VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cijene zlata i dalje obaraju istorijske rekorde

    Cijene zlata i dalje obaraju istorijske rekorde

    Cijene zlata su danas na globalnim tržištima premašile rekordnih 3.900 dolara po unci, što odražava zabrinutost investitora zbog zatvaranja američke vlade i procjene da će američka centralna banka ponovo smanjiti ključne kamatne stope kako bi podržala zapošljavanje.

    Na takozvanom fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva iznosila 3.943,01 dolara i bila je 1,5 odsto viša nego na kraju trgovanja krajem prošle nedjelje.

    Cijena zlata je porasla za isti procenat u fjučers ugovorima na američkom tržištu, gdje se unca trgovala po cijeni od 3.966,37 dolara, prenose agencije.

    Politička neizvjesnost pokreće investicije u sigurna utočišta.

    Potražnju za plemenitim metalom podstaklo je zatvaranje savezne vlade SAD, što je produbilo neizvjesnost među investitorima i podstaklo ih da usmjere kapital u sigurna utočišta.

    Zatvaranje vlade ušlo je u drugu nedjelju dok demokratski zakonodavci istrajavaju u svojim zahtjevima za doprinose za zdravstvenu zaštitu, a predsjednik SAD Donald Tramp najavljuje otpuštanja u vladinim službama i smanjenje budžeta.

    Ako Tramp utvrdi da pregovori sa demokratama u Kongresu „apsolutno ne vode nikuda“, Vašington će početi masovna otpuštanja federalnih službenika, rekao je u nedjelju visoki zvaničnik Bijele kuće, prenio je Rojters.

    Očekivanja daljeg smanjenja kamatnih stopa

    Zlato je poraslo za skoro 50 odsto od početka godine, a skok cijene je, između ostalog, izazvan snažnom potražnjom centralnih banaka.

    Investitori takođe kupuju plemenite metale uoči sastanka o monetarnoj politici centralne banke SAD.

    Federalne rezerve su smanjile kamatne stope za četvrtinu procentnog poena u septembru, a predsjednik Džerom Pauel je objasnio da je tempo stvaranja radnih mjesta sporiji nego što bi bilo potrebno za održavanje stabilne stope nezaposlenosti.

    Kompanije trenutno zapošljavaju vrlo malo, primetio je Pauel objavljujući odluku, a čak bi i blago povećanje otpuštanja brzo dovelo do veće nezaposlenosti.

    Komitet za monetarnu politiku Federalnih rezervi takođe je na svom septembarskom sastanku naznačio da bi, s obzirom na slabiju ekonomsku aktivnost i potražnju za radnom snagom, mogli ubrzati tempo smanjenja troškova zaduživanja.

    Kamatne stope bi mogle biti smanjene na 3,6 odsto do kraja godine, prema medijani njihovih prognoza. U junu su prognozirali da će do kraja godine biti 3,9 odsto.

    Prema FedWatch, analitičari sada procjenjuju da će ih Federalne rezerve najverovatnije smanjiti za četvrtinu procentnog poena na svom oktobarskom sastanku i za još jednu četvrtinu poena u decembru, piše Sputnjik.

  • Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Od kraja 2021. godine do sada hljeb je poskupio za 60 odsto, a junetina za 94 odsto, izjavila je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Prema njenim riječima neopravdani, nekontrolisani svakodnevni rast cijena koji je prisutan u Republici Srpskoj, a naročito od 2021. godine negativno se odražava na životni standard.

    – Primjera radi, ako posmatramo neke najosnovnije životne namirnice, mada se rast cijena dešava u svim segmentima ali pogotovo u osnovnim životnim potrebama imamo situaciju da je hljeb gotovo 60% poskupio, isto je tako ako gledamo junetinu za oko 94% skuplja nego što je to bilo na kraju 2021. godine – rekla je Božana Radomir.

    Obzirom da je iza nas period kada su se djeca pripremala za školu ona je navela i primjer školske sveske koja je poskupila za oko 122%.

