Autor: INFO

  • Gorivo opet poskupjelo za pet feninga

    Gorivo opet poskupjelo za pet feninga

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj posljednjih nekoliko dana više su za pet feninga po litru, kazao je za Nezavisne” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.https://fa798030b6d701523f607dadf8a1c1fe.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

    Naime, kako kaže, ako se nastavi trend rasta cijena nafte na svjetskoj berzi, rafinerije u okruženju postepeno će povećavati cijene te, kako ističe Trišić, to će u RS odmah značiti povećanje ulaznih cijena i samim tim će i na svim benzinskim pumpama doći do blagog podizanja cijena.

    Ističe da posljednjih nekoliko dana cijena sirove nafte brent konstantno raste i tako je u srijedu iznosila 605 $/t ili 75$/barel, što je najviše u zadnje dvije godine te kako kaže, bilježi se konstantan rast od 20. maja ove godine, kada je nafta na berzi iznosila 540 $ po toni ili 64 $ po barel.

    Kako kaže Trišić, Evropska unija i zemlje u okruženju postepeno ublažavaju mjere te se, kako kaže, bilježi povećanje potražnje.

    “To je sigurno prilika da velike naftne kompanije na globalnom nivou vrate izgubljenu dobit iz ranijeg perioda, što pokazuje i berza, kao i tržišta. Svakako će se odraziti i na naše tržište, što je osjetno u zadnjih mjesec dana”, pojašnjava Trišić.

    Dodaje da su na nekim benzinskim pumpama cijene već korigovane u prosjeku do pet feninga, i za benzin i za dizel, ali kako kaže, gorivo je u Republici Srpskoj i dalje najjeftinije.

    “Trenutne cijene naftnih derivata na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj kreću se od 1,97 do 2,13 KM za BMB 95 i od 1,94 do 2,09 KM za ED5, a za TNG od 1,04 do 1,16 KM, što je niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku do 10 feninga i zemlje u okruženju Hrvatsku i Srbiju do 0,40 KM”, kazao je Trišić.

    Pumpadžije u RS ističu da je prije dva dana došlo do korekcije cijena goriva te da su cijene i benzina, ali i dizela povišene od tri do pet feninga.

    Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci ističu da je prije nekoliko dana benzin koštao 2,03 KM, a sadašnja cijena mu je 2,06 KM po litru.

    “Dizel je ranije koštao 2,01 KM, a sada je za litar ovog goriva potrebno izdvojiti 2,04 KM. U prethodna dva dana cijena goriva porasla je u prosjeku do tri feninga”, kažu na jednoj od banjalučkih benzinskih pumpi.

    Na benzinskim pumpama u Bijeljini cijene goriva ipak su nešto niže, tako da litar benzina košta 2,04 KM, dok cijena dizela iznosi 2,01 KM.

    “Mi smo takođe prije dva dana imali poskupljenje goriva, tako je dizel sa 1,96 KM porastao za pet feniga”, kažu sa jedne benzinske pumpe u Bijeljini.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” Prijedor, kaže da su potrošači ti koji će osjetiti svako povećanje cijena na tržištu.

    “Iako je automobil postao prijeka potreba, zbog ovakvog rasta cijena imamo ljude kojima je on postao luksuz”, kazala je Marićeva.

    Ističe da se cijene goriva proteklih sedmica konstantno uvećavaju.

    Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske u aprilu donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

    Ovom uredbom se trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, dok se trgovcima na malo propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.

  • Vladajuće partije u Crnoj Gori predložile da umjesto ekspertne vlade bude izabrana stranačka

    Vladajuće partije u Crnoj Gori predložile da umjesto ekspertne vlade bude izabrana stranačka

    U Podgorici je sinoć održan sastanak partija parlamentrne većine, na kojem je razgovarano o prevazilaženju političke krize, a predložene su ozbiljne strukturne promjene.

    Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je nakon razgovora da je sastanak protekao u tolerantnoj atmosferi sa željom da se svi problemi prevaziđu, prenose Vijesti.

    “Nije bilo tenzija, što je ohrabrujuće. Bilo je određenih prijedloga, ali sačekat ćemo da na novom sastanku sljedeće nedjelje nađemo rješenje. Bilo je i radikalnih prijedloga, ali čini mi se da preovladava želja svih da se dođe do dogovora. Od radikalnijih prijedloga bio je da se ide na izbore. Preovladalo je mišljenje najvećeg dijela učesnika da je ovakvo stanje neodrživo”, kazao je on.

