VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp za sada ne razmatra slanje “tomahavka” Ukrajini

    Tramp za sada ne razmatra slanje “tomahavka” Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da za sada ne razmatra nikakav sporazum koji uključuje isporuku raketa dugog dometa “tomahavk” Ukrajini i dozvolu da ih ta zemlja upotrebi za napade na rusku teritoriju.

    Na pitanje novinara u avionu Er Fors 1 o tome da li razmatra sporazum o “tomahavku”, on je rekao: “Ne, ne baš” i dodao da ”možda promjeni mišljenje”, prenosi Rojters.

    Si-En-En je prethodno prenio da je Pentagon Bijeloj kući dao zeleno svijetlo da se Ukrajini isporuče rakete “tomahavk”, ali da je konačna odluka o tome na Trampu.

    Američki predsjednik je u oktobru tokom radnog ručka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, rekao da radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer “ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju”.

    Tramp je o isporuci raketa dugog dometa razgovarao i sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.

    Rakete “tomahavk” imaju domet od oko 2.500 kilometara, što znači da, ako se ispale iz Ukrajine mogu da stignu do Moskve.

  • Dodik: Ideji Srpske nisu mogli da presude u režiranom procesu

    Dodik: Ideji Srpske nisu mogli da presude u režiranom procesu

    Predsjednik Milorad Dodik istakao je da ideji Republike Srpske nisu mogli da presude u režiranom procesu i da je na Sarajevu i Evropi da shvate da unitarna BiH ne postoji i da nikada neće postojati.
    Milorad Dodik – Foto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja
    Milorad DodikFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja
    – Nisu slomili Srpsku – učvrstili su je. Nisu porazili ideju – ojačali su je. Nisu oslabili mene – dali su mi novu snagu. Bacali su blato na Republiku, a iz tog blata izrasla je cvjetajuća volja naroda da voli, gradi i opstane – naveo je Dodik.

    Predsjednik je ukazao da ukidanje sankcija ljudima i kompanijama iz Republike Srpske, izjava Stejt departmenta da u Srpskoj vidi partnera stabilnosti, podrška Moskve i razumijevanje Kine govore o tome da Republika Srpska više nije meta, već faktor.

    Kolumnu predsjednika Milorada Dodika za “Politiku” prenosimo u cijelosti:

    Kada danas pogledam unazad, jasno je – od prvog dana nije se radilo o pravu, nego o politici. O politici koja je imala samo jedan cilj: da me politički eliminiše, a zatim da, bez otpora uništi Republiku Srpsku. Ali politika je moj teren. To nije bila moja slabost, nego moja prednost.

    Znam sam da će oni koji dolaze spolja pokušati da koriste institucije koje su sami stvorili i potčinili, ali nisam dozvolio da me uhvate nespremnog.

    Dok su oni zamišljali moje politiko nasljeđe, ja sam stvarao temelje svoje političke budućnosti. Dok su oni slavili moj “kraj”, ja sam pisao novo pogavlje političke snage Republike Srpske.

    Potrošili su posljednju želju uzalud.

    Majkl Marfi, ambasador koji je više ličio na guvernera nego na diplomatu, ubrzao je sve procese prije svog odlaska. Znao je da se bliži kraj Bajdenovoj administraciji i računao je da će, dok pažnja svijeta bude na Ukrajini, u magli tog rata završiti i sa Republikom Srpskom.

    Šmit, Trojka i njihovi izvršioci u sudu i tužilaštvu prešli su u panični tempo. Činili su sve da me sruše prije nego se promijeni svjetski kontekst.

    Zato sam morao i lično da se borim za svako pravo, pa i ono najosnovnije – ljudsko dostojanstvo. Nakon teške hirurške intervencije, morao sam pred ljekarima iz Sarajeva dokazivati da sam operisan i da nisam u stanju da prisustvujem ročištima.

