VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vulin: Ako Bečić smatra da je takozvano Kosovo država, neka to otvoreno kaže

    Vulin: Ako Bečić smatra da je takozvano Kosovo država, neka to otvoreno kaže

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je danas da ukoliko predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić misli da je takozvano Kosovo država, neka to otvoreno kaže i objasni Srbima u Crnoj Gori, a ne da se sakriva iza priče o stavu međunarodne zajednice.

    IRusija i Kina su međunarodna zajednica, pa Bečić ne kaže da će uvažiti njihov stav da takozvano Kosovo nije država – naveo je Vulin reagujući na posljednje napade predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića na Srbiju.

    Vulin je istakao da Srbi na Kosovu i Metohiji moraju da prežive i ne smiju da dopuste da se o njima odlučuje bez njih, te da bi Bečić to znao “da je bar jednom obišao Srbe na prostoru Kosova i Metohije, umjesto što pravda priznanje takozvanog Kosova” saopšteno je iz MUP Srbije.

    – Sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem sam se i slagao i nisam, ali obojica smo mislili da je Srbija majka svih Srba i da im duguje zaštitu, da takozvano Kosovo nije država. To smo posljednji put jedan drugom ponovili u manastiru Morača na pomenu ubijenom Pavlu Bulatoviću – poručio je Vulin.

    On je rekao i da to da li će Svetozar Marović biti izručen Crnoj Gori ili ne, zavisi od ishoda postupka koji se vodi pred nadležnim sudovima u Srbiji, a ne od policije.

    – Gospodin Bečić ne razumije da politika nije razgovor o modi sa Boškom Jakovljevićem, već javna delatnost u kojoj se svađate i mirite, ali se okupljate oko ideja i principa – poručio je Vulin.

    Predsjednik Skupštine Crne Gore i Demokrata Aleksa Bečić ponovo je juče iznio niz optužbi na račun zvaničnog Begrada za stanje u Crnoj Gori.

    Bečić je u izjavi za TV-vijesti, između ostalog, pozvao vlasti u Srbiji da izruče, kako je rekao, osuđenog šefa budvanske kriminalne grupe Svetozara Marovića, koji je bio i jedini predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

    Politička kriza u Crnoj Gori nastala je nakon smjenjivanja ministra pravde i usvajanja Rezolucije o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici 17. juna.

  • “Neophodne su nam ozbiljne promjene” Grmuša podnio ostavku na mjesto generalnog sekretara PDP

    “Neophodne su nam ozbiljne promjene” Grmuša podnio ostavku na mjesto generalnog sekretara PDP

    Odbornik PDP Milko Grmuša podnio je ostavku na funkciju generalnog sekretara u ovoj stranci.

    Od srca se zahvaljujem svim sjajnim ljudima, poštenim i iskrenim članovima PDP-a na odličnoj saradnji i svemu što su me naučili i političkim i životnim savjetima koje su mi dali, napisao je Grmuša na Fejsbuku.

    Naveo je da je njegov politički cilj ostaje emancipovana Republika Srpska, pametna, uređena, bogata i koja BiH koristi da sebe maksimalno ojača i praktično dovede do nezavisnosti.

    – Da bi se taj cilj ostvario, neophodne su nam ozbiljne promjene načina ponašanja i razmišljanja, a ne puke zamjene pretendenata na vlast. Jednostavno, preduboki su nam problemi i previsoke nacionalne potrebe da bi nam politika bila svedena na kombinaciju radio-mileve i “ima l` tu čega da se jami”. Mislim da naša zemlja i naši ljudi zaslužuju više od foteljaških rotacija koje ne prate promjene funkcionisanja sistema. Sve zajedno treba da nas raduje što ogroman broj naših ljudi, kako u zemlji, tako i napolju, iskreno žele da se aktiviraju i daju svoj doprinos projektu zdrave nacionalne renesanse i tako upišu i svoj potpis u slavnoj istoriji našeg naroda – saopštio je Grmuša.

    Dodao je da će se i dalje truditi da djelima i ličnim primjerom, da argumente svojim stavovima.