    On kaže kako je dobro da će se smanjiti tenzije između određenih subjekata.

    “Bilo je riječi o tome da se razgovara sa svima, pa i s premijerom, ali će o tome biti riječi na sastanku naredne sedmice”, kazao je Joković.

    Predsjednik Demosa Miodrag Lekić kazao je da je jedan od uzroka negativnog toka političkih procesa to što se većina nije sastajala.

    “Ovaj sastanak je težio tome da se dođe do kompromisa. Nismo došli do toga, ali smo bez povišenih tonova uspjeli saopćiti razlike. Dogovorili smo se i da se potencijalne promjene dese na bazi dogovora i pravila. Sastanak je bio uspješan”, naveo je.

    Lekić je kazao da je danas pokazana ozbiljnost da se dođe do perspektive konsenzusa.

    “Ogromnu odgovornost imamo pred građanima. Iznesene su sve opcije, o njima ćemo nastaviti razgovarati”, kazao je on.

    Sastanku u Skupštini su prisustvovali Andrija Mandić (Nova), Milan Knežević (DNP), Nebojša Medojević (PzP), Miodrag Lekić (Demos), Aleksa Bečić, Momo Koprivica, Boris Bogdanović (Demokrate), Vladimir Joković (SNP), Marko Milačić (Prava Crna Gora), Maksim Vučinić (Radnička partija), Miloš Konatar (URA), Srđan Pavićević (Civis), Danilo Jokić i Dušan Slijepčević (Ujedinjena Crna Gora).

    Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić je kazao da su očekivali da ovo bude Vlada krupnih reformskih zahtjeva, ali da je koalicija ZBCG ostala izvan rada vlade Krivokapića.

    “Trudili smo se da za ovih 200 dana rada vlade kažemo Krivokapiću da se obrati pažnja na ljude koji su iznijeli pobjedu na izborima. Naša današnja ideja da se bira nova vlada naišla je na veliku podršku kolega koji čine parlamentarnu većinu. Bilo je i onih koji to nisu podržali. Nijedan od učesnika sastanka nije rekao da treba zadržati postojeće stanje. Mi smo predložili ono što je najbitnije, da umjesto ekspertne Vlade izaberemo Vladu iza koje bi stajale stranke”, izjavio je Mandić.

  • Merkel: Zabrinuti smo zbog delta soja, nemojte se opuštati previše

    Merkel: Zabrinuti smo zbog delta soja, nemojte se opuštati previše

    Njemačka kancelarka Angela Merkel došla je u četvrtak na raspravu o koronavirusu na Evropskom vijeću sa željom da sve države članice Evropske unije ostanu izuzetno oprezne.

    “Zabrinuti smo zbog delta soja i ja ću se zalagati za još koordiniraniji pristup, posebno kada je riječ o putovanjima iz regija u kojima se sojevi šire”, rekla je kancelarka Merkel na ulasku na dvodnevni samit 27 šefova država i vlada Evropske unije.

    Jedna od tema je situacija u vezi s koronom, a ostale su teme migracije te niz vanjskopolitičkih tema.

    Njemačka kancelarka proteklih se dana javno založila za to da sve države članice provode politiku obaveznog karantina za sve putnike koji dolaze iz Velike Britanije, gdje se širi delta soj.

    Kritikovala je Portugal, koji je primao britanske turiste u želji za što boljim početkom turističke sezone.

  • Optužnica protiv instruktora vožnje iz Visokog: Dirao kandidatkinju za grudi, htio je ljubiti

    Optužnica protiv instruktora vožnje iz Visokog: Dirao kandidatkinju za grudi, htio je ljubiti

    Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona podiglo je sredinom mjeseca optužnicu protiv Mustafe Karavdića zbog krivičnog djela bludne radnje. Sudija za prethodno saslušanje Općinskog suda Visoko u cijelosti je potvrdio optužnicu 21. juna.

    Karavdić se tereti zbog svog ponašanja 30. septembra 2020. godine oko 18:40 sati, na području grada Visoko, u ulici Branilaca, na poligonu za obuku vozača, a nakon što je završio čas kao instruktor vožnje, na kojem je obučavao kandidatkinju K. K.

