Autor: INFO

  • Putin: Nećemo se miješati u unutrašnje stvari Avganistana, Moskva naučila lekciju

    Putin: Nećemo se miješati u unutrašnje stvari Avganistana, Moskva naučila lekciju

    Predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija neće raspoređivati svoje oružane snage u Avganistanu kako bi učestvovala u sukobu, te da je Moskva naučila lekcije iz neuspješne intervencije Sovjetskog Saveza.

    “Podrazumijeva se da ne planiramo da se miješamo u unutrašnje stvari Avganistana, a kamoli da rasporedimo naše oružane snage u sukobu”, rekao je Putin na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, prenosi agencija Rojters.

    Putin je istakao da je Sovjetski Savez imao svoje iskustvo u toj zemlji i da su izvukli potrebne lekcije.

    Sovjetske snage napustile su Avganistan 1989. godine.

  • Krizni štab Srbije zasjedao, Kon: Glavno oružje ne koristimo

    Krizni štab Srbije zasjedao, Kon: Glavno oružje ne koristimo

    Sjednica Kriznog štaba održana je danas od 16 časova, a na dnevnom redu bile su brojne teme, od početka školske godine, vakcinacije, do pojačane kontrole već postojećih mjera koje su sve vrijeme na snazi – maske u zatvorenom, distanca, dezinfekcija.

    Razlog za reakciju trebalo bi da predstavlja i nagli skok broja novozaraženih. Prema posljednjim zvaničnim podacima, u proteklih 24 sata u Srbiji je na korona testirano 15.656 osoba, od kojih je pozitivno virus 2.216 dok je, nažalost, osmoro osoba preminulo.

    Na današnjoj sejdnici usvojen je novi plan za predstojeću školsku godinu, rekao je ministar prosvjete Srbije Branko Ružić.

    “Očuvanje zdravlja svih nas je prioritet svih prioriteta”, rekao je Ružić.

    “Mi smo izbegavali da u javnost izlazimo sa nagađanjima kako će izgledati školska godina. Želeli smo da izađemo sa sigurnom informacijom upravo zbog važnosti ove teme… Ono što jeste bilo sigurno jeste da nam je intetncija da nastava krene normalno, da se đaci ne dele u grupe i da časovi traju 45 minuta”, rekao je ministar prosvjete Srbije.

    “Tim za škole je sačinio predlog za Krizni štab i on pre svega znači sledeće – u narednom periodu pratićemo primenu mera u školama”, rekao je.

    “Imamo jedan decentralizovan pristup. Škola će početi 1. septembra, časovi će trajati 45 minuta. U opciji su tri modela”, rekao je Ružić.

    1. model slobodnog okruženja:
    • učenici svi sede zajedno, nose masku dok razgovaraju i odgovaraju;
    • vakcinisani nastavnici ne nose masku, dok ne priđu učeniku na 1,5 m;
    1. model kombinovan:
    • jednog dana onlajn nastava, drugog neposredna;

    *model od prošle godine, ali se tada mijenjao na sedmičnom nivou, a sada na dnevnom.

    1. model za najugroženije lokalne samouprave:
    • za srednjoškolce onlajn nastava;
    • za osnovce do 4. razreda kombinovana od 30 minuta, grupe od 16 učenika;
    • od 5. do 8. razreda smjenjivaće se u danu po modelu nastave.

    “Kada dođe do zaražavanja, ako se neko dete razboli u grupi ili odeljenju, sva deca od tada nose maske, zaraženo dete ide u karantin. Ako ima dvoje zaraženih, ili više, sva deca deset dana imaju onlajn nastavu”, rekao je Ružić.

    Epidemiološka situacija nije baš naklonjena, jer će se početak školske godine poklopiti s visokom aktivnošću virusa korona, pa treba striktno poštovati sve predviđene mjere predložene za školske ustanove, naglasio je danas epidemiolog Predrag Kon.

    “Danas je bio važan dan i jedina tema je bio početak školske godine. Prvi put sam video danas taj plan. U onome što sam do sada pogledao sve je moguće realizovati, ali traži ogroman napor. Tim koji je formiran imaće puno posla. Glavna je stvar da se poštuju predložene mere”, kazao je Kon na konferenciji za novinare poslije sjednice Kriznog štaba.

