VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mjesec utiče na vrijeme, stručnjaci: Čekaju nas značajne promjene

    Mjesec utiče na vrijeme, stručnjaci: Čekaju nas značajne promjene

    Prije četiri i po milijarde godina dvije drevne planete su se sudarile i spojile u jednu i tako je nastala Zemlja. Tokom kolosalnog susreta ove dvije planete – proto-Zemlje i Teje – odvojila se mala stjenovita masa koja je postala naš Mjesec.

    Naš najbliži saputnik u prostranstvima svemira suštinski je povezan sa samim našim postojanjem, kroz Mjesečeve mijene ugrađene u cikluse života na Zemlji. Učinci Mjesečevog djelovanja na Zemlju još uvijek nisu u potpunosti razumljivi. Izazov je raščlaniti ono što je mit i ono na što naš lunarni saputnik zaista ima uticaja, piše BBC.

    Uticaj na okeane
    Najočitiji učinak Mjeseca na Zemlju može se vidjeti u okeanima. Kako se Zemlja svaki dan okreće, Mjesečeva gravitacija povlači vodu s bliže strane Zemlje prema sebi, stvarajući ispupčenje. More se izdiže i na suprotnoj strani zbog centrifugalne sile uzrokovane rotacijom Zemlje. Zemlja se okreće ispod ovih vodenih izbočina, što rezultira sa dvije plime i oseke koje vidimo svaki dan.

    Svakih 18,6 godina Mjesečeva orbita kreće se između maksimalnih i minimalnih plus ili minus pet stepeni u odnosu na ekvator Zemlje. Ovaj ciklus, prvi put dokumentovan 1728. godine, naziva se lunarni nodalni ciklus. Kad se Mjesečeva ravnina odmakne od ekvatorijalne ravnine, plime i oseke na Zemlji postaju sve manje. Kad je Mjesečeva orbita više u skladu s ekvatorom Zemlje, plime su jače. NASA kaže da će porast nivoa mora zbog klimatskih promjena, u kombinaciji s uticajem Mjesečevog nodalnog ciklusa, uzrokovati dramatičan porast broja poplava tokom plime i oseke tokom tridesetih godina 21. vijeka.

    Benjamin Hamlington, naučni istraživač i voditelj NASA naučnog tima za promjenu nivoa mora, zanima se kako nivo mora reaguje na prirodne i ljudske radnje i šta će to značiti za populaciju na obali. Prije preseljenja u Kaliforniju Hamlington je živio u priobalnoj Virginiji, gdje su poplave već bile veliki problem.

    “Poplave zbog plime i oseke utiču na život uopšte u zajednicama na obali. Utiču na našu sposobnost da dođemo do posla, otežavaju preduzećima da ostanu otvorena. Danas je to neugodnost, ali uskoro će to biti teško ignorisati, s tim će se teško živjeti”, rekao je Hamlington za BBC.

    Poplave pogoršane Mjesecom
    Ove poplave, pogoršane Mjesecom, mogu oštetiti infrastrukturu i promijeniti obalu, smatra Hamlington: “Primjetna je četiri puta veća količina poplava od jedne decenije do sljedeće. Mjesečev nodalni ciklus utiče na sve lokacije na Zemlji, a nivo mora raste posvuda. Dakle, vidjećemo ovo brzo povećanje plimnih poplava širom svijeta.”

    Mjesečev nodalni ciklus mogao bi donijeti mnoge izazove za ljude, ali za divlje životinje u obalnim ekosistemima mogao bi predstavljati egzistencijalnu prijetnju. Ilia Rochlin, gostujući profesor na Univerzitetu Rutgers, proučava vezu između Mjesečevog nodalnog ciklusa i populacije komaraca.

    “Kad je nodalni ciklus na vrhuncu, plime poplave staništa komaraca dalje od obale”, kaže Rochlin. Plimne poplave događaju se češće u ovo doba, a sa sobom dovode i ribe, odnosno grupu od nekoliko stotina vrsta riba koje se nalaze u slanoj, bočatoj i slatkoj vodi. Ovi grabežljivci eliminisaće ili smanjiti populacije komaraca koje su u fazi razvoja jaja, ličinke ili kukuljice prije nego što insekti budu mogli izletjeti iz vode u kojoj su rođeni.

    Uticaj i na komarce
    “Obično ima manje komaraca na vrhuncu ciklusa. Na početku nodalnog ciklusa plime mogu vrlo rijetko preplaviti stanište komaraca, dajući im dovoljno vremena da se pojave i odlete, povećavajući tako njihovu populaciju”, objašnjava Rochlin.

    Nisu pogođeni samo komarci. Slanim močvarama nedostaju veliki sisari biljojedi, ali umjesto njih tu su beskičmenjaci poput škampa, rakova, puževa, skakavaca i drugih insekata. Oni su pak glavni izvor hrane za obalne ptice i ribe.

    “Vrhunac nodalnog ciklusa u kombinaciji s povećanim porastom nivoa mora stvara realnu mogućnost uništavanja slanih močvara”, kaže Rochlin.