    Kandidatkinja je u vozilu za obuku sjedila na mjestu vozača, a kada je ugasila vozilo i skinula sigurnosni pojas, Karavdić je, kako se navodi, “s ciljem zadovoljavanja svog seksualnog nagona svoju ruku stavio na desnu ruku oštećene, koju je držala spuštenu na natkoljenici svoje desne noge i svojom rukom milujući ruku oštećene rekao: ‘Vožnja je bila dobra, sve je uredu, žuriš li’?”.

    “Kako mu je oštećena odgovorila: ‘Već devet minuta kasnim’, svoju ruku kojom je milovao ruku oštećene podigao je i njom zagrilio oštećenu preko ramena i privukao sebi, nakon čega je ruku pokušao staviti ispod majice oštećene i uhvatiti je za grudi, zbog čega se oštećena odmicala od njega prema vratima i lijevom rukom uhvatila za kvaku na vratima pokušavajući da ih otvori i izađe”, stoji u optužnici.

    Međutim, tada je on svoju ruku povukao ispod majice oštećene pa je ponovo stavio preko njenog ramena i jače je privukao sebi te poljubio oštećenu u lijevi obraz blizu lijevog uha, a zatim na sredinu obraza pa treći put blizu njenih usana, iako je, kako stoji u optužnici, bio svjestan da upotrebom sile čini bludne radnje, što je htio.

    “Oštećena ga je, uplašena, snažno odgurnula od sebe, otvorila vrata i istrčala iz auta te tako spriječila da dovrši umišljajem započeto krivično djelo, dakle, upotrebom sile pokušao je učiniti bludnu radnju”, zaključuje se u optužnici.

  • Kinezi danonoćno grade Pelješki most, do sredine augusta bi trebale biti spojene hrvatske obale

    Kinezi danonoćno grade Pelješki most, do sredine augusta bi trebale biti spojene hrvatske obale

    U preduzeću Hrvatske ceste očekuju da će Pelješkim mostom obale spojiti do 15. augusta, a možda i ranije, jer kineski radnici danonoćno rade.

    Bez obzira na iznimno visoke temperature zraka, 680 radnika kompanije China Road and Bridge Corporation neumorno grade. Kako piše Jutarnji list, radovi se vrše planiranom dinamikom – zavaruju se čelični segmenti između stupova i učvršćuju kose zatege. Spojeno je više od 70 posto rasponske konstrukcije mosta.

    U Hrvatskim cestama očekuju da će se Komarna i Brijesta spojiti do blagdana Velika Gospa, 15. augusta, a možda i ranije, jer se bez prestanka radi.

    “Nakon što se fizički spoje dvije obale, slijede radovi na opremanju samog mosta kolničkim konstrukcijama i ogradama te se postavlja rasvjeta”, izjavio je inžinjer Hrvatskih cesta Jere Šegedin.

    Postavlja se i ograda protiv vjetra, koja bi trebala biti visoka 3,2 metra, tako da vjetar ne bi trebao stvarati neprilike vozačima. Treba napomenuti da most nije projektovan za kretanje pješaka.

    “Svaka ograda je veća od kamiona pa vjetar ne bi trebao utjecati na odvijanje saobraćaja”, ukazao je Šegedin.

    Most je dug 2,4 kilometra, širok je 22,5 metara, a visok 55 metara. Imat će četiri saobraćajne trake, a pretpostavlja se da će u upotrebi biti u martu sljedeće godine.

    Podsjećamo, gradnja je počela 2007., da bi onda zbog globalne recesije bila prekinuta 2012. Nastavljena je 2018. nakon što je za izvođača radova izabrana kompanija China Road and Bridge Corporation. Projekt košta 420 miliona eura, od čega je Evropska unija osigurala 357 miliona eura bespovratnih sredstava.

    U Bosni i Hercegovini pojedini smatraju da je gradnjom mosta Hrvatska narušila pravo Bosne i Hercegovine na otvoreno more. Neki od političara su najavljivali da će pravno zaustaviti gradnju, ali se to nije desilo.

  • Tornado brojna sela u Češkoj sravnio sa zemljom

    Tornado brojna sela u Češkoj sravnio sa zemljom

    Dan nakon što je razorni tornado pogodio dijelove Češke Republike krizni štab i civilna zaštita ove zemlje i dalje utvrđuju štetu. Prema posljednjim informacijama brojna sela koja je zahvatio razorni tornado u potpunosti su sravnjena sa zemljom.

