Autor: INFO

  • U Srpskoj 108 novih slučajeva korone, dva smrtna slučaja

    U Srpskoj 108 novih slučajeva korone, dva smrtna slučaja

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа izvršеnо је tеstirаnjе 505 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 108 оsоbа, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Rаdi sе о 53 muškаrcа i 55 žеnа, оd kојih su 29 оsоbа mlаđе, 61 srеdnjе i 18 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 23 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 22 iz Trеbinjа, 12 iz Priјеdоrа, 11 iz Biјеljinе, pеt iz Tеslićа, pо čеtiri iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа i Fоčе, pо tri iz Višеgrаdа i Mrkоnjić grаdа, pо dviје iz Bilеćе, Dеrvеntе, Dоbоја, Lаktаšа, Lоpаrа, Rudоg i Srpcа i pо јеdnа iz Brоdа, Vlаsеnicе, Mоdričе, Ribnikа, Srеbrеnicе, Ugljеvikа i Čеlincа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su dvа smrtnа slučаја. Rаdi sе о muškаrcu i žеni, stаriје živоtnе dоbi, iz Tеslićа i Bаnjаlukе.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 65.370 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 3.827 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Tеstirаnе su ukupnо 296.203 оsоbе.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih је 176, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 97, а u оstаlim bоlnicаmа 79. Nа rеspirаtоru је 13 оsоbа (10 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 3 u оstаlim bоlnicаmа).

    Pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 1.347 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 194.148 оsоbа.

  • Poništen tender za nabavku pasoša

    Poništen tender za nabavku pasoša

    Kancelarija za razmatranje žalbi BiH poništila je nabavku pasoša Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.
    IDDEEA je još krajem aprila ove godine raspisala tender vrijedan 37,6 miliona maraka za nabavku 16 miliona pasoških knjižica, da bi krajem juna bila uložena žalba na tu nabavku, a na osnovu koje je obustavljen cijeli postupak.

    Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je tek prije tri dana odlučila po pomenutoj žalbi i poništila cijeli postupak nabavke, piše Capital.

    Na sličan način je nabavka pasoša bila onemogućena u roku i 2017. godine kada, upravo zbog žalbi i poništavanja procesa nabavki, građani nisu mogli izvaditi nove, niti zamijeniti istekle pasoše. Tada je potrošena gotovo cijela godina dok se nisu uspjele nabaviti pasoške knjižice.

    Podsjećamo, IDDEEA-i u martu 2022. godine ističe ugovor o nabavci pasoških knjižica, a u julu iste godine i okvirni sporazum za lične karte i vozačke dozvole, što znači da do tada neće biti problema sa izdavanjem ovih dokumenata.

    IDDEEA, poučena prethodnim iskustvima, nije čekala da se taj dan približi te su raspisali novi tender za nabavku knjižica.

    Ta Agencija je za sljedeću godinu tražila 255.000 knjižica, dok joj je za 2023. godinu potrebno 345.000 pasoša. Godinu kasnije taj broj se povećava na 465.000 pasoša, a za 2025. godinu zahtjevaju isporuku 535.000 pasoša.

    Procijenjeno je da će pasoši koštati 32,2 miliona KM bez PDV-a, a sa porezom će to biti 37,6 miliona maraka, odnosno 23,5 KM po jednoj pasoškoj knjižici.

  • BiH potpisala izjavu Stejt departmenta o Avganistanu bez znanja Srpske

    BiH potpisala izjavu Stejt departmenta o Avganistanu bez znanja Srpske

    Republika Srpska nije obaviještena da je BiH potpisala izjavu Stejt departmenta o Avganistanu, a ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković je samoinicijativno donijela tu odluku.

    Kako za Sputnjik navode u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH, nije im stigla nikakva informacija s tim u vezi.

    – Turkovićevu mnogi doživljavaju kao ministarku spoljnih poslova SDA, a ne BiH. Ona donosi samoinicijativne odluke bez odobrenja Predsjedništva BiH, koje je inače nadležno za spoljnu politiku – dodaju iz kabineta.

    Mediji su ranije objavili da se Bosna i Hercegovina pridružila zajedničkoj izjavi američkog Stejt departmenta kojom se poziva na mir u Avganistanu.

    Na zvaničnoj stranici Stejt departmenta, BiH još nije stavljena na listu, zbog, kako kažu za Avaz iz MIP BiH, vremenske razlike.