    A kad beskičmenjaci slanih močvara nestanu, obalne ptice, ribe i druge vrste koje zavise od njih takođe pate. To uključuje i ljude budući da su slane močvare sastavni dio svjetske ekonomije, služeći kao rasadnik za mnoštvo morskog života koje uključuje više od 75 odsto svih ribarskih vrsta.

    Slane močvare
    Slane močvare takođe su od velike ekološke važnosti, sposobne sačuvati ugljenik u znatno većim količinama od mnogih ekosistema na kopnu. Slatkovodna močvarna područja istovremeno čuvaju gotovo 10 puta više ugljenika od priobalnih područja s plimnim mijenama, dijelom i zbog njihove velike površine. S povećanim poplavama zbog kolebanja Mjeseca i porasta nivoa mora, slatkovodne močvare takođe se mogu suočiti s dubokom promjenom.

    Kristine Hopfensperger je naučnica za zaštitu okoline sa Univerziteta Northern Kentucky koja proučava zaslanjivanje slatkovodnih močvara: “Slatkovodna obalna močvarna područja tokom dana doživljavaju velike fluktuacije plime i oseke te su mnogo bioraznolikija od slanih močvara. Mnoge su vrste posebne, pa čim biljke ili prvi nivo prehrambenog lanca počnu mijenjati sastav iz raznolike zajednice slatkovodnih biljnih vrsta u manje raznoliku zajednicu biljaka koje podnose so, životinje koje se oslanjaju na te biljke mogu se početi mijenjati, ptice, kopneni insekti i tako dalje. Slatkovodne vodene vrste takođe su pod velikim uticajem povećanja slanosti i gurnute uzvodno da ostanu u slatkim vodama. Salinizacija slatkovodnih obalnih močvara nastaviće se povećavati s porastom nivoa mora, a što su poplave češće, to će slanost više uticati na močvarna područja.”

    Svijet bez plime i oseke
    Svijet bez plime i oseke imao bi vrlo različite vremenske sisteme. Plima i oseka jedne su od karakteristika koje utiču na kretanje okeanskih struja koje pokreću toplu ili hladnu vodu oko Zemlje. Tople okeanske struje donose toplije i vlažnije vrijeme, dok hladne okeanske struje donose hladnije i suvo vrijeme. Obično snažni vjetrovi uz ekvator tjeraju toplu površinsku vodu prema zapadu, od Južne Amerike prema Indoneziji, a hladnija dubinska voda izdiže se na njeno mjesto.

    Tokom el ninja ti su pasati bili oslabljeni ili čak preokrenuti, što je uticalo na vrijeme u cijelom svijetu. Topla površinska voda gomilala se u blizini zapadne obale Južne Amerike, a hladna voda ostajala duboko u okeanu. Obično vlažna područja tako mogu uroniti u sušu, dok suva područja mogu biti preplavljena kišom, uzrokujući čak da pustinje procvjetaju.

    La ninja, sa druge strane, ima suprotan učinak od el ninja. Vjetrovi su jači nego inače, gurajući topliju vodu prema Aziji. Hladne vode koje dolaze s američke obale zatim guraju mlazni tok prema sjeveru. Rezultat su toplije zime na jugu i hladnije od uobičajenih na sjeveru. Fenomeni el ninjo i la ninja dio su ciklusa koji se naziva el ninjo-južna oscilacija (ENSO). Južna oscilacija odnosi se na promjenu pritiska vazduha na nivou mora nad ekvatorijalnim Tihim okeanom.

    Naučnici sa Univerziteta Ohio State sugerisali su da bi prelazak između el ninja i la ninje mogao biti pod uticajem dubinskog okeanskog talasa koji pokreće plimna gravitacijska sila Mjeseca. Istraživači sa Univerziteta u Tokiju izvještavaju da se ENSO može predvidjeti gledajući Mjesečev nodalni ciklus od 18,6 godina.

    “Zasigurno postoji nodalni učinak na temperaturu površine mora. Mjesečevo gravitacijsko djelovanje utiče na plime i oseke, pa tako i kretanje i miješanje gornjih slojeva okeanske vode. To se posebno odnosi na sjeverni Pacifik”, kaže Phil Woodworth, naučnik britanskog Nacionalnog centra za okeanografiju.

    Očekuju se značajne promjene
    Očekuje se da će Mjesečev nodalni ciklus dovesti do značajnih promjena u nadolazećim decenijama. U kraćem vremenskom razdoblju Mjesec utiče na Zemlju na nekoliko drugih, manje poznatih načina. Takođe se smatra da Mjesec utiče na polarne temperature i pridonosi fluktuacijama u opsegu arktičkog leda iako ovdje uticaj Mjeseca nije njegov nodalni ciklus od 18,6 godina, već njegova poznatija mjesečna varijacija u količini svjetlosti koja se reflektuje od njega dok raste i nestaje. Satelitska mjerenja pokazala su da su polovi topliji za 0,55 Celzijusovih stepeni tokom punog Mjeseca.

    Osim toga, plimne sile djeluju na razbijanje ledenih ploča i promjenu toplotnih tokova okeana, mijenjajući količinu leda u Arktičkom okeanu. Mjesec stvara plimne struje i talase na površini i dublje u okeanu, kaže Chris Wilson, stručnjak za fiziku mora i okeansku klimu u Nacionalnom okeanografskom centru.

