VRBAS Media

Autor: INFO

  • Orban smatra da je vrijeme da mir stigne i u Evropu

    Orban smatra da je vrijeme da mir stigne i u Evropu

    Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je na uspostavljanje mira u Evropi, nakon samita o mirovnom sporazumu u vezi sa sukobom u Pojasu Gaze.

    On je na društvenim mrežama naglasio da sljedeće mora da bude uspostavljanje mira u Evropi, uz napomenu da se to može postići samo pregovorima.

     

    “Oružje je utihnulo, taoci su oslobođeni i mir vlada na Bliskom istoku. Predsjednik /SAD Donald/ Tramp je uspio! Sada je red na Evropu”, naveo je Orban.

    Prema njegovim riječima, uspjeh predsjednika Trampa u vezi sa postizanjem mira na Bliskom istoku dokazuje da nikada ne treba odbaciti pregovore.

    “Bez pregovora nema mira. Vrijeme je da mi, Evropljani, pratimo primjer predsjednika Trampa!”, poručio je Orban.

  • Bijela kuća objavila mirovni sporazum između Izraela i Hamasa koji je potpisan u Šarm el Šeiku

    Bijela kuća objavila mirovni sporazum između Izraela i Hamasa koji je potpisan u Šarm el Šeiku

    Bijela kuća objavila je sporazum koji je potpisan na mirovnom samitu o Gazi u egipatskom odmaralištu Šarm el Šeik, kojim se formalizuje plan za postizanje mira na Bliskom istoku, a koji je nazvan “Trampov mirovni sporazum”.

    Sporazum u Šarm el Šeiku, su, uz američkog predsjednika Donalda Trampa, potpisali egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, i u njemu se potpisnici obavezuju na “istorijsku predanost” sprovođenju dogovora.

    U dokumentu se navodi da potpisnici pozdravljaju istorijsku posvećenost i sprovođenje Trampovog mirovnog sporazuma od strane svih strana, kojim se okončava više od dvije godine duboke patnje i gubitaka, i otvara se novo poglavlje za region definisan nadom, bezbjednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta.

    – Podržavamo i stojimo iza iskrenih napora predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir na Bliski istok, zajedno ćemo sprovesti ovaj sporazum na način koji osigurava mir, bezbjednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući i Palestince i Izraelce – navodi se u sporazumu.

    Dodaje se da potpisnici razumiju da će trajni mir biti onaj u kome i Palestinci i Izraelci mogu da prosperiraju uz zaštitu svojih osnovnih ljudskih prava, garantovanu bezbjednost i poštovanje dostojanstva.

    – Potvrđujemo da se značajan napredak postiže saradnjom i održivim dijalogom i da jačanje veza među narodima i narodima služi trajnim interesima regionalnog i globalnog mira i stabilnosti. Prepoznajemo dubok istorijski i duhovni značaj ovog regiona za vjerske zajednice čiji su korjeni isprepleteni sa zemljom regiona – među njima hrišćanstvo, islam i judaizam – navodi se u sporazumu.

    Dodaje se da će poštovanje ovih svetih veza i zaštita njihovih mjesta nasljeđa ostati najvažniji u posvećenosti mirnom suživotu.

    – Ujedinjeni smo u našoj odlučnosti da demontiramo ekstremizam i radikalizaciju u svim njihovim oblicima. Nijedno društvo ne može da napreduje kada su nasilje i rasizam normalizovani ili kada radikalne ideologije ugrožavaju tkivo građanskog života. Obavezujemo se da ćemo se baviti uslovima koji omogućavaju ekstremizam i da ćemo promovisati obrazovanje, mogućnosti i međusobno poštovanje kao temelje za trajni mir – ističe se u sporazumu.

    Dalje se navodi da se potpisnici obavezuju “na rješavanje budućih sporova putem diplomatskog angažmana i pregovora, a ne silom ili dugotrajnim sukobom”.