    Prema posljednjim informacijama koje dolaze iz ove zemlje, broj povrijeđenih u udaru tornada porastao je na 200. U ovom trenutku najteža situacija je u regiji Južna Moravska, gdje su brojni građani ostali bez domova.

    Načelnici lokalnih mjesta saopćili su kako je tornado prošao kroz brojna sela koja su u potpunosti sravnjena sa zemljom.

    Spasioci i krizni štab u Češkoj proglasili su vanredno stanje trećeg stepena na jugu Moravske te su savjetovali ljudima da i dalje ne izlaze iz domova zbog olujnog nevremena i tuče.
    Iako zdravstvene službe za sada ne daju mnogo informacija o stanju povrijeđenih osoba, glasnogovornica jedne od bolnica saopćila je kako su tokom noći preminula tri pacijenta.

    “Nismo uspjeli spasiti tri pacijenta, pretrpjeli su smrtne povrede”, dodala je glasnogovornica.

    Zbog posljedica olujnog nevremena i razornog tornada, vatrogasci su od četvrtka navečer pa sve do 6 sati ujutro imali više od 90 intervencija. Kako se navodi, ispumpavali su vodu iz domova i uklanjali srušena stabla. Također, i dalje je u toku pretraživanje ruševina zgrada i kuća kako bi se spasile osobe koje se nisu uspjele evakuisati.
    “Povrede su uglavnom rješavane preko noći, ali imamo tri općine u kojima su još uvijek u toku pretresi zgrada u kojima se još uvijek mogu nalaziti povrijeđeni građani. To su općine Mikulčice, Moravska Nova Ves i Lužice”, rekao je glasnogovornik vatrogasaca.

    Udar tornada nije zaobišao ni dom za starije osobe u gradu Hodoninu. Kako ističe direktor ove institucije, nakon udara tornada dom apsolutno više nije za upotrebu, a desetine osoba koje su bile smještene u domu prebačene su u bolnicu na daljnje liječenje, dok su drugi evakuirani u obližnje hotele.

    Prema informacijama čeških medija, nakon oluje najmanje 75.000 stanovnika ostalo je bez napajanja električnom energijom.

    Najgora je situacija na jugu Moravske, gdje je oluja napravila najviše štete. U okolici Hodonina, Breclava i Vyškova više od 40.000 građana ostalo je bez napajanja električnom energijom.

    Susjedne zemlje poslale pomoć

    Već nakon prvih informacija o olujnom nevremenu, slovački i austrijski zvaničnici najavili su slanje pomoći. Slovački premijer Eduard Heger poručio je kako je sedam slovačkih vozila hitne pomoći upućeno prema najteže pogođenim dijelovima Češke.

    “Vatrogasci iz Bratislave i Trnave premješetni su prema sjevernim dijelovima i spremni su pružiti pomoć češkim kolegama”, naveli su iz Slovačke.

    Pored Slovačke, pomoć Češkoj najavila je i Austrija koja će, prema riječima češkog ministra zdravstva, također poslati nekoliko vozila hitne pomoći i dva spasilačka helikoptera.

    Oglasio se i austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji je naglasio kako je Austrija odmah nakon saznanja o posljedicama razornog tornada poslala pomoć prema Češkoj.
    “Upućujemo duboko saučešće porodicama žrtava nevremena. Austrijske snage odmah su dobile naređenje da pomognu”, ističe Kurz.

  • Popov: Vlada Crne Gore neće pasti, Abazović i Bečić su pokazali sposobnost

    Popov: Vlada Crne Gore neće pasti, Abazović i Bečić su pokazali sposobnost

    Povodom događaja u Crnoj Gori, odnosa unutar njene Vlade i pozicije naspram Srbije razgovarali smo s Aleksandrom Popovom, političkim analitičarem iz Novog Sada.

    U kontekstu mogućih posljedica po stabilnost trenutne Vlade Crne Gore, a nakon smjene ministra pravde Vladaimira Leposavića i izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, Popov je istakao da ona neće pasti, jer još uvijek uživa podršku Crnogorsko-primorske mitropolije, baš kao i u ranijem periodu.

