Autor: INFO

  • Autorke podigle glas: “Humana česma” u centru Banjaluke je plagijat

    Autorke podigle glas: “Humana česma” u centru Banjaluke je plagijat

    “Humana česma” u centru Banjaluke je plagijat i demantujemo da imamo bilo kakve veze sa njom, kažu za BL portal autorke Vladana Milanović i Dragana Zorić, pobjednice konkursa za dizajn javne gradske česme organizovanog u okviru gradskog projekta “Male intervencije”.
    Ova česma puštena je u funkciju prije dva dana kada se vode simbolično prva napila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.

    Autorke uvjeravaju da postavljene tri kugle nisu dio pobjedničkog rješenja za koje je krajem oktobra 2019. godine glasalo 1.679 građana u anketi „Viber zajednice grada Banjaluke“. Baš na to rješenje iz projekta „Male intervencije“ se pozvala aktuelna Gradska uprava kada je ove sedmice predstavljala „Humanu česmu“.

    “Naša prvobitna ideja bila je da se na jednoj betonskoj kugli koja simbolizuje zajedništvo nalaze tri česme prilagođene svima. Ona je trebala biti u ljudskoj veličini i izgrađena od betona, što je mnogo jeftinije”, kaže jedna od autorki Vladana Milanović.

    Ni Vladani ni Dragani niko nije javio da će baš sada doći do realizacije njihovog projekta.

    “Nas niko ništa nije obavijestio. Mi smo ovo novo rješenje vidjeli tek kad se realizovalo”, komentariše Milanovićeva.

    Za originalnu česmu, kako tvrde autorke, već su bila prikupljena sva sredstva i da se samo čeka poziv na realizaciju iz Gradske uprave.

    “Ta kugla je skupa da se uradi u mermeru i košta 50 do 100 hiljada maraka. Mi smo iznijeli rješenje koje košta 10.000 maraka, pronašli smo donatore, u pitanju su Binis Beton i Vodovod. Pronašli smo čak i čovjeka koji je u stanju bio da izradi kalup u uglu od betona”, kaže Diana Stupar, arhitekta i jedan od članova tima “Malih intervencija”.

    Česma u obliku lopte – pobjedničko rješenje na konkursu za izgled gradskih javnih česmi iz 2019. godine
    Iz Gradske uprave za BL portal tvrde da je više izvođača kazalo da se prvonagrađeno rješenje praktično ne bi moglo izvesti i da su zbog toga morali da odustanu od tog rješenja. Uvjeravaju da su imali dobru volju da izvedu konkursno rješenje, jer je ranije bila završena tehnička dokumentacija, urbanističko-tehnički uslovi, kao i lokacijski uslovi.

    “Kao dobra ideja projekat izgradnje „humane česme” prepoznat je od strane nove gradske administracije, te je pokrenuta realizacija i izgradnja iste, a na osnovu jednog od prvobitnih rješenja koji su urađeni od strane Odjeljenja za prostorno uređenje”, ističu iz Gradske uprave.

    Diana Stupar uvjerava da se ne može tek tako promijeniti nečije autorsko djelo, a uz ne obavijestiti prve ljude projekta “Male intervencije” da će se postaviti česma po uzoru na pobjednički dizajn na ranije određenoj lokaciji.

    “Ne može se uzeti gotovo konkursno rješenje i preko noći se prelomiti u nešto tri puta skuplje, jednostavnije i minijaturnije. Povrijeđeno je autorsko intelektualno vlasništvo”, poručuje Diana.

    Kako su još u utorak naveli iz Gradske uprave inspiracija za “humanu česmu” bile su kamene kugle, pronađene u šumi nadomak Banjaluke, za koje neki geolozi tvrde da su djelo drevnih civilizacija. Međutim, autorka nagrađenog rješenja Vladana Milanović demantuje njihove navode, objašnjavajući da je inspiracija za ovaj projekat bila sasvim drugačije prirode.

    “Naša inspiracija je bilo ustvari to zajedništvo i trebala je da bude jedna kugla koja bi predstavljala jednakost i jedinstvo i da svima bude dostupna, da nemamo tu podjelu na tri cjeline kako su oni napravili”, kaže Milanović i dodaje da je stara fontana u Parku Petar Kočić, kao identitet grada, bila takođe dio inspiracije, jer je imala kružni oblik i bila mjesto okupljanja građana.