    To dovoljno govori o tome koliko su bili opsjednuti – nisu željeli presudu, željeli su poniženje.

    U toj borbi najveći saveznik bio mi je narod Republike Srpske. Svaki osmjeh, svaka riječ podrške, svaki stisak ruke bili su dokaz da razumijemo jedni druge i da dijelimo isto – ljubav prema Republici Srpskoj.

    Ponosan sam što ni u jednom trenutku nije bilo tenzija prema našim komšijama Bošnjacima. To je dokaz da Republika Srpska nije protiv nikoga – ona je brana da BiH ne bude protiv Srba. Narod je znao da branim Republiku, a ne sebe. I zato smo izdržali zajedno.

    U toj borbi je ogroman udio mog tima. Znam da često djelujem kao neko ko sam nosi teret politike, ali istina je da su uz mene stotine ljudi koji svakodnevno čuvaju institucije Republike Srpske.

    Željka Cvijanović postala je stub naše diplomatije – smirena, dostojanstvena, uvijek odlučna. Ana Trišić Babić – tiha, precizna i britka sablja, sposobna da u pravom trenutku povuče pravi potez. Tu su i svi ministri, premijeri, poslanici, odbornici, načelnici, saradnici, ljudi iz kabineta, koji su trpjeli pritiske ne zato što su nešto skrivili, nego zato što služe Srpskoj.

    Posebno ističem i koalicione partnere – nismo uvijek mislili isto, ali smo znali kad moramo misliti zajedno. Dok je opozicija paradirala po Sarajevu i ambasadama, nudeći “kooperativnost” strancima, mi smo dokazali da postoje ljudi koji Republiku Srpsku ne prodaju ni za vlast, ni za obećanja.

    Bio sam ispred progonitelja jer sam shvatio da su glupani koji misle da jednim režiranim procesom mogu suditi ideji. Ideja Republike Srpske je starija, dublja i jača od svakog njihovog plana. Ona je rođena iz žrtve, u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, i ne može se poništiti presudom. Ako razumiješ tu ideju – razgovaraćeš. Ako ne razumiješ – izgubićeš.

    Izdržali smo jer smo, u presudnim trenucima, bili jedinstveni. Opozicija je odbila da okupimo sve političke snage u vladu nacionalnog jedinstva, ali sam osjetio da je narod bio jedinstven. Znao je da se ne branim ja – brani se Republika.

    Sačuvali smo Srpsku jer smo njegovali prijateljstva. U Budimpešti i Moskvi imamo iskrene prijatelje. Rusija ostaje jedna od ključnih sila svijeta i naš pouzdan partner u borbi za Dejton i suverenitet. Mađarska, pod Viktorom Orbanom, izdržala je sve pritiske i pokazala kako izgleda politika zdravog razuma.

    I Srbija – ona je više od prijatelja, ona je matica. Drina nije granica, nego kičma srpskog naroda. Srbija je uvijek stajala uz nas, i kada je bilo teško, i kad su svi ćutali. Na svakom koraku, na svakom mejstu, u svakoj prilici Srbija je ukazivala na nepravdu koja se čini Republici Srpskoj. Tamo gdje se naš glas nije mogao čuti, Srbija je govorila u naše ime.

    U danu izricanja prvostepene presude u Banjaluku su došli predsjednik Aleksandar Vučić i Njegova svetost patrijarh Porfirije. I u ljudskom i političkom pogledu to mi je mnogo značilo. Sve vrijeme bio sam u stalnom kontaktu i susretima sa predsjednikom Vučićem. On je čovjek ogromnog iskustva i izuzetne radne etike. I on je u svakom uspjehu koji smo napravili, i onim što ste mogli da vidite, ali važnije – onim što se desilo van domašaja kamera i javnosti.

