Autor: INFO

  • Građani još pamte ratne tajkune koje su štitili SDS i PDP

    Građani još pamte ratne tajkune koje su štitili SDS i PDP

    Prolongiranje roka za usklađivanje broja zaposlenih u lokalnim administracijama u odnosu na broj stanovnika samo je bespotrebno kupovanje vremena, jer se ništa neće promijeniti ni za pola godine.

    Kaže ovo u intervjuu za Srpskainfo potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i poslanik US, Milan Petković, komentarišući Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, koji je prije par dana usvojen po hitnom postupku, a kojim se do kraja ove godine prolongira rok za usklađivanje broja zaposlenih u lokalnim administracijama u odnosu na broj stanovnika.

    Petković, koji je i advokat, ističe da bi taj zakon trebalo staviti van snage, jer je očito da pojedine lokalne zajednice nisu u mogućnosti da provedu to zakonsko rješenje.

    – I Vlada Republike Srpske mora biti svjesna da onda kada je neko zakonsko rješenje neprovodivo, ono je onda samo mrtvo slovo na papiru i nema potrebe da egzistira u pravnom sistemu. Na ovaj način se degradira i Vlada i NSRS, jer očito da onda kada lokalne zajednice ne poštuju neke zakone mi im u stvari izlazimo u susret. Na drugoj strani trebalo bi javno pohvaliti i na neki način nagraditi sve one lokalne zajednice koje su već postupile po ovom zakonu. Naravno da se te lokalne zajednice sada pitaju ko je tu pogriješio i ko je tu „pametan“. Na jednoj strani postoje lokalne zajednice koje provode ovu politiku, a na drugoj strani postoje oni koji ne sprovode. Treba jasno reći da se na čelu tih lokalnih zajednica koje ne sprovode ovu odluku nalaze ljudi i iz vlasti, ali i iz opozicije.

    Mnogo polemike se vodilo u javnosti oko Nacrta zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, čiji je predlagač SNSD. Opozicija smatra da je prijedlog SDS bio bolji i da je ovaj od SNSD manjkav. Kakav je Vaš stav, da li ima mjesta kritikama opozicije?

    Diskutovao sam tu tačku dnevnog reda u NSRS. Opozicija je optužila SNSD da se u konkretnom slučaju radi o plagijatu, odnosno da je njihov prijedlog prepisan iz zakona u Srbiji. To je djelimično i tačno, jer je ovaj zakon u najvećem dijelu oslonjen na Zakon o porijeklu imovine Srbije. To je čak predlagač i priznao i ne vidim ništa loše u tome. U raspravi sam rekao da nije loše i da nije zabranjeno, te da je čak i poželjno da prepišemo neke zakone koji su dobri, bez obzira da li su iz Srbije, Hrvatske ili iz nekog drugog pravnog sistema. Mislim da je ovaj zakon u osnovi dobar i da bi, uz neke manje ili veće korekcije, trebao biti usvojen. Bilo bi mi draže da je taj zakon predložila Vlada RS i da je formirala kvalitetnu radnu grupu. Vjerujem da bi zakon bio puno bolji. Možda bi bilo bolje i da je SNSD pozvala svoje koalicione partnere na razgovore oko ovog zakona prije nego se on našao na NSRS. SNSD je ovaj zakon predložio bez konsultacije s partnerima, bar bez konsultacije sa US, ali uprkos tome mi ćemo ga podržati jer smo odgovorni političari. Moja zamjerka, kada je riječ o ovom zakonu, jeste na dio koji govori o rukovodiocu sektora za kontrolu poreskih prihoda i utvrđivanja porijekla imovine. Rekao sam da na čelu tog sektora u Poreskoj upravi RS ne može biti neko ko ima samo pet godina radnog iskustva. To treba da bude neko ko ima minimalno deset godina radnog iskustva. Druga moja zamjerka se odnosi na retroaktivno dejstvo zakona. To je jedno ozbiljno pravno pitanje koje mora da se pravilno definiše i da se donese odluka o retroaktivnom dejstvu zakona kako se ne bi desilo da taj zakon padne na Ustavnom sudu kroz neko vrijeme. Za mene nije sporno to što će taj zakon imati odloženo dejstvo, odnosno odložen početak primjene, jer je i u Srbiji imao. Potreban je, ipak, određeni period dok se obuče radnici, dok se u PU RS steknu neka posebna znanja kako će se on primjenjivati i slično. Nisam imao priliku da pročitam prijedlog zakona koji je napisala SDS, ali sam u svojoj diskusiji rekao da je ta stranka, zajedno sa PDP, imala 15 godina svoje vlasti, pa zašto ga tada nisu predlagali. Zašto? Zato što je trebalo zaštiti ratne tajkune koji su bili najvećim dijelom iz SDS i PDP, pa im nije bilo u cilju da u tom periodu donesu takav zakon. Građani vrlo dobro pamte tajkune iz tog vremena koje su oni štitili poslije rata.


    Da li se slažete sa ocjenama da se prvo treba početi provjeravati imovina funkcionera, pa onda običnih građana?