    – Rekao sam kad sam postao generalni sekretar PDP i odbornik u Skupštini Grada Banjaluka da neću te pozicije iskoristiti da se uvalim u javni sektor. Ispunio sam to obećanje, iako ste svi svjesni šta znači rad u privatnom sektoru i koliko minimum dvanaest sati rada dnevno utiče na moje najbliže. Mogao sam samo da ćutim i uvijek i svuda idem linijom manjeg otpora, da lagano čekam lagodne pozicije, ali onda ne bih bio dosljedan svojih ranijih riječi i, još gore, pridružio bih se onima koji su normalnom i poštenom svijetu ogadili politiku- izjavio je Grmuša.

    “Idemo dalje”, napisao je Grmuša.

    – Prioriteti ostaju isti i ko god želi da pomogne realizaciji prethodno opisane ideje Republike Srpske uvijek je dobrodošao da mi se javi i da našu zemlju pravimo boljom za našu djecu – naveo je Grmuša.

  • Kako izgleda elektronsko glasanje na izborima i zašto neke države dižu ruke od njega

    Kako izgleda elektronsko glasanje na izborima i zašto neke države dižu ruke od njega

    Od 25 posmatranih evropskih država, izborno zakonodstvo u samo četiri države predviđa mogućnost elektronskog glasanja na izborima – Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, dok su u Švajcarskoj u toku konsultacije.

    To je podatak iz istraživanja “Nove tehnologije glasanja u evropskim državama” koje je za potrebe parlamentaraca uradio Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH.

    Podsjećamo, u toku su pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, a jedan od zahtjeva, naročito opozicionih stranaka, jeste da u izborni proces budu uvedene nove tehnologije. Prije svega se misli na skenere glasačkih listića. Uvođenje novih tehnologija zagovara i CIK BiH.

    Uvođenje nove elektronske opreme u izorni sistem je veoma širok pojam, i obuhvata savremenu opremu – od elektronskih uređaja za glasanje na biračkim mjestima, do glasanja putem interneta. Sudeći prema podacima iz istraživanja, većina zemalja u Evropi i svijetu je zadržala tradicionalni način glasanja, a neke su se pokajale zbog uvođenja novih tehnologija, te su se vratile korak unazad.


    – Prema trenutno dostupnim informacijama, najveći broj država u Evropi je, posebno nakon izbora 2016. i 2017. u SAD, Francuskoj i Velikoj Britaniji i navoda o uplitanju drugih država u izbore, zadržao samo način glasanja „papir i olovka“. Izuzetak su Estonija, država koja je prva, još 2002. u svoje zakonodavstvo uvela opciju glasanja putem interneta, zatim Bugarska, u kojoj su na izborima 2019. i 2021. godine, pored tradicionalne metode glasanja na papirnim glasačkim listićima, birači mogli izabrati da glas daju na uređajima za glasanje, kao i Belgija, koja je specifična, jer se samo u nekim njenim dijelovima koriste nove tehnologije glasanja, odnosno uređaji za glasanje – navodi se u ovom istraživanju, objavljenom početkom juna.

    Kao poseban primjer upotrebe skenera navodi se primjer Norveške. U ovoj državi su u upotrebi skeneri za brojanje glasova na biračkim mjestima, ali svi glasovi moraju biti prebrojani dva puta kako bi bili validni, a od 2017. godine najmanje jednom moraju biti prebrojani ručno.

    Kako glasanje izgleda u Belgiji?
    U toj državi se koriste tzv. “tač skrin” uređaji za glasanje na biračkim mjestima u Flamanskoj regiji, Regiji glavnoga grada Brisela i u opštinama u kojima se govori njemački jezik. Međutim, nove tehnologije glasanja, kao i ranije, nisu u upotrebi u Valonskoj regiji.


    U skladu s ranijom preporukom OEBS/ODHIR, svi uređaji imaju Voter Verified Paper Audit Trail (VVPAT), odnosno štampani ispis koji pismeno potvrđuje odabir birača s bar-kodom. Birač može skenirati bar-kod i provjeriti da li je glasački uređaj pravilno evidentirao njegov glas prije nego što ga odštampanog ubaci u elektronsku glasačku kutiju koja skenira bar-kod i broji glasove.

    Bugarska: Kome ide memorijski stik?
    Kada se pomene Bugarska u kontekstu izbora, kod nas prvo odzvanja pojam „bugarski voz“ kao vid izborne prevare. Međutim, ta članica EU jedna je od zemalja u kojoj se najdalje odmaklo u korištenju savremenih tehnolohija prilikom glasanja.

