Autor: INFO

  • Tramp kreće u rat?

    Tramp kreće u rat?

    I dok se nosač aviona “USS Gerald R. Ford”, najveći ratni brod na svetu, približava venecuelanskoj obali, ostaje pitanje pripremaju li se SAD na oružani sukob s Venecuelom?

    Američki ratni brodovi već se gomilaju u Karipskom moru, CIA dobija zeleno svetlo za smrtonosne akcije, a američki predsednik Donald Tramp optužuje Nikolasa Madura da vodi “organizovanu kriminalnu grupu”.

    Raketni razarač “USS Gravely” usidrio se u glavnom gradu Trinidada i Tobaga, samo 40 km od Venecuele, zbog čega se zvanični Karakas žalio Savetu bezbednosti UN.

    “Ovo je čin agresije”, izjavio je venecuelski ministar spoljnih poslova.

    Pentagon je Kongresu potvrdio da su SAD od septembra izvele najmanje sedam napada na brodove u blizini Venecuele, za koje se tvrdi da su prevozili drogu.

    Međutim, Trampove tvrdnje nailaze na skeptičnost. On nije pružio dokaze za optužbu da je Maduro vođa bande “Tren de Aragua”, a američke obaveštajne agencije ne podržavaju tu tvrdnju.

    Glavni dopisnik Sky Newsa Stjuart Remsi ističe da se fentanil, koji razara američko društvo, uglavnom proizvodi u Meksiku, a ne u Venecueli.

    Ranije ovog meseca Tramp je potvrdio da je CIA-i odobrila sprovođenje tajnih operacija u Venecueli, uključujući one sa smrtonosnim ishodom. Na pitanje ima li agencija ovlašćenja za ubistvo Madura, predsednik je izbegao odgovor.

    Dr. Karlos Solar, stručnjak za bezbednost Latinske Amerike u britanskom tink-tanku RUSI, ocenjuje da je nivo američkog vojnog angažmana “neproporcionalan” zadatku suzbijanja trgovine drogom.

    “Gomilanje snaga ove razmere sugeriše strateški vojni cilj”, kaže Solar za Sky News.

    Prema njemu, mogući scenariji uključuju precizne napade dugog dometa na objekte povezane s trgovinom drogom, što bi moglo da izazove venecuelski odgovor, slično kao u slučaju američkih udara na iranske nuklearne objekte i iranskog uzvraćanja na baze u Kataru, kao i uništavanje ključnih vojnih ciljeva kako bi se Maduro prisilio na predaju i egzil, uz minimalnu destabilizaciju zemlje, piše Sky News.

    “S obzirom na izglede za sukob, razumno je imati maksimalne obaveštajne kapacitete na terenu”, dodaje Solar, naglašavajući da CIA ima dugu istoriju operacija u tom regionu – od paravojnih akcija do prikupljanja podataka.

     

  • Sedam osoba poginulo tokom uragana Melisa, najjačoj oluji u godini

    Sedam osoba poginulo tokom uragana Melisa, najjačoj oluji u godini

    Sedam osoba poginulo je do sad u uraganu Melisa, koji je ocijenjen kao najjači tropski ciklon na Zemlji u ovoj godini, objavio je Ej-Bi-Si (ABC) njuz.

    Melisa se približava zapadnoj obali Јamajke. Tri osobe poginule su na Јamajci, tri na Haitiju i jedna u Dominikanskoj Republici, gdje se još jedna osoba vodi kao nestala. Ministarstvo zdravlja Јamajke saopštilo je da su se pojedine nesreće dogodile tokom priprema za oluju, uključujući padove s krovova i strujne udare.

    Premijer Јamajke Endru Holmes upozorio je stanovnoike da nema infrastrukture u regionu koja može da izdrži oluju kategorije 5. Prema zvaničnim podacima, 15 osoba je povrijeđeno, uglavnom u saobraćajnim nesrećama i prilikom pokušaja obezbjeđivanja domova.

    Američki nacionalni centar za uragane, izdao je upozorenje stanovnicima Јamajke u trenutku kada se se Melisa približava ostrvu.

    – Očekuju se katastrofalne bujične poplave i brojna klizišta tokom današnjeg dana – navodi se u upozorenju.

    Takođe je saopšteno da bi razorni vjetrovi mogli da prouzrokuju potpuni kolaps građevina i veliku štetu na infrastrukturi kao i dugotrajni prekidi snabdijevanja električnom energijom.