    Saglasan sam da se prvo krene od političara, jer su oni pod najvećim udarom javnosti. Oni su ti koji moraju da izdrže veći stepen kritike javnosti na jednoj strani, a na drugoj strani njihova imovina mora biti transparentna, kao i njihovi prihodi. Isto tako smatram da treba krenuti s provjerom imovine od 1991. godine, pa do danas.

    Parlament Srpske je usvojio Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece – po hitnom postupku. Šta je novina?

    Novina je bila, prije svega, da se uskladi taj zakon sa odlukom Ustavnog suda RS, koji je utvrdio neustavnost u dijelu koji se odnosio na retroaktivnu primjenu. Tražilo se da se u „registar pedofila“ upišu lica koja su osuđena za krivično djelo polnog integriteta i polno nasilje nad djecom prije stupanja na snagu ovog zakona. Ustavom je određeno da se mora donijeti posebna odluka i iskazati poseban javni interes ukoliko neki zakon ima povratno, odnosno retroaktivno dejstvo. Iz tog razloga je NSRS sada donijela jednu takvu odluku i mislim da će sada taj zakon biti više primjenjiv. Taj zakon govori o jednoj posebnoj zaštiti djece i mislim da je u interesu svih građana.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Ujedinjena Srpska se zalaže za vraćanje prava na topli obrok radnicima zaposlenima u javnoj upravi. Da li ste zadovoljni odgovorom ministra Duška Milunovića na Vaše nedavno postavljeno poslaničko pitanje u vezi sa ovim zahtjevom i da li vjerujete da će se on moći realizovati?

    Nisam zadovoljan odgovorom ministra. Iz njegovog odgovora nisam čak naslutio ni da li on želi da izađe u susret radnicima ili ne, odnosno da li je spreman da ovo pitanje ozbiljno stavi na sto. Poznato je da za vraćanje prava na topli obrok insistiraju i sindikati, posebno Sindikat uprave RS, tako da to nije nešto što je US i meni lično, tek tako, preko noći palo na pamet. To je nešto što je potrebno radnicima, jer će im povećati prihode. Tražio sam od ministra Milunovića da mi pismeno odgovori koliko je sredstava potrebno izdvojiti iz budžeta RS da bi se vratio topli obrok i da vidimo kako to možemo realizovati. Dajte da to stavimo na sto i da vidimo kako vratiti prava radnicima.

    Da li ste pravili računicu koliko bi novca trebalo izdvojiti za vraćanje tog prava?

    Negdje oko 100 miliona KM u brutu, odnosno sa svim porezima i doprinosima. Nisam ekonomista i nisam pravio tu analizu, i ovo su grube računice koje mogu biti apsolutno netačne. Zato sam i tražio zvaničan odgovor od ministra da tačno vidimo koliko je sredstava potrebno. Klub poslanika US je već za sljedeću sedmicu zakazao sastanak sa Sindikatom uprave RS na tu temu.

    Ranije ste se zalagali za ukidanje „bijelog hljeba“ ali vaš prijedlog nije prošao u parlamentu Srpske. Da li i dalje smatrate da je „bijeli hljeb“ luksuz?

    Ukidanje prava na „bijeli hljeb“ je bilo potrebno da bi se simbolički pokazalo da su političari spremni da se odreknu jednog svog prava. Smatrao sam da je nemoralno da neko ko je završio svoj mandat dobija neku naknadu. To pravo ne postoji za bilo koji drugi rad. Kada dobijete otkaz, imate otkazni rok i nakon toga nemate pravo na naknadu. Tako je s radnicima na određeno vrijeme. Ako imate ugovor o radu na određeno vrijeme od godinu dana, nakon te godine vi više nemate nikakva prava. Mi političari imamo ugovor o radu na četiri godine i ne možemo da očekujemo neko pravo nakon toga. Iznenadilo me je da nije bilo uopšte podrške za moj prijedlog, niti pozicije niti opozicije. Sigurno ću istrajati na tome i ukazivaću da je to neko pravo koje političarima ne pripada.


    Često se može čuti kako imamo mnoge zakone koji služe samo kao ukrasi, odnosno da ih treba mijenjati ili donijeti neki novi. Koji zakoni su, po Vama, neophodni da se promijene ili donesu?

    Ono što se nameće kao neophodno jeste uvođenje privatnih izvršilaca. U Srbiji već desetak godina postoji Zakon o privatnim izvršiocima, jer jedan od najvećih problema pravosuđa, pored neefikasnosti i neujednačene sudske prakse, jeste i neblagovremenost i nemogućnost izvršenja pravosnažnih sudskih presuda. Izgubimo po nekoliko godina da bismo završili neki parnični postupak i nakon što dobijemo pravosnažnu presudu mi svoj dug ne možemo da naplatimo. To je jedan od velikih problema. Sigurno je da o ovom pitanju treba da razmisli Ministarstvo pravde i da uradi kvalitetnu analizu, zajedno s advokatskom komorom. Treba se vidjeti da li bi bilo opravdano uvođenje privatnih izvršilaca. Smatram da bi to čak bio jedan od načina da se poveća naplata potraživanja i zaštite povjerioci. To bi sigurno odgovaralo i bankarskom sektoru, jer bi mogli da naplate svoja potraživanja. Mi kao društvo često štitimo dužnike, a sve zemlje Zapada i moderna demokratija se, ipak, zasnivaju na zaštiti kapitala, odnosno zaštiti povjerilaca. Ako želimo da budemo ozbiljna pravna država, moramo da zaštitimo strane investitore.