    – Tako da je jasno da svaki taj neopravdani, nekontrolisani i stihijski rast cijena se negativno odražava na životni standard, na kupovnu moć radničkih porodica, tako i da ono povećanje plata što smo imali u prethodnom periodu u stvari je nivelisano tim rastom cijena, tako da prije svega plate treba da se usklade sa stopom inflacije, odnosno rastom tim cijena, a onda još da se dodatno povećaju, da bi radnici u Republici Srpske, mogli da obezbijede sve ono što jeste osnovna životna potreba – istakla je ona, piše Srpskainfo.

    Poređenja radi, prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u decembru 2021. godine iznosila je 1.038 KM. Prema podacima Saveza sindikata Srpske prosječna neto plata isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1.555 KM.

  • Mitić: Evropsku uniju čeka politička neizvjesnost – odluke će se donositi teže

    Mitić: Evropsku uniju čeka politička neizvjesnost – odluke će se donositi teže

    Brojne političke turbulencije i naročito značajne promjene na čelu nekoliko evropskih zemalja, uz jučerašnji ponovni pad francuske Vlade, najavljuje u najmanju ruku političku neizvjesnost u budućnosti EU. To znači i da će se brojne odluke u Briselu sada donositi znatno teže, smatra Aleksandar Mitić, naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda.

    On je za Јutarnji program RTRS-a rekao da sadašnja dešavanja znače promjene koje su fundamentalne i za Evropu i vrlo kompleksne.

    – Nije to samo odgovor na razne krize i sukob u Ukrajini već sve zajedno. Ovo je situacija koja za sve više zemanja postaje kompeksna i može ostaviti ozbiljne posljedice. Vlasti ne mogu da se održe i zato imamo promjene – kaže Mitić.

    U prilog tome ide i zaokret u biračkom tijelu Češke, i izboru Andreja Babiša i njegove partije da sastave novu Vladu.

    – Češka je specifična zemlja. Ovakva politika koju je vodio liberalni centar sa ratno-huškačkom politikom nije mogao da opstane. Ukrajinsko pitanje je uticalo na rezultate izbora. Babiša je jasno rekao da će promijeniti politiku oko prikupljanja municije za Ukrajinu. Ne želi da Češka bude na prvoj liniji fronta i to je dalo rezultate – smatra Mitić.

    Sada, mnogi promjene u ovim zemljama vide kao podršku onim stavovima koje imaju premijer Orban u Mađarskoj i Fico u Slovačkoj. Јuče, Slovački premijer Robert Fico ponovo je kritikovao odnos EU prema Rusiji rekavši da ne želi da vidi poraz Moskve, ali da želi da spriječi još jedan veliki rat u Evropi.

    – Orban i Fico su “uigran par” kada je u pitanju ratno-huškačka politika iz Brisela. Oba jasno ističu da se tome protive. Orban je dugo kritičan prema politici EU i sada je to postalo normalno i za Fica koji je uspio promijeniti Slovačku spoljnu politiku i  zadržati taj kurs – navodi dalje Mitić.

    On kaže da je cilj da se ovaj sukob riješi što prije a ne da se “nanese strateški poraz Rusima” kako se često čuje u Berlinu i nekom drugim zemljama.

    To kažu i brojni Francuzi. U “petoj republici” sve je na klimavim nogama nakon posljednjih izbora i duboke podjeljenosti koje su oni pokazali.

    – Problemi Francuske su direktno povezani sa raznim EU problemima. Problemi migracija su dominanti godinama, a biće povezani i sa Ukrajinom, posebno kada je poljoprivreda u pitanju. To su problemi o kojima razmišljaju građani Francuske. Bez teških reformi ne može se promijeniti ta situaciju – rekao je Mitić.

    On kaže da je Makron u ovom trenutku “politički zombi” jer radi nešto potpuno suprotno francuskim principima.

    Ono što jeste jedan pozitivan trend u ovom trenutku na političkoj sceni jeste okretanje suverenističkim opcijama. Negativan trend je militarizacija i želja za naoružanjem u zemljama koje se graniče sa Ruskom Federacijom i to izaziva ogromne sumnje da se sukob u Ukrajini može riješti u skorijem vremenu.

    – To znači i krizu u EU sa komplikacijama i za nas jer svaka militarizacija u EU znači i problem za nas (Srbiju i Republiku Srpsku) jer smo mi vojno neutralni i svaka militarizacija predstavlja problem. Za nas je rješenje u završetku sukoba i otvaranju dijaloga između Moskve i EU – zaključio je Mitić.