    Melisa je trenutno uragan kategorije 5 sa stalnim vjetrovima od 280 kilometara na sat i centralnim pritiskom od 903 milibara, prema izvještaju američkog Nacionalnog centra za uragane. Oluja se sporo kreće ka zapadu brzinom od tri kilometara na čas i očekuje se da pogodi Јamajku u utorak ujutru.

    Meteorolozi upozoravaju da su jaki vjetrovi, poplave i olujni udari neizbježni.

    Prognoze ukazuju da bi na Јamajci moglo da padne i do 102 centimetra kiše, dok se duž južne obale očekuje olujni udar do 3,9 metara. Bez obzira na moguće fluktuacije u jačini vjetrova, stručnjaci ističu da će “uticaji biti isti” – razorni.

    Nakon što pogodi Јamajku, Melisa bi mogla da stigne do Kube večeras kao veliki uragan, a zatim će nastaviti prema jugoistočnim Bahamima. Uragan Melisa trenutno ima najjače vjetrove ikada zabilježene u 2025. godini, a lokalne vlasti širom regiona upozoravaju stanovništvo da se evakuiše iz priobalnih zona i da ostane u skloništima dok oluja ne prođe.

  • Dodik: Šmita ćemo goniti politički i sudski, neću se povući sa političke scene

    Dodik: Šmita ćemo goniti politički i sudski, neću se povući sa političke scene

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne očekuje da će na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija biti donesen bilo kakav zaključak, ali da očekuje drugačiju atmosferu nego ranijih godina.

    Dodik je ocijenio da neće biti ugrožena podrška misiji Altea u Bosni i Hercegovini. „Naši ruski prijatelji neće staviti veto, zato što smo procijenili da to treba dati, ali mislim da će se razgovarati o tome da se to oroči, da se kaže može još godinu-dvije“, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, strah o ugrožavanju mira šire bošnjački političari Denis Bećirović i Željko Komšić. „Oni misle da će te međunarodne snage ratovati za njih. Oni su totalni politički kreteni“, naveo je Dodik.

    Govoreći o visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, Dodik je podsjetio na njegovu raniju izjavu da je 1991. godine bio posmatrač referenduma u Sarajevu, te ocijenio da takav pristup nije fer prema Srbima. „Mi ćemo njega ganjati politički, sudski, pokušaćemo da ga tužimo u Njemačkoj, neće ostati miran do kraja života – ići će na sudove, ganjaće ga tužioci“, rekao je Dodik za „Euronjuz“.

    Predsjednik Srpske izrazio je nadu da će se u nekim zemljama protiv Šmita raspisati potjernica. Istovremeno, istakao je da njegovu karijeru ne određuju strane administracije, već narod koji ga je izabrao. „Јa odlučujem o tome i zato imam 63 odsto podrške, a SNSD 38 odsto. Imamo dominantnu većinu i u Vladi i u Narodnoj skupštini i nastavljamo da se borimo za Republiku Srpsku“, naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da je ustavni predsjednik Republike Srpske i da će o njegovom statusu moći da se govori tek nakon odluke Suda za ljudska prava u Strazburu. „Ana Trišić-Babić je vršilac dužnosti predsjednika i potpisuje ukaze, a ja nastavljam da se ponašam u skladu sa Ustavom“, rekao je Dodik.

    Dodao je da nedavna posebna sjednica Narodne skupštine ne predstavlja politički zaokret, već „normalnu dinamiku i pragmatizam“. „Trišić-Babić je imenovana da ne bih morao da potpisujem dokumenta zbog kojih bi me ponovo vratili u sud. Nisam ni naivan ni glup da bi preko toga tek tako prešao“, rekao je Dodik, dodavši da je ponosan što je izabrani predsjednik Srpske.

    Dodik je naglasio da neće napustiti politiku dok god ima povjerenje građana. „Neću otići zato što to neko hoće, već kad narod ne bude izabrao mene i moj tim“, poručio je.

    Govoreći o odnosima sa Srbijom, Dodik je rekao da ima intenzivne i korektne kontakte sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i ocijenio da su odnosi Srbije i Srpske „na najvišem nivou“.

    Istakao je da Republika Srpska sarađuje i sa Sjedinjenim Državama, jer je, kako je rekao, „to sada druga Amerika“. „Srbi su ranije u poimanju Amerike bili inkarnacija zla, a sada gradimo sasvim nove odnose. Pored Rusije, ovdje nema rješenja bez Amerike“, naveo je Dodik.

    Zaključio je da ima jasan politički cilj – Republiku Srpsku koja je što bolje etablirana i sposobna da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti.

  • Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Izgradnja autoputa Banjaluka–Prijedor biće skuplja za dodatnih 178 miliona maraka, čime će ukupna vrijednost projekta porasti na 757 miliona KM. Riječ je o dionici dugoj 42 kilometra, a razlozi zbog kojih je kineski partner zatražio dodatna sredstva zasad nisu poznati. Javnosti, takođe, nisu dostupni detalji ugovora o izgradnji ovog autoputa.

    Urednik portala „Capital“ Siniša Vukelić podsjeća da povećanje troškova kod velikih infrastrukturnih projekata nije neuobičajeno, ali ističe da takve promjene moraju biti jasno definisane ugovorom.

    „Sporno je što Vlada Republike Srpske godinama krije detalje tog ugovora, posebno njegov finansijski dio, koji nikada nije objavljen, iako postoji sudska presuda. Ni sada nije jasno zbog čega je odobreno dodatnih 178 miliona maraka. Vlada treba da objasni na osnovu kojih parametara je donesena ta odluka i koji su bili zahtjevi kineskih partnera“, rekao je Vukelić.

    Prema ranije poznatim informacijama, projekat se realizuje na osnovu koncesionog ugovora, prema kojem kineska kompanija finansira izgradnju, dok se Vlada Republike Srpske obavezala da u narednih 30 godina nadoknadi razliku ukoliko prihod od putarine ne dostigne 32,5 miliona evra godišnje.

    Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH smatra da takav aranžman nosi rizik za javne finansije.

    „Rizik tržišnog poslovanja u koncesionim ugovorima obično snosi koncesionar, dok je u ovom slučaju Vlada preuzela garancije javnim sredstvima. Potrebno je preispitati da li je izabran najpovoljniji model finansiranja i da li bi klasično kreditno zaduženje bilo isplativije“, naveo je Traljić.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da institucije u Republici Srpskoj treba da ispitaju okolnosti koje su dovele do povećanja troškova projekta.

    „Nevjerovatno je da nijedna institucija nije reagovala povodom ove situacije. Očekujem da će javnost uskoro zahtijevati odgovore o tome kako se troši novac građana“, izjavio je Vukanović.

    Projekat autoputa Banjaluka–Prijedor smatra se jednim od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u Republici Srpskoj, a početak radova najavljen je još 2019. godine.

  • Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić rekao je Srni da je formirao radnu grupu za izradu novog zakona o hartijama od vrijednosti, kojim je predviđeno uspostavljanje brčanske berze, uz jaku podršku grupe američkih investitora.

    Milić je istakao da su investitori iz SAD iskazali interes za pokretanje brčanske berze sa željom da promovišu distrikt kao jak regionalni centar berzanskog poslovanja.

    On je dodao da za realizaciju ove ideje postoji obostran interes, vlasti distrikta Brčko i investitora.

    – Ovo je za sve nas afirmacija distrikta Brčko kao stabilne sredine, a učešće američkog kapitala u cijelom poslu garancija je da će tako i ostati – rekao je Milić.

    On je dodao da su investitori iz SAD istakli da je održavanje političke stabilnosti distrikta ključno za uspješno poslovanje berze i privlačenje i drugih investitora.

    Prema njegovim riječima, radi se intenzivno, ali i pažljivo, kako bi se svi planovi u vezi sa pokretanjem berze, naročito mjere koje bi obezbijedile učešće najjačih firmi na brčanskom tržištu kapitala, uskladili sa važećim propisima na nivou distrikta i BiH.

    – Očekujemo da će nacrt zakona, koji će omogućiti pokretanje berze, biti usaglašen do godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma – rekao je Milić.

  • Blanuša danas dobija podršku PDP-a?

    Blanuša danas dobija podršku PDP-a?

    Sastanak zvaničnika SDS-a i PDP-a trebalo bi da se održi danas, oko 14 časova, u prostorijama SDS-a, i realno je očekivati da PDP i zvanično pruži podršku Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a prema nezvaničnim informacijama, biće otvorena priča i o “široj saradnji” 2026. godine.

    “Sastanak će biti između SDS-a i PDP-a, ne novoosnovanog pokreta. Razgovaraće se o podršci Blanuši, ali i o saradnji za predstojeće izbore u oktobru sljedeće godine. Vjerujemo da će podrška Blanuši biti ozvaničena, a kako ćemo dalje nastaviti, vidjećemo, ima još vremena do izbora iduće godine”, ispričao je izvor Nezavisnih blizak SDS-u.

     

     

    Kako nezvanično saznajemo, na prošlom sastanku bilo je govora o potpisivanju određenog sporazuma, koji je čak i ponuđen od strane PDP-a, međutim, zvaničnici SDS-a to u ovom trenutku ne žele da potpisuju.