    Administracija predsjednika Trampa unijela je promjenu. U Dohi, Minhenu, Budimpešti – svuda su slali poruku: Amerika se vraća zdravom razumu. Trampova politika je politika prave Amerike, naroda koji je umoran od elitnih projekata, od globalne korupcije i lažnih vrijednosti. Zato smo mogli lako da se razumijemo. Јer ni mi, ni on, nismo služili moćnima – služili smo narodu.

    Nisu slomili Srpsku – učvrstili su je. Nisu porazili ideju – ojačali su je. Nisu oslabili mene – dali su mi novu snagu. Bacali su blato na Republiku, a iz tog blata izrasla je cvjetajuća volja naroda da voli, gradi i opstane.

    Oni su izgubili sve. Njihov problem je što nemaju vrijednosti – imaju samo gazde. A njihove gazde su izgubile kod svog naroda.

    Naš otpor danas se vidi svuda. Ukidanje sankcija ljudima i kompanijama iz Republike Srpske, izjava Stejt departmenta da u nama vidi partnera stabilnosti, podrška Moskve i razumijevanje Kine – sve to govori jedno: Republika Srpska više nije meta. Ona je faktor.

    Savjet bezbjednosti UN potvrdio je ono što mi znamo odavno – rješenja za BiH ne dolaze spolja, već iz dogovora izabranih predstavnika.

    Nije nas mogla slomiti sila, ni pokolebati nepravda.

    Na Sarajevu i Evropi je da shvate – njihova unitarna BiH ne postoji i nikada neće postojati. Naš narod je izdržao i pokazao koliko može. To da nas slome – nemaju snage. To da nas polome – nemaju načina. Ostaje im samo da prelome – i to pametno.

    Јer Republika Srpska je slobodna. Ne silom. Ne osvetom. Nego vjerom, jedinstvom i razumom. A to su temelji koji ne padaju

     

  • Termoelektrana Gacko ponovo na mreži – kvar uspješno otklonjen, sistem stabilan

    Termoelektrana Gacko ponovo na mreži – kvar uspješno otklonjen, sistem stabilan

    Termoelektrana Gacko, nakon završenih radova, ponovo je priključena na elektroenergetsku mrežu Republike Srpske, čime je potvrđena stabilnost sistema i efikasno djelovanje stručnih timova ovog energetskog giganta.

    Podsjetimo, nakon objave predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića o privremenom prekidu rada bloka, direktor Rudnika i Termoelektrane Gacko, Maksim Skoko, odmah je informisao javnost o stanju u postrojenju.

    – Nakon pedeset sedam dana (1.370 sati) neprekidnog rada, blok Termoelektrane Gacko je 1. novembra u jutarnjim časovima morao privremeno da prekine proizvodnju zbog kvara na kotlovskom postrojenju – pucanja cijevi u donjem radijacionom dijelu kotla. Mjesto kvara bilo je pristupačno za sanaciju i radovi su završeni u rekordnom roku, što je omogućilo povratak bloka na mrežu – naveo je Skoko.

    On je dodao da je kvar saniran uz zamjenu sedam cijevnih koljena, te da je zastoj iskorišten i za dodatne tehničke provjere i otklanjanje manjih nedostataka.

    Prema njegovim riječima, do 31. oktobra u RiTE Gacko je proizvedeno 103% planirane količine električne energije u odnosu na plan za prvih deset mjeseci, dok zalihe uglja trenutno prelaze 100.000 tona.

    Skoko je istakao da RiTE Gacko nastavlja da radi posvećeno, stručno i transparentno, u interesu stabilnosti energetskog sistema Republike Srpske i građana koji od nje zavise.

  • Tramp o Putinu i Siju: Snažni lideri sa kojima se ne treba igrati

    Tramp o Putinu i Siju: Snažni lideri sa kojima se ne treba igrati

    Lideri Rusije i Kine, Vladimir Putin i Si Đinping, snažni su i pametni ljudi s kojima se ne treba igrati, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp u intervjuu za televiziju Si-Bi-Es.
    Donald Tramp (Foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL) –
    Donald Tramp (Foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL)
    – Obojica su odlučni i promišljeni. Obojica su izuzetno snažni lideri. Sa takvim ljudima se ne treba igrati – istakao je šef Bijele kuće.

