VRBAS Media

Autor: INFO

  • “To je nedopustivo!” Stanić ističe da već treće ljeto u UKC nema sistema za hlađenje prostora

    “To je nedopustivo!” Stanić ističe da već treće ljeto u UKC nema sistema za hlađenje prostora

    Predsjednik Odbora za zdravstvo SDS Slobodan Stanić rekao je da na pojedinim dijelovima UKC RS nije u funkciji nikakav sistem hlađenja prostora, te je pozvao rukovodstvo UKC i Ministarstvo zdravlja da hitno riješe ovaj problem.

    Podsjetio je da je u septembru 2018. godine, tačno pred nastupajuće Opšte izbore, svečano otvoren Univerzitetsko-klinički centar Republike Srpske uz slogan „Svi pod jednim krovom“. Međutim, on tvrdi da niko sve do sada nije rekao da pod tim krovom nije u funkciji nikakav sistem hlađenja prostora, ventilacije i prečišćavanja vazduha (HEPA filteri) što osoblju otežava rad, a pacijentima oporavak u ovim vrućim ljetnim danima.

    – Kada se tome doda činjenica da su nakon slučajeva tragičnih samoubistava u UKC RS blindirani i brojni prozori, lako možemo shvatiti kakvi su uslovi za boravak i liječenje pacijenata i rad osoblja u centralnom bloku. Naime, radi se o tome da je i pored zahlađenja u sobama temperatura dostizala 31 stepen, a u prošloj sedmici bilo je i preko 35 stepeni celzijusa – poručio je Stanić.
    On ističe da je takvo stanje na UKC već treće ljeto i da je ista situacija bila 2019. i 2020. godine.

    Za rekonstrukciju je potrošeno više od 100 miliona evra, a nisu rekonstruisane klinike za Ginekologiju i akušerstvo, kao ni Infektivna klinika. Ostaje nejasno šta je bilo sa sistemom za hlađenje, ventilaciju i prečišćavanje vazduha ako je rađena rekonstukcija– kazao je Stanić.

    Predsjednik Odbora za zdravstvo SDS zahtijeva od rukovodstva Univerzitetsko-kliničkog centra RS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite da hitno pristupe rješavanju ovoga problema, na koji se žali ogroman broj pacijenata i osoblja, jer visoke temperature u zatvorenom utiču i na proces oporavka pacijenata i uslove rada zaposlenih na UKC RS.

    – U centralnom bloku koji je bez sistema hlađenja prostora boravi oko 800 pacijenata i 1000 zaposlenih. I već treće ljeto niko ne poduzima ništa da se ovo pitanje riješi. Da stvar bude još teža, onkološki i hematološki pacijenti se nalaze na lokaciji stare hirurgije, gdje su uslovi još teži, a radi se o pacijentima sa najtežim oboljenjima – zaključio je Slobodan Stanić.

  • Prvi udžbenici čiju nabavku finansira grad Banjaluka isporučeni školi „Branko Radičević“

    Prvi udžbenici čiju nabavku finansira grad Banjaluka isporučeni školi „Branko Radičević“

    Prvi udžbenici za osnovce čiju nabavku finansira grad Banjaluka danas su isporučeni OŠ „Branko Radičević“.

    Upitanju je jedna od tri škole koja danas treba dobiti udžbenike i to škole „Jovan Cvijić“ te „Đura Jakšić“.

    Ostale osnovne škole će prema već utvrđenom rasporedu dobiti udžbenike u narednim danima. Kroz ovaj projekat grada Banjaluka ove godine će po prvi put udžbenici za sve osnovce biti besplatni.

    Danijela Kajkut iz Odjeljenja za obrazovanje omladinu i sport je rekla da je danas prema planu počela isporuka.

    – Škole će dalje svaka za sebe dalje raspoređivati udžbenike – rekla je Kajkut i napomenula da će ovaj projekat grada pomoći roditeljima koji neće morati kupovati dijeci udžbenike.