  • Sindikalna potrošačka korpa za mnoge samo san

    Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na 3 člana porodice, jer je sindikalna potrošačka korpa navodno nerealna jer se obračunava za 4, a ne za 3 člana porodice kakvih je prema procjenama najviše u Srpskoj.

    Prijedlog za utvrđivanje minimalna potrošačke korpe iznio je predsjednik Privredne komore Goran Račić koji je naveo da u Republici Srpskoj prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika.

    – Minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi oko 900 KM, kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM vidi se da je to nerealan pokazatelj – istakao je Račić.

    Murisa Marić izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora smatra da ni jedna, ni druga, ni treća potrošačka korpa, kako god je nazvali, neće biti realna i da to niko u svijetu ne prati osim država bivše Jugoslavije.

    Svakodnevna poskupljenja

    – Eurostat prati rast cijena i to je nešto što je najrealnije, a sve ovo koliko je kome potrebno za život, mislim da je jednostavno jedna obična priča, da se nešto radi kroz statistike, a da to nisu oni stvarni realni pokazatelji apsolutno bilo čega za neku tročlanu ili četvoročlanu porodicu – navela je ona.

    Govoreći o praćenju potrošačke korpe za tročlanu umjesto četvoročlanu porodicu ona je rekla: “Mi popisa stanovništva nemamo i ne možemo reći da na području Republike Srpske ili BiH živi ni tročlana ni četvoročlana porodica, tako da je ovo samo jedna priča da odemo od stvarnosti i realnosti kolika je inflacija u našoj zemlji, koliko je sve poskupilo i koliko zaista teško preživljava jedna tročlana i četvoročlana ili dvočlana porodica sa nekim minimalnim primanjima koja su kod nas na snazi”.

    – Vidimo i sami svakodnevno kolika su poskupljenja i šta se dešava na tržištu. To treba kontrolisati na drugi način, a ne da raspravljamo o potrošačkoj korpi koja kolika god da je, nije realan pokazatelj i stvarni pokazatelj onoga svega što se dešava na tržištu.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je potrebno proširiti spektar tih indikatora koji pokušavaju da obuhvate poboljšanje ili pogoršanje životnog standarda različitih slojeva stanovništva.

    – I u tom smislu mislim da ima prostora da postoji i sindikalna potrošačka korpa, ali u svakom slučaju i za uvođenje ove minimalne potrošačke korpe postoji osnov za na neki način njeno definisanje zbog razloga što kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi ona polazi od četvoročlane porodice i od nekih šireg spektra stvari koje bi mogle da se na neki način više upotrijebe kao mjera jednog života kome mi težimo, koje na neki način pretendujemo da takav bude, ali nažalost distribucija zarada u našem stanovništvu je takva da gro ljudi ima višestruko nižu zaradu u odnosu na ono koliko bi objašnjavala ta sindikalna potrošačka korpa – objasnio je Mlinarević.

    Istakao je da ako se govori o nekakvoj mjeri pogoršanja standarda ljudi potrebno je da se povežu potrošačke korpe sa njihovim zaradama.

    – Pojednostavljeno govoreći mi bi trebali da znamo da srednji sloj stanovništva koji prima tu medijalnu zaradu preko tri četvrtine svog dohotka troši na hranu i piće, na komunalne usluge i na odjeću i obuću. I onda ako tri četvrtine svog dohotka troši na te stvari, mnogo je važno da se prati šta se dešava sa procentualnom promjenom vrijednosti korpe koja bi bila sastavljena od dobara iz tri grupacije dobara. Zato što bi onda mogli da ukažemo koliko je povećana vrijednost minimalne potrošačke korpe procentualno da bi onda na osnovu toga mi znali u kojoj mjeru treba pomoći ovom srednjem sloju stanovništva – rekao je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima trenutno kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi, pošto je više je odraz onoga što bi bio pristojan normalan život i kad bi mi parirali tom dohotku koje imaju ljudi u Evropskoj uniji u toj srednjoj klasi, ne možemo baš da jasno uočimo ove promjene ljudi kod ljudi koji imaju niže dohotke.

    Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske objasnila je da se sindikalna radnička potrošačka korpa izračunava još od 2008. godine, a podrazumijeva četvoročlanu porodicu koja ima 2 odrasla člana i 2 djece školskog uzrasta. Dakle, ne uključuje porodice koje imaju novorođenče, bebu, djecu predškolskog uzrasta, kao ni studente ili zaposlenu djecu.

    Posljednja sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je ukupno 2.759 KM.

    – Ta sindikalna potrošačka korpa najviša je od kada postoji obračun, a posljedica je neopravdanog, nekontrolisanog svakodnevnog rasta cijena koje imamo prisutno u Republike Srpskoj još od kraja 2021. godine, tako da je sam segment prehrane, ako govorimo o njemu, dostigao je iznos od 1.272 KM – rekla je Božana Radomir.

    U potrošačku korpu uračunato je i stanovanje i komunalne usluge od 669,60, tekuće održavanje domaćinstva 161,15, odjeća i obuća 222,35, higijena i njega zdravlja 116,33, prevoz 225,75 i obrazovanje i kultura 91,52 KM.

    Kupovna moć radničkih porodica na niskom nivou

    Božana Radomir je naglasila da je u pitanju realan pokazatelj jer obuhvata sve one proizvode i usluge koji su neophodni četvoročlanoj porodici da zadovolji osnovne životne potrebe, a bazira na mjesečnom i tromjesečnom prikupljanju cijena onoga što jeste realnost, što te radničke porodice plaćaju kako za proizvode, tako i za usluge koje su prisutne u Republike Srpskoj, znači na području Republike Srpske.

    Prema njenim riječima sve to se izračunava da bi se pokazalo koji je nivo životnih potreba jedne četvoročlane radničke porodice za zadovoljenje svih potreba, to se poredi sa prosječnom isplaćenom platom, najnižom platom, takođe onim sektorskim platama i to je ono što bi jedna četvoročlana porodica trebala imati na raspolaganju, ali je realnost sasvim drugačija.

    – Ako posmatramo, primjera radi podatke Poreske uprave, da je oko 135.000 radnika u proteklom periodu primalo platu koja je jednaka ili manja čak od troškova prehrane sadržane sindikalnoj potrošačkoj korpi (1.272 KM) ili ako posmatramo da je oko 2/3 radnika u Republici Srpskoj primalo platu koja je manja od prosječno isplaćene plate, evidentno je da je ona kao takva pokazatelj i mjera da je kupovna moć radničkih porodica i dalje na niskom nivou, odnosno da je životni standard i dalje na niskom nivou, zato što se sa jednom, odnosno 2 prosječno isplaćene plate po mnogim sektorima i djelatnostima u stvari ne može obezbjediti ono sve što bi trebala jedna četvoročlana porodica po međunarodnim standardima- navela je Božana Radomir.

    Sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva odlazak u restorane, hotele, odnosno i konzumiranje ugostiteljskih usluga, kao ni odlazak na godišnji odmor bez obzira da li je u pitanju ljetovanje ili zimovanje.

  • Od Goloba se traži da podnese ostavku

    Od Goloba se traži da podnese ostavku

    Slovenačka Komisija za sprečavanje korupcije (KPK) utvrdila je u nacrtu izvještaja da se slovenački premijer Robert Golob našao u okolnostima koje mogu da predstavljaju sukob interesa.

    On je imenovao stranačkog kolegu i biznismena Tomaža Subotiča u dva upravna odbora javnih bolnica.

    Istraga je pokrenuta nakon što su mediji otkrili da su Golob i njegova partnerka ljetovali u Subotičevoj kući u Hrvatskoj, prenosi STA.

    Golobov advokat Stojan Zdolšek tvrdi da premijer nije učestvovao u izboru kandidata, da je postupak sproveden javno i da bi ishod bio isti i bez Golobovog glasa, prenosi b92.

    On osporava zakonitost postupka KPK jer je pokrenut na osnovu fotografija privatne prepiske.

    KPK navodi da nalazi ne podrazumijevaju automatske sankcije, već da je dalja odgovornost na samom zvaničniku i javnosti.

    Premijer Golob najavio je da će se o svemu oglasiti nakon što prouči detalje.

    Slovenačka opozicija je pozvala Goloba da podnese ostavku ako se utvrdi kršenje zakona o integritetu, podsjećajući na njegova ranija obećanja.