    Tramp je priznao da Rusija raspolaže velikim zalihama nuklearnog oružja. Prema riječima političara, on je o tom pitanju razgovarao i sa Moskvom, kao i sa Pekingom, o pitanju denuklearizacije.

    – Smatram da bi trebalo da preduzmemo nešto u pogledu denuklearizacije i zaista sam o tome razgovarao i sa predsjednikom Putinom i sa predsjednikom Sijem – dodao je američki lider.

    On je takođe ponovo najavio planove da sprovede nuklearne probe.

    – Moramo da vidimo kako to funkcioniše. Razlog zbog kojeg govorim o testiranjima je taj što je Rusija najavila da namjerava da izvrši probu, Sjeverna Koreja stalno sprovodi testiranja. I druge zemlje takođe. Mi smo jedina zemlja koja ne vrši probe. Ne želim da budemo jedina zemlja koja ne sprovodi testiranja – naglasio je šef države.

    Odgovarajući na konstataciju voditelja da Moskva testira samo sisteme za isporuku, a ne nuklearno oružje, Tramp je saopštio da Rusija i Kina navodno sprovode nuklearne probe, ali da o tome ne govore.

    Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio da je Rusija uspješno testirala podvodni bespilotni dron “posejdon” na nuklearni pogon, koji premašuje snagu “sarmata”, kao i raketu “burevesnik”, američki lider Donald Tramp izjavio je da će SAD ponovo pokrenuti testiranja nuklearnog oružja, nakon pauze od tri decenije, i da je “zbog programa testiranja drugih zemalja”, naložio Ministarstvu rata da počne sa testiranjem američkog nuklearnog oružja “na ravnopravnoj osnovi”.

    Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da će Moskva postupati u skladu sa situacijom ako neka zemlja prekrši moratorijum na nuklearna testiranja i dodao da Vašington nije obavijestio Moskvu o namjeri da sprovede takve probe.

  • Oglasio se MUP Srbije o incidentima ispred Skupštine

    Oglasio se MUP Srbije o incidentima ispred Skupštine

    ​Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije identifikovali su i priveli 37 ljudi koji su učestvovali u ”narušavanju javnog reda i mira i izazivanju incidenata tokom neprijavljenog javnog okupljanja” u nedjelju uveče ispred Narodne skupštine Srbije, saopšteno je iz MUP-a.

    ”Policija intenzivno radi na identifikaciji i pronalaženju ostalih učesnika koji su svojim postupcima ugrožavali bezbjednost građana i javne imovine”, navodi se u saopštenju.

    Dodaju da će policija nastaviti da „dosljedno primjenjuje sve zakonske mere u cilju očuvanja javnog reda, mira i bezbjednosti svih građana”, prenosi Tanjug.

    Podsjećamo, Dijana Hrka započela je ranije u nedjelju štrajk glađu u blizini Skupštine Srbije.

    Hrka je tokom memorijalnog skupa u Novom Sadu u subotu najavila da će stupiti u štrajk sa zahtjevom da se utvrdi odgovornost za smrt njenog sina i ostalih nastradalih u padu nastresnice, a u nedjelju je, kako prenose mediji, navela i nove zahtjeve, a to je raspisivanje izbora i da se puste iz pritvora svi studenti koji su, prema njenim riječima, protivpravno lišeni slobode.

  • Vladimir Štimac uhapšen u Beogradu

    Vladimir Štimac uhapšen u Beogradu

     Kako nezvanično saznaju srpski mediji, sinoć su, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili blokadera Vladimira Štimca.