    U toku su razgovori oko izmjene Izbornog zakona BiH. Vjerujete li da će biti saglasnosti i da će do izmjene zaista doći?

    Što se tiče Izbornog zakona i Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona, mi iz US smatramo da se radi o potpuno kozmetičkim promjenama. Izmjena Izbornog zakona nije moguća bez izmjene Ustava BiH, a to se sigurno neće desiti dok se ne postigne dogovor, prije svega SDA i HDZ. Vjerujem da ove izmjene idu samo u cilju povećavanja nadležnosti CIK kako bi prigrabila neke nove nadležnosti i povećala još veći raspon za kažnjavanje politički nepodobnih stranaka. Ujedinjena Srpska još pamti onu nepravednu i nezakonitu odluku CIK o zabrani izlaska na izbore. Šta drugo očekivati kada u CIK sjede neki bivši visoki funkcioneri političkih partija, prije svega SDS i PDP.

    Šta bi Vi mijenjali u Izbornom zakonu?

    Sigurno je potrebna veća transparentnost izbora. Ne smatram da su se dešavale bilo kakve velike krađe na izborima, jer bi u tom slučaju bilo više prigovora. Međutim, moramo naći način kako da zabranimo ono što je bilo u proteklom periodu evidentno, a to je dopisivanje na izbornim mjestima, odnosno „doiksavanje“ određenih kandidata kako bi neki stranački kadrovi došli na određena mjesta. To je veliki problem i smatram da bi se trebala obavljati veća kontrola. Isto tako smatram da bi trebalo zabraniti prijavljivanje fiktivnih političkih stranaka. U prošlosti smo imali ogroman broj fiktivnih kandidata, kao na primjer za predsjednika Republike, ili političkih stranaka samo kako bi se dobili članovi biračkih odbora i posmatrači. Mora se naći način da se povećaju kriterijumi i broj potrebnih glasova za izlazak na izbore i za kandidata za predsjednika Republike i za inokosne funkcije. Pristalica sam zatvorenih lista ili eventualno poluotvorenih lista, jer bi samo u tom slučaju mogli i znali stvarno koliko neko vrijedi i koliko određeni političari imaju težinu.


    Da li ste za to da mandat treba da pripada strankama ili pojedincima?

    Mandati trebaju pripadati strankama, a to bi se najviše postiglo zatvorenom listom. Trenutno imamo takvu situaciju da je stvorena politička trgovina, odnosno da je uvedena velika politička postizborna, ali i predizborna korupcija, što je veoma loše. To nije nikakva demokratija. Bilo bi dobro da izmjene Izbornog zakona idu i u pravcu da se svi (grado)načelnici biraju posredno, odnosno da se vrati biranje načelnika i gradonačelnika u skupštinama, jer bismo na taj način imali odraz većine i ne bi se dešavao ovaj dualitet vlasti između prvih ljudi lokalnih zajednica i skupštinske većine. Smatram da je previše visoke politike u lokalnoj vlasti i da to uopšte nije dobro jer to nazaduje lokalnu zajednicu. Veliki sam zagovornik toga da se ukine direktno biranje načelnika i gradonačelnika.

    Povećati broj sudija
    Da li ste se bavili analizom efekata Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je usvojen prošle godine?

    Nisam i nemam povratnih informacija da li je on imao efekta ili ne. Međutim, već sam ranije rekao da ukoliko se ne poveća broj sudija taj Zakon neće biti provodiv. Imamo situaciju da u manjim sudovima sudije nemaju dovoljno predmeta za normu, dok u velikim sudovima, kao što je Osnovni sud Banjaluka, imamo sudije koji imaju ogroman priliv predmeta, a opterećuju ih stari predmeti koji su godinama tu. Ne može se reći da je odgovornost samo na sudijama jer znam veliki broj čestitih sudija koji svoj posao rade savjesno i odgovorno, ali ne mogu da stignu sve. Potrebno je zaposliti i veći broj sudija i stručnih saradnika.

    O novom službeniku saznao iz medija
    Poslanik Nebojša Vukanović je na zadnjoj sjednici NSRS zatražio da se raspravlja o smjeni predsjednika parlamenta Nedeljka Čubrilovića zbog tvrdnji da je nezakonito zaposlio jednog službenika. Ta tačka je, ipak, skinuta sa dnevnog reda. Da li smatrate da je o tome trebalo raspravljati u NSRS i da je Čubrilović trebao javno odgovoriti na optužbe?

