VRBAS Media

Autor: INFO

  • Grlić-Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Grlić-Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman je u razgovoru za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) rekao da od danas funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini smatra ostatkom prošlosti.

    Navodi da je “funkcija visokog predstavnika manifestacija nedostatka demokratije” i “relikt poslijeratnog vremena”.

    Grlić-Radman koji je inače porijeklom iz BiH, rekao je u kontekstu donošenja bonskih ovlasti da “BiH nije mjesto za eksperimente” te da korištenje takvih ovlasti nije u skladu sa evropskim vrijednostima. Nedavnu odluku odlazećeg šefa OHR-a Valentina Inzka je ocijenio suzdržano.

    Izborni zakon BiH

    Naglasio je da se Hrvatska godinama zalaže za reformu Izbornog zakona kako bi se “onemogućilo preglasavanje Hrvata u Predsjedništvu i Parlamentu države”. Smatra da unutar EU “raste podrška” takvom pristupu, a optimističan je i u pogledu mandata Christiana Schmidta.

    Kao rješenje definitivno ne vidi ideju Bošnjaka u BiH, odnosno prijedlog SDA.

    “Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda”, rekao je Grlić-Radman.

    On je zaključio kako “određene snage” vjeruju da FBiH mogu pretvoriti u “centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet”.

  • Prvi zvanični susret: Komšić i Džaferović će se danas sastati sa Christianom Schmidtom

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić će se sastati danas sa novim visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

    Sastanak je zakazan za 11:00 sati u zgradi Predsjedništva, a nakon čega će se učesnici obratiti novinarima.
    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika sa izvršnom vlasti na nivouu BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti.

    U BiH je Schmidt došao 30. jula, dva dana uoči preuzimanja dužnosti. Juče ujutru je izvršena primopredaja između bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka i novog Christiana Schmidta. Navečer je organizovan i prijem tim povodom na koji su došla brojna lica bh. politike, ambasadori, državnici i ljudi iz svijeta kulture.

    Ne očekuje se da će na sastanak doći član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik. Narodna skupština Republike Srpske je izglasala bojkot državnih institucija nakon što je Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida stoga ni Dodik ne planira doći. Osim toga, njegov stav o Uredu visokog predstavnika (OHR) odavno je poznat javnosti, a dodatno je ta retorika intezivirana zbog posljednjih aktuelnih događaja.

  • Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Uoči prijema u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, povodom dolaska novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, novinarima se obratio Valentin Incko, bivši visoki predstavnik.

    Incko smatra da se njegovom nasljedniku treba dati najmanje 100 dana da bi pokazao kakva je njegova politika, prenosi Avaz.

    – Neke stvari se se ovdje odugovlače i po 12 godina. Recimo Sejdić i Finci, to treba ubrzati. Bolje da pitate Šmita. Možda je on mislio na stil rada, ali što se tiče suštine on sigurno neće popuštati. Mislim da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne gospodin Šmit. Gospodinu Šmitu trebamo dati najmanje 100 dana šanse da pokaže kakva je njegova politika i siguran sam da ćete to vidjeti brzo – naveo je Incko.

  • Prijave se na izbore samo da bi trgovali u biračkim odborima

    Prijave se na izbore samo da bi trgovali u biračkim odborima

    U Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa primjetan je porast broja političkih partija i kandidata koji ne osvajaju nijedan glas u jednoj ili više izbornih jedinica, što je i više nego očigledan znak da se registruju isključivo radi trgovine u biračkim odborima.

    Prema zvaničnoj statistici Centralne izborne komisije BiH, 2016. godine bilo je devet političkih partija koje na jednoj ili više izbornih jedinica nisu osvojile nijedan glas, a na posljednjim izborima 2020. godine bila ih je čak 51. Slično je i sa nezavisnim kandidatima, onih koji na izborima 2016. godine nisu osvojili nijedan glas bilo je 16, dok ih je na izborima 2020. godine bilo 34.

    “I to je dokaz da ljudi žele da se bave politikom isključivo iz materijalnih razloga. Nezavisni kandidati se prijavljuju za učešće na izborima tamo gdje nemaju nikakvo uporište, a onda smo svjedoci razmjene biračkih mjesta, ali i prodaje mjesta u biračkim odborima, i to je postao biznis. Radi se o korupciji koja je neprihvatljiva i neophodno je u tom dijelu mijenjati zakon i to spriječiti”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    Inače, u Bosni i Hercegovini javna je tajna da se mjestima u biračkim odborima trguje, a kako tvrde dobri poznavaoci izbornog procesa, trend prijavljivanja nezavisnih kandidata i političkih partija koje ne dobiju nijedan glas počeo je još 2004. godine. I danas, kao i ranije, nisu rijetki slučajevi da velike političke partije svoje članove prijavljuju kao nezavisne kandidate, jer po zakonu svi su ravnopravni kada je riječ o raspodjeli mjesta u biračkim odborima. Primjera radi, na prethodnim lokalnim izborima u Doboju moglo se glasati za Čapljinsku neovisnu stranku – Čapljina u srcu, a čak šest političkih subjekata, što stranaka, što nezavisnih kandidata, nije osvojilo nijedan glas. U ovoj lokalnoj zajednici jedan glas osvojilo je čak 15 političkih subjekata, uglavnom nezavisnih kandidata, dok ih je deset imalo svega dva glasa.