    U toku je i drugi postupak protiv Goloba, vezan za navodne pritiske na bivšu ministarku policije Tatjanu Bobnar i druge zaposlene u Ministarstvu.

  • Izvoz oružja obara sve rekorde

    Izvoz oružja obara sve rekorde

    Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

    Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

    “Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

    Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

    Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

    “Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

    Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

    “Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

    Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

    “Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

    Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

    “Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

    Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

    “Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

    Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.

  • Le Pen: Pred Makronom dva puta – ili ostavka ili raspuštanje Parlamenta

    Le Pen: Pred Makronom dva puta – ili ostavka ili raspuštanje Parlamenta

    Liderka krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen izjavila jeposle ostavke francuskog premijera Sebastijana Lekornija, da se pred predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom otvaraju samo dva puta – ili ostavka, ili raspuštanje Parlamenta.

    U videu objavljenom na platformi Iks, Le Pen je rekla da prva opcija “zavisi od svijesti jednog čoveka”, pozivajući predsjednika na preispitivanje i ”možda na osvješćivanje”, koje bi, kako je navela, bilo korisno za Francusku.

    – Što se tiče raspuštanja parlamenta, to je nepovratan čin i neophodan za odbranu interesa Francuske, kako bi se izašlo iz trenutne smrtonosne stagnacije – tvrdi Le Pen, obećavajući radikalno drugačiji pravac, prenijela je u sinoć televizija TF1.

    Prema njenim riječima, ostavka Lekornija pokazuje da “nema alternative za većinu koja bi mogla da se formira u trenutnom parlamentu.
    Suočena sa “slijepom ulicom” i “krizom režima”, Le Pen smatra da je “rješenje” više nego ikad u rukama predsjednika Francuske.

    Lekorni je podnio ostavku samo nekoliko sati nakon što je predstavio sastav svog kabineta, čineći ovu administraciju najkraćom u modernoj francuskoj istoriji.

    Kako je ranije objavila francuska televizija BFM, Makron se sada suočava sa ograničenim opcijama – može da raspusti parlament, kako traži krajnja desnica (RN), podnese ostavku, što zahteva krajnja levica (LFI) ili da imenuje premijera iz redova levice, što zahtevaju ekolozi i socijalisti.

  • Zašto okorjeli kriminalci iz svijeta bježe baš u BiH?

    Zašto okorjeli kriminalci iz svijeta bježe baš u BiH?

    Skoro svake sedmice u BiH bude lociran i uhapšen neki okorjeli kriminalac iz inostranstva, a stručnjaci kažu da su razlozi za to višestruki, poput nedovoljne saradnje između domaćih policijskih tijela, poroznosti granica i slično.

    Ovakvih primjera ima na pretek, a na taj spisak se posljednji upisao Sirijac M.F.A. (24), koji je pobjegao iz zatvora u Norveškoj, gdje je robijao zbog silovanja, a uhapsili su ga pripadnici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo u saradnji sa Obavještajno-bezbjednosnom agencijom (OBA) BiH.

    U BiH su se do sada skrivala brojna lica sa potjernica, uključujući i članove ozloglašenih mafijaških klanova, a nikada javnosti nije pojašnjeno kako su oni ušli u BiH, te da li im je, eventualno, u tome neko pomogao.

    Safet Mušić, stručnjak za bezbjednost, kaže da je BiH postala privlačno utočište za razne kriminalce iz inostranstva prvenstveno zbog poroznosti svojih granica i slabog međuinstitucionalnog nadzora.

    “Sigurnosni i pravosudni sistemi su opterećeni sporom razmjenom informacija i ograničenim kapacitetima za međunarodnu saradnju, što omogućava da se osuđenici ili bjegunci lako prikriju”, ističe Mušić.

    Prema njegovim riječima, Balkan, uključujući BiH, i dalje je prostor intenzivnog obavještajnog i kriminalnog “vršljanja” različitih regionalnih i globalnih aktera, što dodatno otežava kontrolu.

    “Uz to, komplikovana politička struktura i fragmentirana nadležnost sigurnosnih službi u BiH otežavaju koordinisane akcije. Sve to zajedno čini državu ranjivom tačkom i pogodnim skloništem za bjegunce i članove međunarodnih kriminalnih mreža”, naglasio je Mušić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, kaže da se ne posvećuje dovoljno kapaciteta niti ima podrške od strane vlasti u borbi protiv organizovanog kriminala.