    “Ja mislim da je, kao i kod formiranja ove vlade, ključnu riječ imala mitropolija, koja je organizovala litije koje su dovele do odlaska Demokratske partije socijalista s vlasti. Ovdje se vidjelo da je prilikom donošenja ove rezolucije u crnogorskom parlamentu patrijarh Porfirije uputio oštre riječi. Od mitropolita Joanikija je stiglo samo jedno upozorenje, rečeno je da treba da se sve stvari rješavaju razgovorom i dogovorom. Nijednom ja bar nisam u njegovoj izjavi vidio nijednu riječ osude. Na kraju krajeva, da je zapravo cilj bio i da se htjelo, mogla je reakcija mitropolije biti takva da ona zajedno s Demokratskim frontom napravi proteste ispred parlamenta, međutim to se nije desilo”, rekao je Popov.

    U nastavku ističe da je Zdravko Krivokapić utjecajem preminulog Amfilohija, mitropolita crnogorsko-primorskog, stavljen na čelo zajedničke opozicione liste te da je i sama vlada formirana tako što je Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA, predložio Andriji Mandiću, predsjedniku Demokratskog fronta, da Krivokapić bude premijer. Međutim, Mandić je tada kazao da to ne dolazi u obzir i Amfilohije je u jednom trenutku presudio podržavši Krivokapića. Ipak, sada se postavlja pitanje opstanka trenutne Vlade.

    “Sve vrijeme DF je ‘opozicija’ ovoj vlasti zato što ona poštuje koalicioni dogovor koji je potpisan prilikom formiranja vlade, a to je da će raditi na daljnjoj demokratizaciji Crne Gore, ali i da će poštovati sve međunarodne obaveze koje su ranije preuzete. Ovdje DF stalno prijeti rušenjem vlade, međutim ukoliko sruše ovu Vladu i dođe do vanrednih izbora, ja mislim da će biti najveći gubitnik u toj cijeloj priči, jer mislim da je građanima Crne Gore već previše stalno te uzburkane atmosfere, jedne nenormalne atmosfere”, naglašava Popov.

    Navodi nekoliko razloga zašto DF može biti najveći gubitnik ukoliko se upusti u avanturu rušenja vlasti.

    “Vidimo da Aleksa Bečić i Dritan Abazović, a posebno Bečić, koji se pokazao kao jedan sposoban i mlad čovjek, s velikom energijom, i mislim da te građanske snage imaju šansu da budu ta vodeća snaga ubuduće. Pitanje je šta će se dešavati s DPS-om, kad bi došlo do raslojavanja, sigurno da bi dobar dio njih prešao na stranu građanskog bloka Demokrata Bečića i URA-e Dritana Abazovića”.

    U kontekstu pitanja zašto su Demokrate podržale rezoluciju, ali ne i smjenu Leposavića u Skupštini, Popov kaže da je sada već bivši ministar dolazio iz njihovih redova i da su oni iz solidarnosti odbili podržati smjenu. Međutim, poštujući koalicioni sporazum, odlučili su glasati za rezoluciju. Očekivano, reakcije iz Srbije bile su i više nego oštre.

    “Srbija je puno uložila u to, ona je jako podržavala litije i čak je na razne načine, u vrijeme izbora, i pred same izbore, bilo dosta miješanja Srbije, sa ciljem da dođe ta prosrpska varijanta, politička opcija na vlast. Međutim, to se nije desilo, došao je Krivokapić koji vuče poteze koji u nekom smislu, kada je riječ o vanjskoj politici, pa i u onom trendu koji je ranije postojao na unjutrašnjem planu, nisu povoljni za Beograd. Oni su mislili da će to biti jedna prosrpska politika, ali to se nije desilo”, ističe Popov te dodaje da je, s obzirom na tu veliku “investiciju”, ogorčenje Beograda veliko.

    On naglašava da su za razliku od Beograda, Amfilohije, Joanikije i sam premijer Krivokapić shvatili da Crna Gora mora imati autentičnu politiku, jer bi bez toga, u slučaju usklađivanja politike sa Srbijom, došlo do maksimalne polarizacije društva.

    “Kad bi se to desilo, to bi dovelo do još veće polarizacije, iako su izbori već doveli do polarizacije, koja je postojala i ranije u crnogorskom društvu. Znamo da je tu malo oštriji i jači mentalitet, tu bi moglo doći i do neželjenih situacija, tako da se svi oni odgovorni ljudi koji znače nešto u Crnoj Gori trude da izbjegnu taj najlošiji scenarij”, rekao je Popov te dodao da je odgovor Alekse Bečića na optužbe iz Srbije bio više nego jasan i energičan, da oni neće biti ničije sluge i da će isključivo služiti građanima Crne Gore.