    On je istakao da modeli koji su prikazani pokazuju da se kreće sa situacijom koja podrazumijeva da u školu dolaze zdravi i da su nastavnici što je moguće više vakcinisani, a ako nisu, moraju da nose maske.

    “Vidi se da su, kako shvatam, maske zamenile vakcinaciju, što, u situaciji kada imamo vakcine koje su prošle sve što je neophodno po standardima da budu primenjivane kao potpuno bezbedne, nije razumljivo. Ali takva je situacija”, rekao je Kon.

    U ovoj situaciji poželio je roditeljima i djeci da što ljepše krenu u školu, da se izborimo s ovom situacijom i počnemo da obaramo krivu koja ide naglo prema gore.

    “Glavno oružje nedovoljno koristimo, a ono je vakcina. Što više oko dece ima vakcinisanih, manje može dete da unese u školu virus”, rekao je on.

    Kon je naglasio da kompletna nauka stoji iza apela za vakcinaciju, i da iz dubine duše, srži svoga bića, želi dobro djeci i Srbiji.

    Bez odluke o kovid propusnicama
    Na današnjoj sjednici Kriznog štaba jeste bilo govora i o kovid propusnicama, ali nije donesena nikakva odluka, prenio je Kon.

    “Bilo je govora o kovid propusnicama i obaveznoj vakcinaciji, ali nikakve odluke u vezi s tim temama nisu donete na današnjoj sednici Kriznog štaba”, naglasio je Kon na konferenciji za novinare poslije sjednice Kriznog štaba.

    Kon smatra da je etički potpuno neprihvatljivo da osobe koje rade sa pacijentima budu nevakcinisane.

  • Biden odlučio da zadrži rok do 31. augusta za evakuaciju iz Afganistana

    Američki predsjednik Joe Biden odlučio je, u dogovoru sa svojim timom za nacionalnu sigurnost, pridržavati se roka za povlačenje vojnika iz Afganistana 31. augusta, rekao je visoki dužnosnik uprave.

    Biden je donio odluku imajući u vidu sigurnosne rizike zbog dužeg zadržavanja u zemlji, rekao je dužnosnik, te je zatražio planove za nepredviđene slučajeve u slučaju da kasnije utvrdi da SAD trebaju ostati u zemlji duže.

    Iako Sjedinjene Države evakuiraju desetine hiljada ljudi iz zemlje, situacija u Afganistanu je i dalje veoma teška, a mnogi Afganistanci koji su radili i pomagali američkim trupama još uvijek čekaju svoj red za odlazak. Američki dužnosnici su izjavili da postoji prijetnja terorističkih napada na aerodromu u Kabulu dok se masa ljudi okuplja ispred i oko ulaza u aerodrom.

  • Podignuta optužnica protiv Šipovljanina Dragana Trkunje za ubistvo supruge

    Podignuta optužnica protiv Šipovljanina Dragana Trkunje za ubistvo supruge

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka podiglo je optužnicu sa prijedlogom za produženje pritvora protiv Dragana Trkulje (61) iz Šipova, a koja ga tereti da je sjekirom i nožem ubio suprugu Snežanu Trkulja (57).

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka podiglo je optužnicu sa prijedlogom za produženje pritvora protiv Dragana Trkulje /61/ zbog ubistva supruge Snežane /57/.
    Trkulja tužilaštvo stavlja na teret da je 30. maja oko 6.00 časova u Ulici Milana Ilića u Šipovu, u porodičnoj kući nanio Snežani više povreda nožem i sjekirom po glavi i tijelu, usljed kojih je nastupila smrt oštećene, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Optužnica protiv Trkulje za krivično djelo teško ubistvo danas je proslijeđena na potvrđivanje sudiji za prethodno saslušanje Okružnog suda u Banjaluci.

  • Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Pad Kabula pod vlast talibana i haotični napori međunarodne evakuacije pokazuju da Evropa mora razviti vlastite vojne kapacitete nezavisno o Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

    Borrell je rekao da će se evropske sile boriti za evakuaciju svojih građana i afganistanskih saveznika prije nego što SAD-e okončaju svoju operaciju na aerodromu u Kabulu.