    “Razjedinjeni policijski sistem, koji nedovoljno sarađuje, ostavlja takvim licima solidan prostor za skrivanje od agencija za sprovođenje zakona. To što iz Norveške neko prođe i uđe u BiH neopaženo mimo zvaničnih kontrola, ukazuje da su krijumčari ipak napredniji od naših policijskih struktura. Tako da, tu su činjenice koje zahtijevaju mnogo snažniji odgovor”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

    On ukazuje i na nepovjerenje građana u policijske strukture u BiH.

    “Građani moraju da prijave svaku sumnjivu radnju i osobu, ali takve informacije ne dolaze do policije, malo zbog straha građana, a malo i zbog gubitka povjerenja u pravosudni i policijski sistem”, naglasio je Hadžović.

    Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, ističe da slučaj hapšenja Sirijca pokazuje da institucije postoje i da rade.

    “Ja bih ovom prilikom pohvalio koordinaciju između Obavještajno-sigurnosne agencije i policijskih agencija. Jer, ako posmatramo sa regionalnog aspekta, postoji pitanje kako je ta osoba uspjela da prođe sve te sigurnosne institucije zemalja EU. Došao je u BiH i naše službe su ga otkrile. Sa strateškog stajališta, to je vrlo pozitivno”, naglašava Kržalić.

    Prema njegovim riječima, slučaj hapšenja odbjeglog Sirijca je pokazao da institucije postoje i da rade.

    “Svakako, ovaj i slični slučajevi pokazuju i značaj saradnje između institucija. Zadatak OSA je da na vrijeme prikuplja i distribuira sigurnosne informacije. Ovaj primjer je možda i pokazao da ta razmjena funkcioniše”, rekao je Kržalić za “Nezavisne novine”.

  • Kecman: Evropske takse smanjuju pristupačne letove – Banjaluka među pogođenima

    Kecman: Evropske takse smanjuju pristupačne letove – Banjaluka među pogođenima

    Zbog uvođenja novih taksi na evropskim aerodromima, niskobudžetne avio-kompanije poput Viz era i Rajanera najavljuju značajno smanjenje broja letova – najviše prema i iz Njemačke. Među pogođenim gradovima je i Banjaluka, rekla je u Јutarnjem programu RTRS v.d. direktora Međunarodnog aerodroma Banjaluka Valentina Kecman.Ona ističe da, i pored ukidanja nekih linija, aerodrom očekuje više letova nego prošle zime – ali i upozorava da su nove takse ozbiljna prijetnja razvoju niskobudžetnog vazdušnog saobraćaja u regionu.

    – Kada je riječ o smanjenju obima saobraćaja, doći će do njega, ali ćemo i dalje imati značajno više letova nego prethodne zime. Tokom ljetne sezone smo intenzivno pregovarali sa Rajanerom i Vizerom, imali smo jako dobar raspored koji smo ranije najavili, ali je on, nažalost, promijenjen zbog situacije koja se dešava na evropskom tržištu, tačnije uvođenja taksi na evropskim aerodromima – kaže Kecmanova.

    Kada su u pitanju takse o kojima govori, ističe da su one uvedene od strane država, konkretno u slučaju Beča, i od strane bečkog aerodroma. Poručuje da su niskobudžetne kompanije su veoma osjetljive na uvođenje dodatnih troškova. One jednostavno ne lete na destinacije koje ne donose profit.

    – Tokom zimske sezone, koja počinje za dvije sedmice, broj letova će biti umanjen za 20 na nivou cijele sezone. To će se osjetiti tokom cijelog zimskog perioda. Što se tiče drugih letova prema Njemačkoj i Švajcarskoj – oni nisu drastično ugroženi. Biće manje operacija kada je riječ o Memingenu. U tom gradu je baza Rajanera, a tokom ljeta smo imali dva dnevna leta. Nažalost, biće umanjen broj letova, ali ćemo ipak imati dvadeset letova više nego prošle zime – dodaje Kecmanova.

    U periodu praznika, kada se veći broj ljudi vraća u BiH, situacija će biti bolja nego prošle godine.