    “Razmatran je sporazum, ali je načelno dogovoreno da se ništa još ne potpisuje i da taj sporazum za potpisivanje ostane za sljedeću godinu i saradnju u izbornoj 2026. godini. Taj sporazum je više zbog marketinga. Treba biti realan, nikakvih uslovljavanja od strane PDP-a nije bilo i bili su i više nego korektni”, ispričao je drugi izvor blizak SDS-u.

    Podsjećanja radi, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i lider novoosnovanog Pokreta “Sigurna Srpska”, najavio je da će danas biti održan sastanak sa SDS-om, navodeći da je saradnja sa SDS-om veoma bitna.

    “SDS i Pokret ‘Sigurna Srpska’ će u narednom periodu biti nosioci opozicije”, rekao je Stanivuković.

     

    “Pričaju o korupciji, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”) se zove Trećina”, rekao je Dodik opisujući fotografiju sa konvencije Pokreta koja je održana u nedjelju u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

    Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Stanivuković, koji je rekao da je opčinjenost i gnjev “građanina Milorada Dodika” prema Pokretu najbolji pokazatelj da je konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske.

    On je rekao da u toj političkoj budućnosti nema mjesta za Dodika i da je to njegov strah.

    “Žalosno je gledati da se bivši predsjednik pretvorio u brojača stolica i držača slika sa naše konvencije”, napisao je Stanivuković na društvenoj mreži X.

    On je naveo da Pokret “Sigurna Srpska” predstavlja budućnost i simbol promjena, a da “njegova partija” postaje simbol prošlosti.

    Kako je dodao, bilo bi dobro da je Dodik zadržao bar mrvu dostojanstva. “S njegove strane bi bilo normalno da, makar zbog digniteta funkcije predsjednika koju je obavljao, zadrži mrvu dostojanstva.

    Energija, snaga i vizija koju je juče pokazao PSS, mjere su naše snage, a njegove slabosti”, kazao je Stanivuković.

     

    Osnivanje Pokreta “Siguran Srpska” komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je rekao da će njegovo formiranje dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori.

    “Za nas (formiranje pokreta) ne predstavlja ništa, to je prepucavanje u okviru opozicije, dovešće do osipanja PDP-a ili gušenja. SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori, oni ostvaruju ambiciju da budu jači od SDS-a, a SDS hoće da budu druga. Nemam problem s tim ko će od njih biti drugi ili treći, mi ćemo ostati prvi”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

    Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

  • Iz Končara otkrivaju šta se krije iza tendera teškog 35 miliona KM

    Iz Končara otkrivaju šta se krije iza tendera teškog 35 miliona KM

    Tender za izgradnju i održavanje javne rasvjete u Banjaluci već mjesecima izaziva kontroverze. Gradonačelnik Draško Stanivuković je ovaj posao, vrijedan 35,4 miliona KM, povjerio hrvatskom gigantu “Končar” d.d.

    Domaći ponuđači su, uprkos znatno povoljnijim ponudama, ostali kratkih rukava. Ipak, priča o izgradnji moderne javne rasvjete u Banjaluci, nije gotova. Banjalučke firme „El promet“ i „ABC solutions“ uložile su žalbu na Stanivukovićevu odluku i sada je na potezu Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

    A šta na sve to kažu u “Končaru”? Prvo i oni kažu da ništa nije gotovo – dok nije gotovo.

    – Postupak javne nabavke za izgradnju javne rasvjete u gradu Banjaluka prema ESCO modelu još nije završen i nije donesena odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. “Končar” d.d. je, zajedno s partnerima Aviator Group d.o.o. Beograd, Somborelektro d.o.o. Sombor i Dema & S d.o.o., predao zajedničku ponudu – poručuju iz “Končara”.

    Dodaju da je “u sklopu zajedničke ponude predviđen angažman podugovarača iz Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srbije”, i to za izvođenje različitih radova – uključujući demontažu i montažu svjetiljki i planiranu dogradnju sistema.

    Na pitanje kako komentarišu ocjene da je njihova ponuda od 35,4 miliona KM precijenjena, s obzirom na to da je u idejnom projektu procijenjeno da će posao koštati oko 13 miliona KM, iz “Končara” odgovaraju: Mi ne nudimo ulične svjetiljke, nego ESCO projekat.

    – ESCO model podrazumijeva širi obim u odnosu na klasične projekte, specifičnu strukturu finansiranja i značajne dodatne rizike za izvođača. Naime, kod ESCO modela naručilac inicijalno ne ulaže vlastita sredstva, već je finansiranje u potpunosti obaveza izvođača, dok se projekt otplaćuje kroz duži vremenski period – najčešće između 10 i 15 godina. Upravo zbog takve strukture ovaj model se sve češće prepoznaje kao prikladan za modernizaciju komunalne infrastrukture gradova – poručuju iz “Končara”.