    Kako za Sputnjik navode u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH, nije im stigla nikakva informacija s tim u vezi.

    – Turkovićevu mnogi doživljavaju kao ministarku spoljnih poslova SDA, a ne BiH. Ona donosi samoinicijativne odluke bez odobrenja Predsjedništva BiH, koje je inače nadležno za spoljnu politiku – dodaju iz kabineta.

    Mediji su ranije objavili da se Bosna i Hercegovina pridružila zajedničkoj izjavi američkog Stejt departmenta kojom se poziva na mir u Avganistanu.

    Na zvaničnoj stranici Stejt departmenta, BiH još nije stavljena na listu, zbog, kako kažu za Avaz iz MIP BiH, vremenske razlike.

    Države potpisnice američke izjave su saglasne da, kako je navedeno u njoj, podržavaju, pozivaju i rade na tome da sve strane poštuju i olakšaju siguran i uredan odlazak onih Avganistanaca koji žele da napuste svoju državu, kao i stranaca.

    Navedeno je da Avganistanci zaslužuju da žive bezbjedno i dostojanstveno. Ovom izjavom se njene potpisnice deklarišu kao one koje su spremne pomoći Avganistanu.

    “Oni koji imaju moć i autoritet u cijelom Avganistanu su odgovorni za zaštitu ljudskih života i imovine te za hitno ponovno uspostavljanje sigurnosti i civilnog poretka”, istaknuto je.

  • BiH daleko od zatvaranja OHR-a

    BiH daleko od zatvaranja OHR-a

    Iako je od uspostavljanja agende 5+2 za zatvaranje OHR-a prošlo više od 12 godina, prema tvrdnjama iz OHR-a, nijedan od pet ciljeva nije ispunjen.

    Kao svoj osnovni zadatak, ali i kao što proističe iz rezolucije njemačkog Bundestaga, osnovni cilj novog visokog predstavnika Kristijana Šmita je ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje OHR-a.

    Na stranici OHR-a, u dijelu koji se bavi izvještajima visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti UN-a, izlistano je svih pet ciljeva, a prema onom što je navedeno, nije ispunjen nijedan, čak ni ona dva za koja se u javnosti i u medijima generalno mislilo da su odavno ispunjeni, a koji se odnose na ispunjavanje odluke Arbitražnog suda za Brčko i ostvarivanje fiskalne održivosti. Osim toga, kao peti cilj navedena je vladavina prava i usvajanje Nacionalne strategije za ratne zločine, koja je u proteklom periodu usvojena, ali u OHR-u naglašavaju da u implementaciji strategije nije bilo vidljivog napretka.

    Podsjećanja radi, preostala dva cilja odnose se na rješavanje pitanja državne i vojne imovine. Što se tiče dva uslova, jedan se odnosi na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je jedini u potpunosti ispunjen, dok se drugi odnosi na puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Što se tiče državne i vojne imovine, navedeno je da RS ne želi da poštuje odluke Ustavnog suda BiH o tome da su nekretnine poput šuma, jezera, rijeka i drugih prirodnih objekata državno, a ne entitetsko vlasništvo.

    “Inicijativi delegata u Vijeću naroda RS o zaustavljanju primjene Zakona o šumama do odluke Ustavnog suda su slijedile žestoke javne izjave više političara iz RS, koji tvrde da ova inicijativa direktno krši Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma zbog toga što i dalje pogrešno tvrde da on ovu nadležnost dodjeljuje entitetima”, tvrde u OHR-u.

    I za neispunjavanje cilja koji se odnosi na Brčko, OHR opet krivca vidi u Republici Srpskoj.

    “Nažalost, kao i proteklih godina, komemoracija 9. januara ‘Dana RS’ (navodnici su u tekstu OHR-a) je organizovana na bazi odluka vlasti RS kao dio ukupnih komemoracija RS. Kao takva, komemoracija u Brčkom nije u skladu s Finalnom odlukom o Brčko distriktu koji predviđa obaveze oba entiteta da ne koriste svoja ovlaštenja unutar granica distrikta”, naglasili su u OHR-u.