    Što se tiče zaposlenja tog službenika, ja sam o tome saznao iz medija. Činjenica je da se sva zaposlenja u NSRS obavljaju preko sekretarijata, odnosno preko predsjednika NSRS, tako da potpredsjednici, odnosno predsjedništvo nemaju apsolutno nikakve nadležnosti nad zapošljavanjem. Sigurno je da je adresa predsjednik NSRS, koji je trebao dati obrazloženje o konkretnom slučaju. On se pozvao na to da se radi o studentu koji je imao najveću prosječnu ocjenu. Na drugoj strani, NSRS je najviše zakonodavno tijelo i nije samo dovoljna prosječna ocjena već moraju da se ispune i drugi kriterijumi. Ne znam koji su bili uslovi prilikom zapošljavanja tog lica i ne bih iznosio svoj sud o tome. Mislim da nije bilo potrebe da se raspravlja o takvoj jednoj temi na sjednici NSRS i ta tačka nije trebala da se nađe na dnevnom redu. O tome se eventualno moglo raspravljati na Kolegijumu NSRS. Onaj ko štiti dignitet i predstavlja NSRS je predsjednik parlamenta i on treba da vodi računa o tome. Na bazi toga kako bude radio tako će se njegov rad i cijeniti.

  • Windows 11 je besplatan: Evo šta vam je potrebno za njega

    Windows 11 je besplatan: Evo šta vam je potrebno za njega

    Novi operativni sistem Windows 11 je besplatan.

    Microsoft je predstavio Windows 11 i on će biti besplatan apgrejd na Windows 10.

    Mnogi su se pitali da li će Windows 11 morati da se plati, a sada stiže odgovor da će to biti besplatan apgrejd.

    Microsoft je išao po istom principu kao i za Windows 10, kada je korisnicima omogućeno da bez plaćanja ažuriraju Windows 7 ili 8.

    Šta vam je potrebno za Windows 11?
    64-bitni CPU, 4 GB memorije RAM-a i 64 gigabajta prostora na hard disku.

  • “Visoki predstavnici da ne prijete”: Cvijanović rekla da je njihovo da pomažu, a ne odmažu

    “Visoki predstavnici da ne prijete”: Cvijanović rekla da je njihovo da pomažu, a ne odmažu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da ne voli kada visoki predstavnici u BiH prijete, već da imaju svoj stav koji će biti izbalansiran i neće biti štetan.

    “Nažalost, stav tih predstavnika bio je štetan sve ovo vrijeme u BiH. Bez obzira što prijete pojedincima i partijama, mislim da je najveća sankcija za BiH to što je morala da preturi tolike visoke predstavnike preko glave”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Doboju upitana da prokomentariše izjavu njemačkog diplomate Kristijana Šmita da će 1. avgusta stupiti na dužnost visokog predstavnika u BiH i da su mu na raspolaganju izvršna ovlaštenja Kancelarije visokog predstavnika, koja je i dalje potrebna BiH.

    Cvijanovićeva je rekla da ti predstavnici apsolutno nisu imali izbalansiran pristup.

    “Ono što ne bi bila sankcija i bilo bi dobro, jeste da nema visokih predstavnika, ili da budu svedeni u okvir onoga što im je mandat. A onda da se mi u BiH, kao ozbiljni ljudi, institucije i partije zaista krećemo evropskim putem, a ne da nam se pravi lažna slika – ako centralizujemo državu”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je relevantno samo ono što rade ljudi koji su direktno izabrani na izborima.

    Prema njenim riječima, nijedan međunarodni predstavnik, bez obzira ko ga postavio, ne može da zamijeni i radi ono što radi lokalna i domaća vlast i nema pravo da kažnjava bilo koga, bez obzira što upozoravaju kako imaju određene mehanizme na tom planu.

    “Na šta liči da imamo demokratiju, institucije, procese i izabrane ljude, a onda dođu drugi – neki neizabrani stranac i nama prijeti u našoj zemlji kako će on urediti određene odnose… Neće oni to uređivati jer mi ovdje uživamo podršku naroda koji je birao nas, a ne visoke predstavnike. Njihovo je da pomažu, a ne odmažu procesima u BiH i prijete. Ne volim prijetnje, već volim da živim u demokratskom društvu u kome nijedan stranac neće ovdje doći da nam drži predavanja šta treba da radimo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ponovila da niko ne spori izvršna ovlaštenja ako su ona propisana, ali da nisu u redu razne ranije intervencije visokih predstavnika koje izlaze iz okvira stvarnog njegovog mandata.

    “Doživljavam ih kako ih je Dejtonski sporazum predvidio, odnosno da budu oni koji olakšavaju procese i pomažu izgradnji društva, harmonizovanju odnosa i zajedničkim ciljevima u BiH. A ne da nekog kažnjavaju i prijete…”, rekla je Cvijanovićeva.

    Upitana da prokomentariše izjavu Šmita da je “zločin u Srebrenici monstruozan genocid”, Cvijanovićeva je rekla da odnos prema Srebrenici svako može da gradi na svoj način.