    U vezi sa cijenom koju bi Bečić mogao platiti, Popov ne smatra da će Demokrate zbog spomenute odluke izgubiti dio desno orijentisanog glasačkog tijela u korist DF-a, jer su stvari već “otišle previše udesno, tako da će se početi polako vraćati u centar”. U istom smislu ističe da neće biti novih litija koje bi homogenizovale biračko tijelo, da DF nema podršku Joanikija te da bi izlazak na izbore bio prevelik rizik za Mandića.

  • Incko o sankcionisanju političara “To je još u početnoj fazi”

    Incko o sankcionisanju političara “To je još u početnoj fazi”

    Ne mogu komentarisati pitanje sankcija, s obzirom da je to još uvijek u početnoj fazi.

    To je izjavio visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, komentarišući informacije koje su se pojavile u javnosti da je napravio spisak političara u BiH za sankcionisanje, a koji je navodno uputio i na adresu američe administracije.

    – Jasno je, međutim, da izabrani zvaničnici ni u kom slučaju ne smiju vječno i nekažnjeno veličati i odlikovati osuđene ratne zločince, uprkos međunarodnim presudama i suprotno duhu i slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Isto tako, lokalni zvaničnici ne smiju tolerisati veličanje osuđenih ratnih zločinaca u svojim gradovima ili opštinama, bez obzira na to ko je za to odgovoran te moraju preduzeti korake da se situacija ispravi kada je riječ o muralima, transparentima, spomen-pločama i drugim javnim oblicima njihovog veličanja – rekao je Incko.

    Podsjećamo, portal politicki.ba objavio je da je Incko zatražio da se sankcionišu osobe koje su se protivile njegovom zahtjevu da se oduzmu odlikovanja RS data osuđenim ratnim zločincima. Na spisku se navodno nalaze Nenad Stevandić, Petar Đokić, Nedeljko Čubrilović, Nenad Nešić.

    Lista koju je incko sastavio ima najmanje deset imena, a na njoj su još i Dragan Čović, te gotovo kompletan vrh Hrvatske demokratske zajednice, kao i nekoliko potpredsjednika Stranke demokratske akcije.

    Prema pisanju ovog medija, spisak je poslao i na adresu administracije predsjednika SAD Džoa Bajdena.

    Kada je riječ o RS, Incko je Narodnoj skupštini svojevremeno dao rok da oduzme povelje Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić, u suprotnom zaprijetivši sankcijama. Parlament je njegov zahtjev odbio. Na američkij crnoj listi već se nalazi nekoliko političara iz Srpske, među kojima su najpoznatiji Milorad Dodik i Nikola Špirić.

  • Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH

    Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH

    Sa 483 glasa “za”, 73 protiv i 133 suzdržanih, Evropski parlament usvojio je, u formi Rezolucije, izvještaj o BiH koji je pripremio i nedavno usvojio Komitet za spoljne poslove.

    Izvještaj je podijeljen u sedam poglavlja koja se odnose proces pomirenja, funkcionisanje demokratskih institucija, vladavinu prava, osnovna ljudska prava, socioekonomske reforme, povezanost, energiju i okolinu, spoljnu politiku i bezbjednost.

    Istaknuto je da Evropska unija, kako je navedeno, snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

    Osudili su narušavanje državnosti i Ustava Bosne i Hercegovine, te su pozvali domaće političare da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    U Rezoluciji se osuđuje i nacionalistička i zapaljiva retorika, poricanje i veličanje ratnih zločina, među kojima je i zločin u Srebrenici.

    Ranije, većina evroparlamentaraca koji su članovi Komiteta za spoljnu politiku podržali su usvajanje ovog izvještaja. Njih osam tada je bilo protiv, a među njima su bili europarlamentarci iz Hrvatske.

    Takođe, danas su odbijeni svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih europoslanika. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

  • Članovi Bundestaga: Odbacujemo bilo kakve pokušaje promjene granica u BiH

    Članovi Bundestaga: Odbacujemo bilo kakve pokušaje promjene granica u BiH

    Predstavnici vladajuće njemačke koalicije CDU/CSU, kao i članovi stranaka SPD i Slobodne demokratske stranke (FDP), podnijeli su zahtjev njemačkom Bundestagu, koji se odnosi na analizu trenutne situacije u Bosni i Hercegovini.