    “Ove struje i talasi mogu otopiti ili razbiti morski led, bilo zbog prenosa i miješanja toplijih voda, bilo zbog naprezanja koja djeluju na razbijanje leda na manje komade, koji su tada osjetljiviji na otapanje”, objasnio je Wilson za BBC.

    Voda i led okeana nisu jedini dijelovi planete koji prolaze kroz plimu i oseku. Mjesec takođe ima plimni učinak i na kopnu i na atmosferi. Kopnene plime slične su okeanskim plimama. Zemlja se deformiše i ispupčuje baš kao i more i smatra se da to izaziva vulkansku aktivnost i potrese.

    Mjesečeve gravitacijske sile
    Atmosferske plime uzrokuju protoke energije iz gornje u donju atmosferu i promjene atmosferskog pritiska. Promjene pritiska vazduha povezane s položajem Mjeseca prvi su put otkrivene 1847. godine. Mjesečeve gravitacijske sile uzrokuju izbočine i oscilacije u Zemljinoj atmosferi slične onima koje se vide u vodi.

    “Promjene atmosferskog pritiska povezane su s višim temperaturama vazduha, što opet znači da molekule vazduha mogu zadržati više vlage u obliku vodene pare, smanjujući vlažnost, a time i mogućnost padavina”, kaže Liz Bentley, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva. Kao rezultat toga poznato je da niži pritisak rezultira hladnim i vlažnim vremenom, a viši pritisak mirnijim i ugodnijim vremenom.

    Ali uticaj Mjeseca na padavine putem atmosferskih mijena je malen jer drugi faktori, poput topline Sunca, imaju mnogo veći učinak. Istraživači sa Univerziteta Washington izvijestili su da lunarne sile utiču na količinu padavina, ali samo s oko jedan odsto. John Wallace, profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu Washington, kaže: “U vrijeme kada se Sunce i Mjesec približavaju, kiša pada nešto više nego šest sati ranije ili kasnije od toga. Dakle, Mjesečeva privlačna sila ne utiče na to koliko pada kiša, samo na to kada pada kiša.”

    Ogroman uticaj na život na Zemlji
    Mjesečev uticaj, ponekad suptilan, a ponekad snažan, imao je formativni uticaj na život na Zemlji. Neki naučnici smatraju da je Mjesec prije svega omogućio život. Mjesec pomiče Zemlju dok se okreće oko svoje ose, pomažući nam da dobijemo stabilnu klimu. Bez toga Zemlja bi se nestabilnije njihala. Polovi bi se kretali primjetno u odnosu na Zemljinu orbitu. Godišnja doba, dani i noći izgledali bi vrlo različito.

    Ali plime i oseke koje su možda pokrenule život na Zemlji takođe guraju Mjesec dalje od nas. Svake godine Mjesec se udaljava od Zemlje za gotovo četiri centimetra zbog plime i oseke koje uzrokuje na Zemlji. Zemlja se rotira brže nego što Mjesec kruži, pa gravitacijski potez plime i oseke brže vuče Mjesec za sobom. Kako Mjesec ubrzava, izbacuje se malo prema van i njegova orbita postaje veća. To je pomalo kao kad se vozite na ringišpilu – što se brže okreće, više se osjećate kao da vas izbacuje van iz središta.

    Mjesec je naš najbliži saveznik u prostranstvima svemira bez kojeg bi Zemlja bila vrlo usamljeno mjesto, zaključuje BBC.

  • Rusi u Kabul šalju četiri vojna transportera

    Rusi u Kabul šalju četiri vojna transportera

    Četiri transportera ruske vojne avijacije spremna su za polijetanje ka aerodromu u Kabulu, zbog evakuacije ruskih ali i drugih državljana.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu organizovao je, kako navode ruski mediji, evakuaciju preko 500 državljana Rusije, ali i državljana zemalja članica Organizacije kolektivne bezbjednosti (CSTO) i državljana Ukrajine.

    Podsjetimo, evakuacija stranih državljana odvija se ubrzano od kako su talibani zauzeli Kabul 15. avgusta, ali i od kako su talibani zaprijetilli da će biti ozbiljnih posljedica ukoliko se evakuacija – čiji kraj je predviđen za 31. avgust, produži.

  • Najviša solarna farma na svijetu bi mogla biti rješenje za klimatske promjene

    Najviša solarna farma na svijetu bi mogla biti rješenje za klimatske promjene

    U borbi protiv klimatskih promjena čovječanstvu su potrebna brza i inovativna rješenja koja će okončati zavisnost o fosilnim gorivima.

    Jedno od takvih rješenja jeste solarna farma u švicarskim Alpama, koja ujedno i najviša na svijetu, prenosi portal Kliks.

    Ova solarna farma je dio plana Švicarske da do 2050. godine postigne karbonsku neutralnost, a u planovima su i plutajuće solarne farme širom zemlje.

    Farma se nalazi na nadmorskoj visini od 1.800 metara, a ovaj plutajući pilot projekt proizvodi 800.000 kNjh energije godišnje, što je sasvim dovoljno za više od 220 domaćinstava.