    Kako navode mediji u Srbiji, Štimac je tokom cijelog dana, podstrekavao na nasilje ispred Skupštine Srbije, huškao nasilnike da napadnu Pionirski park i policijske službenike koji su obezbjeđivali taj skup.

    Štimac je, kako se saznaje, uhapšen zbog pozivanja na nasilnu promjenu ustavnog uređenja i podstrekavanja na nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu.

     

  • Univerzitet u Banjaluci 50 godina posvećen znanju i nauci

    Univerzitet u Banjaluci 50 godina posvećen znanju i nauci

    Univerzitet u Banjaluci 7. novembra proslaviće 50 godina posvećenosti nauci, znanju i mladima, prisjećajući se puta od prvih indeksa do jedne od najznačajnijih visokoškolskih ustanova u regionu.

    Univerzitet u Banjaluci 7. novembra obilježava 50 godina rada.
    Rektor Radoslav Gajanin ističe kontinuitet i međunarodnu saradnju.
    Dekanica Dragana Purković Macan i profesor Miroslav Malinović govore o razvoju i značaju Univerziteta.
    Studentski parlament naglašava kvalitet studiranja i praksu.
    Studenti najveći potencijal Univerziteta
    Tokom pola vijeka postojanja i rada banjalučki Univerzitet postao je temelj akademskog i društvenog razvoja, a prema riječima rektora Radoslava Gajanina, 50 godina Univerziteta svjedoči o snazi vizije, predanosti i trajnoj misiji visokog obrazovanja.

    “Ponosni smo na postignuto, ali smo i svjesni odgovornosti da očuvamo i unaprijedimo ono što su stvorile generacije prije nas”, kazao je Gajanin za “Nezavisne novine”.

    On je naglasio da Univerzitet u Banjaluci danas aktivno učestvuje u brojnim međunarodnim projektima, ostvaruje saradnju sa prestižnim univerzitetima širom svijeta i ostaje posvećen razvoju nauke i studentima kao svom najvećem potencijalu.

    “Naš zadatak je da mladima omogućimo uslove za kvalitetno obrazovanje, istraživanje i stvaralaštvo, kako bi upravo oni bili nosioci razvoja društva u godinama koje dolaze”, istakao je Gajanin, dodajući da ovaj jubilej predstavlja priliku da se prisjete svih koji su u proteklih pet decenija ugrađivali svoj rad, znanje i entuzijazam u razvoj ove institucije.

    Većina studenata na budžetu
    Svoj rad, znanje i entuzijazam u razvoj Univerziteta ugrađivala je i ugrađuje Dragana Purković Macan, dekanica Akademije umjetnosti, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da 50 godina nije dug period, ali da je u njemu mnogo urađeno za Univerzitet.

    “Univerzitet se zaista razvija u pravom pravcu i napredan je. Imamo zadovoljavajući broj studenata i trudimo se da iz godine u godinu poboljšamo kvalitet rada i da poboljšamo uslove našim studentima. Takođe, ono što nam je jako bitno jeste da nam dolaze studenti iz drugih država, najčešće iz država okruženja, i da su jako zadovoljni. Ono što je takođe pozitivno jeste da kod nas većina studenata studira na budžetu, mali je broj samofinansirajućih”, ističe ona za “Nezavisne novine” i dodaje da svi studenti koji dođu studirati na banjalučki Univerzitet budu jako zadovoljni uslovima studiranja.

    Univerzitet stasao u renomiranu instituciju
    Dio Univerziteta još od 1999. godine je i Darko Tomaš, sada univerzitetski profesor i gradonačelnik Prnjavora, a te davne godine brucoš Ekonomskog fakulteta.

    Kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, gledajući s ove distance, nije pogriješio što je izabrao Univerzitet u Banjaluci i Ekonomski fakultet, a upravo ljudi koji su tada radili na fakultetu bili su najveći razlog zašto je došao i ostao u toj visokoškolskoj ustanovi.