  • Detalji ubistva kod Dervente, komšije u nevjerici

    Detalji ubistva kod Dervente, komšije u nevjerici

    Dobro Tešendić jutros je zaklao svoju komšinicu Ružicu Tešendić u selu Gornji Detlak na području Dervente, potvrdili su nam mješatni ovog sela.

    Dodaju da je Tešendić u posljednjih mjesec dana nije bio psihički stabilan ali da ipak nisu očekivali da će se desiti ovakav zločin.

    “Svi smo u nevjerici, ne možemo da povjerimo da se nešto ovako desilo u našoj mjesnoj zajednici”, kažu mještani.

    Podsjetimo, ubistvo se desilo jutros gdje je ubijena starija žena a druga je povrijeđena.

  • Trivić: SNSD nastavlja s peticijom bez ikakve pravne snage, samo se kriju iza naroda

    Trivić: SNSD nastavlja s peticijom bez ikakve pravne snage, samo se kriju iza naroda

    Popredsjednica Partije demokratskog progresa (PDP) Jelena Trivić kritikovala je SNSD-ovo prikupljanje peticije, za koju kaže, da je bez ikakve pravne snage.

    On kaže kako je sramota što nakon odgovora iz Narodne skupštine Republike Srpske na, kako reče, nametnuti Inzkov zakon i prethodno postignut dogovor parlamentarnih stranaka, SNSD nastavlja sa stranačkom aktivnošću potpisivanja peticije koja je bez ikakve pravne snage.

    “Posebna je sramota što peticiju dijele po javnim institucijama i prisiljavaju ljude da potpišu”, rekla je potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić.

    Ona kaže da je organizovanje stranačkih aktivnosti u institucijama još jedan dokaz zarobljenosti institucija Srpske.

    “To je klasična i najniža zloupotreba pozicije vlasti za ostvarivanje stranačkih interesa i po ko zna koji put iskazivanje nepoštovanja prema republičkim institucijama. Također, da je to samo SNSD-ova stranačka aktivnost, govori i činjenica da niti jedna druga stranka nije pozivala da se potpiše peticija, pa ni njihovi koalicioni partneri, koji su ih do sada uvijek pratili u stopu u svemu. Ta peticija treba biti obustavljena, jer nas nigdje ne vodi, banalizuje jednu ozbiljnu temu, a narod stavlja u neprijatnu situaciju. Institucije i političari treba da rješavaju probleme, a ne da se kriju iza naroda”, kaže Trivić.

    Trivić kaže da je u redu reći da su pogriješili i obustaviti aktivnost, umjesto što nastavljaju sa peticijom koja od samog početka nema nikakvog smisla.

    “Treba se okrenuti ozbiljnoj državnoj politici, poštovanju institucija, a ne strančarenju, što je sada, ovom peticijom, na djelu. S druge strane, SNSD se svojevremeno hvalio članstvom od 200 hiljada ljudi, a peticiju je, kako nas SNSD izvještava, do sada potpisalo oko 100 hiljada ljudi, što znači da im je i njihovo članstvo reklo šta misli o tome. Narod Republike Srpske je pokazao razum i shvatanje situacije, u dobroj mjeri odbijajući da budu dio te stranačke igrarije. Mi znamo da će podatke ljudi iz peticije koristiti za svoje stranačke aktivnosti i da je to jedini razlog zašto ovo rade, ali korištenje jedne ovako ozbiljne teme, a povrh svega zloupotreba institucija u tu svrhu, nije primjereno, odgovorno, ni moralno”, zaključuje Trivić.

  • U Institutu u Banjaluci počelo testiranje brzim antigenskim testovima

    U Institutu u Banjaluci počelo testiranje brzim antigenskim testovima

    Institut za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci počeo je sa testiranjem uzoraka građana na virus korona brzim antigenskim testovima /BAT/, čija cijena iznosi 35 KM, potvrđeno je Srni u Institutu.