    Dvije trećine energije u Švicarskoj zapravo predstavlja hidroenergija, a plutajući solarni paneli prikazani u videu su namijenjeni lokalnoj elektrani.

    Naredni cilj je napraviti farmu 25 puta veću od postojeće te pronaći nove lokacije na visinama u Švicarskoj, ali i u inostranstvu.

    “Ovdje imamo sve, sunce, vodu i vjetar. Na većim visinama je UV zračanje bolje, a koristi se i albedo efekt, odnosno refleksija sunčevih zraka o led i snijeg na tlu. Također, temperatura je niža, što znači da je efikasnost veća. Planinski uvjeti zraka uz led i snijeg omogućavaju da se proizvodi količina energije jednaka onoj u pustinji”, rekao je Mahim Ramsten.

    Poplave su bile veliki problem u Švicarskoj ovog ljeta, a mnogi domovi i usjevi su oštećeni. Svijet mora djelovati odmah kako bi usporio globalno zagrijavanje. Inovativna rješanja su potrebna da okončamo ovisnost o fosilnim gorivima, piše BBC.

  • Hoće li Tužilaštvo BiH procesuirati Šefika Džaferovića?

    Hoće li Tužilaštvo BiH procesuirati Šefika Džaferovića?

    Dok javnost u Sarajevu priželjkuje procesuiranje srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika jer prkosi “Inckovom zakonu”, bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović nesmetano veliča Armiju BiH.
    I pored desetina sudskih presuda, domaćih i suda u Hagu, Džaferović minimizira ratne zločine i pripisuje ih pojedincima u redovima Armije, navodi RTRS.

    Šef Kluba Srba u Domu naroda PS BiH Sredoje Nović očekuje da Tužilaštvo formira predmet protiv Džaferovića, u suprotnom to je dokaz da je bivši visoki predstavnik nametnuo zakon samo za kažnjavanje Srba.

    Ako se u Tužilaštvu BiH dosljedno budu pridržavali nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH, Šefik Džaferović bi mogao biti procesuiran zbog negiranja presuđenih ratnih zločina koje je počinila Armija BiH nad Srbima, Hrvatima, ali i Bošnjacima u bivšoj AP Zapadna Bosna.

    – Pokušava se napraviti virtuelni zločinački poduhvat Armije BiH koji nije postojao. Armija BiH je vodila časnu borbu, zločini ako su bili, bili su zločini pojedinaca i oni trebaju da odgovaraju za njih. Nikako nisu bili dio sistema, sistem se borio protiv zločina – rekao je Džaferović.

    Ovom izjavom Džaferović se praktično prijavio Tužilaštvu. Međutim, iz te institucije bez ikakve reakcije, iako su nakon Inckove odluke požurili da ubijede javnost da će formirati predmet čim neko porekne genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Evo im prilike da testiraju riješenost i pitaju Džaferovića da li negira sudske presude za ratne zločine koje su počinili pripadnici ARBiH u Sarajevu, Konjicu, zapadnokrajiškim opštinama, Travniku, na Ozrenu i Zenici gdje je proveo rat kao šef policije.

  • Gaćanović o “Kajak terasi”: Inspektor nije ispoštovao procedure

    Pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Miladin Gaćanović rekao je da resorno ministarstvo nije protiv rušenja bespravno izgrađenih objekata, ukoliko se prethodno ispoštuju sve potrebne pravne procedure.
    Gaćanović je istakao da graditelj, iako je bespravan, ima pravo na pravičan i fer upravni postupak, u kojem treba da se razmotre mogućnosti da li on može da zadrži objekat tako što će ga trajno ili privremeno legalizovati.

    “Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata daje mogućnost bespravnom graditelju, ukoliko je gradnju objekta započeo prije donošenja Zakona, odnosno prije 18. jula 2018. godine, da legalizuje objekat, te da se objekat ne može ukloniti dok se ne završi postupak legalizacije”, rekao je Gaćanović za ATV.

    On je ukazao da se nelegalno izgrađeni objekti, čija je izgradnja započela nakon donošenja Zakona, ne mogu legalizovati i tu inspektor ima jednu mogućnost, a to je da donese rješenje o rušenju.

    Govoreći o slučaju “Kajak terase” u Banjaluci, čiji je vlasnik porodica Radišić, Gaćanović je naveo da je inspektor napravio grešku, jer nije ispoštovao procedure.

    “U konkretnom slučaju, inspektor je bio dužan zaključkom prekinuti postupak, dok se pravosnažno ne okonča postupak legalizacije”, naveo je Gaćanović.

    On je napomenuo da inspektor, preskačući procedure, onemogućava investitora da pokuša da ostvari svoja prava za legalizaciju.

    Gaćanović je naveo i da je u određenim fazama analize broj bespravno izgrađenih objekata u Republici Srpskoj bio veći od 80.000, od čega oko 20.000 na području grada Banjaluke.