    “Tome treba stati na kraj i ukoliko ima volje, to se može riješiti, a koalicija ‘Pod lupom’ je tražila da se to uradi. Može se, recimo, zabraniti čovjeku da se kandiduje ako u prethodnih godinu dana nema prebivalište u toj lokalnoj zajednici ili političkoj partiji ukoliko nema aktivnu organizacionu jedinicu tamo gdje se kandiduje”, naglašava Šehić.

    I Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da to što nezavisni kandidati i političke partije ne dobijaju nijedan glas demistifikuje sve naše “slabosti” na izborne malverzacije i korupciju.

    “Imati članove u biračkim odborima postao je unosan posao na kojem se prodajom može zaraditi pristojan novac. Takve političke partije i pojedinci postali su poželjne udavače za velike političke igrače koji ne pitaju za cijenu. Naš izborni zakon je izbušen na sve strane i nema rupe na koju ne bi trebalo obratiti pažnju. Strah me je da ni izmjene Izbornog zakona neće promijeniti politički mentalitet koji će iznova uvijek bušiti rupe i tražiti nove prečice”, istakla je Topićeva.

    Iz nekoliko nezvaničnih razgovora saznajemo da pojedinci i političke partije za mjesta u biračkom odboru dobijaju od 500 pa do 3.000 KM, zavisno od izborne jedinice u kojoj su se prijavili za izbore. Pored toga, po principu “ja tebi – ti meni” na terenu se dešava da pojedinac ili stranka svoja mjesta u biračkom odboru na nekom mjestu ustupi drugoj stranci koja joj zauzvrat daje mjesta tamo gdje stranka ili pojedinac imaju bazu i najveću šansu za osvajanje mandata.

  • Manja proizvodnja šumskih sortimenata u RS-u, ali je prodaja povećana

    Manja proizvodnja šumskih sortimenata u RS-u, ali je prodaja povećana

    U Republici Srpskoj u prvom polugodištu proizvedeno je 871.495 kubnih metara raznih šumskih sortimenata ili 7,9 posto manje nego u istom periodu prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku Republike Sprske.

    Najzastupljeniji u proizvodnji bili su trupci, kojih je proizvedeno 299.481 kubni metar od četinarskog i 159.244 kubnih metara od lišćarskog drveta.

    U prvom polugodišu proizvedeno je i 250.847 kubnih metara ogrevnog drveta lišćara, 91.448 kubih metara četinarskog drveta pogodnog za hemijsku preradu i celulozu.

    U RS-u su u prvih šest mjeseci ove godine prodata 857.563 kubna metra raznih šumskih sortimenata, ili za dva posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

    Trupci su bili najzastupljeniji i u prodaji.

    Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je za da je do povećanja obima prodaje došlo usljed iskazane veće potražnje u ovom periodu.

    Prema njegovim riječima, ostvareni obim proizvodnje nije zadovoljavajući jer se očekivalo u uslovima povećane potražnje da bude povećana i proizvodnja i da se ostvare rezultati najmanje na nivou prošlogodišnjih, ali i bolji.

    “U maju 2021. je proizvodnja bila manja u odnosu na prošlogodišnji maj, dok se situacija popravila u junu i ako se nastavi takav trend moguće je do kraja godine nadoknaditi ono što je bilo propušteno u prvom polugodištu“, naveo je Šinik.

    On je podsjetio da je prošle godine bila manja potražnja, ali da je bila bolja proizvodnja, iako je to bilo vrijeme negativnih efekata virusa korona, zbog povoljnijih vremenskih prilika i tadašnjih mjera Vlade RS-a da se sa dužim rokovim plaćanja obezbijedi da ne dođe do prekida lanca snabdjevanja drvoprerađivača.