    Ali, stvar nije toliko komplikovana koliko je zagrebački gigant želi zakomplikovati. Radi se, zapravo, o posebnom “evropskom” modelu javno privatnog partnerstva. Pitanje je da li su stvari nazvane pravim imenom i da li je u tenderskoj proceduri ispoštovan Zakon o javno privatnom partnerstvu Republike Srpske, ili su, narodski rečeno, namjerno pomiješane kruške i jabuke.

    U “Končaru” se ne obaziru na buru koju je ova javna nabavka izazvala, pa ni na sumnje u korupciju. Na pitanje Srpskainfo, postoje li razmišljanja da se “Končar”, kao ozbiljna i ugledna kompanija, povuče iz ovog posla i time pokaže društvenu odgovornost, odgovor je odlučno NE.

    Istina, sve je rečeno uglađenim korporativnim jezikom.

    – U svakom projektu, uključujući i ovaj, djelujemo u skladu s najvišim profesionalnim i etičkim standardima, poštujući sve zakonske okvire i pravila javne nabavke. Povlačenje iz projekta ne bi bilo odgovorno ni prema našim zaposlenicima, ni prema partnerima, a ni prema zajednici kojoj kontinuirano doprinosimo razvojem i primjenom naprednih tehnologija – poručili su iz “Končara”.

    U prevodu: nećemo odustati od Banjaluke, bez obzira na to što u “projekatu po ESCO modelu”, kako su naveli, “izvođač preuzima značajne poslovne, komercijalne i finansijske rizike na dugoročnoj osnovi”.

  • Amerikanci zalutali u BiH, tražili ih dronom

    Amerikanci zalutali u BiH, tražili ih dronom

    Zajedničkom akcijom Civilne zaštite i MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde spaseni su Amerikanci koji su se izgubili na nepristupačnom terenu.

    Američki državljanin prijavio je da je zajedno sa kolegom, takođe stranim državljaninom, zalutao te da je njihov automobil zaglavljen u šumi, na teško prohodnom putu.

    Dežurni operativci odmah su stupili u kontakt s prijavljenim osobama, od kojih su dobili koordinate i preciznu lokaciju.

    Na teren je odmah upućena ekipa Kantonalne uprave civilne zaštite s vozilom dačia daster i dronom, dok su o događaju obaviješteni i pripadnici Kantonalnog MUP-a BPK Goražde.

    “Ekipa Civilne zaštite uspješno je locirala i pronašla izgubljene strane državljane koji su krenuli iz Sarajeva prema mostu na Đurđevića Tari (Crna Gora), a prateći navigaciju pogrešno skrenuli i izgubili se. Na licu mjesta ponuđena im je medicinska i druga pomoć, a njihov automobil je pomoću službenog vozila izvučen. Nakon toga je angažovana šlep služba Efa Company koja je prevezla vozilo u Goražde, čime je akcija uspješno završena”, navode iz Kantonalnog operativnog centra, prenose federalni mediji.

    Ističu da su pripadnici Civilne zaštite na terenu pokazali izuzetnu spremnost i profesionalnost, te u kratkom vremenskom roku locirali i pomogli stranim državljanima.

  • „Saradnici vode grad, Stanivuković vodi kampanju“

    „Saradnici vode grad, Stanivuković vodi kampanju“

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković obilježio je 27. oktobar porukom da taj datum podsjeća na veliku tragediju, ali i na nepokolebljivi duh grada. Tokom dana posjetio je Gradsku razvojnu agenciju, Sportski centar „Borik“ i Centar za socijalni rad, te istakao da je šetalište uz Vrbas jedno od najomiljenijih mjesta Banjalučana. Prisustvovao je i promociji monografije „Gimnazija Banjaluka – škola koja spaja vijekove“.

    Dok gradonačelnik obilazi gradske institucije i kulturne događaje, o ključnim problemima u Banjaluci sve češće govore drugi. Na zvaničnom sajtu Gradske uprave vidljivo je da se o pitanjima poput vrtića, komunalnih radova, skupštinskih odluka i ekonomskih podsticaja najčešće oglašavaju gradska menadžerka, ovlašteni potpisnici i pomoćnici.

    Stanivuković, međutim, redovno izdaje saopštenja u ime Pokreta Sigurna Srpska, koristeći tu platformu za političke poruke. Takvu praksu, kako ističu brojni sagovornici, sve više primjećuju i građani, i novinari, i odbornici.