    – Priznajemo da Bliski istok ne može da izdrži stalni ciklus produženog ratovanja, zastoja u pregovorima ili fragmentarnu, nepotpunu ili selektivnu primjenu uspješno dogovorenih uslova. Tragedije kojima smo svjedočili u protekle dvije godine moraju poslužiti kao hitan podsjetnik da buduće generacije zaslužuju bolje od neuspjeha prošlosti – piše u dokumentu.

    Takođe, potpisnici su se obavezali da teže “toleranciji, dostojanstvu i jednakim mogućnostima za svaku osobu, osiguravajući da ovaj region bude mjesto gdje svi mogu da ostvare svoje težnje u miru, bezbjednosti i ekonomskom prosperitetu, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost”.

    – Težimo sveobuhvatnoj viziji mira, bezbjednosti i zajedničkog prosperiteta u regionu, zasnovanoj na principima međusobnog poštovanja i zajedničke sudbine. U tom duhu, pozdravljamo napredak postignut u uspostavljanju sveobuhvatnih i trajnih mirovnih aranžmana u Pojasu Gaze, kao i prijateljske i obostrano korisne odnose između Izraela i njegovih regionalnih susjeda – ističe se u dokumentu.

    Potpisnici su se sporazumom obavezali da će “zajednički raditi na sprovođenju i održavanju ovog nasljeđa, gradeći institucionalne temelje na kojima buduće generacije mogu napredovati zajedno u miru”, kao i da će ostati posvećeni “budućnosti trajnog mira”.

    U Šarm el Šeiku održan je mirovni samit o Gazi kome su prisustvovali lideri iz tridesetak zemalja, koji su razgovarali o Trampovom mirovnom predlogu za Gazu, i postizanje mira između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.

  • Da li će elektroprivrede ispuniti planove za dekarbonizaciju?

    Da li će elektroprivrede ispuniti planove za dekarbonizaciju?

    Primjena Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i Sistema trgovanja emisijama (ETS) za ekonomiju BiH se bliži.

    Neke procjene su da bi to moglo koštati državu do 2030. godine od 722 miliona KM do čak 3,170 milijardi KM.

    Ipak, “Elektroprivreda Republike Srpske” i “Elektroprivreda BiH” imaju planove za korištenje obnovljivih izvora energije.

    “Prljavi” izvori iz termoelektrana
    Podsjećamo, obje elektroprivrede trenutno većinu električne energije proizvode iz “prljavih” izvora iz termoelektrana. Tako je cilj “Elektroprivrede BiH” da do 2030. godine 50 odsto ukupne električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora.

    Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, istakao je da ovo preduzeće ima spremne projekte iz obnovljivih izvora, ali brojne administrativne barijere, neusklađenost propisa od nivoa lokalne zajednice do državnog nivoa usporavaju ili potpuno blokiraju realizaciju projekata.

    “Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces dekarbonizacije i postupnog prelaska na obnovljive izvore energije, kroz provođenje započete pravedne tranzicije, pratiti stvaranjem uslova za masovniju izgradnju, nužno neophodnih, novih proizvodnih objekata”, kazao je Buljubašić i dodao da će zajednički djelovati sve tri elektroprivrede u BiH i dva nadležna ministarstva.

    Stanje u Republici Srpskoj
    Kada je u pitanju Republika Srpska, prethodne godine je usvojen Program korištenja obnovljivih izvora energije, koji do 2030. godine definiše konkretne ciljeve i mehanizme podsticaja.

    U ovom dokumentu stoji da “Elektroprivreda RS” planira razvoj 1.000 megavata kapaciteta OIE u narednoj deceniji, te da je istovremeno uspostavljen sistem izdavanja garancija porijekla za “zelenu” energiju.

    Takođe, piše da je sporazum sa Mađarskom vrijedan 140 miliona evra usmjeren na projekte energetske efikasnosti.

    Već se grade ili planiraju graditi HE Dabar, Bistrica, Buk bijela i druge.

    Kada je u pitanju treće preduzeće, “Elektroprivreda HZ HB” iz Mostara, oni nemaju problema jer u potpunosti proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.

    Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), rekao je za “Nezavisne novine” da obje elektroprivrede imaju značajne kapacitete proizvodnje iz hidroelektrana, i to nekih 40 odsto.

    “Ostalih 60 odsto je, zavisno od hidrološke godine, proizvodnja iz termoelektrana. Još uvijek imamo prostora i mogućnosti da se izgrade nove hidroelektrane, nove vjetroelektrane i solarne elektrane. To oni mogu realno dostići ukoliko počnu da rade. Međutim, ne radi se ništa na novim investicijama”, istakao je Bičakčić.

    Proizvodnja iz uglja
    Prema njegovim riječima, do 2050. godine će značajno učešće biti proizvodnja iz uglja.

    “U Americi i Njemačkoj se zalažu da ugalj i dalje ostane jedan od energenata. Imamo dovoljno prostora i vremena da se to do 2050. godine uredi i sagradi. Treba razmišljati o izgradnji modularnih nuklearnih elektrana ili eventualno vodonika iz obnovljivih izvora kao rezervno gorivo”, objasnio je Bičakčić.

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže da, kada posmatramo ovako kratak period do 2030. godine, možemo samo pričati o sprovodivosti tih konkretnih projekata.

    “Poznajući prošlost i period u kojem su se gradili ovakvi infrastrukturni projekti, možemo reći da je teško, pa skoro nemoguće ostvariti ove planove. Posebno složen proces ishodovanja dozvola, u koji su uključeni različiti akteri, ne nudi optimizam za izgradnju ovih proizvodnih kapaciteta do 2030. godine. Naravno, i da se ostvare ovi planovi, oni su samo jedan manji dio u cjelokupnoj priči o dekarbonizaciji. Ugalj je i dalje realnost BiH, iako smo se odlučili i obavezali ići u smjeru dekarbonizacije i postepenog izbacivanja termoelektrana na ugalj iz energetskog miksa, odnosno proizvodnje struje. Bez dugoročnog plana izgradnje novih proizvodnih kapaciteta nećemo ni postići puni efekat dekarbonizacije”, istakao je Harbaš.

    Istakao je da se zastojem izgradnje novih blokova u termoelektranama “Elektroprivrede BiH”, te sporom realizacijom infrastrukturnih projekata OIE dovelo do zastoja i planiranih gašenja drugih proizvodnih blokova, što indicira i dužu ovisnost od postojećih proizvodnih kapaciteta termoelektrana.

    “Ako posmatramo Indikativni plan razvoja proizvodnje 2021-2030 NOS-a, sa aspekta novih proizvodnih kapaciteta na prenosnoj mreži, on je u jako malom procentu realizovan”, dodao je Harbaš.

  • Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

    Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

    Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasjenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.

    Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.

    Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.

    Dodatni dokaz

    Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.

    Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi (Mike Huckabee) javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.

    Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar (Gideon Sa’ar) dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa (Richard Kemp), koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.

    Značajan doprinos

    Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita (Downing Street) tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa (Steve Witkoff), koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu sigurnost Džonatana Pauela (Jonathan Powell).

    “Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze”, saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.

  • Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, propada sve više preduzeća

    Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, propada sve više preduzeća

    Njemačka kriza, koja traje već duže vrijeme, i dalje se ogleda u rastu broja stečajeva.

    Trend se nastavio i u septembru, uz 10,4 posto više stečajnih postupaka nego prije godinu dana. Podaci pokazuju blagi pad u odnosu na 11,6 posto u avgustu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

    Podaci su za sada preliminarni i biće konačni tek nakon što se postupci okončaju, saopštio je Destatis u ponedjeljak. Statističari su istakli da sudski procesi obično traju do tri mjeseca, pa su podaci za jul sada potpuni.

    U tom mjesecu 2.197 preduzeća podnijelo je zahtjev za stečaj, što je 13,4 posto više nego u istom periodu prošle godine.

    Ukupni zahtjevi povjerilaca prema insolventnim preduzećima u julu iznosili su 3,7 milijardi eura, a najveći broj slučajeva odnosi se na sektor transporta i skladištenja.