    “Što se tiče institucija Srpske, mi smo već pokazali kako tretiramo sve te teške zločine. Oni su za osudu, ali nije u redu davati političke kvalifikacije na taj način za bilo šta što se dešavalo na ovim prostorima”, poručila je Cvijanovićeva.

  • Odgovor Trivićeve na poruku Antonića da za nju nema mjesta u PDP-u: Bolje da se bavite svojom partijom

    Odgovor Trivićeve na poruku Antonića da za nju nema mjesta u PDP-u: Bolje da se bavite svojom partijom

    Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini, Jelena Trivić, reagovala je na izjavu poslanika SNSD, Momčila Antonića, koji je rekao da nakon ostavke Milka Grmuše na mjesto generalnog sekretara PDP, u toj partiji nema više mjesta ni za nju.

    “Prvo, Milko Grmuša ostao je član Predsjedništva PDP, dakle jedan od ključnih ljudi u PDP. Drugo, da odgovorim kolegi Antoniću vrlo kratko o tome da mjesta nema ni za mene u PDP, ali ‘da ja toga nisam svjesna’: kolega Antoniću, dovoljno je da sam svjesna šta je vaša partija i koliko štete je nanijela Srpskoj i narodu. Nekad je dovoljno da znate u životu šta nećete”, napisala je Trivićeva na Fejsbuku.
    Dodala je da je nekada dovoljno da znate u životi šta nećete.
    “Nikada nisam idealizovala stanje u PDP, čak sam i sama javno kritikovala neke procese, ali to ne znači da za mene tu nema mjesta. Ja se za svoje mjesto borim. Ništa mi u životu nije palo s neba, pa neće ni to ‘mjesto’ u PDP. U svakom slučaju, drago mi je da razmišljate o meni i hvala vam na tome, ali možda je bolje da se bavite svojom partijom, na primjer odnosima na relacijama vaših najviših funkcionera…”, poručila je Jelena Trivić.
    Nakon što je danas Milko Grmuša dao ostavnu na mjesto generalnog sekretara PDP-a Antonić je poručio da u toj stranci nema mjesta ni za Trivićevu.
    “U PDP-u nema mjesta ni za Jelenu Trivić, ali ona očigledno još nije svjesna svega toga”, rekao je između ostalog Antonić.

  • Antonić komentarisao ostavku Grmuše i poručio: U PDP-u nema mjesta ni za Jelenu Trivić

    Antonić komentarisao ostavku Grmuše i poručio: U PDP-u nema mjesta ni za Jelenu Trivić

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Momčilo Antonić, komentarisao je ostavku Milka Grmuše na mjestu generalnog sekretara PDP-a i poručio da on nije dio priče gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

    “Dok PDP tajkunskim novcem kupuje skupštinsku većinu u Banjaluci koja će im omogućiti privatizaciju parkinga i druge gradske imovine, odlaze im ljudi poput Milka Grmuše koji očigledno imaju karakter, viziju i obrazovanje i koji ne prave kompromise zarad ličnog komoditeta. Ostavka na mjestu genseka PDP-a dolazi u vrijeme promocije BH unitarne politike od strane gradonačelnika Banjaluke, a Milko je pokazao da nije dio te priče i javno potencira nezavisnu Srpsku”, napisao je Antonić na društvenim mrežama.

    On se osvrnuo i na poslanicu ove stranke u Jelenu Trivić.

    “U PDP-u nema mjesta ni za Jelenu Trivić, ali ona očigledno još nije svjesna svega toga”, dodao je Antonić.

    Podsjetimo, Grmuša je danas obavijestio javnost da je dao ostavku na funkciju generalnog sekretara u ovoj stranci.

    “Dragi prijatelji, želim da vas obavijestim da sam zbog brojnih obaveza podnio ostavku na funkciju generalnog sekretara PDP-a. Od srca se zahvaljujem svim sjajnim ljudima, poštenim i iskrenim članovima PDP-a na odličnoj saradnji i svemu što su me naučili i političkim i životnim savjetima koje su mi dali”, naveo je on na svom Fejsbuku profilu i dodao da je njegov politički cilj ostaje emancipovana Republika Srpska, pametna, uređena, bogata i koja BiH koristi da sebe maksimalno ojača i praktično dovede do nezavisnosti.

  • Zafranović: Snimanje filma o Jasenovcu počinje u novembru

    Proslavljeni režiser Lordan Zafranović rekao je da bi u novembru trebalo da počne snimanje filma o stradanjima u ustaškom logoru Jasenovac.

    Zafranović, koji je ranije predstavio ovaj svoj projekat u Banjaluci, rekao je da je imao izuzetno dobar prijem u Republici Srpskoj u svakom pogledu.

    “Tamo nema čovjeka koji nije pogođen tom tragedijom koja se desila u logoru Jasenovac. Prema tim ljudima moramo biti dodatno odgovorni”, rekao je Zafranović za portal “Nova.rs”.

    On je naveo da je film prvobitno trebalo da se zove “Djeca Kozare”, ali da je promijenio naziv u “Carski rez 42”.