    “Male intervencije” je projekat prethodne gradske administracije iza kojeg je stalo 11 stručnjaka iz oblasti građenja, a koji je odlukom banjalučke skupštine postao dio Strategije razvoja grada do 2027. godine. U okviru plana “Voda vs Plastika”, koji je podrazumijevao razvoj mreže besplatne pitke vode u vidu javnih česmi u užem području Banjaluke, raspisan je konkurs gdje su zainteresovani građani mogli da pošalju svoj dizajn javne gradske česme. Dolaskom nove administracije ovaj projekat je raspušten.

    Diana Stupar navodi da je “Tim za male intervencije u prostoru” raspušten dolaskom Draška Stanivukovića na čelo grada. Iz Gradske uprave ipak se i dalje pozivaju na projekat.

    “Povodom prve posjete gradonačelnice Sarajeva Banjaluci, odlučeno je da istu ovaku česmu dobiju i građani Sarajeva, zbog simbolike koju ova gradska česma, kao i sam projekat imaju”, navode za BL portal uz Gradske uprave.

  • Rast BDP-a je zbog veće potrošnje i rasta cijena

    Radović naglašava da hvalospjevi vlasti ne stoje i da je rast BDP-a i prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nastao povećanjem javne potrošnje i ogromnim rastom cijena koji se desio u zadnjih godinu dana… -Nije vlast otvorila pet fabrika pa da smo tako povećali priliv sredstava putem PDV-a“, kao što to čini Srbija, pojašnjava Radović.

    • SDS za razliku od drugih političkih partija nudi promjenu sistema da najkompetetniji kadrovi budu na najodgovornijim pozicijama. Mnogo ljudi trenutno na funkcijama u Republici Srpskoj nisu kompetentni kadrovi i njihov rad dovodi do loših rezultata zbog čega ispašta cijelo društvo – istakao je dr Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS.

    „SDS je jedna od najozbiljnijih političkih partija u Republici Srpskoj ali i cijeloj BiH, sa ozbiljnom infrastrukturom i sa odličnim kadrom i sa ozbiljnim ambicijama dočekujemo izbornu 2022. godinu“ – naglasio je Radović.

    Pored toga tokom ovu 31 godinu, kaže Radović, SDS je promijenila sedam predsjednika što je dokaz da je SDS demokratska partija a možda i jedina demokratska stranka u Republici Srpskoj.

    „Svaki put kada je stranka promijenila predsjednika nije došlo do cijepanja što je znak ozbiljnog demokratskog kapaciteta kojim se SDS treba dičiti“, rekao je zamjenik predsjednika SDS.

    Govoreći o ekonomskim pokazateljima za Republiku Srpsku kojim se hvali Vlada, Radović je naglasio da hvalospjevi ne stoje i da je rast BDP-a i prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nastao povećanjem javne potrošnje i ogromnim rastom cijena koji se desio u zadnjih godinu dana.

    „Imali smo ogroman rast cijena, zbog čega je Uprava za indirektno oporezivanje imala veći priliv. Кila piletina je bila 6 КM a sad je 9 КM, skuplje su sve životne namirnice, skuplje je gorivo. Nismo mi otvorili pet fabrika pa da smo tako povećali priliv sredstava putem PDV-a“ – pojasnio je Radović.

    Radović je naglasio da ljudi iz Srpske odlaze zbog negativne selekcije i zbog nepravde.

    „Gdje nam je kvalifikovana radna snaga, zašto odlazi? Plate doktora nisu ujednačene sa platama u Federaciji BiH. Srbija je u 2019. godine imala 3,7 milijardu stranih investicija a Republika Srpska 350 miliona КM od čega je 200 miliona neraspoređena dobit stranih komapnija. Direktnih investicija je bilo oko 40 miliona КM. Ako Srbija privuče 3,7 milijardu КM a RS samo 40 miliona КM govori o lošem privrednom ambijentu u Republici Srpskoj“, zaključio je Radović.

  • Zakon o porijeklu imovine neće biti provodiv u praksi?!

    Zakon o porijeklu imovine neće biti provodiv u praksi?!

    arodna skupština Republike Srpske usvojila je i nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu. Predlagač je Klub poslanika SNSD-a. Pitanje je međutim hoće li zakon biti provodiv u pravnom sistemu Republike Srpske i da li će zaista doći do dodatnog oporezivanja nelegalno stečene imovine?