  • Republika Srpska (ni)je prezadužena

    Republika Srpska (ni)je prezadužena

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović tvrdi da je republički budžet stabilan, da se redovno izmiruju sve obaveze, ali da će se u narednom periodu morati skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku. Ekonomisti i opozicija tvrde da smo daleko od stabilnom budžeta i da dug vraćamo dugom.Na pitanje koji je dug najbolji, odgovor je jednostavan – onaj kojeg nema. Ali Republika Srpska ga ima. I to javni, unutrašnji i spoljni. Kada se sve sabere ukupni dug se mjeri preko pet milijardi maraka. Šef finasija u Vladi Republike Srpske ipak kaže da nismo prezaduženi. Oni koji tvrde drugačije, za Zoru Vidović pričaju neistine.”Javni dug je 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom o dugu, a procjena je da će na kraju godine biti 44,3 odsto zbog predviđenog rasta BDP-a i izmirenja kreditnih obaveza. Emitovali smo i obveznice za izmirenje stare devizne štednje, što su pojedinci nazivali zaduženjem. To nije zaduženje već suprotno – vraćamo dug stare devizne štednje svim štedišama, u redovnim polugodišnjim intervalima”, izjavila je Vidovićeva za ”Glas Srpske”.

    Ekonomisti kažu da ne bismo smjeli upasti u zamku koja se krije iza ocjene da nismo prezaduženi. Ekonomista Jelena Trivić tvrdi da javni dug nije 45,3 odsto od BDP kao što tvrdi ministar finansija. Zvanična statistika kaže pokazuje da je to između 57 – 58 odsto.

    ”Ako je stav Ministarstva da je sve u granicima, to je njihovo pravo da tako tumače podatke, za zemlju na ovom stepenu razvoja to je izuzetno visoka zaduženost i to je nešto što koči budući ekonomski razvoj i to nikako nije dobro za RS” – kaže Jelena Trivić poslanik i predsjednik Ekonomskog savjeta PDP-a.

    Do kraja ove godine Vlada planira da zaduži Republiku Srpsku u iznosu do milijardu i 400 miliona maraka putem kratkoročnih i dugoročnih zaduživanja, te indirektno dajući garancije. Ekonomista Aleksa Milojević kaže da dugom vraćamo dug.

    ”Mi zarađujemo marku, a vraćamo tri. Imamo prirast društvenog proizvoda 300 miliona godišnje, a vraćamo 900 miliona. Mi imamo jedno pogrešno mjerenje društvenog proizvoda, mi tvrdimo da smo društvena privreda koja nema tržišnu vrijednost novca. Da mi imamo tržišnu vrijednost novca kod nas bi bila inflacija 200 odsto i onda bi Zora Vidović vidjela gdje onda bi se pokazala istina” – kaže ekonomista Aleksa Milojević.

    Statistika kaže da ako bi ukupni javni dug podijelio na ukupnu populaciju BiH, došli bi do rezultata da su vlasti proteklih godina svakog građanina zadužile za nešto više od 3.000 maraka. Možda za vlast i nismo prezaduženi, ali odgovor građana bi svakako bio drugačiji, budući da su mnogi i za osnovne potrebe prinuđeni da se zadužuju.

  • Uragan u Moskvi: Među poginulima i jedno dijete

    Uragan u Moskvi: Među poginulima i jedno dijete

    Najmanje dvije osobe i jedno dijete su poginuli, a osmoro je povrijeđeno u uraganu u regionu Tver sjeverozapadno od Moskve. To je izjavio je danas portparol lokalnih službi za vanredne situacije.
    Dvije odrasle osobe i jedno dijete su poginuli kada je na njih palo drveće koje je oboreno u nevremenu u regionu Tver”, rekao je portparol za Tas s.

    On je dodao da je povrijeđeno još osam osoba i da je oboreno oko 90 stabala.

  • Plenković: Blinken nominovao Hrvatsku za program bezviznog režima

    Plenković: Blinken nominovao Hrvatsku za program bezviznog režima

    Američki državni sekretar Entoni Blinken predložio je da Hrvatska uđe u program bezviznog režima sa SAD.

    Kako je objasnio u objavi na Tviteru, ovaj korak, koji znači putovanja bez viza za hrvatske građane, učinjen je jer je prepoznat “ogroman hrvatski napredak da ispuni stroge standarde za zemlje koje učestvuju u programu”.

    Blinken je dodao da se raduje još jačim odnosima SAD i Hrvatske.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je, reagujući na Blinkenovu objavu, da će najveću korist od ukidanja viza imati hrvatski državljani koji će moći nesmetano da putuju u SAD.

    – Potvrđujemo partnerstvo Hrvatska i SAD i radujemo se daljem razvijanju privredne saradnje i poslovnih veza – poručio je Plenković na Tviteru.

  • Miodrag Linta: Zapadni centri moći odgovorni za krizu u BiH

    Miodrag Linta: Zapadni centri moći odgovorni za krizu u BiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da pojedini zapadni centri moći nose glavnu odgovornost za jednu od najvećih političkih kriza u BiH od završetka rata, jer su podržali nedemokratsku i anticivlizacijsku odluku Valentina Incka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH i nelegalan izbor Kristijana Šmita za visokog predstavnika.
    Linta ističe da određeni zapadni centri moći uporno pokušavaju da Srbima nametnu epitet genocidnog naroda, a istorijske činjenice nedvosmisleno ukazuju da su Srbi jedini narod nad kojim je u 20. vijeku zaista izvršen genocid i to na području nekadašnje zloglasne Nezavisne države Hrvatske.