    “Ima više razloga što se tako zove, a jedan od bitnijih je što je cijela unutrašnja konstrukcija rađena po Leonardovom idealnom čovjeku, koji je u tom filmu tako ponižen da se čovjek mora stiditi što je ljudsko biće od tog zla koje je napravljeno u Jasenovcu”, pojasnio je Zafranović.

    On je rekao da je 42 broj kada je počeo užas u Jasenovcu 1942. godine.

    “Četrdesetdvije velike sekvence ima u filmu i 42 generacije ima od Avrama do Isusa Hrista. Tako da je to jedan sveti film, koji će se realizovati u punom opsegu koji smatram da treba napraviti”, rekao je Zafranović.

    On ističe da je ovaj film veza između zemlje i neba, te da će biti savremeno obrađen za publiku koja će ga gledati i sa velikog platna i sa mobilnog telefona.

    Snimanje će biti iz dva dijela, a prvi je zimski bi trebalo da počne u novembru. “Odmah bismo krenuli sa pripremama u januaru za ljetnji dio kada nastavljamo snimanje”, rekao je Zafranović.

    On kaže da je najzad dobio neka simbolična finansijska sredstva za snimanje filma i da se nada da će ih dobiti još.

  • Osmica mimo zakona pristupa tajnim podacima

    Osmica mimo zakona pristupa tajnim podacima

    Nakon što je ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković na nedavno održanoj zajedničkoj sjednici oba doma Parlamenta BiH otkrila da je direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA) Osmanu Mehmedagiću Osmici produžena bezbjednosna dozvola i omogućen pristup tajnim podacima najviše kategorije, tužilac Tužilaštva BiH Oleg Čavka otkrio je novi šokantan podatak koji dovodi u sumnju zakonitost produženja bezbjednosne dozvole direktoru OBA.

    Naime, Mehmedagić je Zajedničkoj komisiji Parlamenta BiH za nadzor nad radom OBA dostavio potvrdu da ima diplomu Američkog univerziteta u BiH, a tužilac Čavka je otkrio da tokom ovosedmičnog pretresa prostorija te visokoškolske ustanove u Tuzli nije pronađen nijedan dokaz da je Mehmedagić ikada bio njen student.

    • Mehmedagić je stekao falsifikovanu diplomu visoke stručne spreme sa kojom je imenovan na dužnost generalnog direktora OBA. Na taj način je nezakonitim vršenjem dužnosti ostvario imovinsko-pravnu korist u iznosu većem od 100.000 maraka – naveo je Čavka u prijedlogu za određivanje pritvora osnivaču Američkog univerziteta u BiH Denisu Prciću, koji je osumnjičen da je omogućio nezakonito sticanje diplome direktoru OBA.

    Pored toga, Čavka je naveo i da je Prcić uz pomoć saradnika istrgao originalnu stranicu iz registra ovog fakulteta u koji je naknadno dopisano ime Osmana Mehmedagića. Sud BiH uvažio je njegove tvrdnje i odredio jednomjesečni pritvor Prciću.

    Naš sagovornik iz obavještajne zajednice koji je insistirao na anonimnosti kaže da se poslije ovih navoda tužioca, koje je prihvatio Sud BiH, postavlja pitanje kako je Mehmedagiću produžena bezbjednosna dozvola.

    • U članu 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH, u kojem se navode bezbjednosne smetnje zbog kojih se odbija izdavanje bezbjednosne dozvole, kao prva smetnja navodi se “dokazano lažno navođenje podataka u upitniku za provjere”. Poslije ovih tvrdnji tužilaca Tužilaštva BiH postavlja se pitanje šta je Osmica naveo u upitnicima za provjeru i kako mu je produžena bezbjednosna dozvola? Ako je naveo da ima diplomu Američkog univerziteta BiH, to znači da je naveo lažne podatke u upitniku za bezbjednosne provjere – objašnjava naš sagovornik.

    Prema njegovim riječima, paradoks je što Zakon o zaštiti tajnih podataka kaže da je “dokaze za bezbjednosne smetnje dužna prikupiti i iznijeti OBA”, tako da ispada da bi Osmicini podređeni trebalo da “dokažu lažno navođenje podataka u upitniku za provjere”.

    • Paradoksalno je očekivati da će oni to uraditi, ali raduje što je tužilac Oleg Čavka pokrenuo istragu koja treba da dokaže da je direktor OBA naveo lažne podatke, što će praktično značiti da mu je bezbjednosna dozvola produžena mimo zakona – kaže naš sagovornik.

    Besmisleno

    Delegat SNSD-a u Domu naroda i član Zajedničke parlamentarne komisije za nadzor nad radom OBA Sredoje Nović, koji je svoj radni vijek proveo na najvišim funkcijama u sektoru bezbjednosti, kaže da ne vidi smisao u tome da bilo šta komentariše kada je u pitanju rad OBA.