    Nekoliko američkih saveznika zatražilo je od Washingtona da produži evkauaciju, što je u petak potvrdio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, jer će bez zaštite 6.000 američkih vojnika raspoređenih na aerodromu evropske operacije možda morati prestati.

    Šokantan kolaps afganistanske vlade koju podržava Zapad, haotični prizori na aerodromu i strahovi da bi nova generacija afganistanskih izbjeglica mogla pokušati krenuti u Evropu oživjeli su govore o Evropi koja razvija sredstva za samostalno djelovanje.

    Diplomatska misija EU u Kabulu broji 400 afganistanskih uposlenika i članova porodica koji bi mogli emigrirati u Evropu, međutim samo je 150 do sada uspjelo napustiti zemlju, a neki od aviona koje su poslale vojske EU zemalja lete napola prazni.

    Trećina putnika na letu koji je u subotu stigao u Španiju bili su Amerikanci, rekao je Borrell.

    “Problem je pristup aerodromu, američke provjere i sigurnosne mjere su vrlo jake” i sprječavale su prolazak afganistanskog osoblja, rekao je Borrell, dodajući da je Brisel zatražio od Washingtona da pokaže “veću fleksibilnost”.

    Kreatori evropske politike strahuju da Kabul neće biti izuzetak i da bi buduće krize u Iraku ili u regiji Sahel u zapadnoj Africi mogle zahtijevati slične vojne misije za osiguranje evropskih građana i interesa, možda bez podrške SAD-a.

    “Žalim zbog načina na koji su se stvari odvijale, ali niko nije tražio mišljenje Evropljana”, rekao je.

    “Neke zemlje će morati sebi postaviti pitanja o američkom savezniku koji, kako je rekao Joe Biden, ne želi voditi tuđe ratove. Europljani nemaju izbora. Moramo se organizovati da se nosimo sa svijetom kakav jeste, a ne sa svijetom o kojem sanjamo”, dodao je.

    Europska unija već razvija ono što naziva svojim novim “strateškim kompasom”, okvirom koji će 27 država članica, djelujući zajedno, imati više diplomatske i vojne snage i razviti više onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva “strateškom autonomijom”.

    Kako su se događaji odvijali u Kabulu, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je domaćin samita lidera EU rekao je da situacija u Afganistanu nije uspješna priča za međunarodnu zajednicu.

    “Moramo analizirati kako EU može dalje razviti sposobnosti i pozitivno utjecati na međunarodne odnose kako bi odbranila svoje interese. Naša strateška autonomija EU ostaje na vrhu našeg dnevnog reda”, rekao je.

    Za Borrella to mora uključivati ​ zajedničke vojne snage.

    “Predložit ćemo da se Uniji da ekspedicijska snaga od 50.000 ljudi, sposobna da djeluje u okolnostima kakve vidimo u Afganistanu”, rekao je Borrel.

    Istakao je da će u septembru posjetiti Irak, Tunis i Libiju te da će iduća kriza bit u Iraku i Sahelu.

    “Europa reagira samo u krizi. Afganistan bi je mogao probuditi. Došao je trenutak da joj se dodjeli vojna sila sposobna za borbu ako je potrebno”, zaključio je Borrel,

  • Procjena Faučija: SAD bi kovid mogle staviti pod kontrolu početkom 2022. godine

    Procjena Faučija: SAD bi kovid mogle staviti pod kontrolu početkom 2022. godine

    Sjedinjene Države bi kovid-19 mogle staviti pod kontrolu do početka sljedeće godine, a potencijalna sveobuhvatnija odobrenja vezano za vakcine će uslijediti u narednih nekoliko nedjelja, izjavio je danas Entoni Fauči, glavni medicinski savjetnik Bijele kuće.

    Ako pridobijemo ogromnu većinu od onih 80 do 90 miliona ljudi koji još nisu vakcinisani, koji su oklijevali da se vakcinišu ili nisu imali priliku, vjerujem da možemo vidjeti svjetlo na kraju tunela – rekao je Fauči za američku televiziju NBC.