    Izborni zakonik Bugarske propisuje da birač može odabrati da li će svoj glas na izborima dati putem „tač-skrin“ uređaja ili će glasati putem papirnog glasačkog listića. Glasački uređaji se ne postavljaju na biračka mjesta koja imaju manje od 300 birača, mjesta za mobilno glasanje, na biračkim mjestima u medicinskim ustanovama, domovima za starije osobe, na biračkim mjestima na brodovima pod bugarskom zastavom i na biračkim mjestima van države.


    -Memorijski stik svakog uređaja dostavlja se državnoj kompaniji „Information Services“, koja ima osoblje u svakoj izbornoj komisiji, radi obrade rezultata, a zatim se vraća izbornoj administraciji. Nadzor nad provođenjem elektronskog glasanja je odgovornost Centralne izborne komisije, kao i Državne agencije za elektronsku upravu, Instituta za standardizaciju i Instituta za metrologiju, koji su odgovorni za certifikaciju i provjeru glasačkih uređaja. CIK je provela tendersku proceduru za nabavku oko 9.600 glasačkih uređaja i opsežnu prateću podršku. Za dobavljača odabrana je privatna firma, koja će biti odgovorna i za servisiranje uređaja i obuku izbornih zvaničnika o načinu njihovog korištenja. Troškovi za nabavku uređaja za glasanje su procijenjeni na 18,4 miliona evra – navodi se u ovom istraživanju.

    Estonija: Ušteda 11.000 radnih dana
    Estonija je jedina država koja svim svojim glasačima od 2005. nudi opciju glasanja putem interneta. Ovaj oblik glasanja se naziva „i-glasanje“ kako bi se razlikovao od šireg pojma elektronskog odnosno „e-glasanja“. Glasači u Estoniji i dalje imaju mogućnost tradicionalnog načina glasanja putem glasačkih listića u svojoj izbornoj jedinici. Međutim, s obzirom na visok nivo povjerenja u institucije i informacijsku sigurnost Estonije, broj građana koji se odlučuju da glasaju putem interneta raste iz godine u godinu.

    To proističe i iz široko rasprostranjene upotrebe digitalnog identiteta za elektronsko bankarstvo i digitalne ugovore. Takođe, Estonija je možda i jedina država u svijetu u kojoj je 99 odsto javnih usluga dostupno stalno onlajn, izuzev „e-usluga“ za vjenčanja, razvode i promet nekretnina. Uvođenje internetskog glasanja nije uticalo na izlaznost birača u zemlji, ali je uticalo na izlaznost birača koji glasaju iz inostranstva.

    Prema podacima estonske Vlade, primjenom „i-glasanja“ kumulativna ušteda vremena na posljednjim izborima je čak 11.000 radnih dana!

    Brazil – sličnost sa BiH
    Izvan Evrope, navodi se primjer Brazila, države koja je prva u svijetu u potpunosti provela izbore, 2000. godine, elektronskim putem. Od samog uvođenja elektronskog glasanja, 1996. godine, Brazil neprestano radi na njegovom unapređenju, posebno u smislu bezbjednosti, kako bi postigao pouzdan elektronski sistem glasanja. Međutim, međunarodne organizacije koje prate izbore ipak pozivaju Brazil, između ostalog, i na veću transparentnost, sigurnosti nadzor izbornog procesa od strane organizacija civilnog društva.

    Cilj uvođenja elektronskog glasanja u Brazilu je identičan onom u BiH – smanjenje prevara u procesu prebrojavanja listića. Naime, zbog velikog broja glasača i kandidata prebrojavanje glasova je trajalo i po nekoliko sedmica, pa su šanse za manipulaciju brojanjem glasova bile velike, bez obzira na prisutnost izbornih posmatrača i predstavnika političkih stranaka.