    Testiranje se obavlja svaki radni dan i subotom od 7.30 do 12.00 časova u krugu Instituta i nije potrebno zakazivanje termina.

    Iz Instituta navode da se nalazi mogu dobiti mejlom ili podići lično pola časa nakon testiranja brzim antigenskim testom.

    Prema zahtjevu, nalaz se izdaje i na engleskom i na njemačkom jeziku i ima kju ar kod.

  • Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    NAKON SASTANKA0

    Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    N. V. 38

    Foto: I. Š./Klix.ba

    Foto: I. Š./Klix.ba9 minFacebookMessengerTwitterEmailEmail

    Nakon sastanka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine novi visoki predstavnik Christian Schmidt se obratio novinarima kazavši da će iskoristiti svu snagu da ovu državu povuče ka EU, a prije toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.

    Prvi zadatak u Schmidtovoj agendi nakon preduzimanja dužnosti upravo je sastajanje sa članovima Predsjedništva BiH.

    “U skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom ću kao prvog partnera u svom radu vidjeti Predsjedništvo”, rekao je.

    Međutim, član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik nije želio prisustvovati sastanku iako je svoj dolazak prvobitno potvrdio. Kako je ranije saznao Klix.ba Dodik je u Predsjedništvu BiH odgovorio na pozivnicu, a kasnije je negirao da će doći zbog toga što je Narodna skupština RS-a odlučila da Srbi iz tog entiteta bojkotuju rad u državnim institucijama.

    “Žao mi je što danas nisu bila prisutna sve tri člana Predsjedništva. Prošle sedmice sam obaviješten da će 3. augusta sve trojica biti ovdje i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto”, prokomentarisao je Schmidt.

    On je uvjeren da će iznaći prilike da zajedno radi i sa Dodikom.

    “Sastajat ćemo se i sarađivati jer nam je to svima obaveza – da zajedno radimo u interesu države i ljudi BiH. Tako da ću nastaviti raditi sa svima i uvjeren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnim nivoima entitetima moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprinijeti”, rekao je.

    Iako smatra da bh. političari ne smiju čekati pomoć izvana kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.

    “Obavljat ću dužnost s čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristit ću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tijesnu saradnju sa Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2”, kazao je.

    Na kraju je naglasio kako nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.

    “Budite uvjereni da će tako i biti”, zaključak je Schmidta.

  • Džaferović: Od Schmidta očekujemo odlučnost na putu ispunjavanja Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma

    Džaferović: Od Schmidta očekujemo odlučnost na putu ispunjavanja Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma

    Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poželio je novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu uspješan rad u našoj zemlji u interesu građana BiH, regiona, Evrope i cijelog svijeta.

    “Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i ja smo održali sastanak s gospodinom Christianom Schmidtom. Prije svega dozvolite da se zahvalim novom visokom predstavniku na tome što je preuzeo ovako odgovornu ulogu u BiH”, kazao je.

    Džaferović smatra da je u ovom trenutku važno raditi na tome da BiH jednostavno mora nastaviti svojim reformskim putem.

    “Zato institucije BiH moraju funkcionisati i niko nema pravo da bojkotuje i opstruira rad institucija BiH. Obaveza funkcioniranja institucija BiH je dejtonska obaveza. Dejtonski sporazum nije švedski stol. Dejtonski sporazum se mora sprovoditi u cijelosti. Hitno treba pristupiti realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisiji, reformi ka NATO-u i na toj agendi trebamo raditi svi”, kazao je.

    Od Schmidta kao visokog predstavnika Džaferović očekuje da se u potpunosti ispuni obavezu prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Očekujemo odlučnost na tom putu u interesu svih naroda i svih građana u Bosni i Hercegovini. Dejtonska ravnoteža je nešto što uz EU i NATO put BiH i sve što smo usvojili kao rješenja u BiH omoguaćava da ova zemlja funkcionira normalno. Trebamo graditi BiH kao cjelovito i demokratsku državu u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom uz poštivanje prava svakog čovjeka i svakog naroda, bez obzira gdje ko živio u BiH”, izjavio je.