    Zakonom koji je usvojen u formi nacrta je definisano uvođenje posebnog poreza na imovinu za koju fizičko lice ne može da dokaže kako je ona stečena. Primjena zakona je planirana na sljedeći način:

    Poreska uprava po službenoj dužnosti ili na osnovu prijave pokreće postupak u okviru koga fizičko lice mora da dokaže način kako je steklo uvećanej imovine u odnosu na prijavljene prihode.

    Ukoliko se dokaže da je u periodu od 3 godine lice steklo imovinu čija vrijednost premašuje 300 hiljada maraka, a za koju ne može dokazati porijeklo, uvodi se porez u iznosu od 75% vrijednosti sporne imovine.

    U opoziciji međutim smatraju da postoje brojne nedorečenosti kada su u pitanju odredbe i primjena ovog zakona kao i nepostojanje jasnih prioriteta po kojima će Poreska uprava da vrši provjere. Takođe vremenska ograničenja odnosno retroaktivna primjena zakona, kažu u SDS-u, nisu dovoljno precizno definisani.

    Zakon je rađen po uzoru na zakon iz Srbije, kažu u SDS-u pa je pitanje kako će sve ovo biti primjenjivo u pravnom sistemu Republike Srpske. Takođe smatraju da nije dobra odredba po kojoj se razlika u imovini i prijavljenim prihodima utvrđuje za period od uzastopne tri godine.

    U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, stranke iz koje je stigao nacrt, ipak očekuju da će kroz javnu raspravu doći do zakona koji će biti jasan, operativan i primjenjiv.

    Iz opozicije međutim upozoravaju i da još nije počela obuka ljudi koji će primjenjivati ovaj zakon, jer, kažu u opoziciji, samo postojanje zakona u pravnom sistemu koji se u praksi ne primjenjuje ne znači ništa.

  • Pogledajte incident u NSRS: Poslanici spriječili Vukanovića da priđe Šuliću

    Pogledajte incident u NSRS: Poslanici spriječili Vukanovića da priđe Šuliću

    Tokom današnjeg zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), došlo je do verbalnog obračuna između predsjedavajućeg NSRS Denisa Šulića i SDS-ovog poslanika Nebojše Vukanovića.

    Na snimku, koji je objavio Vukanović, može se vidjeti da Šulić prekida Vukanovića tokom izlaganja tvdeći da se udaljio od teme, odnosno tačke dnevnog reda.

    Vukanović je Šuliću rekao “prekini”, nakon čega Šulić daje pauzu od pet minuta. Potom Vukanović prilazi Šuliću, a drugi poslanici su spriječili da između njih dođe do fizičkog kontakta.

    Vukanović je rekao da se mora omogućiti da poslanici opozicije govore o temama značajnim za građane. Šulić je rekao da poslanici ne mogu iznositi lične kvalifikacije, kao što radi Vukanović.

    “U više navrata predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić me je prekidao i oduzimao mi riječ ne dozvolivši da pročitam jednu rečenicu iz intervjua Rajka Vasića, koji traži potpunu cenzuru i zatvaranje rada Narodne skupštine Republike Srpske za javnost, a nakon niza oduzimanja riječi poslanicima opozicije došlo je do incidenta”, napisao je Vukanović kasnije na svom blogu.

  • Veliko nevrijeme u Milićima, prekinute telefonske linije i električna energija

    Veliko nevrijeme u Milićima, prekinute telefonske linije i električna energija

    Milići, a u pojedinim dijelovima došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom, dok su u prekidu i telefonske veze.

    Neki dijelovi opštine su poplavljeni zbog čega je otežano i odvijanje saobraćaja.

    Na putnom pravcu od Milića prema Zvorniku na cestu je palo drvo, pa je saobraćaj obustavljen, a ekipa milićkih vatrogasaca je na terenu.

    Jaka kiša počela je padati u Milićima oko 15:30 sati.

  • Slučaj „Zastava“: Da li je Stanivuković uklonio obilježja Srpske zbog gradonačelnice Sarajeva

    Slučaj „Zastava“: Da li je Stanivuković uklonio obilježja Srpske zbog gradonačelnice Sarajeva

    Zastava Republike Srpske nije uklonjena iz Gradske uprave tokom posjete gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, niti je uklonjeno bilo kakvo drugo obilježje Republike Srpske, tvrde u odgovoru iz banjalučke Gradske uprave.
    Odgovor koji je stao u samo ovu jednu rečenicu posljedica je rasprave koja se već povela u medijima i na društvenim mrežama.
    Naime, pitanje zastave postalo je posebno interesantno kada su se pojavile fotografije sa ranijih događaja u Gradskoj upravi na kojima je u dijelu gdje se održavaju konferencija za štampu pored zastave Grada uvijek bila i zastava Repuiblike Srpske.