    FOTO: FERNANDO BIZERRA/EPAFOTO: FERNANDO BIZERRA/EPA
    Kako glasanje izgleda u praksi? Elektronski uređaj za glasanje je specijalni mikroračunar, malih dimenzija, lagan, energetski nezavisan (koristi bateriju u slučaju nestanka električne energije), jednostavan za čuvanje i transport. Uređaj ima dva terminala – jedan kod člana biračkog odbora, drugi je terminal glasača. Na terminalu člana biračkog odbora glasač se identifikuje otiskom prsta, a na tastaturi ovog terminala član biračkog odbora upisuje broj registracije glasača. Ako glasač pripada toj izbornoj jedinici i ako može glasati, na ekranu se pojavi ime glasača te mu se dopušta glasanje. Time se sprečava mogućnost da glasač glasa u nečije drugo ime.

    Terminal glasača numerički evidentira samo da je glasač glasao, ali ne i informaciju za koga je glasao. Zahvaljujući unutrašnjem miješanju i drugim bezbjednosnim mehanizmima, ne postoji mogućnost provjere za koga je glasač dao svoj glas, što je u skladu sa Ustavom, koji garantuje tajnost glasanja.

    Terminal glasača, takođe, ima numeričku tastaturu i ekran na kojem su snimljene poruke koje vode glasača kroz proces glasanja. Početni troškovi ovakvog sistema bili su milijadu američkih dolara, plus 500 miliona dolara za svake izbore, za 100 miliona glasača. Međutim, sada su troškovi glasanja smanjeni na tri dolara po glasaču.


    -Tokom pandemije kovid 19, u SAD je ponovo razmatrana opcija glasanja putem interneta za predsjedničke izbore 2020. godine. Međutim, stručnjaci Američkog udruženja za unapređenje nauke, Centar za naučne dokaze o javnim pitanjima, uputili su pismo guvernerima, državnim sekretarima i državnim izbornim direktorima u kojem su iskazali ozbiljnu zabrinutost zbog sigurnosti glasanja putem interneta ili mobilnih aplikacija. Po njihovom mišljenju, dvije decenije naučnih i tehničkih analiza pokazuju da bezbjedni sistemi glasanja putem interneta u SAD nisu mogući ni sada, niti će biti u doglednoj budućnosti. Smatraju da je prilikom glasanja putem interneta i dalje moguća manipulacija glasovima koja bi mogla biti neotkrivena, a umjesto glasanja putem interneta preporučuju razmatranje mogućnosti većeg pristupa glasanju putem pošte i prijevremenom glasanju – navodi se u istraživanju.

  • U BiH se očekuje grmljavinsko nevrijeme i hrvatski DHMZ izdao upozorenje

    U BiH se očekuje grmljavinsko nevrijeme i hrvatski DHMZ izdao upozorenje

    U BiH se poslije podne očekuju pljuskovi i grmljavina. Lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme, praćeno jakim udarima vjetra i gradom. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Dnevna temperatura od 32 do 38°C, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda FBiH.

    Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske izdali su upozorenje za grmljavinsko nevrijeme kasno poslijepodne i posebno naveče na području Međimurja, Hrvatskog zagorja, Podravine te Slavonije i Baranje.

    Na području osječke regije očekuje se lokalno izraženije grmljavinsko nevrijeme s mogućim gradom.

    “Budite spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzrokovati veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću”, piše Direkcija civilne zaštite i dodaje kako su moguće lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u saobraćaju.

    Na području zagrebačke regije očekuje se lokalno moguć izraženiji grmljavinski pljusak, posebno na sjeveru.

  • Sjajne vijesti: U Srpskoj bez zaraženih i preminulih

    Sjajne vijesti: U Srpskoj bez zaraženih i preminulih

    • U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 220 lаbоrаtоriјskih uzоrka i nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) niје pоtvrđеn ni kоd јеdnе оsоbе. Takođe, nije bilo preminulih od posljedica zaraze.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе niје priјаvljеn ni јеdаn smrtni slučај оd pоsljеdicа virusа kоrоnа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 64.334 slučајa virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 3.778 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа sе оpоrаvilo 49.257 оsоbа, а tеstirаnо је ukupnо 283.497 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srоskој је 68 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 29, а u оstаlim bоlnicаmа 39. Nа rеspirаtоru је 9 оsоbа (7 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 2 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо je 625 оsоba, а nаdzоr је zаvršеn kоd 192.905 оsоbа.