    Džaferović je kazao da nije dobro što danas na sastanku nisu bila prisutna sva tri člana Predsjedništva BiH.

    “Mislim da je Milorad Dodik napravio veliku grešku. Pozivam ga da u interesu onih za koje kaže da ih predstavlja i u svom interesu i one druge koji blokiraju rad institucija da prestanu tim jer ništa neće postići. Moramo raditi zajedno i puno je posla pred nama. Moguće je i nema druge alternative neće ići zajedno naprijed izgrađujući Bosnu i Hercegovinu”, kazao je.

  • Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić dočekali su danas u zgradi Predsjedništva novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

    Sastanak je počeo u 11:00 sati, a nakon njega će se učesnici obratiti novinarima.

    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika s izvršnom vlasti na nivou BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti. Tokom prijema Schmidt je kazao da će iskoristiti svoju snagu da napravi bolju budućnost u BiH te da će lobirati za ovu državu u mnogim stranim zemljama.

    Milorad Dodik nije došao na sastanak što je i najavio ranije zbog toga što ne podržava mandat novog visokog predstavnika te zbog toga što bojkotuje rad državnih institucija, kao što je i dogovoreno u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

  • Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je u ponedjeljak dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH najavivši provedbu reformi koje bi zemlji omogućile članstvo u Evropskoj uniji.

    U razgovoru za Glas Amerike (VOA) govorio je o aktuelnim političkim temama, odnosu prema bh. političarima, provedbi Zakona o zabrani negiranja genocida te o utjecaju Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na zemlje Balkana.

    Gospodine Schmidt, zvanično ste preuzeli dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH od gospodina Valentina Inzka. Koliko ste, do sada, imali priliku posmatrati političku klimu u BiH? Gdje ste uočili najveće nedostatke?

    Kada govorimo o političkoj klimi u BiH, temperature brzo rastu. Vidim pregrijavanje, a obično nakon toga slijedi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrijavanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke.

    Prethodnih dana ste svjedočili reakcijama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kako na rad međunarodne zajednice, tako i na Vaše imenovanje. Kazali ste da je sada politička klima pregrijana, ali da dolazi hlađenje. Šta ste konkretno mislili? Da li upravo na stavove političara iz RS-a koji negoduju Vaš dolazak u BiH?

    Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti. Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji.

    Pomenuli ste izmjene Izbornog zakona, a Bosnu i Hercegovinu 2022. godine očekuju Opći izbori. Ako vladajuće stranke u BiH ne postignu dogovor u vezi izmjena Izbornog zakona, da će biti moguće provesti izbore? Kako bi tada reagirala međunarodna zajednica?

    Izborni zakon već postoji. On treba biti poboljšan i izmijenjen. Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje.

    Prije samog odlaska iz BiH donio Zakon o zabrani negiranja genocida. U Federaciji BiH je prihvaćen, u Republici Srpskoj, očekivano, nije. Kako komentirate samu odluku o donošenju zakona, vrlo oštre stavove političara iz Republike Srpske i na koji način mislite da ga je moguće implementirati?

    Stavke u Zakonu su dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji. Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom. Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo.

    Kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo. Film “Quo vadis, Aida” rediteljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, šta prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome ko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti – “da se tako nešto nikada više ne smije desiti”. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to.

    Ispravno je kada kažete da trebamo imati pogled u budućnost, ali smo skoro svaki dan svjedoci nemira na političkoj sceni. Naprimjer, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da “ako neko pokuša da hapsi, privodi (referirajući se na Zakon o zabrani negiranja genocida, op.a.,) policija Republike Srpske će to sprečavati“, pozivajući sve ljude u Republici Srpskoj da “prilikom svakog saznanja o eventualnom djelovanju državnih organa, obavijeste nadležnu policiju”. Kakav je stav međunarodne zajednice u ovakvim i sličnim slučajevima?