    – Možemo ovo preokrenuti -. rekao je Fauči za TV kanal MSNBC.

    Samo dan nakon što je američko Federalno regulatorno tijelo za hranu i lijekove (FDA) izdalo puno odobrenje za vakcine protiv kovida-19 kompanije “Fajzer-Bajontek”, Fauči je rekao da se ovim odobrenjem otvara put za vakcinaciju većeg broja ljudi, uz potencijalno puno odobrenje vakcina “Moderna” i “DŽonson&DŽonson” u narednim nedjeljama.

    Mislim da postoji razumna šansa da bi Fajzer ili Moderna mogli dobiti odobrenje FDA za mlađu djecu prije predstojeće sezone praznika – rekao je Fauči za NBC.

    – Ako uspijemo da prebrodimo ovu zimu i zaista pridobijemo većinu, ogromnu većinu od 90 miliona ljudi koji nisu vakcinisani, nadam se da ćemo moći da uspostavimo dobru kontrolu u proljeće 2022. godine – rekao je Fauči za CNN

  • “Cetinjski manastir je mjesto mitropolita” Krivokapić nije za to da ustoličenje bude u Podgorici

    “Cetinjski manastir je mjesto mitropolita” Krivokapić nije za to da ustoličenje bude u Podgorici

    Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić izjavio je danas da pravo izbora mjesta ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog nije u nadležnosti ni vlade, ni parlamenta ni Saveta za odbranu i bezbjednost, već Mitropolije i istakao da crkveni velikodostojnici znaju da je Cetinjski manastir mjesto mitropolita, te da stoga ne vidi razlog zašto bi se ta ceremonija održala u Podgorici.

    Krivokapić je to rekao komentarišući izjavu predsjednika skupštinskog odbora za bezbjednosti iz DF-a Milana Kneževića, da će se u narednim danima odlučiti hoće li ustoličenje mitropolita Joanikija biti u Podgorici ili na Cetinju, kao i da bi o tome trebalo da odlučuje i Savjet čiji je član, osim premijera i predsjednika parlamenta i predsjednik države.

    – Crkveni velikodostojnici znaju da je Cetinjski manastir mjesto mitropolita. Zašto bi sad neko išao u Podgoricu? Ako bi išao u Podgoricu, sutra bi trebalo da ide možda van Crne Gore – rekao je Krivokapić tokom posjeti Nikšiću, prenijele su podgoričke Vijesti.

    Ocijenio je da je problem u vezi sa ustoličenjem mitropolita dobio nepoželjne tendencije.

    Riječ je, kako je kazao, o jednom od većih događaja u Crnoj Gori, i u ovom trenutku postoje tri rizika – bezbjednosni, epidemiološki i rizik potencijalanih iznenađenja koji je specifičan za Crnu Goru.

    Dodao je da će pratiti situaciju i shodno njoj biti odgovorni prema svakom građaninu Crne Gore, ali i da ispoštuju obavezu po Ustavu – da je pravo slobode vjeroispovijesti svima zagarantovano i da je ustoličenje čin koji je planiran duži vremenski period, kao i da protesti, ukoliko ih bude, budu pod istim uslovima koji važe za sve.

    – Očekujemo da ćemo narednih dana imati potpunije informacije i shodno tome donijeti najbolju i najoptimalniju odluku koja bude u korist svih građana – rekao je Krivokapić.

    Rekao je i da ustoličenje mitropolita nije problem Crne Gore, već onih koji žele da još jednom, nedemokratskim sredstvima možda povrate vlast da bi sačuvali pozicije koje su imali i kapital koji su stekli.

    – Naravno tu su uključene i organizovane kriminalne grupe kojima su pipci šverca ovoga puta jednim dijelom uskraćeni. To su razlozi – rekao je premijer.

    Čudi ga, kaže, što vjerski poglavari drugih vjerskih zajednica u Crnoj Gori ne reaguju onako kako treba da reaguju i iskažu svoj stav po ovom pitanju.

    – Dešavalo se ustoličenje i biskupa i nadbiskupa pa to nije predstavljalo problem – naveo je Krivokapić.

