Autor: INFO

Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika, u svom najnovijem polugodišnjem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija ocijenio je da je period od aprila do oktobra u Bosni i Hercegovini obilježen dubokom političkom krizom, za koju smatra da je izazvana potezima predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Prema Šmitovim navodima, Dodikove aktivnosti nisu bile slučajne, već rezultat dugoročno osmišljene i planski sprovođene političke strategije. Iako su postojala upozorenja da bi napetosti mogle prerasti u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, situacija je, kako kaže, ostala u okviru političkih tenzija.

– Dejtonski mirovni sporazum je još jednom pokazao otpornost transformacijom vojnih struktura u političke institucije. EUFOR je imao ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti, a odluka o jačanju njegovog prisustva bila je izuzetno važna – naveo je Šmit.

On je naglasio da su napadi na Dejtonski sporazum doveli do duboke institucionalne i strukturne krize sa značajnim geopolitičkim implikacijama. Odluke Ustavnog suda i Centralne izborne komisije BiH, kojima su poništeni akti Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionisano Dodikovo djelovanje, po njegovom mišljenju, jasno su pokazale da kršenje Ustava i zakona ima konkretne posljedice.

Šmit je u izvještaju ukazao i na raspad koalicije na nivou državne vlasti. Prema njegovim riječima, Trojka je napustila saradnju sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nastavljaju da blokiraju restrukturisanje Savjeta ministara. Parlament BiH, kako navodi, gotovo da ne funkcioniše, a Savjet ministara nije ostvario planirane rezultate.

Istakao je i da bi učešće SNSD-a na mogućim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i prihvatanje Reformskog programa mogli predstavljati pokušaj izlaska iz političke izolacije, iako razvoj situacije zahtijeva, kako je rekao, pažljivo praćenje.

Govoreći o presudi “Kovačević” Evropskog suda za ljudska prava, Šmit je ocijenio da taj slučaj potvrđuje potrebu da se ustavna i institucionalna pitanja rješavaju unutar zemlje.

– Ustavne promjene moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute spolja – poručio je Šmit.

On je upozorio da se međunarodne institucije u BiH ne smiju ukidati jer predstavljaju ključnu garanciju mira i stabilnosti u državi koja je, kako kaže, i dalje izložena spoljnim uticajima i pritiscima. Šmit je dodao da realizacija uslova iz Agende 5+2 napreduje sporo, ali da bi njihovo ispunjenje omogućilo BiH da pokaže institucionalnu zrelost i samoodrživost.

Značajan dio izvještaja posvećen je pitanju državne imovine. Šmit je ocijenio da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske teškoće, naročito u Federaciji BiH, koja, zbog poštovanja odluke, trpi veće posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke suda otvoreno ignorišu.

– Neophodno je pronaći model kojim bi se ublažila zabrana raspolaganja državnom imovinom i omogućilo provođenje razvojnih projekata u skladu sa zakonom – istakao je Šmit, dodajući da je od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića primio zvaničnu inicijativu za izmjene odluke kako bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog interesa.

Sudski nalog Opštinskog suda u Sarajevu da se ministru inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedinu Konakoviću zaplijeni imovina sa zateznom kamatom, nakon što je osuđen za klevetu i novčanu kaznu od 3.000 KM, izazvao je niz reakcija među poslanicima SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da je „vrijeme da Konaković osjeti šta znači odgovornost za vlastite riječi“.

„Odavno se ponaša kao da mu je sve dozvoljeno. Klevete, uvrede, manipulacije, saradnja sa sumnjivim licima, sve to ide pod njegovu kapu“, rekla je Vulićeva, dodajući da je krajnje vrijeme da prestane politička bahatost ministra inostranih poslova.

Ona je istakla da niko ne smije biti iznad pravde, „pogotovo oni koji se busaju u prsa navodnim moralom dok ga svakodnevno gaze“.

„Pravda možda sporo hoda, ali kad stigne, neumoljiva je i za prestupnika i za one koji prestupnike štite“, poručila je Vulićeva.

Poslanik SNSD-a Miroslav Vujičić ocijenio je da je presuda protiv Konakovića i nalog za zapljenu imovine dokaz neodgovornosti i skandaloznog ponašanja ministra.

„Ovo je samo potvrda njegovih skandala i neozbiljnosti. Sve što je radio na funkciji ministra već je nanijelo veliku materijalnu i političku štetu BiH“, rekao je Vujičić, podsjećajući na, kako je naveo, „brojne afere i kontakte sa krimogenim licima“.

Sličan stav iznio je i poslanik Milorad Kojić, koji smatra da bi ovakav slučaj u ozbiljnim sistemima bio dovoljan povod za smjenu ministra.