    Ostajem pri stavu da je to tema za pravosuđe. To je objavljeno u Službenom listu BiH i odnosi se na cijelu zemlju. Imam povjerenje u pravosuđe da će se baviti time. S druge strane, ostaje politički aspekt gdje se postavlja pitanje – kako to može dovesti do cijele ove diskusije? Moramo razdvojiti entitete i historijsku odgovornost koju imaju pojedinci. Navest ću primjer Ratka Mladića i njegove presude pred Međunarodnim sudom u Haagu. I dalje imam jasan stav – moramo gledati naprijed.

    U Bosni I Hercegovini se očekuju određene reforme na međunarodnom planu u kontekstu dolaska Josepha Bidena u Bijelu kuću, ali i impliciranja Vašeg dolaska u BiH od strane njemačke kancelarke Angele Merkel. Njih dvoje dijele slično viđenje stanja u BiH. Kakvi su interesi Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na Balkanu i u BiH?

    Kada govorimo o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, riječ je o cjelokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije. Nažalost, tokom posljednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsilacija se poboljšala.

    S jedne strane, američki predsjednik Biden koji poznaje vladu, poznaje Sarajevo, teme o kojima se govori i sam je angažiran na tome. S druge strane, kancelarka Merkel koja je sada u posljednjim mjesecima svoga rada i vrlo intenzivno se angažira u okviru Berlinskog procesa. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika – govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve.

    Ovakva situacija konstantna je deset godina i niko ne govori o BiH. Treba li o zemlji govoriti tek kada dođe do konflikta? To se ne smije desiti jer je na stotine hiljada ljudi stradalo i ako to znači da moram biti neugodan i grub, to ću onda, zaista, i biti. Kada govorimo o vlasti, ne govorimo o vlastitim interesima i džepu, već o angažmanu. Naravno, ja shvatam i cjelokupnu situaciju i ne kritiziram jer želim, nego jer želim raditi uz kompromis. Ako imamo zemlju u kojoj samo stari pričaju bez postignutog dogovora, a istovremeno mladi odlaze vani, onda je to znak da se svi građani moraju uključiti u djelovanje i stvoriti određenu perspektivu. Tu govorimo o vladavini prava i perspektivama za mlade, jer, ipak, ovaj dio Europe treba biti domovina. Ne smijemo se pomiriti s tako velikim gubicima i odlascima mladih ljudi. Ja, svakako, neću.

  • Vučević potvrdio: Podnijete krivične prijave protiv Vučića i Vulina

    Vučević potvrdio: Podnijete krivične prijave protiv Vučića i Vulina

    Potpredsjednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da su Republičkom javnom tužilaštvu Srbije podnijete krivične prijave protiv predsjednika države Aleksandra Vučića i ministra policije Aleksandra Vulina sa, kako je rekao, navođenjem svih dokaza koji su se pojavljivali u medijima, a koji ih dovode u vezu sa kriminalim klanom Veljka Belivuka.Kako je rekao Vučević, u prijavi se traži da nadležno tužilaštvo utvrdi sve činjenice i “javnost dobije odgovor kakav zaslužuje”, prenosi N1.

    Predsjednik SNS Aleksandar Vučić ovaj potez je već najavio, i rekao da će se tako utvrditi istina da li su on i Aleksandar Vulin sarađivali i viđali se sa Belivukom.

    Inače, početkom decembra prošle godine, Vučević je Republičkom tužilaštvu podneo krivičnu prijavu protiv Aleksandra Vučića i njegovog brata Andreja, kako bi se utvrdilo da li su povezani sa slučajem “Jovanjica”, a krajem januara tužilaštvo je saopštilo da braća Vučić nemaju nikakve veze sa Jovanjicom.