    Takođe, tokom sastanka dva gradonačelnika na stolu su se nalazile zastavice dva grada bez drugih obilježja.
    Na društvenim mrežama slučaj “Zastava” izazvao je brojne reakcije. Dok šef gradonačelnikovog Tima za komunikacije Tanja Vukomanović tvrdi da je priča lažna i da se samo širi mržnja i podižu nacionalne tenzije, dosta je komentara u kojima se kritički komentariše postavljenje zastave Sarajeva na mjestu gdje je do sada bila zastava Republike Srpske.

  • Susret s gradonačelnikom Imamovićem: Stanivuković sutra u posjeti Tuzli

    Susret s gradonačelnikom Imamovićem: Stanivuković sutra u posjeti Tuzli

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sutra će boraviti u službenoj posjeti Tuzli.

    Planirano je da se sastane s gradonačelnikom Jasminom Imamovićem.
    Cilj posjete je jačanje saradnje dva grada.
    Posjeta Tuzli dolazi samo nekoliko dana nakon što je Stanivuković u Banjaluci ugostio gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, piše Avaz.

  • IRB traži milione maraka od propale Banke Srpske

    IRB traži milione maraka od propale Banke Srpske

    Nakon propasti i odlaska u stečaj Banke Srpske, IRB RS zatražila je preuzimanje 46,4 miliona maraka kredita koje je plasirala preko ove banke. Nakon što uprava Banke Srpske to nije dozvolila IRB je podnijela tužbu sudu tražeći povrat novca, ali i reviziju Vrhovnom sudu kojom traže zabranu da Banka Srpske isplati dugovanja prema svojim povjeriocima.


    Iz Banke Srpske tvrde da na ovaj način IRB opstruiše i odugovlači stečajni postupak ove banke – prenosi portal Capital.

    Okružni privredni, a potom i Viši privredni sud u Banjaluci odbili su tužbu IRB-a, kojom traže od Banke Srpske u stečaju, preuzimanje 46,4 miliona maraka koje je IRB plasirao putem ove banke. Na taj način, Banka Srpske dobila je zeleno svjetlo u namjeri da isplati povjeriocima 25 miliona maraka putem prve djelimične diobe.

    Sa tim se ne slažu u IRB-u. Oni su Vrhovnom sudu RS uputili mjeru obezbjeđenja kojom traže zabranu isplate tog novca. Istovremeno, uputili su i prigovor kojim traže da se odluka o diobi stavi van snage, jer, kako navode, nisu u potpunosti okončani sporovi koje oni vode sa bankom, saznaje portal CAPITAL. Iz Banke Srpske odgovaraju da sudske presude potvrđuju da je postupak okončan.

    „U tom postupku donesena je i prvostepena i drugostepena presuda. Presuda je pravosnažna i izvršna i revizija koju su podnijeli fondovi ne odlaže izvršenje presude. Podnosioci ovog prigovora zaista opstruišu stečajni postupak i odugovlače ga koristeći sva moguća raspoloživa sredstva, a sud će reći da li su zakonita ili ne“ – navodi se, između ostalog, u odgovoru Banke Srpske, koji je u posjedu Capitala.

    Iz Investiciono-razvojne banke RS kažu da ne opstruišu niti odugovlače stečajni postupak, te da je prigovor podnesen u cilju zaštite interesa banke.

    „Podsjećamo da je Skupština povjerilaca donijela odluku (14.9.2017. godine) da povjerioci „ne mogu raspolagati sredstvima i donositi odluke o diobi sredstava po utvrđenim prioritetima isplatnih redova do okončanja sudskog postupka po izlučnim pravima“.

    Sudski postupak po izlučnim pravima nije okončan. IRB RS koja upravlja Fondovima podnijela je i zakonom propisan vanredni pravni lijek – reviziju i tek donošenjem odluke revizionog suda može se smatrati da je sudski postupak okončan.“, pojašnjavaju iz IRB-a RS.