  • Nepoštovanje naroda iz dijaspore izazvalo bijes javnosti

    Nepoštovanje naroda iz dijaspore izazvalo bijes javnosti

    Izjava predsjednika SNSD i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na stranačkom skupu na Kozari kojom omalovažava ljude iz dijaspore izavala je brojne kometare i negodovanje kod ljudi širom Srpske, ali i onih koji su “trbuhom za kruhom” otišli „preko“.

    Aonda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na Zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje – rekao je Dodik na Mrakovici.

    „Vama i jeste najbolje“, poručuje Banjalučanin Radomir R, koji je otišao u Njemačku “trbuhom za kruhom” kako bi prehranio porodicu.

    – Mi smo otišli da ne gledamo vaše bahaćenje, da ne zavisimo od vas i vaše milostinje, da ne budemo više ovce sa kojima manipulišete uz pomoć sendviča i porcije ćevapa, dok vi uživate – kazao je on za Srpskainfo.

    “Trošimo pošteno zarađeno”

    Iako s fakultetskom diplomom, na građevinu je otišao raditi prije dvije godine, nezadovoljan niskim platama, prezasićen nacionalnom retorikom i bez vjere u bolju budućnost. Poručuje da tamo „preko“, iza državne granice, ne prestaje patriotizam i ljubav prema domovini, ali svakako ne igra glavnu ulogu šta kažu domaći političari.

    – Trošimo, da. Pošteno zarađeno, a radimo tamo gdje su nam omogućili i gdje za svoj rad i trud budemo pošteno plaćeni. Radili bismo i u Republici Srpskoj da su ovdje političari u stanju da stvore uslove da se normalno može živjeti – kaže Radomir R.

    Dodaje da sebi često postavlja pitanje da li je pogriješio što je otišao.

    – Imamo “sreću” što nas političari uvjeravaju da nismo pogriješili što smo otišli – kaže Radomir R.

    Izjavom visoko pozicioniranog političara je pogođena šira populacija, kaže za Srpskainfo politikolog iz Minhena koji djeluje i u udruženjima Srba u Njemačkoj, Vlastimir Vidić.


    – Ljudi u inostranstvu se ne osjećaju nimalo ugodno poslije takve vrste izjave. Ne samo oni, već i njihove porodice. U zadnje vrijeme sigurno 80 odsto ljudi odlazi iz potrebe, zato što ne mogu da se zaposle i dosljedno žive. Dijaspora je velika i važna, ona učestvuje u kreiranju ekonomskog života Srpske u značajnom dijelu i to može da negira samo neko ko je ekonomski neznalica i ko zanemaruje dijasporu. Svaka treća porodica ima nekog u inostranstvu, pa vlast strahuje da napravi detaljniji popis kojim bi se vidjelo da je daleko veći broj ljudi iz BiH u dijaspori nego što se to predstavlja – kaže Vidić.

    Standardno ponašanje
    Nepoštovanje prema dijaspori nije ništa čudno za vladajuće partije. Kaže ovo direktor Centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka.

    To je standard prema svima koji se nisu ukalupili u njihovo shvatanje države. Sjetimo se onih rečenica u toku velikih poplava kada se teško stradalima u poplavama željelo dosta kiše i mekanih nasipa, jer ne daju dovoljnu podršku vladajućima, pa nipodoštavanja studenata i njihovo nazivanje svakakvim imenima prije par godina, pa onih izjava da i najbolji studenti, ako nisu u sistemu vlasti i nemaju partijsku knjižicu, u stvari žive u zabludi – podsjeća Lučka.

    Dodaje da to jasno ukazuje na to da političari ne poštuju narod, njegove potrebe i želje, već da im je jedina vizura ona prema kojoj druge ljude posmatraju kao veliku glasačku mašineriju, koja nakon davanja svog glasa više nije preko potrebna.

    – Dijaspora je u toj postavci očigledno daleko od srca i očiju, ali i ona smeta, jer lako može da bude tas na vagi zbog kojeg se može izgubiti vlast. A ne smije se zanemariti ni to da se takvim izjavama želi stvoriti i jaz između onih kojih su ostali i onih koji su otišli. Tužno je to što je u toj publici bio veliki broj ljudi kojima su djeca otišla u inostranstvo i oni sada moraju slušati i ćutati kad neko na taj način govori o njima – kaže Lučka za Srpskainfo.

    Prašina
    Kao bitnu stavku ističe to što ljudi koji odu u inostranstvo više ne zavise od posla koji im je dala partija kod nas, već od svog truda i zalaganja.

    – To znači da kao što danas glasaju za jednu stranku, oni sutra svoj glas mogu pokloniti nekom drugom. I to je onda problem, jer tu prestaju manipulacije, strah i ucjene kojim su izloženi ljudi u našim mjestima. I toga se, naravno, boje vladajući, jer nije zanemarljiv broj ljudi koji glasaju iz inostranstva, pogotovo što će se taj broj u budućnosti još više povećavati – kaže Lučka.

    Dodaje da partije ne shvataju da je zemlja bez ljudi u stvari samo parče prašine.

    – Umjesto da se trude da poboljšaju uslove života i ljude zadrže u Srpskoj, oni ih i dalje tjeraju. Čak im, kao što vidimo, i zamjeraju što su otišli – ocijenio je Lučka.