    “Nakon više od 25 godina koliko sam aktivan na Ekonomskom fakultetu, u svim sferama, moram reći da se Ekonomski fakultet, ali i cijeli univerzitet, od tog perioda do danas i više nego razvijao te da je sve ono što je učinjeno posljednjih godina bilo u korist prije svega studenata, a onda i svih zaposlenih”, kaže Tomaš.

    Prema njegovom mišljenju, Univerzitet je stasao u renomiranu instituciju i može biti na ponos Banjaluci, Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ali i mnogo šire.

    Razvojna faza osamdesetih godina kao inspiracija
    Mnogo o Univerzitetu zna i Miroslav Malinović, profesor i jedan od autora monografije o ovoj visokoškolskoj ustanovi, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je formiranjem Univerziteta 1975. godine omladina iz Banjaluke i cijele Krajine dobila visoko obrazovanje u svom gradu.

    “Mislim da je doprinos tih školovanih kadrova na razvoju društva u zadnjih 50 godina vjerovatno najvažniji doprinos Univerziteta”, navodi on.

    Malinović objašnjava da banjalučki Univerzitet ima dva kampusa, jedan na desnoj obali Vrbasa gdje su smješteni Pravni, Ekonomski, Tehnološki i Mašinski fakultet, te drugi gdje je smještena zgrada Rektorata, a koji je sve do 2004. godine služio za vojne namjene.

    Kada je riječ o budućnosti, profesor Malinović ističe da neki detalji iz razvojnih faza Univerziteta iz osamdesetih godina mogu poslužiti kao inspiracija.

    “To je vrijeme kada je Univerzitet veoma intenzivno sarađivao sa privredom, kada su radnici privrednih društava iz Banjaluke i cijele regije bili zaposleni u raznim vidovima nastave na Univerzitetu i kada se osjetila jaka sinergija između realnog sektora i akademija”, navodi Malinović za “Nezavisne novine”.

    Položaj studenata na dobrom nivou
    A upravo o vezi akademske zajednice i privrede govori i Ana Sibinčić, predsjednica Studentskog parlamenta banjalučkog Univerziteta, ističući da je obavljanje stručne prakse iz godine u godinu sve bolje organizovano.

    “Sve više preduzeća, generalno privreda, ima sluha za to i omogućavaju nam da obavljamo praksu. Konkretno, govorim za Ekonomski fakultet jer sam student tog fakulteta. Imamo lijep i širok spektar i preduzeća i ustanova gdje možemo da obavimo praksu. Treba još više da spremamo studente za taj realni svijet, za ono što dolazi poslije fakulteta”, kaže ona.

    Prema njenim riječima, položaj studenata danas je na dobrom nivou, a osim mnogih beneficija, u posljednje vrijeme mnogo je urađeno i na polju infrastrukture, što je, prema njenim riječima, od velikog značaja za studente.

    “Ove godine smo na Generalnoj skupštini Evropske studentske unije u Banjaluci imali sastanke i debate na temu školstva i možemo se pohvaliti da nigdje na svijetu studiranje nije ovako jeftino, a i život u domu je besplatan”, kaže Sibinčićeva za “Nezavisne novine”.

    Bogat program povodom jubileja
    Inače, povodom pola vijeka rada pripremljen je bogat i sadržajan program, a svečana akademija zakazana je za petak, 7. novembar, u 12 časova u Kulturnom centru Banski dvor.

    Osim toga, biće otkrivena i bista prvom rektoru Univerziteta, te služen pomen poginulim studentima i radnicima. Takođe, tokom narednih dana biće upriličena i promocija doktora nauka te održane konferencija posvećena nauci i studentski naučnostručni skup.

     

  • BiH na udaru sve veće opasnosti od poplava, suša i požara

    BiH na udaru sve veće opasnosti od poplava, suša i požara

    Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i šumske požare, sa značajnom posljedičnom ekonomskom štetom. To je navedeno u dokumentu “BiH i Ujedinjene nacije – Okvir saradnje za održivi razvoj za period 2026. do 2030”.