    – Ove godine ćemo imati 21 let više u novembru i čak 116 kombinovanih letova u decembru. Iako je to manje od onoga što je prvobitno obećano, ipak smo zadovoljni povećanjem broja letova – naglasila je Kecmanova.

    Dodaje da su ove godine radili veoma dobro, te da do kraja mjeseca očekuju 400.000 putnika, što je više nego ukupan broj iz prošle godine.

    – Bili smo blizu da oborimo rekord banjalučkog aerodroma, moguće je da ćemo ga i premašiti u decembru. Međutim, situacija u Evropi je vrlo nestabilna – iz sedmice u sedmicu dobijamo izmjene u redu letenja i očekujemo da će se to nastaviti i u narednom periodu. Nadamo se da će trenutni red letenja ostati na snazi do kraja godine – istakla je Kecmanova.

    Poručuje da su upravo niskobudžetne avio kompanije doprinijele da letovi našim građanima ne budu luksuz, već potreba.

    – To je olakšalo i poslovanje, i dolazak stranih investitora, i nadamo se da će se ta saradnja nastaviti i u budućnosti. Takse su trenutno na snazi i u BiH, zbog čega su ove kompanije apelovale da se ukinu. Dolaskom Rajanera i Vizera došlo je do ekspanzije putovanja avionom i to bi trebalo podržati. Aerodromi su još 2024. godine uputili zajedničku inicijativu da se takse ukinu, makar za niskobudžetne prevoznike. To je i usvojeno nakon višemjesečne borbe, pa tokom 2024. nijedna kompanija nije plaćala takse – rekla je Kecmanova.

    Dodaje da je ipak sredinom prošle godine dogovoreno je da se takse ponovo uvedu.

    – Aerodromi su nastavili da se bore, ali nismo imali isto mišljenje kao BHDCA (Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH), pa su takse ponovo uvedene 1. aprila ove godine. Trošak je pao na leđa aerodroma, pa su kompanije odlučile da nas napuste ukoliko takse ostanu na snazi – upozorila je Kecmanova.

    Ističe da su ove avio kompanije veoma osjetljive na uvođenje taksi, te da su upravo zbog ovih taksi u Abu Dabiju zatvorili cijelu bazu.

    – Kada niskobudžetne kompanije kažu da će otići, oni to zaista i urade. Generalno, oni traže subvencije i podsticaje i od aerodroma i od vlada. Kada im se uvedu dodatne takse, gotovo je sigurno da će napustiti tržište. Svaka dodatna taksa utiče na njihove rashode, a to bi značilo i veće cijene karata – što vodi do manjeg broja putnika – istakla je Kecmanova.

    Podsjeća da Direkcija za civilno vazduhoplovstvo često zanemaruje činjenicu da su najave o povlačenju od strane niskobudžetnih avio kompanija obično sigurne.

    – I dalje imamo dobru saradnju sa Rajanerom i Vizerom, koji su omogućili našim putnicima da putuju na evropske destinacije po pristupačnim cijenama. Danas avio-saobraćaj nije luksuz, već potreba – naglasila je Kecmanova.

    Kada je u pitanju najava novog sistema kontrole na graničnim prelazima, vd direktor Međunardnog aerodroma je podsjetila da to spada u nadležnost Granične policije.

    – Međutim, očekuje se da će otežati putovanje drumskim saobraćajem, što je još jedan razlog da se takse ukinu ili barem privremeno obustave, kako bi se avio saobraćaj mogao dalje razvijati. Tokom zime pregovaramo o ljetnim sezonama i uskoro ćemo imati više informacija o ljetnom redu letenja – zaključila je Kecmanova.

  • Dodik: Republika Srpska stoji uz Izrael i njegovo pravo da brani svoju teritoriju i svoj narod

    Prošle su dvije godine od terorističkog napada i masakra u Izraelu koji je izvršio Hamas. Nakon što sam lično posjetio kibuc Beri i svjedočio tragediji, sve što mogu da kažem je da Republika Srpska stoji uz Izrael i njegovo pravo da brani svoju teritoriju i svoj narod, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    – Dijelimo nadu da će svi izraelski taoci biti oslobođeni i vraćeni kući. Podržavamo plan mira predsjednika Trampa i nadamo se njegovom skorom usvajanju – naveo je Dodik na Iksu.