razloge za suspenziju sa razlozima za odobravanje bezviznog režima, s ciljem da se stvori efekat odvraćanja. Postojeći razlozi, uključujući bezbjednosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi”, naglašeno je.

    Kako bi se spriječile treće zemlje da krše uslove dogovora o bezviznom režimu, novi zakon daje EU veću fleksibilnost da suspenduje bezvizni režim za vladine zvaničnike koji mogu snositi odgovornost za kršenje ljudskih prava ili druge prekršaje.

    Zakon, o kojem su se Parlament i Savjet prethodno neformalno dogovorili, usvojen je sa 518 glasova za, 96 protiv i 24 uzdržana. Još ga treba formalno usvojiti Savjet. Stupiće na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU.

    Prema novim pravilima, Evropska komisija na prijedlog zainteresovane države članice ili po sopstvenoj inicijativi, uzimajući u obzir informacije bilo koje institucije EU, može započeti proces suspenzije bezviznog režima za određene treće zemlje, najprije privremeno, a zatim trajno ako se problemi ne riješe.

    Ovim zakonom bilo bi olakšano i uvođenje viza i BiH, ako, naprimjer, ne bude bilo problema s državljanima BiH koji traže azil, ili drugih prijetnji koje EU ocijeni ozbiljnim. Kao neposredan povod za ovu mjeru najvjerovatnije je stanje u Gruziji, za koju EU ocjenjuje da se sve više udaljava od evropskih vrijednosti.