    Dokument je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH

    Klimatske promjene

    “Klimatske promjene predstavljaju značajne rizike, sa čestim katastrofama, prvenstveno poplavama i šumskim požarima, otkrivajući slabosti u pripravnosti za katastrofe i politikama koje se odnose na životnu sredinu”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Naglašeno je da degradacija vode, vazduha, šuma i poljoprivrednog zemljišta, u kombinaciji sa gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama, ugrožava ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i sigurnost hrane.

    “Opasnosti povezane s klimom, kao što su poplave, klizišta i šumski požari, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa, unapređenje spremnosti zajednice i ulaganje u strategije prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i ekonomskih resursa”, naglašeno je u dokumentu.

    Povećan broj elementarnih nepogoda

    Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da je očigledno da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda, i to u apsolutno svakom godišnjem dobu.

    “Da li su to kiše, požari, poplave, snjegovi… U zadnje dvije godine smo imali velike požare u Hercegovini, potom poplave na području Prijedora, Laktaša… U FBiH je bila velika tragedija u Jablanici. Da li moramo da se u narednom periodu dodatno posvetimo zaštiti i spasavanju, te prevenciji, odnosno smanjenju rizika? Apsolutno”, ističe Trninić za “Nezavisne novine”.

    Poznato je, dodaje, koje su slabe tačke kada je riječ o Republici Srpskoj i na tome će se, uvjerava, u narednom periodu raditi.

    “Što se tiče konkretno požara, moramo da uradimo posebne sisteme za rano upozoravanje od požara. Kada je riječ o poplavama, moraju da se urede korita rijeka, slivovi, te da se podigne i svijest, što je možda najbitnije”, naglašava Trninić.

    Srbija je, kaže, ogromna sredstva uložila u sistem zaštite i spasavanja te imaju devet helikoptera za gašenje požara, a u jednom danu su imali registrovanih 680 požara.

    U Bijeljini u jednom danu 25 požara

    “U Bijeljini je u jednom danu zabilježeno 25 požara. U većini slučajeva je bio u pitanju ljudski faktor. A i kod poplava… Znate onu staru narodnu: u vodu sve što bacite voda će vam vratiti. Osnovno je da se mora podići svijest svih nas, a onda i svi mi da zajedno dodatno radimo”, naglašava Trninić.

    Baš kako je naveo, u Semberiji je 7. jula ove godine buknulo 25 požara. I budimo precizniji, ne u jednom danu, već u tri i po sata – od 13.30 do 17 časova.

    Toliki broj požara u tako kratkom periodu ne pamti Mile Spasojević, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina, koji se ovim poslom bavi 32 godine.

    “Godine 2007. bilo je 16-17 požara, isto u popodnevnim satima, ali 25 nije bilo nikada”, priča Spasojević za “Nezavisne novine”.

    Svake godine će, očekuje, biti sve više intervencija te dodaje da imaju dovoljno vatrogasaca, a zadovoljni su i opremom.

    “Ali, hoću da vam kažem – ne možemo mi nabaviti, pa i da smo radili neki plan, ne bismo mogli predvidjeti da će u tri sata biti 25 aktivnih požara. U tom momentu ja sam digao kompletnu jedinicu, sva vozila. Ljudi zovu, a ja kažem: ‘Nemam šta poslati’. Sreća je što niko nije nastradao. Ali je takav vjetar duvao da je vatru nosilo prema kućama i autima. Naravno, bude panike”, prisjeća se Spasojević.

    Česte poplave

    Pored požara, česte su i poplave, pogotovo u nekim lokalnim zajednicama. Poplave u oktobru 2024. godine, kako je istaknuto u spomenutom dokumentu, dodatno su naglasile potrebu za smanjenjem rizika od katastrofa i mjerama klimatskog prilagođavanja, a koje treba usvojiti na različitim nivoima vlasti.