    Znaju za šta se bore
    Profesorka anglističke lingvistike i kulturoloških studija Danijela Majstorović boravila je neko vrijeme u Njemačkoj i radila istraživanje novije dijaspore iz BiH ili takozvanog „trećeg talasa“, koji je u izvjesnoj mjeri zaustavljen zbog pandemije, a koje je pokazalo da je ova nova dijaspora otišla kako iz ekonomskih tako i bezbjednosnih razloga, jer mnogi od njih nisu vidjeli budućnost u BiH.

    – Dok s jedne strane dominiraju tenzije i animoziteti, s druge strane su se desile pljačka i kompletno urušavanje institucija i vrijednosti usljed korumpiranosti i neodgovornosti na svim nivoima. To je onemogućilo „normalan“ život i bilo kakvu viziju budućnosti – kaže Majstorovićeva za Srpskainfo.

    Navodi da je život u inostranstvu stalna borba.

    – Moji ispitanici i ispitanice su rekli „da u Njemačkoj bar znaju za šta se bore“, a to je budućnost njihove djece. Otišavši mnogi od njih misle da nemaju prava da odlučuju o sudbini zemlje (zemalja Zapadnog Balkana) iz kojih su otišli, što pokazuju i brojke onih koji glasaju na izborima. Te brojke su frapantno male – kaže Majstorovićeva.

    Dodaje da se dijaspora s naših prostora dosta druži i sarađuje poslovno kada odu naprimjer u Njemačku ili Austriju. Svi postanu „jugosi“ tako da etnonacionalne podjele mahom ne važe kad se nađu u tuđini.

    – Ljudi između sebe sarađuju i formiraju veze, jer svi pričaju isti jezik – objasnila je Majstorovićeva.

    Zvanični podaci pokazuju da je Republiku Srpsku do sada napustilo više od pola miliona ljudi.

  • Da li bi zajednička komisija stranačkih lidera olakšala donošenje odluka: Svaki dogovor za napredak Srpske je dobrodošao

    Da li bi zajednička komisija stranačkih lidera olakšala donošenje odluka: Svaki dogovor za napredak Srpske je dobrodošao

    Najnovija odluka srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da ipak ode na zajedničku sjednicu članova Predsjedništva sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom u Sarajevu, odobrila je i opozicija, telefonski.

    Da li će ovo postati praksa dogovora lidera parlamentarnih stranaka Srpske, koji su sklopili sporazum da održe srpsko jedinstvo i ne učestvuju u radu zajedničkih institucija?

    Predsjednik DNS Nenad Nešić predlaže da se uspostavi komisija koja bi ovakve odluke ubuduće donosila i na kojoj bi morao biti postignut konsenzus svih lidera parlamentarnih stranaka Srpske u vezi s važnim pitanjima, a koja se tiču učestvovanja u radu zajedničkih institucija.

    Nešić za Srpskainfo kaže da samo interes Srpske treba da bude važan i da je i dalje pri stavu da treba da se formira jedna ovakva komisija.

    – Srpski predstavnici ne trebaju odbijati sastanke s međunarodnim predstavnicima, pogotovo ako je u pitanju velika sila kao što je Turska. Međutim, smatram da nije dobro ni ovako ad hok raditi. Dodik pozove mene, Šarovića, Borenovića, mi ne znamo u trenutku možda šta je najbolje. Ipak mislim da bi komisija mogla da razradi to i možda bi onda mogli dati i bolje i sveobuhvatnije mišljenje – predlaže Nešić.

    Dodik na pitanje portala Srpskainfo odgovara da je upoznat sa ovim Nešićevim prijedlogom.

    – Nešić to predlaže, vidim da drugi nisu nešto spremni, ali ono što ja radim jeste da se čujem s njima i čuo sam se. Smatram da je to obaveza i očekujem da kada Borenović ili Šarović budu s nekim razgovarali u Sarajevu da će obavijestiti druge o tome. Mene lično ne moraju, ja to ne očekujem – rekao je Dodik.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović smatra da je dogovor lidera jasan, a to je da postoje zaključci NSRS koji se trebaju poštovati. Ipak, podržao je Dodikov odlazak na sastanak s Erdoganom, jer bi to, kako je naveo, „moglo imati smisla ako će se pitanje nametnutog Inckovog zakona riješiti na takvoj vrsti sastanaka“.

    Zaključci NSRS su dovoljno jasni i dovoljno govore kako se treba ponašati svako od nas iz političkih stranaka. Jedan od zaključaka jasno kaže – ne učestvovati u donošenju odluka u Savjetu ministara, Predsjedništvu i Parlamentu BiH. Taj stav je jasan, precizan i govori o našem ponašanju kada su u pitanju učešća u donošenju odluka u ove tri institucije – kazao je Borenović za Srpskainfo.

    „Svaki dogovor je dobrodošao“, poručio je lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

    Svako učešće u bilo kakvim sastancima gdje nema mogućnosti da budemo izolovani je dobrodošlo. Još bolje da se uz konsultacije dogovorimo prije, nego da se kasnije svađamo da li je neko nešto prekršio – rekao je Stevandić.