    Logično je da IRB RS traži povrat novca koji je dao Banci Srpske, kaže poslanik SDS-a Milan Radović. On pojašnjava da su loši kreditni plasmani Banke Srpske doveli do toga da sredstva koja je ova banka dobila od IRB RS nisu naplaćeni ali ni vraćeni IRB-u.

    „Ono što je propust tada bio o čemu se nije razmišljalo da banke mogu propasti, evo i ja tada kao direktor banke, jeste da taj portfolio koji je bio formiran iz kreditne linije IRB-a RS nije bio založen kod Investiciono-razvojne banke. To je kasnije uvedeno.“, dodaje Radović.

    On ističe da se mora naći kompromisno rješenje, jer je loša poruka da IRB, ali i povjerioci izgube sredstva.

    „Prioritet imaju povjerioci koji imaju mjenice banke, sa kojima je banka ušla u obavezu, pa onda oni koji su neosigurani, pa imamo one koji su akcionari banke sa dodatnim pravom na dividendu“, kaže poslanik SDS-a.

    Ročište na kojem će biti razmotren prijedlog IRB-a za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, zakazan je za 24. jun.

  • Glamočak: Onemogućen rad opozicije, nećemo prisustvovati glasanju

    Glamočak: Onemogućen rad opozicije, nećemo prisustvovati glasanju

    Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nedeljko Glamočak rekao je danas da poslanici ove političke partije neće prisustvovati glasanju o razmotrenim tačkama dnevnog reda, jer, kako tvrdi, onemogućen je rad opozicije u Skupštini.

    “Onemogućen je rad Narodne skupštine Republike Srpske nakon izmjene Poslovnika o radu, ali i zbog ponašanja potpredsjednika ove institucije Denisa Šulića. Poslaniku Nebojši Vukanoviću je oduzeta riječ nakon što je rekao da Radio-televizija Republike Srpske stvara ambijent koji nije dobar, a u kontekstu posjete gradonačelnika Sarajeva Banjaluci”, rekao je Glamočak novinarima u Narodnoj skupštini.

    Vukanović je rekao da se mora omogućiti da poslanici opozicije govore o temama značajnim za građane.

    “Oduzeta mi je riječ i nedopustivo je da poslanik ne može da govori u Narodnoj skupštini”, kaže Vukanović.

  • Trivić: Po ovom, zakon o porijeklu imovine ispada da je za narod, a ne za funkcionere

    Govoreći o Nacrtu zakona o porijeklu imovine narodna poslanica PDP Jelena Trivić, je rekla da po ovom nacrtu, ovo postaje zakon o legalizaciji nelegalno stečene imovine.

    Apri tome, neki se mogu busati u prsa ‘Pa znate li koliko sam ja poreza platio’, a u realnosti je napravio krivično djelo. Ovo je mnogo manje nego da je predviđeno oduzimanje nelegalno stečene imovine. Jedino na taj način bismo došli do željenih efekata ovog zakona – rekla je Jelena Trivić.

    Ona kaže da je još 2005. godine formirana Komisija za ispitivanje porijekla imovine, ali da je nova vlast 2006. godine rasformirala.

    Sve ove godine nije bilo političke volje da se te stvari pokrenu. Ovaj zakon je zaista potreban, ali i u smislu poruke da su funkcioneri spremni da ovo primjenjuju sami na sebe. A ako se to ne desi, to će biti veliko razočarenje, a tako će i biti ukoliko ostane ovakav kakav je napisan – neprecizno, nejasno i bez tretiranja pojedinih stvari vrlo konkretno- kaže Trivićeva.

    Trivićeva ističe da je Poreska uprava i bez ovog zakona mogla da upoređuje prihode i imovinu, mogla da postupa i po drugim zakonima koji postoje, a u Krivičnom zakonu postoji institut oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom.

    – Ono što je ključno, a nedostaje ovom zakonu, jeste tretiranje učesnika u korupciji, a koji su vezani za vlast i tretiranje djelovanja političkih partija. Naravno da zakon sve treba tretirati jednako, ali nisu svi u podjednakoj “šansi” da vrše koruptivne radnje. Naravno da su u tome favorizovani nosioci vlasti i strukture političkih partija, te se to moralo posebno tretirati u zakonu – kaže Trivićeva i dodala da po ovom nacrtu, ispada da je “zakon za narod, a nije za funkcionere, umjesto da bude obrnuto”.