    Podsjetimo, u noći sa 3. na 4. oktobar 2024. godine u kataklizmi koja je u Donju Jablanicu sa sobom donijela bujicu kamenja i vode stradalo je 19 osoba.

  • Razoran zemljotres u Avganistanu: Najmanje 20 mrtvih, na stotine povrijeđenih

    Razoran zemljotres u Avganistanu: Najmanje 20 mrtvih, na stotine povrijeđenih

    Najmanje 20 judi poginulo je, a više od 320 je povrijeđeno u zemljotresu jačine 6,3 stepeni Rihterove skale koji je pogodio sjever Avganistana.

     

     

    Do zemljotresa je došlo oko jedan čas poslije ponoći, a epicentar potresa bio je na oko 28 kilometara dubine, javlja Hindustan tajms.

     

  • Odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, samo jedan “kadar” ostaje

    Odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, samo jedan “kadar” ostaje

    SARAJEVO – Možete li se sjetiti ijednog političara koji je u posljednje tri decenije napustio BiH? Ako vam to ne polazi za rukom, nije do vas – ogromne su šanse da takav ne postoji.

    Trbuhom za kruhom iz BiH odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, konobari, građevinari i mnogi drugi profili naših radnika, te, najčešće u članicama Evropske unije lako pronalaze posao.

    Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da nema informaciju da je iz BiH otišao ijedan političar.

    “Oni su zadovoljni, a radnici nisu. Radnici su nezadovoljni platama, ali i troškovima života. Svaki dan rastu cijene, od voća, povrća i tako dalje. Čak su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj cijene faktički iste, a plate su tamo tri puta veće”, kaže Kurtović za “Nezavisne novine”.

    “Pa gdje će političar”?
    Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog savjeta BiH, daje slikovit odgovor na pitanje može li se sjetiti ijednog političara koji je napustio BiH.

    “Pa gdje će političar? Vidite, ja sam imao jednu diskusiju ne samo za političare, nego za javni sektor. Bio je komentar: ‘Znate, u privatnom sektoru su male plate i zbog toga radnici odlaze vani, a u javnom su dobre i ljudi neće da idu.’ Moj komentar je glasio: ‘Ne, nego su radnici u realnom sektoru radna snaga koja treba Evropi.’ Kome treba jedan službenik iz opštine? Hajde da budemo otvoreni. Vidite, kod nas je, nažalost, politika postala ozbiljno zanimanje i profesija od koje se može lijepo živjeti. Sve dok je to tako, ja mislim da ovo društvo neće ići značajno naprijed”, kaže Smailbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su političari u BiH zaštićena vrsta, te da je prvo pitanje koje se postavlja – šta bi oni mogli raditi u inostranstvu, jer malo ko od njih govori strani jezik.

    “Logično je da se neće odreći privilegija i života koji je udobniji od 90 odsto stanovnika u BiH da bi radili na gradilištima fizičke poslove, gdje ne bi imali lične vozače, obezbjeđenje, neograničeno telefoniranje na račun poreskih obveznika, pristup javnim resursima kao da su njihova privatna svojina”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Odlaze oni koji su potplaćeni
    Odavde, dodaje ona, odlaze oni koji su potplaćeni, čiji rad nije cijenjen, a obrazovani su.

    “Zašto bi išli oni kojima je politika obezbijedila život kao bubregu u loju”, pita Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Procjene pokazuju da na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez 25.000 ljudi. Najviše nam odlaze mladi i kvalifikovani radnici, a to povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti u BiH.

    Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva
    Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine.

    U ovom momentu niko ne zna tačan broj građana BiH u iseljeništvu. Postoji jedino procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH.

    Međutim, mnogi osporavaju relevantnost ove procjene, te podsjećaju da nije poznato ni koliko građana živi trenutno u BiH, jer popis nije urađen od 2013. godine.