    Vodeće revizorske agencije očekuju veći broj stečajnih postupaka ove godine nego prošle, koja je sa 21.812 slučajeva bila najteža od 2015. godine.

    Povećanje broja stečajeva bilo je očekivano zbog okončanja državne pomoći preduzećima nakon pandemije. To je takođe posljedica visoke cijene energije, prenapuhane birokratije i političke neizvjesnosti.

    Njemačka je, podsjetimo, prethodne dvije godine završila u recesiji, prenosi Fenix-magazin.

  • Vanredna sjednica Skupštine grada zbog stanja u vrtićima

    Vanredna sjednica Skupštine grada zbog stanja u vrtićima

    Cijena boravka djece u banjalučkim vrtićima mogla bi biti povećana za 85 KM, odnosno sa dosadašnjih 165 na 250 KM, o čemu će danas raspravljati odbornici Skupštine grada na vanrednoj sjednici.

    Jedina tačka dnevnog reda biće stanje u banjalučkim vrtićima, a pred odbornicima će se naći prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića o povećanju cijene boravka djece. Prema obrazloženju, ovim povećanjem trebalo bi da se obezbijede sredstva za uvećanje plata zaposlenih u javnim vrtićima.

    Dok odbornici budu odlučivali o prijedlogu, radnici banjalučkih vrtića danas su stupili u generalni štrajk, nezadovoljni jer njihovi zahtjevi za povećanje plata nisu ispunjeni.

    Predsjednica Sindikata radnika Centra, Slađana Mišić, potvrdila je da će vrtići tokom štrajka raditi po Aktu o minimumu procesa rada.

    “ Vrtići će raditi od 6.30 do 12 časova, a tačno u podne roditelji su dužni da preuzmu svoju djecu “kazala je Mišićeva.

    Ona je pozvala roditelje i poslodavce na razumijevanje i podršku, ističući da je borba zaposlenih za veće plate borba svakog poštenog radnika koji se može naći u sličnoj ili istoj situaciji.

  • Ruski naučnici u Srbiji predstavili najnoviju vakcinu protiv raka

    Ruski naučnici u Srbiji predstavili najnoviju vakcinu protiv raka

    Ruski naučnici predstavili su u Srbiji revolucionarno otkriće – najnoviju mRNK vakcinu protiv raka, a ako dođe do realizacije saradnje, Srbija bi mogla postati prva zemlja nakon Rusije u kojoj će ova vakcina biti dostupna pacijentima.

    Vakcina se razvija u okviru državnog projekta pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina, u koji je uključeno 17 vodećih ruskih instituta i univerziteta.

    Ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i položaj crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović rekao je da je vakcina protiv onkoloških bolesti razvijena na bazi mRNK tehnologije.

    On je pojasnio da se inovativna terapija kreira personalizovano za svakog pacijenta i, prema rezultatima pretkliničkih ispitivanja, pokazuje izuzetno visoku efikasnost u liječenju karcinoma.

    – Za razliku od klasičnih vakcina koje se koriste u preventivne svrhe, ova terapija aktivira imunološki sistem pacijenta da prepozna i uništi ćelije raka – rekao je Popović.

    On je istakao da Srbija želi da ovu inovativnu terapiju učini dostupnom onkološkim pacijentima, saopšteno je iz kabineta ministra Popovića.

    Planirano je da se ruska delegacija sastane i sa ministrom zdravlja Srbije Zlatiborom Lončarom, kao i rukovodstvom Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kada će biti razgovarano o stručnim aspektima, mogućnostima finansiranja i modelima saradnje.

    Rusku delegaciju, koju je predvodio član Ruske akademije nauka Aleksandar Gincburg, čine predstavnici Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja”, Ministarstva zdravlja Rusije i Ruskog fonda za direktne investicije.

    Cilj posjete je uspostavljanje saradnje u oblasti nauke i medicine, te predstavljanje nove mRNK vakcine protiv karcinoma srpskim zvaničnicima.