  • Stanivuković u Tuzli: Ova posjeta nije senzacija, razgovarajmo o zajedničkom prosperitetu

    Stanivuković u Tuzli: Ova posjeta nije senzacija, razgovarajmo o zajedničkom prosperitetu

    Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković danas boravi u Tuzli, a svoj boravak u gradu soli počeo je sastankom s prvim čovjekom tog grada Jasminom Imamovićem.

    Tom prilikom su razgovarali o zajedničkoj saradnji i prosperitetu, a ratne teme su ostale u drugom planu.

    Tokom zajedničkog sastanka u Gradskoj upravi Tuzle Stanivuković i Imamović su fokus razgovora stavili na zajedničku saradnju na svim mogućim poljima, od kulture, sporta, turizma, ekonomije, ali i tehnološkog razvoja ova dva grada.

    “Tuzla je najmultikulturalniji grad u BiH, a građani Banje Luke i Tuzle imaju iste ljudske želje, a to su dobro zdravlje, zdravstveni sistem, obrazovanje, zaštita od korupcije, slavljenje zajedničke države, kvalitet žvota i ekonomsko-održivi razvoj”, poručio je Imamović.

    Dogovore o zajedničkoj saradnji ranije su uspostavili privrednici, sportisti i umjetnici, a prema Imamovićevim riječima, njihove primjere moraju slijediti i političari.

    “Vrijeme je da političari rade kao privrednici, sportisti i umjetnici, odnosno da šaljemo poruke o onome što nas veže, a ne razdvaja. Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla su važni gradovi i važno je da sarađuju jer daleko je i više toga što nas spaja, nego onoga u čemu ne možemo sarađivati ili nemamo zajednički interes. Želje naših građana su iste i naše je da ih zadovoljimo”, naveo je Imamović.

    S druge strane, Stanivuković ni ovaj put nije krio sreću koju je osjetio prilikom dolaska u Tuzlu. Kako je kazao, prvu priliku za dolazak u ovaj grad dobio je još kao odbornik u Skupštini Banje Luke, a iz tog vremena posebno pamti poštovanje i ljubav mladih ljudi koju je dobio.

    “Od tada me vežu lijepe uspomene za Tuzlu i sretan sam i zahvalan na gostoprimstvu i dočeku. Sretan sam i što imam priliku obići grad i razgovarati sa građanima. Na današnjem sastanku mnogo smo tema otvorili jer je važno da građani sarađuju i veoma je bitna i povezanost različitih generacija i pogleda”, naveo je Stanivuković.

    Iz Tuzle je poslao i poruku da je došlo vrijeme za priču jezikom kulture, privrede, turizma i ekonomije.

    “Naši narodi i građani su počeli pričati takvim jezikom, a to moramo učiniti i mi. U Tuzli imamo primjer tehnološkog parka i ovaj grad nam može pokazati svoje iskustvo jer jer Banja Luka tek u početnoj fazi tog projekta”, dodao je.

    Posjetio je i da određene firme iz Federacije BiH uveliko posluju u Republici Srpskoj te obratno, što je od velikog značaja.

    “Ovdje sam srećan i što imam priliku posjetiti Hram uzvesenja presvete bogordice, gdje ću skupa sa predstavnicima i vladikom Fotijem razgovarati o 140 godina postojanja hrama, što govori o tome koliko je Tuzla široka i multikulturalan grad. To je svakako i Banja Luka jer u njoj ima mjesto za život svakog čovjeka”, naglasio je Stanivuković.

    Kada je riječ o ratnim temama, one su ovaj put ostavljene u drugi plan. Prema protokolu, njegova posjeta Kapiji kao mjestu stradanja tuzlanske mladosti u proteklom ratu nije predviđena, ali je Stanivuković javnost zamolio da se akterima sastanka pruži prilika da pošalju univerzalne poruke, poručivši da posjete poput ove ne trebaju biti vrsta senzacije, već rutina.

  • Burno u Našoj stranci, ostavku podnio Peđa Kojović, ali i Irma Baralija

    Burno u Našoj stranci, ostavku podnio Peđa Kojović, ali i Irma Baralija

    Vrh Naše stranke protresa velika kriza koja je kulminirala ostavkama predsjednika Predraga Kojovića, kao i potpredsjednice Irme Baralije.