    • Svi smo svjedoci šta i kako se radi kada je riječ o direktoru OBA, kako se ponašaju pravosudni organi, odnosno kako brzo i oslobađajućim presudama se okončavaju procesi protiv njega – kaže kratko Nović.
  • Cijena ulja u BiH “skočila” za 50 posto, još jedino hljeb nije poskupio

    Cijena ulja u BiH “skočila” za 50 posto, još jedino hljeb nije poskupio

    Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe, kao i usluga, u ovoj godini znatno su rasle. Potvrdila nam je to i Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, koja je kazala kako još jedino hljeb nije poskupio, “jer je to ono što drži socijalni mir”.

    Međutim, ističe Marić, ni to nije sto posto sigurno, te je moguće da su cijene u pojedinim pekarama malo i rasle, ali to je neznatno povećanje.

    “Ono što je najviše poskupjelo u proteklom periodu jeste ulje, stoga i ne čudi kontrola inspekcije, koja je nedavno izvršena, te izrečene kazne za trgovce koji su previše digli cijene. Naime, od početka godine, kada je cijena ulja još bila i niža od dvije marke, do sada je ono poskupjelo na oko tri marke, što je poskupljenje za 50 posto. Za jednu porodicu litar ulja je nešto što potroše za nekoliko dana, što je itekako udar na ionako siromašne džepove naših potrošača”, kaže Marić.

    Poskupljenje ulja, kazali su za Klix.ba iz kompanije Bimal, zastupljeno je globalno.

    “Međutim, u Bosni i Hercegovini cijene na polici brže reaguju, budući da smo zemlja koja nema domaću sirovinsku bazu i koja nije u mogućnosti osigurati dovoljno sopstvenog zrna za potrebe tržišta. Sjeme uljarica je berzanska roba koja se nalazi na višegodišnjem rekordu, a pored toga, prošlogodišnja žetva sa smanjenim prinosima je jedan od faktora koji utječe na uzlazno kretanje cijena sirovina. Ne možemo izostaviti utjecaj rasta cijene palminog ulja, budući da sa sobom posljedično određuje i cijenu drugih jestivih ulja. Dakle, cjelokupna situacija u vezi sa sirovinama se nužno reflektuje na rast cijena gotovog proizvoda kako u BiH tako i u regiji i svijetu”, kazali su nam iz Bimala te istakli kako će od nove žetve najviše zavisiti trend cijena u narednom periodu.

    Međutim, iako je ulje poskupjelo najviše u proteklom periodu, rasle su i cijene drugih osnovnih životnih namirnica, ali i cijene življenja uopšte. Prema riječima Marić, poskupjele su i frizerske usluge, higijena…

    “Ne možemo mi živjeti samo od onoga što ide u potrošačku korpu. Uvijek pričamo o golom preživljavanju i ispada da nikada ne trebamo otići ni u pozorište, ni u kino, ne uzima se u obzir ni mogućnost korištenja taksi prijevoza nekad, koliko novca nam ode na lijekove… Sve to je poskupjelo. Za jedan dio sigurno je krivac rast cijena goriva, jer je gorivo pokretač svega, ali ako njegove cijene budu rasle i dalje, onda je upitno kakva nas još poskupljenja čekaju u narednih mjesec-dva”, upozorava Marić.

    Činjenica je da su ljetni mjeseci vrijeme kada većina građana sprema ogrjev, spremaju i djecu za novu školsku godinu i upitno je, kaže Marić, kako će uz sva ova poskupljenja to uspjeti uraditi.

    “Svi najavljuju svoja poskupljenja, i u javnim preduzećima, a sve se odražava na običnog građanina. Ako poskupi struja, bankarska usluga, ako poskupi ulje, šećer, brašno i sve ostalo, to se najviše odrazi na penzionere, koji ionako imaju niska primanja, kao i na ljude koji žive od minimalca u BiH”, kaže Marić.

    O tačnim iznosima koliko je šta poskupjelo Marić nije mogla govoriti jer, kako kaže, neko vrijeme su pokušavali pratiti određene artikle, ali to je postao problem, jer su ranije akcije u prodavnicama bile samo vikendom, a sada ih ima i radnim danima, a poseban problem je i smanjenje gramaže na većini proizvoda.

    “Postalo je nemoguće pratiti kretanje cijena za svaki proizvod, ali i smanjenje gramaže. Jedino nam je još ostalo da so dolazi u pakovanju od kilogram, čak i šećer su smanjili na 900 grama. Cijene će sigurno rasti i dalje ukoliko i cijene goriva na svjetskom tržištu budu rasle. Imali smo mi i ranije poskupljenja životnih namirnica, ali su ona bila od jednog do pet feninga pa se to nije ni osjetilo mnogo, međutim, ovo sada, od 20, 30 posto, pa čak i više, je stvarno nevjerovatno”, zaključila je Marić.

  • Stanić kaže da bi javnost Srpske trebala dobiti informacije o aferi “respiratori”

    Stanić kaže da bi javnost Srpske trebala dobiti informacije o aferi “respiratori”

    Nabavka respiratora od firme „Medietik“ koja je prošle godine privukla veliku pažnju javnosti u Republici Srpskoj je morala biti predmet Glavne službe za revizije javnog sektora RS za tu godinu.

    Kaže ovo predsjednik Odbora za zdavstvo SDS Slobodan Stanić.