  • Poslije Trampove izjave, porasle akcije

    Poslije Trampove izjave, porasle akcije

    Akcije na evropskim berzama današnje trgovanje završile su u porastu, a rudarske kompanije su povratile tržišnu vrijednost, dok su trgovci pažljivo pratili novi trgovinski spor između Sjedinjenih Država i Kine.

    Panevropski STOXX 600 je porastao za 0,4 odsto, indeks frankfurtske berze DAX za 0,6 odsto, a londonski FTSE 100 za oko 0,2 odsto, koliko i francuski CAC 40, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Ovakvi iznosi uslijedili su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp juče saopštio da će sve biti u redu kada je riječ o trgovinskim odnosima sa Kinom.

    Ova Trampova izjava se može tumačiti da možda neće sprovesti u djelo svoju prijetnju da će uvesti “masovno povećanje carina” Kini.

    Kada je riječ o kompanijama, Lojds banka je zatvorila dan sa rastom od 0,9 odsto, nakon što je danas saopštila da izdvaja dodatnih 800 miliona funti za nadoknadu štete koja proizilazi iz skandala sa zloupotrebom finansiranja automobila.

    Evropske automobilske kompanije su završile trgovanje sa mješovitim uspjehom, pa je “Ferari” izgubio 4,1 odsto, kao rezultat vijesti da su njegovi dugoročni ciljevi profita bili ispod očekivanja.

     

    S druge strane, “Reno” je dobio 0,1 odsto, “Mercedes-Benc” skoro 0,5 odsto, a “Stelantis” blizu 2,7 odsto.

  • Stanivuković: Vratili su samo pola iznosa za bazen

    Stanivuković: Vratili su samo pola iznosa za bazen

    Jedan dio ljudi i dalje nastavlja osvetničku politiku prema Banjaluci. Sami su i zakuvali ovaj problem sa Gradskim olimpijskim bazenom. Imali smo ranije milion KM na ovoj stavci koji je SNSD skinuo amandmanima i sada vraćaju pola miliona što su svojom greškom i napravili. Danas, opet usvajaju svoj amandman da se samo 500.000 KM izdvoji za bazen, što nije dovoljno.

    Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković nakon današnje vanredne sjednice Skupštine Grada.

    Ističe da se vrlo lako može desiti da dobavljač preduzeće „Novoteks“ povuče sa računa 300.000 KM.

    -Može se desiti da dobavljač kaže mi skidamo sa računa ta sredstva i šta onda treba opet da uradimo, da idemo na Skupštinu i da tražimo još sredstava za bazen. Prema tome, mi danas možemo reći da su se stekli uslovi da bazen profunkcioniše, ali koliko dugo to ostaje nepoznato – naveo je gradonačelnik.

    Istile da bi bazen funkcionisao da je potrebno najmanje 1,2 miliona KM, što je gradska administracija i predložila odlukom koja je bila danas pred odbornicima.

    -Tražili smo ta sredstva za funkcionisanje bazena odnosno da SNSD vrati to što je i skinuo. Po toj logici, bazen sa tih 500.000 KM može funkcionisati mjesec i po, pod uslovom da dobavljač ne blokira račun – rekao je gradonačelnik.

    Ocijenio je da je današnja sjednica bila isprpljujuća, i da može reći da je bila korisna, jer je ovo privremeno rješenje.

    -Pozivam korisnike bazena da kada ovim sredstvima pokrenemo bazen da nastavimo dalje borbu da se pronalaze dodatna sredstva, jer sa ovim sredstvima se ne može izdržati do kraja godine – kazao je gradonačelnik.

    Podsjetio je da je dogovor na nedavno održanom sastanku sa predstavncima klubova korinsika bazena i odbornika bio da se obezbijede odnosno vrate sredstva koja su dovoljna da bazen funkcioniše do kraja godine, što današnjim usvajanjem amandmana nije ispoštovano.

    Kada je riječ o „Depot-u“ gradonačelnik je kazao da se može razgovarati o svim rješenjima i zaključcima koje je dala Skupština i preduzeća, ali da je uslov samo no što je rekao Sud, te ono što je rekao Štab za vanredne situcije, nadležno ministarastvo, a to je da deponija mora da funkcioniše.