    Kako saznaje portal Klix.ba, prvo je ostavku podnijela Irma Baralija, zbog načina na koji je predsjednik Kojović tretirao njenu šalu na račun sarajevske gradonačelnice Benjamine Karić.
    Nakon ostavke Baralije, koja je direktno prozvala Kojovića, ostavku je podnio i predsjednik Naše stranke. On je svoju ostavku dodatno argumentirao zdravstvenim razlozima.

    Kriza na vrhu Naše stranke mogla bi donijeti održavanje vanrednog kongresa.

    Prije dva dana predsjednik Naše stranke Predrag Kojović javno se izvinio kolegama u SDP-u nakon što je Irma Baralija podigla prašinu komentarom fotografije gradonačelnika Sarajeva i Banje Luke Benjamine Karić i Draška Stanivukovića.


    Sve je počelo od šale Irme Baralije, koja je prokomentarisala fotografije Benjamine Karić u posjeti Mostaru, na kojoj se nalazi s gradonačelnikom Kordićem, i s gradonačelnikom Banje Luke. Baralija je napisala kako joj je malo nezgodno sada kad pogleda slike iz posjete. U komentaru ispod fotografije Baralija je navela poređenje kako je Benjaminina fotografija sa Stanivukovićem kao fotografija s vjenčanja, dok je pak njena fotografija s Kordićem kao ona nakon dvoje djece.


    Baralija je zbog statusa doživjela niz kritika na društvenim mrežama, posebno od političara SDP-a.

  • Uzalud odvrćete česme! U ovim dijelovima Banjaluke danas bez vode, razlog su radovi

    Uzalud odvrćete česme! U ovim dijelovima Banjaluke danas bez vode, razlog su radovi

    Tokom izvođenja radova na cjevovodu u ulicama Krfska (Obilićevo) i Užička (Lauš I) može doći do privremenog prekida u vodosnabdijevanju potrošača na novim lokacijama.

    “Radovi na izgradnji sekundarne vodovodne mreže izvode se u dijelu naselja Česma.
    U mjesnim zajednicama Agino selo i Donja Kola danas se izvode radovi na sanaciji kvarova što može u periodu od osam sati do 15 časova dovesti do privremenog prekida u vodosnabdijevanju potrošača u dijelovima navedenih mjesnih zajednica2, saopšteno je i banjalučkog Vodovoda.

  • Rama zahvalio Grenelu na inicijativi “mali Šengen”: Zalažem se za to godinama

    Rama zahvalio Grenelu na inicijativi “mali Šengen”: Zalažem se za to godinama

    Specijalni izaslanik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, razgovarao je sa albanskim premijerom Edijem Ramom između ostalog i o inicijatiivi “mali Šengen”.

    “Postoji neriješen sukob zbog nepriznanja Kosova od strane Srbije. Ali moguće je poboljšati život ljudi, poboljšati ekonomsku saradnju, organizovati slobodan protok dobara i ljudi i ja se zalažem za to godinama”, rekao je albanski premijer Edi Rama.

    Rama je iznio i kritike na račun EU zbog toga što nije donijela odluku o početku pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije.

    “Za nas je to krajnje frustrirajuće. EU ponovo nije ispunila obećanje”, dodao je Rama.

    Grenel je vodio intervju sa Ramom za mrežu Njuzmaks koji je objavio i na svom Tviter nalogu.

  • Evo koliko hrane, pića, cigareta i alkohola smijete unijeti u Hrvatsku i Crnu Goru

    Evo koliko hrane, pića, cigareta i alkohola smijete unijeti u Hrvatsku i Crnu Goru

    Sezona je godišnjih odmora i mnogi razmišljaju o odlasku na more. Veliki broj građana BiH već tradicionalno za svoju morsku destinaciju bira jednu od dvije susjedne države s obalom na Jadranskom moru – Hrvatsku ili Crnu Goru.
    Pravila za prelazak granice vezana za mjere zaštite od pandemije koronavirusa već su manje-više svima poznata, međutim, određene novine uvedene su kada je riječ o prtljagu, tj. stvarima poput hrane, pića ili duvanskih proizvoda koje možete prenijeti preko granice.

    HRVATSKA
    Kao država koja je članica Evropske unije, Hrvatska ne dozvoljava unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoju teritoriju, dok su ostali prehrambeni proizvodi uglavnom dozvoljeni, međutim, u ograničenim količinama.