    I kada je riječ o cilju o fiskalnoj održivosti, u OHR-u tvrde da trendovi u Fiskalnom savjetu BiH i u Upravnom odboru Agencije za indirektno oporezivanje daju razlog za zabrinutost da li ove institucije mogu da obavljaju svoju ustavnu dužnost. Kao jedan od razloga navedena je tužba RS protiv UIO zbog duga FBiH iz 2009. i 2010, a kao negativan trend vide nepostizanje sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom o novom aranžmanu.

    Na pitanje “Nezavisnih novina” šta je ispunjeno kada je riječ o agendi 5+2, u OHR-u su nam odgovorili da je sve navedeno u izvještajima koje su svi visoki predstavnici do sada podnosili Savjetu bezbjednosti UN-a.

    “Kako je visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavio, njegov cilj je da promoviše dijalog i podstakne političare da zemlju pokrenu naprijed, sprovedu program 5+2 kako bi omogućili BiH da izađe iz faze međunarodne supervizije”, rekli su oni za “Nezavisne novine”.

    U Republici Srpskoj poručuju da ništa od ovog nije tačno i da visoki predstavnik, čiji legitimitet ne priznaju, radi na štetu RS i tvrde da je Ustavni sud BiH zavisan od OHR-a zbog ponašanja troje stranih sudija i bošnjačkih sudija, te zahtijevaju njegovu reformu.

    U posljednjem izvještaju koji je Republika Srpska podnijela Savjetu bezbjednosti naglašeno je da visoki predstavnik i podriva integritet Ustavnog suda BiH putem ex parte komunikacije i drugim spoljnim uticajima na strane sudije.

    Osim toga, objašnjeno je da bi pitanje državne imovine bilo davno riješeno da se visoki predstavnik nije upleo zajedno u sprezi s Ustavnim sudom BiH.

    Kako OHR vidi agendu 5+2
    Ciljevi za zatvaranje OHR-a:
    Državna imovina – nije ispunjeno Vojna imovina – nije ispunjeno Brčko distrikt – djelimično ispunjeno Fiskalna održivost – djelimično ispunjeno Poštovanje vladavine prava – nije ispunjeno

    Uslovi za zatvaranje OHR-a:
    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – ispunjeno Poštovanje Dejtonskog sporazuma – nije ispunjeno

  • Zahiragić: Uvođenje restrikcija za nevakcinisane je grubi nasrtaj na ljudska prava i slobode

    Zahiragić: Uvođenje restrikcija za nevakcinisane je grubi nasrtaj na ljudska prava i slobode

    Nakon što je ministar zdravstva u Kantonu Sarajevu Haris Vranić najavio da će restrikcije za nevakcinisane definitivno biti uvedene i da prema onima koji pružaju otpor neće biti suosjećanja, zastupnik u Skupštini kantona Haris Zahiragić reagovao je na njegove izjave.

    Zahiragiću je posebno zasmetala Vranićeva izjava da “neće imati sentimenta za one koji pružaju otpor” nazvavši to nasrtajem na temeljna ljudska prava i slobode.
    KANTON SARAJEVO
    Vranić o restriktivnim mjerama za nevakcinisane: Nećemo imati suosjećanja za one koji pružaju otpor
    “Ovakva faraonska izjava, posebno od strane ministara zdravstva na temu vakcinacije, bi u svakom demokratskom društvu bila dovoljna za ostavku! Nažalost, mi još uvijek nismo takvo društvo jer Vranić i nakon skandaloznog tajnog vakcinisanja Vlade KS u zgradi Vlade (dok su stariji čekali u redovima na +40) i to Pfizerovim vakcinama (kojih nije bilo za onkološke pacijente), ali i svih ranijih skandala – poput onoga sa viskijem u Hitnoj pomoći – kao i svih pogrešnih izjava, on i dalje ostaje na mjestu ministra”, rekao je Zahiragić.

    On trenutnoj vlasti zamjera to što nisu nabavili vakcine protiv koronavirusa, te činjenicu da su se ministri vakcinisali u svojim kabinetima, ali kako on navodi i “pojedini načelnici, direktori i drugi članovi vladajućih stranaka”.

    “Bahatost vlasti u Kantonu Sarajevo prešla je svaku mjeru zdravog ukusa”, naglašava Zahiragić.

    Na kraju on zaključuje da Vraniću i vlastima sve ono što su do sada uradili nije bilo dovoljno bahato, pa su najavili u restrikcije za nevakcinisane.