    Stanić smatra da je javnost trebala dobiti očekivane odgovore na aferu koja je uznemirila javnost Srpske i da bi logično bilo da se u godini pandemije pri redovnoj reviziji Fonda zdravstva Glavna služba posebno posveti utrošku sredstava za borbu protiv korone.

    – Na konferenciji za novinare predsednik PDP Branislav Borenović je u junu 2020. iznio podatke da je RS putem Fonda Zdravstvenog osiguranja kupila respiratore od firme “Medietik” iz Banjaluke po cijeni od 130 568 KM po komadu bez PDV, i da su oni nabavljeni po znatno nižoj cijeni od 59 000 KM bez PDV. Naveo je da je ugovor potpisan 08.04.2020, a da je rok isporuke po ugovoru 24.04.2020. Naveo je da je ukupna nabavna cijena 2.97 miliona KM bez PDV, a ugovorena ukupno 6.47 miliona bez PDV. Naveo je i da je FZO uplatio šest miliona KM avansa – podsjetio je Stanić.

    Ona kaže da revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora za 2020 godinu, koji je objavljen 07.06. 2021. ne daje odgovore da li su tačni navodi gospodina Borenovića jer se predmetna nabavka ne spominje.

    – Znam da se revizija u svom radu oslanja na standarde revizije i etički kodeks i da se na neki način ograđuje time da se revizija provodi na bazi uzorka. Znam i da poseban standard reguliše uzimanje uzorka i da su o samom uzimanju uzorka napisane brojne knjige i naučni radovi, ali zar nije bilo logično da se u godini pandemije pri redovnoj reviziji FZO Glavna služba posebno posveti utrošku sredstava za borbu protiv pandemije – kaže Stanić.

    On navodi da je FZO je samo za nabavku roba za suzbijanje pandemije utrošio 62.000.000 KM.

    – Zar se ne bi trebao znati utrošak svake marke potrošene u tu namjenu – pita Stanić.

    On smatra da je javnost RS trebala dobiti očekivane odgovore na “aferu” koja je uznemirila javnost RS.

    – Revizija doduše navodi da je u nekim postupcima bodovan uz cijenu i rok plaćanja, pa je ugovoren rok plaćanja npr. 60 dana, a plaćeno je šestog dana tj. 54 dana ranije, pa se kako kažu revizori “postavlja pitanje tog kriterijuma” – navodi Stanić.

    Zar plaćanje 54 dana ranije nego po ugovoru, pita Stanić, nije razlog za dubinsku reviziju tog slučaja.

    – Rok plaćanja je bodovan i moguće da je neko sa nižom cijenom otpao, zbog toga što nije mogao dati 60 dana odloženo plaćanje. Ne daju se odgovori na navode u javnosti da su u većem broju slučajeva naprasno odustajali oni sa nižim ponudama – pojasnio je Stanić.

    Ističe da je mnogo pitanja koja traže odgovore i da bi javnost treba da ih dobije, jer je u pitanju javni novac.

    – Reviziju ne treba ni vršiti da bi se samo zadovoljila forma! Ružno zvuči, ali metaforički ovo podsjeća kad bi lubenica bila sa jedne strane trula, a mi pristali da se čep izvadi samo sa zdrave strane – kaže Stanić.

  • “Zamolio bih ga da do izbora ne radi ništa” Nešićeva poruka premijeru Viškoviću

    “Zamolio bih ga da do izbora ne radi ništa” Nešićeva poruka premijeru Viškoviću

    Zamolio bih premijera Viškovića da narednih godinu dana do izbora ne radi više ništa, osim što statira na konferencijama za novinare važnijih funkcionera SNSD. I kada ga važniji zamole da odigra nešto što se čini glavnom ulogom, najbolje bi bilo da sebi ponovi da je samo statista.

    To je navedeno u saopštenju predsjednika DNS, Nenada Nešića.

    On kaže da se u posljednjih devet mjeseci Federacija BiH u tri navrata zadužila izdavanjem obveznica po kamatnoj stopi nižoj od jedan odsto, a posljednji put ovog mjeseca po kamatnoj stopi od 0,95 procenata.

    Nešić pita kako je moguće da se FBiH za desetogodišnje obveznice zadužila po kamatnoj stopi od 0,95 odsto, a Republika Srpska na Londonskoj berzi za petogodišnje obveznice po 4,75 odsto.

    – Odgovori narodu ko je odgovoran što danas finansijski investitori smatraju da je pet puta rizičnije ulagati u obveznice Republike Srpske, nego u obveznice Federacije? Neko od glavnih glumaca namjerno, neznanjem ili dugom prema nekome? Pošto jako dobro razumiješ jezik nekretnina – da se Republika Srpska zadužila po kamatnoj stopi Federacije, u narednih pet godina bi uštedjela 118 miliona KM, što je dovoljno para da svake godine izgradimo 500 novih stanova za mlade parove ili da u naredne tri godine isplaćujemo mjesečni i godišnji borački dodatak uvećan za 50 odsto. I tako će i biti kad se Tvoj film završi