  • “Težimo istim vrijednostima” Đukanović poručio da Crna Gora u potpunosti podržava ciljeve Prištine

    “Težimo istim vrijednostima” Đukanović poručio da Crna Gora u potpunosti podržava ciljeve Prištine

    Crna Gora u potpunosti podržava ostvarivanje ciljeva i interesa Kosovo u kontekstu evropske i evroatlantske integracije, izjavio je danas predsjednik Milo Ðukanović.

    Ðukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, to rekao prilikom oproštajne posjete prištinskog ambasadora Iljbera Hise.

    Ðukanović je, navodi se, iskazao poštovanje za doprinos Hise “sadržajnoj saradnji međudržavnih institucija” i za njegov prepoznatljiv i pozitivan pečat djelovanja.

    Uz ocjenu o primjernim “dobrosusjedskim odnosima”, Ðukanović je ponovio važnost postizanja, kako je navedeno, “međudržavnog sporazuma o granici koji je naišao na odobravanje obje domaće javnosti i međunarodne zajednice”.

    – Ukazao je na punu podršku Crne Gore ostvarivanju ciljeva i interesa Kosova u kontekstu evropske i evroatlantske integracije i vrijednosti kojima zajednički težimo – stoji, između ostalog, u saopštenju.

  • Lavrov: Rusija ne želi da vidi vojnike SAD u centralnoj Aziji

    Lavrov: Rusija ne želi da vidi vojnike SAD u centralnoj Aziji

    Rusija ne želi da vidi američke vojnike u državama centralne Azije, rekao je danas ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Ne, biću iskren sa vama. Prije svega, imamo zajednički bezbjednosni prostor i na tom prostoru postoje određene obaveze. Mislim o Organizaciji Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) koja podrazumijeva saglasnost svih saveznika po pitanjima koja se tiču raspoređivanja stranih snaga na njihovoj teritoriji”, rekao je Lavrov, odgovarajući na pitanje da li bi Rusija željela da vidi američke vojnike u centralnoj Aziji, prenosi agencija Tass.

    Lavrov je objasnio da je glavni razlog nedostatka želje da vidi američke snage u ovom regionu njihova težnja da rasporede dio sopstvenih snaga infrastrukture, naoružanja i vojske, kako bi po potrebi odatle izvodile napad na Avganistan.

    Ministar je dodao da Moskva sumnja da je neka od zemalja Srednje Azije zainteresovana da postane meta razmještajući na svojoj teritoriji američku vojsku koja se povukla iz Avganistana.

    “Ako mislite da je neka od zemalja, bilo da je iz centralne Azije ili negdje drugdje, zainteresovana da postane meta kako bi Amerikanci zadovoljili neke svoje inicijative, čisto sumnjam da ikome to treba”, objasnio je Lavrov.

  • Skinute beogradske tablice sa šest vozila: “Zašto i čemu, ovo je sramota”

    Skinute beogradske tablice sa šest vozila: “Zašto i čemu, ovo je sramota”

    Prošle sedmice je u Konavlima nepoznati počinilac, ili više njih, sa šest vozila skinuo beogradske registarske oznake, objavljeno je na Facebook stranici Zavazda Konavle.

    “Od sramote neću nikome pričati”
    “Možda manje vjerojatno, mada nije isključeno da netko pronađe registarske tablice automobila naših ljubitelja Cavtata i Konavla koji svake godine provode po više mjeseci u svojim kućama i apartmanima u ovom dijelu dubrovačke regije. S ukupno šest automobila s BG tablicama u večernjim satima, najvjerojatnije 21. kolovoza, ostali su bez jedne registarske tablice. I samo se mogu zapitati zašto i čemu i pomisliti na sve neugodnosti kojima će biti izloženi vlasnici ovih vozila u narednom periodu. Od sramote neću nikome pričati o ovom hrabrom činu pojedinca ili grupice obijesnih, ali sam morao podijeliti s vama na ovoj stranici koju tako rado pratim”, objavio je muškarac u grupi Zavazda Konavle.

    Takođe, na području Dubrovnika skinute su beogradske registracijske oznake sa dva vozila, što je prijavljeno policiji, a događaj su potvrdili iz dubrovačke policije. Prijavu u slučaju skinutih tablica u Konavlima nisu zaprimili.