    On navodi da brojni podaci pokazuju da Srbi ne samo da nisu počinili genocid nad Muslimanima već su imali velike žrtve širom BiH tokom građanskog rata, a to je potvrdio, između ostalih, i izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za stradanje naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine.

    “Jasno je da je krajnji cilj ukidanje Republike Srpske kao navodne genocidne tvorevine i stvaranje unitarne BiH pod dominacijom Bošnjaka. U toj funkciji je bio i Valentin Incko koji je 12 godina, kao visoki predstavnik, promovisao bošnjačke interese i često satanizovao srpski narod”, naveo je Linta.

    On dodaje da je Incko besramno, između ostalog, Dan Republike Srpske 9. januar upoređivao sa danom nastanka NDH, srpske zvaničnike sa nacistima i samo je Srbe okrivljivao za ratne strahote.

  • Politička kriza u BiH dodatno podigla tenzije u Srebrenici “Namjerno provociraju srbe da se izjasne o genocidu”

    Politička kriza u BiH dodatno podigla tenzije u Srebrenici “Namjerno provociraju srbe da se izjasne o genocidu”

    Politička kriza u koju je Bosna i Hercegovina ušla nakon nametanja zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, a potom i odgovora lidera stranaka iz Srpske, ali i parlamenta RS, na tu nametnutu odluku sada već bivšeg visokog predstavika, Valentina Incka, najviše se prelama preko leđa građana Srebrenice.

    Politički predstavnici, ali i građani Srebrenice, upozoravaju da se skoro sve političke krize u BiH prelamaju na njihovim leđima, što ih uporno vraća unazad i ne dozvoljava im da krenu naprijed.

    Međusobno povjerenje koje građani srpske i bošnjačke nacionalnosti u Srebrenici pokušaju da sagrade nemoguće je dok god ima političara koji će na tragediji, kroz koju su prošli stanovnici tog kraja u proteklom ratu, prikupljati jeftine političke poene.

    Predsjednik Opštinskog odbora SDS Srebrenica, Momčilo Cvjetinović, ističe da je najnovija kriza koja je nastala nakon nametanja „Inckovog zakona“ ponovo zategla nacionalne odnose na tom području.

    FOTO: SRNAFOTO: SRNA
    Momčilo Cvjetinović

    – Nacionalni odnosi se zatežu sa svakim događajem koji dira u ranu jednih ili drugih naroda. Do sada smo navikli da to uvijek bude na štetu srpskog naroda. Narodna skupština RS je svojim odgovorom na nametnuti zakon stala u zaštitu srpskih interesa i sva dešavanja koja sada imamo naravno da će ostaviti dubok trag na svima nama. Podjele u Srebrenici su bile evidentne i bez ovoga, a sada će biti još dublje – smatra Cvjetinović.

    Dodaje da su tenzije još više pojačane, te da međusobni odnosi Srba i Bošnjaka na području Srebrenice neće tako brzo biti normalizovani.

    Cvjetinović ističe da dodatno ulje na vatru dolijeva predsjednik Skupštine opštine Srebrenica, Ćamil Duraković, te pojedini bošnjački političari, ali i građani, koji namjerno provociraju Srbe i traže od njih da se izjasne da li je bilo genocida ili ne, kako bi onda mogli da pišu prijave protiv njih.

    – Imam dojavu s terena da se namjerno provociraju Srbi. Imate slučajeve da naiđete na nekoga s kim ste imali neki normalan odnos i da vam kaže: „Eto sad više ne smijete reći da nije bilo genocida“ ili da vam kaže: „'Ajde sad reci da nije bilo genocida“. U zakonu koji je nametnuo Incko nigdje ne stoji šta ako te neko namjerno provocira i pet puta te pita šta misliš o genocidu. Ima onih koji uporno ponavljaju to pitanje i kažu: “Do sada si negirao genocid, a sad ćeš u zatvor”. To ide u nedogled – tvrdi Cvjetinović.

    Dodaje da je očito da se namjerno „truju“ odnosi između srpskih i bošnjačkih komšija jer je očito da značajnom broju bošnjačkih političara tako nešto odgovara. Godinama na srebreničkoj tragediji prikupljaju političke poene, a neki imaju i materijalnu korist od toga, objašnjava on.

    – Nametanje bilo čega neće nikome donijeti ništa dobro. Očito je da se zloupotrebljavaju ratna dešavanja na ovom prostoru jer značajan broj ljudi živi od te priče – zaključuje Cvjetinović.