    Novinar Goran Dakić za „Srpskainfo“ ocjenjuje da je grad ostavljen na milost i nemilost „gorima od njega“.

    – Stanivuković je ostavio grad na nemilost gorima od sebe i svakodnevno možemo da vidimo na šta to liči. On je maneken ’fasadne politike’ kojoj je jedini cilj osvajanje glasova jeftinom demagogijom i banalnom strategijom. Pošto on ne želi, a oni oko njega ne znaju, jasno je kako će se u toj jednačini provesti grad i oni koji u njemu žive – rekao je Dakić.

    Dodaje da je Stanivukoviću gradonačelnički mandat poslužio kao odskočna daska za lične političke ambicije, kao što su to ranije bili odbornički i poslanički mandati.

    – Stanivuković kao gradonačelnik nije nestao, jer je pitanje da li je on to ikada uopšte i bio – poručuje Dakić.

    Nekada je, podsjeća, gradonačelnik gotovo svakodnevno istupao javno, komentarisao probleme i prozivao nadležne, ali se u posljednje vrijeme rijetko oglašava o ključnim pitanjima koja muči grad.

    Odbornici u Skupštini grada Banjaluka tvrde da je posljednjih godinu dana vidljivo da Stanivuković sve više poslova prepušta svojim saradnicima, dok se on posvećuje stranačkim aktivnostima i pripremama za naredne izbore 2026. godine.

    Odbornica Dijana Ješić kaže da se gradonačelnik pojavljuje samo kada to donosi političke poene.

    – Tamo gdje treba posjetiti neku porodicu, uručiti nešto, obići manastir, obići infrastrukturne radove, pohvaliti se nečim i proglasiti neku istorijsku pobjedu, tu je prisutan. Sjećamo se svi da je rekao da će se stranačkim poslovima baviti samo vikendom, a onda je sam sebe demantovao – izjavila je Ješićeva.

    Ona smatra da nije logično da gradonačelnik Banjaluke obilazi sportske kolektive u drugim gradovima i donira im opremu, dok brojni banjalučki klubovi teško opstaju.

    – Ne znam je li mu dosadilo da bude gradonačelnik, pa sad želi nešto drugo, ali je primijetno kako se sve manje bavi gradom, a problemi se gomilaju. Taman kad se jedan veliki problem koliko-toliko smiri, pojavi se drugi. Pred nama će se vrlo brzo naći problem duga Toplane prema IRB, kao i problem poslovanja ’Vodovoda’, pa ćemo vidjeti koliko će se gradonačelnik uključiti u to, a koliko će prepustiti drugima. Sad ima za partnera i bivšeg gradonačelnika, pa će možda dva gradonačelnika uspjeti lakše da riješe probleme koji se godinama samo gomilaju – ističe Ješićeva.

    Slično mišljenje ima i odbornica Žana Grmuša, koja poručuje da je Stanivuković „samo tamo gdje može da se hvali“.

    – Grad, koji bi trebao da vodi, ostavlja u ogromnim problemima sa kojima pokušavaju da se bore njegovi saradnici. Ne trpi kritiku, ne rješava probleme i bavi se isključivo marketingom o trošku građana. Sada mu je novi cilj, viši nivo i to bi bilo u redu da je napravio dobar posao u Banjaluci. Grad je gurnuo pod tepih, ostavio nagomilane probleme i u nadi da će Banjalučani to da zaborave, predstavlja nova lažna obećanja drugim građanima Republike Srpske – naglašava Grmuša.

    U elektronskoj pošti koja svakodnevno stiže medijima sve se češće pojavljuju saopštenja potpisana od strane Pokreta Sigurna Srpska ili PDP-a, u kojima se govori o referendumu, najavljuju prijave protiv Milorada Dodika i predstavljaju aktivnosti po odborima. Grad i gradske teme, međutim, u tim porukama gotovo da se više i ne spominju.

  • Od novog Putinovog oružja više nijedna tačka nije bezbjedna

    Od novog Putinovog oružja više nijedna tačka nije bezbjedna

    Ni Vladimir Putin, ni njegov general Valerij Gerasimov nisu rekli gdje je testirana nova, navodno supermoćna nuklearna raketa “burevestnik”, ali je u međuvremenu otkriveno da je Rusija zatvorila veliko područje oko Nove zemlje, ruskog arhipelaga u Arktičkom okeanu.

    Upravo ova raketa upalila je alarm na Zapadu, imajući u vidu da njen domet obuhvata cijelu Evropu i gotovo cijelu Ameriku.