    Hrana i piće

    Dozvoljeno je unijeti dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog porijekla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževi, žablji kraci – 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, svježeg voća i povrća (osim krompira) do pet kilograma.

    Mogu se unositi hljeb, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uslovom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Uz posjedovanje medicinske dokumentacije moguće je unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obaveznu potvrdu ljekara, piše “Klix.ba“.

    Ova pravila su na snazi od ranije, međutim, ove godine promijenjeno je pravilo koje se odnosi na unos duvanskih proizvoda. Prema pravilniku koji je na snazi od ove godine, količina cigareta koja se može unijeti u Hrvatsku nije više dvije šteke, nego dvije kutije.

    Duvanski proizvodi

    Za putnike koji iz BiH ulaze u Hrvatsku (EU) drumskim putem dozvoljeno je unošenje maksimalno:

    40 cigareta
    20 cigarilosa
    10 cigara
    50 grama duvana za pušenje
    50 grama grijanog duvanskog proizvoda
    10 mililitara e-tekućine

    Alkohol i alkoholna pića

    Dozvoljen je unos jednog litra alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% ili do dva litra alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje.

    Dozvoljen je unos četiri litra vina ili 16 litara piva.

    Iz carine je istaknuto da se oslobađanje na navedene trošarinske proizvode ne može primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

    Plaćanja uvoznih dažbina oslobođeno je i gorivo u rezervoarima prijevoznih sredstava, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo.

    Kućni ljubimci

    Kućni ljubimci (psi, mačke i životinje iz porodice kuna) u pratnji posjednika koji putuju kroz Republiku Hrvatsku ili koji tu privremeno borave moraju, prije ulaska u zemlju, biti označeni mikročipom ili jasno čitljivim tetoviranim brojem, koji mora biti upisan u međunarodno svjedočanstvo (certifikat) izdat u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske.

    Kod prve vakcinacije protiv bjesnila, koja se provodi u dobi od tri mjeseca, moraju biti vakcinisani najmanje šest mjeseci i ne više od godinu prije putovanja, a kod naknadnih (booster) vakcinacija ne više od godinu prije putovanja.

    Na području Republike Hrvatske zabranjen je uvoz i privremeni boravak moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull, koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) (pit bull terijera) i njihovih križanaca.

    CRNA GORA
    Crna Gora nije članica Evropske unije tako da su pravila dosta blaža. Preko crnogorske granice takođe nije dozvoljeno prenijeti svježe meso i mlijeko.

    Hrana i piće

    U Crnu Goru se može unijeti pet kilograma svježeg voća i povrća (osim krompira), kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaa, čajeva, litar žestokog pića u originalnoj ambalaži, pet litara flaširane vode, dva litra ostalog negaziranog pića, četiri litra vina i dva litra piva. Možete unijeti i kilogram konzervirane hrane.

    Duvanski proizvodi

    Što se tiče duvanskih proizvoda, pravila su dosta blaža u odnosu na hrvatsku pa je tako moguće unijeti šteku cigareta po osobi.

    Za putnike koji iz BiH ulaze u Crnu Goru drumskim putem dozvoljeno je unošenje maksimalno:

    200 cigareta
    100 cigarilosa
    50 cigara
    250 grama duvana za pušenje

    Alkohol i alkoholna pića

    Dozvoljen je unos jednog litra alkohola i alkoholnih pića, sa stvarnom zapreminskom alkoholnom jačinom preko 22% vol ili nedenaturisani etil-alkohol alkoholne jačine 80% vol. ili jači. Dozvoljen je unos dva litra alkohola ili alkoholnih pića, sa stvarnom zapreminskom alkoholnom jačinom koja ne prelazi 22 posto.

    Dozvoljen je unos četiri litra nepjenušavog vina, kao i dva litra piva.

    Putnik koji ulazi u Crnu Goru može sa sobom nositi razumnu količinu ljekova koja mu je potrebna za ličnu upotrebu ili za životinju koju unosi, najviše za 6 mjeseci.

    Kućni ljubimci

    Unos kućnih ljubimaca se odobrava ukoliko ih prati veterinarski pasoš i odgovarajući veterinarski certifikat za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, koji izdaje službeni veterinar zemlje izvoznice.