    “Nakon svega, kao da to sve nije dovoljno, počeli su najavljivati da će radnicima koji rade u javnom sektoru u KS dolazak na posao usloviti vakcinacijom, kao i druge represivne mjere. Kap koja je prelila čašu mog strpljenja je izjava Vranića. Halo!? Put kojim je Vlada KS krenula, put bahatosti, privilegija, otimanja vakcina onkološkim pacijentima, ali i sada najavljeni put grubog zadiranje u temeljna ljudska prava i slobode, put je koji će zasigurno ‘Trojku’ odvesti u politički ambis. Međutim, na putu za taj ambis nećete sa sobom pokupiti ljudska prava i slobode, nećete, to vam čvrsto obećavam”, rekao je on.

    Činjenica je da je u mnogim evropskim zemljama na razne načine regulisano kretanje nevakcinisanih, a na način da ljudska prava ne budu ugrožena.

  • Objavljen trailer za igru Call of Duty: Vanguard

    Objavljen trailer za igru Call of Duty: Vanguard

    Nakon teasera koji smo vidjeli ranije ove sedmice, sada je objavljen i trailer za igru Call of Duty: Vanguard.

    Ova igra stiže na PC, PlayStation 4, PlayStation 5, Xbox One, Xbox Series X i Series S 5. novembra ove godine, a bit će rival igri Battlefield 2042.

    Igra Call of Duty; Vanguard označava povratak developera Sledgehammer Gamer u period Drugog svjetskog rata, što je posljednji put viđeno 2017. godine. Kampanja će gamerima ponuditi nekoliko tački gledišta na rat.

    Prema tvrdnjama developera, igra donosi “neispričane priče multinacionalnih heroja koji su formirali Task Force One te promijenili historiju i postavili temelje specijalnih snaga kakve poznajemo danas”.

    S obzirom na trailer, jasno je da developeri žele ponuditi historijski precizan ulazak u pucačinu koja pokriva većinu većih frontova Drugog svjetskog rata uključujući Sjevernu Afriku, Istočni front, Zapadni front i Pacifik.

    Likovi iz kampanje su inspirisani stvarnim historijskim ličnostima iz rata. Poznatu sovjetsku snajperisticu Ljudmilu Pavličenko u igri predstavlja Polina Petrova, a britanskog vojnika Sidneyja Cornella lik Arthur Kingsley, a zastupljeni su i neki drugi heroji.

    Ipak, igra nije posve historijski precizna, jer se četiri glavna liga sastaju u zajedničkoj izmišljenoj misiji pod nazivom Operation Phoenix.

    Dok su neki gameri nezadovoljni što se Call of Duty vraća Drugom svjetskom ratu, drugi smatraju da igra izgleda sjajno te jedva čekaju njen dolazak 5. novembra.

  • U Banjaluci danas vakcinacija ‘Astra Zenekom’ i ‘Sputnjikom V’

    U Banjaluci danas vakcinacija ‘Astra Zenekom’ i ‘Sputnjikom V’

    U Banjalučkom velesajmu imunizacija će danas biti nastavljena prvom dozom vakcina “Astra Zeneka” i “Sputnika V”.
    Vakcinacija će biti vršena od 9.00 do 15.00 časova.

    Dom zdravlja Banjaluka organizovaće i naredne sedmice vakcinaciju građana protiv virusa korona, bez zakazivanja.

  • Banjaluka i Nižnji Novgorod ozvaničili saradnju! Stanivuković: Velika je čast

    Banjaluka i Nižnji Novgorod ozvaničili saradnju! Stanivuković: Velika je čast

    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković i gradonačelnik Nižnjeg Novgoroda, Jurij Šalabajev, potpisali su danas Sporazum o saradnji, čime je ozvaničena saradnja ova dva grada, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Gradonačelnik Stanivuković poručio je da je velika čast to, što je prijateljstvo sa Banjalukom ozvaničeno baš na obilježavanju 800 godina od osnivanja ovog ruskog grada.

    “Velika je čast da Banjaluka sa jednim od najvećih gradova Rusije, baš na proslavi 800 godina postojanja grada Nižnjeg Novgoroda potpiše Sporazum o saradnji. To je velika poruka za bratsku saradnju naših naroda, koje povezuju tradicija, kultura i običaji. Lijepo je biti u Rusiji i vidjeti da se uči srpski jezik, da se njeguju običaji našeg naroda i da smo ovako srdačno dočekani”, poručio je gradonačelnik Banjaluke.