    Naime, norveški onlajn list Barenc observer proučio je NOTAM – obavještenje sa bitnim informacijama o letu koje nisu bile poznate dovoljno unaprijed – koje pokazuje da je Rusija zatvorila veliko područje oko Nove zemlje. Nekoliko plovila povezanih sa programom testiranja bilo je raspoređeno duž obale arktičkog arhipelaga – i na strani Barentsovog mora i Kara mora. Takođe, Rosatom i ruske oružane snage imali su avione stacionirane na aerodromu Rogočevo u to vrijeme. Bilo je mnogo aktivnosti u i oko poligona Pankovo za raketu “burevestnik” tokom ljeta i jeseni, kako je ranije prenio Barents Observer.

    Putin nije skrivao ponos kad je komentarisao testiranje koje se održalo 21. oktobra.

    Upravo ova raketa upalila je alarm na Zapadu, imajući u vidu da njen domet obuhvata cijelu Evropu i gotovo cijelu Ameriku.

    Naime, norveški onlajn list Barenc observer proučio je NOTAM – obavještenje sa bitnim informacijama o letu koje nisu bile poznate dovoljno unaprijed – koje pokazuje da je Rusija zatvorila veliko područje oko Nove zemlje. Nekoliko plovila povezanih sa programom testiranja bilo je raspoređeno duž obale arktičkog arhipelaga – i na strani Barentsovog mora i Kara mora. Takođe, Rosatom i ruske oružane snage imali su avione stacionirane na aerodromu Rogočevo u to vrijeme. Bilo je mnogo aktivnosti u i oko poligona Pankovo za raketu “burevestnik” tokom ljeta i jeseni, kako je ranije prenio Barents Observer.

    Putin nije skrivao ponos kad je komentarisao testiranje koje se održalo 21. oktobra.

    FOTO: MIKHAIL METZEL/SPUTNIK/KREMLIN POOL/EPA

    – Jasno se sjećam, kad smo objavili da razvijamo takvo oružje, čak su mi i visoko kvalifikovani stručnjaci rekli da je to dobar i vrijedan cilj – ali neostvariv u bliskoj budućnosti. A sada su odlučujući testovi završeni – rekao je Putin na sastanku sa komandantima ruskih grupacija uključenih u sukob sa Ukrajinom, uključujući načelnika ruskog Generalštaba generala Valerija Gerasimova.

    “Prešao je 14.000 km, a to nije njegov maksimum”

    Gerasimov je Putinu rekao da je “burevestnik” prešao 14.000 km a da je let trajao 15 sati.

    – To nije maksimalna granica – dodao je on.

    Analitičar i bivši oficir švedskih oružanih snaga Mikael Valterson rekao je da je “burevestnik” sposoban da dosegne bilo koju tačku na Zemlji.

    Upravo ova raketa upalila je alarm na Zapadu, imajući u vidu da njen domet obuhvata cijelu Evropu i gotovo cijelu Ameriku.

    Naime, norveški onlajn list Barenc observer proučio je NOTAM – obavještenje sa bitnim informacijama o letu koje nisu bile poznate dovoljno unaprijed – koje pokazuje da je Rusija zatvorila veliko područje oko Nove zemlje. Nekoliko plovila povezanih sa programom testiranja bilo je raspoređeno duž obale arktičkog arhipelaga – i na strani Barentsovog mora i Kara mora. Takođe, Rosatom i ruske oružane snage imali su avione stacionirane na aerodromu Rogočevo u to vrijeme. Bilo je mnogo aktivnosti u i oko poligona Pankovo za raketu “burevestnik” tokom ljeta i jeseni, kako je ranije prenio Barents Observer.

    Putin nije skrivao ponos kad je komentarisao testiranje koje se održalo 21. oktobra.

    FOTO: MIKHAIL METZEL/SPUTNIK/KREMLIN POOL/EPA

    – Jasno se sjećam, kad smo objavili da razvijamo takvo oružje, čak su mi i visoko kvalifikovani stručnjaci rekli da je to dobar i vrijedan cilj – ali neostvariv u bliskoj budućnosti. A sada su odlučujući testovi završeni – rekao je Putin na sastanku sa komandantima ruskih grupacija uključenih u sukob sa Ukrajinom, uključujući načelnika ruskog Generalštaba generala Valerija Gerasimova.

    “Prešao je 14.000 km, a to nije njegov maksimum”

    Gerasimov je Putinu rekao da je “burevestnik” prešao 14.000 km a da je let trajao 15 sati.

    – To nije maksimalna granica – dodao je on.