„Konaković se ponaša kao učesnik nekog rijalitija, a ne kao ministar. Njegova bahatost ide dotle da nije želio platiti odštetu nakon presude, pa se moralo ući u izvršni postupak i zapljenu imovine“, rekao je Kojić.

On je naglasio da postupak pokazuje „bezobrazluk i nepoštovanje pravosudnog sistema“, te dodao da „BiH, kao propala državna zajednica, očigledno nema snage da sankcioniše takvo ponašanje“.

Opštinski sud u Sarajevu 6. decembra 2019. godine presudio je da je Elmedin Konaković počinio klevetu na štetu Maje Hadžihalilović zbog izjava iz septembra 2018. godine, koje su se odnosile na navodne neregularnosti u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe i troškove postupka u iznosu od 1.060 KM.

Dejtonskim mirovnim sporazumom smo dobili jedan paralelni sistem vlasti – institut međunarodnih predstavnika u skoro svim institucijama vlasti, rekao je predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.

“Imamo evo i osmog visokog predstavnika u BiH te više od 900 odluka koje su pokušale objasniti šta je to duh Dejtona”, izjavio je Čović na Sveučilištu u Mostaru, gdje je studentima održao predavanje na temu “30 godina nesavršenog dejtonskog putovanja”.

Istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum uz sve napore i nesavršenosti donio mir koji imamo i trideset godina poslije.

“Sada je vrijeme za europsku Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je Čović.

Kako objašnjava ne bi volio da o Bosni i Hercegovini i dalje odlučuje neko izvana zbog toga što oni unutar nje nisu u stanju naći rješenje za BiH, te da je uvjeren da će naći rješenje za Bosnu i Hercegovinu.

“Ona će biti europska”, poručio je Čović, prenosi Fena.

Na pitanje novinara nalazi li se Bosna i Hercegovina na raskrsnici između dejtonske i briselske faze, Čović je odgovorio kako je dejtonska faza trebala završiti prije više od 20 godina, a da je danas Bosna i Hercegovine pred vratima konsocijacijskog ambijenta uređenja.

“To može dati rješenje da možemo pristupiti svim integracijama, ne samo EU i mislim da je to put za Bosnu i Hercegovinu i da taj iskorak moramo napraviti. Okasnili smo pet-šest godina zbog unutarnjih nadmudrivanja, ako hoćete i svih odluka koje je neko uime nas paralelno donosio”, naglasio je Čović te dodao da je danas blokirano bar deset milijardi evra investicija zbog toga što “ne možemo raspolagati onim što je naše javno dobro”.

Govoreći o rješavanju “hrvatskog pitanja”, kazao je kako se ovih dana opet počinje intenzivnije pričati o tome te da smatra kako se mora napraviti dovoljno kapaciteta da bi se mogle donositi odluke.

“Hrvatski narod mora imati potpunu jednakopravnost unutar Bosne i Hercegovine, u potpunoj podjeli vlasti i legitimnom predstavljanju, što bi značilo da moramo pojednostaviti strukturu. Na tome radimo i nadam se da ćemo uspjeti”, istakao je Čović.

Opčinjenost i gnjev građanina Milorada Dodika prema Pokretu Sigurna Srpska najbolji je pokazatelj da je jučerašnja Konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske, kazao je lider PDP-a i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković.

Kako je rekao, u toj političkoj budućnosti, nema mjesta za njega pa je opravdan njegov strah.

“Žalosno je gledati da se bivši predsjednik pretvorio u brojača stolica i držača slika sa naše Konvencije, u Jutarnjem programu RTRS-a.

Pokret Sigurna Srpska je budućnost i simbol promjena, a njegova partija postaje simbol prošlosti”, kazao je Stanivuković.

Kako je dodao, bilo bi dobro je Dodik zadržao bar mrvu dostojanstva.

“S njegove strane bi bilo normalno da, makar zbog digniteta funkcije predsjednika koju je obavljao, zadrži mrvu dostojanstva.

Energija, snaga i vizija koju je juče pokazao PSS, mjere su naše snage, a njegove slabosti”, kazao je Stanivuković.

Dodik je prethodno, komentarišući formiranje Pokreta “Sigurna Srpska” rekao da će to dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori, dok će SNSD i dalje ostati na prvom mjestu kao najjača politička snaga u Republici Srpskoj. Po njemu u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

“Pričaju o korupciju, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Radojičića) se zove trećina”, opisao je Dodik fotografiju sa konvecije Pokreta iz banjalučke dvorane “Borik”.

Dodik je naglasio da u svojoj političkoj borbi vlast nikada neće prepustiti “luzerima iz opozicije” o čemu govori i činjenica da je razvoj Banjaluke zaustavljen i sa stanovišta građevinskih dozvola.