    -To znači da sva druga rješenja koja budemo pronalazili moraju značiti funkcionisanje deponije. Grad Banjaluka je spreman da ide i u potragu za novom lokacijom, ali to ne odlaže ovo sada. Ići ćemo i da razgovaramo sa radnicima. Ovo je pitanje koje se tiče i drugih lokalnih zajednica koje odlažu otpad na deponiji u Ramićima, ali i Vlade Rpeublike Srpske. Riječ je o pola miliona stanovnika – naveo je gradonačelnik.

    Osvrunuo se i na pitanje zaposlenih u Centru za predškoslko vaspitanje i obrazovanje, ističući da im je ponuđeno maksimalno što se može u ovom momentu – dodatak na platu.

    -Nemamo sigurnost da potpišemo novi kolektivni ugovor, jer nam se uskraćuju prihodi i ne znamo da li ćemo imati budžet – kazao je gradonačelnik.

    Dodao je da je ova gradska administracija već pokazala dobru volju prema zaposlenim u Centru za predškolsko, jer im je plata povećana u dva navrata.

    -Važno je da svi funkcionišemo i da se vratimo na svoja radna mjesta, da boreći se ne narušavamo sistem funkcionisanja grada – zaključio je gradonačelnik.

  • Zakazana deložacija Depota

    Zakazana deložacija Depota

    Samo dan uoči zakazane deložacije, u Depotu, preduzeću koje godinama zbrinjava otpad grada Banjaluke i šire regije vlada neizvjesnost i ogorčenost, rekao je direktor Depota Ratko Јokić.

    Privatna firma Čistoća i njen kapital planiraju da sa parcele koju je Depot legalno platio Gradu izbace firmu koja je uložila skoro 40 miliona KM u razvoj sistema upravljanja otpadom, izgradnju infrastrukture i postrojenja za zaštitu životne sredine, naveo je Јokić.

     

     

    Prema informacijama iz preduzeća, Okružni privredni sud u Banjaluci namjerava da predmetnu parcelu ustupi Čistoći, iako, kako tvrde zaposleni u Depotu, ta firma nema potrebnu opremu, filtere, ekološku dozvolu, niti je registrovana za skladištenje i odlaganje otpada.

    – Ako se sutra sprovede deložacija, to će značiti da se daje prednost privatnom interesu nad javnim, a da se sistem koji funkcioniše godinama ruši bez ikakvog pravnog osnova – poručuju iz Depota.

    Direktor i svi zaposleni u Depotu danas su uputili apel predsjedniku Vlade Republike Srpske, ministru za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, ministru pravde, kao i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, tražeći hitnu reakciju i zaštitu preduzeća i zaposlenih radnika.

    – Sve ranije odluke kojima se pokušava oduzeti imovina su nezakonite i suprotne javnom interesu – navodi se u apelu.

    Hoće li u Banjaluci pobijediti opšti interes i zakon, ili će prevagnuti privatni apetiti i kapital pokazaće ishod deložacije koja je zakazana za sutra, upitao je Јokić.

     

     

     

    Skupština grada Banjaluka je danas donijela zaključak kojim se gradonačelnik obavezuje da pokrene postupak eksproprijacije parcele i uputi ga u dalju proceduru kako bi se sačuvala radna mjesta i spriječila ekološka katastrofa.

    Ipak, slučaj ima dublju pozadinu. Depot je izgubio pravo na predmetnoj parceli jer su nadležni u Gradskoj upravi propustili rok za žalbu na upis vlasništva firme Čistoća kao vlasnika. Nakon toga, Čistoća je dobila spor pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a potom i pred Višim privrednim sudom, čime su odluke postale pravosnažne.

    Depot je u međuvremenu podnio vanredni pravni lijek, tražeći reviziju svih ranijih odluka, uz tvrdnju da nisu objektivno sagledane činjenice i da Čistoća nema stvarno pravo na toj parceli.

    – Dok se pravna bitka nastavlja, sutrašnji dan mogao bi biti presudan – istakao je.