    Istakao je da doček i gostoprimstvo domaćina pokazuju koliko se cijeni naš narod, Banjaluka i Republika Srpska.

    “Danas smo iz Nižnjeg Novgoroda, kao dva mlada čovjeka, poslali jasnu poruku, da naša dva naroda jesu bratska, povezana istom vjerom, tradicijom i običajima. Vjerujem da će ovaj sporazum biti na dobrobit Banjaluke na mnogim poljima, pogotovo u oblasti obrazovanja i privrede”, rekao je gradonačelnik Stanivuković.

    On je istakao da je dogovoreno da studenti iz Rusije dođu u Banjaluku i Republiku Srpsku i daju važan doprinos učenju ruskog jezika na ovim prostorima.

    “Sporazum o saradnji otvara novo poglavlje saradnje naših gradova i naših naroda. Iskoristio sam priliku da gradonačelnika Jurija Šalabajeva pozovem da posjeti našu prelijepu Banjaluku, kako bi osjetio svu bratsku ljubav i sličnosti koje povezuju naša dva naroda”, zaključio je gradonačelnik.

  • Stoltenberg: Prijedlozi u NATO za produženje roka evakuacije iz Kabula

    Stoltenberg: Prijedlozi u NATO za produženje roka evakuacije iz Kabula

    Nekoliko članica NATO predložilo je danas da aerodrom u Kabulu ostane otvoren za evakuaciju i nakon trenutno postavljenog roka za tu operaciju, što je 31. avgust.

    “SAD su saopštile da vremenski rok za evakuaciju ističe 31. avgusta, ali je nekoliko naših saveznika naglasilo potrebu da se to po potrebi produži kako bi mogli da izvučemo što više ljudi”, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare danas nakon sastanka ministara spoljnih poslova zemalja NATO, prenosi Rojters.

    On je naglasio da najveći izazov u ovom trenutku nije transport ljudi iz Kabula, već njihov prevoz do aerodroma, i da je to prioritetna potreba.

    Stoltenberg je rekao i da je prioritet NATO da izvuče ljude iz Kabula i da održava aerodrom operativnim, a ocijenio je da je situacija u Avganistanu teška i nepredvidiva.

    Stoltenberg je ponovo pozvao talibane da dozvole bezbjedan prolaz svim stranim državljanima i Avganistancima koji žele da izađu iz zemlje.

    NATO je ovog ljeta nakon skoro dvije decenije završio vojnu misiju u Avganistanu i povukao veći dio snaga iz te zemlje, ali Alijansa i dalje ima diplomatske predstavnike u Kabulu.

  • Ever Given uspješno prošao kroz Suecki kanal

    Ever Given uspješno prošao kroz Suecki kanal

    Teretni brod Ever Given, koji je u martu potpuno blokirao Suecki kanal, danas je uspješno prošao tim plovnim putem i uplovio u Crveno more.

    Uprava Sueckog kanala (SCA) je danas saopštila da je brod uplovio u Suecki kanal na putu iz Britanije za Kinu, kao dio konvoja od 26 plovila, a da su za vrijeme njegovog prolaska bile preduzete dodatne bezbjednosne mjere, prenosi Rojters.

    Ever Given su, naime, tokom plovidbe kroz Suecki kanal pratila dva tegljača kao i grupa iskusnijih kormilara koje je odredila SCA.

    Teretni brod Ever Given, dugačak 400 metara, zaglavio se u kanalu 23. marta, pošto su ga jaki vetrovi nasukali na obalu.

    Operacija izvlačenja broda je trajala šest dana, uz pomoć tegljača i bagera, a tokom tog procesa nastradala je jedna osoba.

    Svjetska trgovina bila je poremećena jer stotine brodova nije moglo da prođe vodni put dugačak 193 kilometra, koji spaja Mediteransko i Crveno more i predstavlja prečicu između Azije i Evrope.

    Nakon što je 29. marta pomjeren i odblokiran, brod je po sudskom nalogu zapljenjen i držan u jezeru između dva dijela kanala, nakon čega je japanska firma “Šoei Kisen”, koja je vlasnik broda, postigla sporazum sa upravom Sueckog kanala o naknadi štete nastale zbog blokade plovnog puta.