    On je naveo da ne bi trebalo zbog bilo kakve vrste političkih strasti izbjegavati razvojne projekte.

    – Tu je najbolje kopirati Vučića, koji je sa onima koji su ga bombardovali bio prinuđen da sjedne zajedno, ali Srbija se razvijala i mislim da i mi trebamo taj model da koristimo. Da se čvrsto držimo svoga i ne dozvolimo nikakve odluke bez nas, ali ne izbjegavati komunikaciju. Ako je odluka rezultat dogovora, to je onda pun pogodak – izjavio je Stevandić za Srpskainfo.

  • U BiH stiže skoro 120.000 doza fajzera

    U BiH stiže skoro 120.000 doza fajzera

    U BiH danas i sutra stiže 119.340 doza vakcina fajzer protiv virusa korona.

    Pomoćnik ministra civilnih poslova u Savjetu ministara Dušan Kojić naveo je da danas stiže 18.720 doza ovih vakcina putem Programa EU za zdravlje.

    On je na svom “Twitter” nalogu napisao da 100.620 doza fajzera u BiH dolazi putem “Kovaks” mehanizma.

  • Bolnice još ne prelaze na kovid režim rada

    Bolnice još ne prelaze na kovid režim rada

    Prema dnevnim izvještajima epidemiološka situacija u RS ima tendenciju pogoršanja, jer je evidentan rast broja novozaraženih građana, ali u većini zdravstvenih ustanova su za “Nezavisne novine” kazali da još nema potrebe da pređu na kovid režim rada.

    S pojavom pandemije virusa korona prošle godine zdravstvene ustanove u Srpskoj su reorganizovale način rada te je tada ukinut hladni operativni program, a većina bolničkih kapaciteta, kao i radne snage, usmjerena je na liječenje oboljelih od kovida-19.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u Srpskoj je juče registrovano 150 novooboljelih, dok ih je dan ranije bilo 25, a trenutno je hospitalizovano 210.

    Da se sada, uprkos rastu broja oboljelih, ne razmišlja o povratku na kovid režima rada, potvrdili su za “Nezavisne novine” u većini zdravstvenih ustanova, te su dodali da se nadaju da neće ni imati potrebe da prelaze na ovaj režim.

    Ivan Popović, direktor Bolnice u Zvorniku, kazao je da je nažalost došlo do pogoršanja epidemiološke situacije te da trenutno u ovoj bolnici imaju sedam kovid pacijenata.

    “Dobro je što su to pacijenti s lakšom ili srednje teškom kliničkom slikom. Još ne razmišljamo o prelasku na sistem kovida, moram naglasiti da je Bolnica u Zvornik od početka pandemije radila punim kapacitetom i ni u jednom trenutku nismo odustajali od operativnih programa”, naglasio je Popović za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da se nada da neće ni doći do takve situacije u kojoj će biti primorani da obustavljaju rad ambulanti ili zatvaraju neka odjeljenja.

    “Pomaže i to što je u našoj ustanovi oko 90 odsto ljekara vakcinisano protiv virusa korona”, kazao je Popović.

    U Bolnici “Sveti vračevi” u Bijeljini su za “Nezavisne novine” potvrdili da nisu reorganizovali svoj režim rada te da je u kovid bolnici trenutno na liječenju devet bolesnika, od kojih je četvoro na respiratorima, a na kiseoničnoj terapiji je petoro.

    “Svi bolesnici su sa teškom ili težom kliničkom slikom. Stanje u kovid bolnici je pod kontrolom, ali činjenica da svakodnevno postoje novi prijemi ukazuje na ozbiljnost situacije”, naveli su u Bolnici “Sveti vračevi”.

    Dodali su da Krizni štab bijeljinske bolnice svakodnevno zasjeda i prati epidemiološku situaciju, te da će odluku o eventualnim izmjenama režima rada donijeti u skladu s Institutom za javno zdravstvo RS.

    “Podsjećamo, Bolnica ‘Sveti vračevi’ je tokom 2020. godine obavljala sve elektivne, hladne, operacije”, kazali su u bijeljinskoj bolnici.

    Istakli su da su period od više od mjesec dana kada nisu imali nijednog kovid pacijenta iskoristili da adaptiraju jednu od kovid bolnica.

    “Razveli smo sistem gasova i omogućili 47 novih mjesta za teške bolesnika kojima je potrebna respiratorna podrška”, zaključili su u Bolnici “Sveti vračevi”.

    Dom zdravlja Bijeljina takođe ne razmišlja o prelasku na kovid režim rada.

    “Imamo povećan broj zaraženih u odnosu na period juna i jula, sada imamo oko 60 i 70 odsto pozitivnih slučajeva od svih testiranih”, kazala je Bojana Paleksić Dokić, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina.

    Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), kazao je da se ova zdravstvena ustanova, zbog povećanog broja novozaraženih virusom korona, djelimično vratila na kovid režim rada.

    “Zasad su dva sprata zauzeta kovid pacijentima, dok se ne uradi rekonstrukcija”, rekao je Stevandić.