    Analitičar i bivši oficir švedskih oružanih snaga Mikael Valterson rekao je da je “burevestnik” sposoban da dosegne bilo koju tačku na Zemlji.

    – SAD bi trebale da budu zabrinute zbog ruske akvizicije “burevestnika” – dodao je on.

    Letio je u cik-cak?

    Nova zemlja proteže se na oko 850 km od svog južnog kraja do najsjevernije tačke. Ako je “burevestnik” zaista preletio 14.000 km, ili je letio u cik-cak oko arktičkog arhipelaga, ili je napravio dužu rutu preko sjevernih regiona Rusije, navodi Barenc observer i dodaje da prelijetanje udaljenosti od 14.000 km tokom perioda od 15 sati daje prosječnu brzinu od 933 km/h.

    Raketa je, prema ranijim ruskim navodima, sposobna da mijenja kurs tokom leta. Gerasimov je potvrdio da su “izvedeni vertikalni i horizontalni manevri” koji omogućavaju raketi da “zaobiđe sisteme protivraketne i protivvazdušne odbrane”.

    Do testiranja “burevestnika” došlo je svega jedan dan prije godišnje ruske strateške vježbe nuklearnih snaga, kad su lansirane rakete “jars”, “sineva” i dvije krstareće X-102.

    Kako će Rusija klasifikovati novo oružje

    Putin je rekao da ostaje da se odluči kako će Rusija klasifikovati novo oružje. Tradicionalno, krstareće rakete se svrstavaju među taktičko nuklearno oružje, ali s obzirom na interkontinentalni domet “burevestnika”, on bi mogao da bude uključen u strateške nuklearne snage.

    Nova raketa ima nuklearni pogon i takođe je sposobna i da nosi nuklearnu bojevu glavu, a poznata je i kao “leteći Černobilj” (NATO je označava kao SSC-X-9 “skajfol”).

    Bilateralni sporazum Novi START između Rusije i SAD, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava i lansera, ističe u februaru 2026.

    – Moramo odrediti moguće načine upotrebe i početi pripremu infrastrukture za raspoređivanje ovog oružja u našim oružanim snagama – rekao je Putin na sastanku.

    “Nije bilo radijacije, mjesto pada rakete nepoznato”

    Iz Norveške uprave za zaštitu od radijacije i nuklearnu bezbjednost (DSA) rekli su za Barenc observer da do sada nisu prijavljene nijedne skokovi radijacije na bilo kojoj od mjernih stanica u zemlji.

    – Nismo zabilježili ništa abnormalno. Ako je došlo do radioaktivnog ispuštanja u vezi sa ruskim testiranjem krstareće rakete, potrebno je mnogo vremena da se radijacija prenese do Norveške, i trebaće vrijeme prije nego što bude registrovana na našim mjernim stanicama – rekla je portparolka Hallfrid Simonsen.

    Nije bilo izvještaja iz Rusije o nivoima radijacije iz arktičkog područja gdje je raketa letjela.

    Rusija takođe nije objavila detalje o tome gdje je “burevestnik” konačno pao nakon svog navodnog leta od 15 sati. Cijela Nova zemlja je zatvoreno vojno područje u koje civili nemaju pristup. Tu je postavljeno nekoliko brodova, sa obje strane Matočkinskog prolaza. Ako je raketa pala u Barencovo ili Karsko more, vjerovatno je operacija njenog povraćaja već u toku, navodi Barenc observer.

    “Burevestnik doseže svaku tačku na planeti, a tomahavk…”

    Oficir Valterson, koji je upozorio da “burevestnik” može da dosegne bilo koju tačku na planeti, istovremeno je ukazao da je domet američkih raketa “tomahavk” ograničen.

    – Rakete “tomahavk” mogu da lete preko 1.000 km, ali da bi to učinile moraju da budu prilično blizu neprijatelja. Ali, raketa na nuklearni pogon može da stigne do bilo koje tačke na Zemlji i da obiđe planetu nekoliko puta – rekao je Valterson, napominjući da bi Amerika trebalo da se zabrine zbog “burevestnika”.

    Tramp je burno reagovao na novu rusku raketu i u ponedjeljak poručio Putinu da SAD imaju nuklearne podmornice pozicionirane blizu Rusije.

    – Oni znaju da imamo nuklearnu podmornicu, najbolju na svijetu, tik uz njihovu obalu. Trebao bi da okonča rat koji je trebalo da traje jednu nedjelju, a sada je u svojoj četvrtoj godini. To je ono što bi trebalo da uradi umjesto testiranja raketa – rekao je Tramp, piše Blic.