    Zahtjev, odnosno analiza koju su predstavnici prezentirali pod nazivom “Novi zamah za Bosnu i Hercegovinu – podrška za visokog predstavnika” navodi kako je Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine stvorio uslove za miran život i osigurao trajni mir.
    “Dejtonski mirovni sporazum je stvorio osnovu za zajednički život naroda BiH. Uslijedio je poslijeratni oporavak i ideja da se suživot različitih skupina realizira u zajedničkoj državi, što predstavlja put ka krajnjem miru. Za praćenje provedbe Dejtonskog sporazuma uspostavljen je i Ured visokog predstavnika u BiH, a 25 godina nakon Dejtona vidi se kako je on poslužio svrsi te su stranice iz prošlosti koje sadrže nasilje trajno zatvorene”, navodi se.

    Međutim, njemački zastupnici ističu kako etničke skupine u BiH danas često rade jedne protiv drugih te da je država i danas podijeljena.

    “BiH je zemlja u kojoj su etničke grupe sumnjičave jedne prema drugima. Ponavljaju se zahtjevi za promjenom granica ili čak i secesije entiteta Republika Srpska, što produbljuje etničke podjele i povećava političku nestabilnost. Jasno odbacujemo bilo kakve promjene granica kao opasnost za stabilan razvoj”, poručuju njemački zastupnici.

    Osvrnuli su se na izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona.

    “Važeći ustav i važeći Izborni zakon sprečavaju građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima da ostvare svoje pravo i kandiduju se na izborima. Pored presude ‘Sejdić-Finci’, BiH mora provesti i druge presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić, Šlaku i Pilav, kako bi se u istu svrhu realizovala politička prava za sve građane BiH. Odgovarajuće neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona BiH još uvijek nisu izvršene u ograničenoj mjeri”, ističu parlamentarci.


    Također, ističu kako se i pored brojnih presuda Međunarodnog suda u Hagu brojni zločinci veličaju, a zločini negiraju.

    “Pored toga, ostaju neriješeni problemi u vezi s vladavinom zakona i borbom protiv korupcije. Problem su i dalje odlasci mladih i dobro obrazovanih građana. Pored uspješnog pravnog postupka nad ratnim zločincima pred Međunarodnim sudom u Hagu, teško da postoji bilo kakva domaća aktivnost koja bi težila pomirenju i izgradnji povjerenja između etničkih grupa. Umjesto toga, na nekim mjestima i dalje se veličaju ratni zločinci, a zločini negiraju”, naglašavaju zastupnici.

    Njemački zastupnici okupljeni oko koalicije CDU/CSU, SPD i FDP navode kako 2021. godina u BiH ne smije ostati neiskorištena za brojne reforme koje čekaju državu.

    “Sa 14 prioriteta formulisanih u maju 2019. godine, Evropska unija definirala je neophodne uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prije nego što započnu pregovori o pristupanju. Godina bez izbora u Bosni i Hercegovini ne smije ostati neiskorištena. Hitne reforme moraju se riješiti sada”, navode oni.

    Na kraju, istakli su kako budući visoki predstavnik i dugogodišnji član Bundestaga Christian Schmidt ima punu podršku kako Evropske unije tako i Sjedinjenih Američkih Država.

    “S obzirom na brojne prepreke koje još uvijek postoje na putu ka evropskoj budućnosti BiH, cilj međunarodne zajednice mora biti uska koordinacija i uspješan završetak zadataka visokog predstavnika i istovremeno puna podrška njegovom radu. Pozdravljamo otvorenost administracije SAD-a da zajedno radimo na tom cilju. Imenovanjem Schmidta, Njemačka je jasno stavila do znanja da razvoj Bosne i Hercegovine smatra posebnim zadatkom. Zadatak je usmjeren i prema procesu prilagođavanja BiH na putu od Dejtona prema Briselu. Važno je iskoristiti zamah novog imenovanja, odrediti put ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu je važno da Ured visokog predstavnika svoje zadatke uspješno zaključi u uskoj koordinaciji s Evropskom unijom”, stoji u zaključku zastupnika.

    Na kraju, članovi Bundestaga još jednom su pozdravili imenovanje novog visokog predstavnika u BiH te su pozvali saveznu njemačku vlast da kontinuirano radi na nivou međunarodne zajednice kako bi se osigurala provedba Agende 5+2, čime bi se uspješno okončali i zadaci visokog predstavnika u BiH.