  • DW: Greške u koracima Angele Merkel

    DW: Greške u koracima Angele Merkel

    Angela Merkel odlazi u penziju i ostavlja teško nasljeđe u odnosima s Ukrajinom. U Kijevu joj mnogi s pravom prebacuju i blokiranje ulaska u NATO, i izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, pišu mediji.

    Neobično velike zastave Njemačke i Ukrajine koje su postavljene za konferenciju za novinare Angele Merkel i Vladimira Zelenskog u nedjelju u Kijevu, trebalo je da simbolišu veliko prijateljstvo. Kancelarka je ukrajinskom predsjedniku direktno rekla: “Mi smo prijateljski povezani”.

    Pa ipak, to prijateljstvo je na kraju političke karijere Angele Merkel stavljeno na veliko iskušenje.

    Ukrajina ovog utorka slavi tri decenije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. Više od polovine tog vremena Merkel je bila kancelarka. Zelenski bi sigurno volio da ona prisustvuje proslavi, ili da je u ponedjeljak bila na samitu Krimske platforme – novog foruma čiji je cilj da aneksiju ukrajinskog poluostrva vrati u centar međunarodne pažnje.

    Ali ne, Merkel je smišljeno došla dan ranije. To nije poseban gest prema Rusiji, već njen oprobani politički stil – da se nikad ne odredi do kraja.

    Ukrajina ima mnogo da zahvali kancelarki. Razumije se da je od Zelenskog dobila “Orden slobode”. Tokom njenog mandata Ukrajina je doživjela najteže trenutke svoje mlađe istorije – aneksiju Krima i rat u Donbasu. Kao kancelarka najuticajnije zemlje EU, Merkel je igrala glavnu ulogu u uvođenju sankcija Rusiji.

    No, ukupni bilans njene istočne politike je šarolik. Na kraju njime prije može da bude zadovoljan Vladimir Putin. Tokom kancelarkinog mandata nisu ispunjene baš sve Putinove želje po pitanju Ukrajine, ali mnoge jesu.

    Na samitu NATO 2008. u Bukureštu, Merkel se, zajedno s tadašnjim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, izjasnila protiv prijema Ukrajine u alijansu. U Kijevu joj s pravom prebacuju da time na nju pada dio krivice za kasnije događaje na Krimu i u Donbasu. Rusija je shvatila signal da NATO neće štititi Ukrajinu.

    Pod posredstvom Merkel i idućeg francuskog šefa države Fransoa Olanda, u Minsku su 2015. potpisani mirovni sporazumi koje je Rusija, s izvjesnim pravom, proglasila za svoju pobjedu. Tokom prošlonedjeljnih posjeta Moskvi i Kijevu, Merkel je rekla da se ti sporazumi ne poštuju, da i danas ginu ukrajinski vojnici. Stanje na istoku Ukrajine uporedivo je s tempiranom bombom.

    Na kraju, baš pred političku penziju kancelarke, zaoštrila se svađa o gasovodu Sjeverni tok 2 koji kreće u rad. Njime Rusija zadaje težak ekonomski udarac Ukrajini, jer novi gasovod čini izlišnim tranzit gasa preko susjedne zemlje. Sjeverni tok 2 je vjerovatno najveća greška Angele Merkel u politici prema evropskom istoku.

    Kancelarka je podržavala projekat i nikad nije htjela da ga upotrijebi kao najjače sredstvo prinude protiv Rusije. Za to su postojali razlozi, poput istorijske odgovornosti – na to je Merkel podsjetila kad je položila vijence na grobove Neznanih vojnika u Moskvi i Kijevu.

    Ulogu su imali i poslovni interesi i Socijaldemokrate kao koalicioni partneri u Vladi. Berlin stalno pokušava da ostane u kontaktu s Moskvom, kako bi se lakše rješavale krize širom svijeta. U Kijevu su tu činjenicu dugo potcjenjivali i nadali se da će gasovod biti stopiran.

    Takve njemačke posebnosti u Kijevu mnogi ne razumiju, uključujući i predsjednika Zelenskog. Zato stalno traže isporuke oružja od Njemačke, i stalno bivaju odbijeni. Istorijska odgovornost Njemačke tu ne ostavlja manevarskog prostora zvaničnom Berlinu.

    Ironija je u tome što baš Rusija iz kancelarkinih ruku dobija moćno oružje u vidu Sjevernog toka 2 – oružje koje se može upotrijebiti ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope. Tu je Zelenski nesumnjivo u pravu.

    Berlin je, doduše, obećao Vašingtonu da će upravo to sprečiti, i da će obezbijediti da dio ruskog gasa i dalje ide preko Ukrajine kada isteknu aktuelni ugovori 2024. godine. Ali, do ovog trena to još nije siguran posao.

    Stoga je razumljivo kada Zelenski na konferenciji za novinare jedva može da sakrije razočarenje. Kad Merkel ode, Kijev će se nadati ustupcima Njemačke, posebno kod pitanja članstva u NATO. Ali te nade će biti uzaludne.

    Ko god da naslijedi Merkel u Kancleramtu, teško da će raskinuti s tradicijama njemačke spoljne politike. Isto važi i za sankcije protiv Moskve, nepriznavanje aneksije Krima i nastavak tranzita gasa preko Ukrajine.