VRBAS Media

Autor: INFO

  • Najviša plata u Republici Srpskoj je u finansijama, a najniža u ugostiteljstvu

    Najviša plata u Republici Srpskoj je u finansijama, a najniža u ugostiteljstvu

    Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u julu isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i iznosi 1.526 KM, a najniža isplaćena plata je u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva od 729 KM.

    Iz Saveza sindikata Republike Srpske saopšteno je kako je prosječna neto plata nakon oporezivanja isplaćena u julu iznosila je 1.019 KM i veća je za 25 KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u junu.

    Niske prosječne plate u julu primili su radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije od 825 KM, radnici u građevinarstvu, čija je prosječna julska plata iznosila 731 KM, zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 766 KM, kao i u trgovini 777 KM.

    Sindikalna potrošačka korpa za juli iznosi 1.928 KM i prosječna plata je pokriva sa 52,84 posto.

    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

    Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca u julu trošile za nabavku prehrane 742 KM, za stanovanje i komunalne usluge 560 KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 107 KM.

    “Nabavka obuće i odjeće u prošlom mjesecu koštala je 143 KM, higijena i njega zdravlja 91 KM, prijevoz 200 KM, te obrazovanje i kultura 83 KM”, naveli su iz Saveza sindikata.

  • Nevakcinisane osobe imaju 29 puta veću šansu da budu hospitalizovane zbog korone

    Nevakcinisane osobe imaju 29 puta veću šansu da budu hospitalizovane zbog korone

    Za nevakcinisane osobe postoji oko 29 puta veća vjerovatnoća da budu hospitalizovane zbog Covida-19 od onih koji su potpuno vakcinisani, prema studiji koju su u utorak objavili Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u Sjedinjenim Državama.

    Nova studija, objavljena u CDC-ovom sedmičnom izvještaju o morbiditetu i mortalitetu, također je otkrila nevakcinisane osobe imaju pet puta veću šansu da će biti zaražene Covidom nego ljudi koji su dobili vakcine. Rezultati se temelje na podacima iz okruga Los Angeles između 1. maja i 25. jula, navodi agencija.

    “Ovi podaci o stopi infekcije i hospitalizacije ukazuju na to da su odobrene vakcine štitile od infekcije SARS-CoV-2 i teškog Covida-19 u razdoblju u kojem se prenos varijante Delta povećavao”, napisala je agencija u studiji.

    Podaci su u skladu s komentarima saveznih i državnih zdravstvenih zvaničnika, koji su sedmicama govorili da se milioni nevakcinisanih Amerikanaca izlažu ozbiljnom riziku od delta varijante, najzaraznijeg soja koronavirusa do sada.

    Prema podacima koje je prikupio CDC, u ponedjeljak je više od 201 miliona Amerikanaca, ili 60,8 posto ukupnog stanovništva SAD-a, primilo barem jednu dozu. Više od 171 miliona Amerikanaca, ili 51,5 posto ukupnog stanovništva SAD-a, potpuno je vakcinisano, navodi agencija.

    Glavni medicinski savjetnik Bijele kuće Anthony Fauci rekao je u ponedjeljak da bi, ako SAD mogu proći kroz zimu i vakcinisati većinu ljudi koji nisu primili vakcine, nacija mogla imati određenu kontrolu nad virusom do proljeća.

    “Kako ulazimo u proljeće, mogli bismo se vratiti u normalu, naime nastaviti sa stvarima za koje smo se nadali da bismo mogli učiniti, restoranima, pozorištima, takvim stvarima”, rekao je Fauci.

    Studija objavljena u utorak temelji se na 43.127 infekcija kod stanovnika okruga Los Angeles, Kalifornija. Covid hospitalizacija definirana je kao prijem u bolnicu u roku od 14 dana nakon infekcije, navodi agencija.

    Među svim stanovnicima okruga, stopa hospitalizacija porasla je “eksponencijalno” među nevakcinisani, potpuno vakcinisanim i djelomično vakcinisanim osobama, s najvećom stopom među nevakcinisanim ljudima krajem juna, navodi agencija.

  • Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila je finansiranje projekata u Afganistanu nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom, javlja BBC.

    Navodi se zabrinutost oko toga kako će talibanska vlast uticati na “razvojne izglede zemlje, posebno za žene”.

    Taj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) obustavio plaćanja Afganistanu.

    Bidenova administracija također je zamrznula u SAD -u imovinu afganistanske Centralne banke.

    “Pauzirali smo isplate u našim operacijama u Afganistanu i pomno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu s našim unutrašnjim politikama i procedurama”, rekao je glasnogovornik Svjetske banke za BBC.

    Od 2002. godine, ova finansijska institucija sa sjedištem u Washingtonu, izdvojila je više od 5,3 milijardi dolara (3,9 milijardi funti) za projekte obnove i razvoja u Afganistanu.

    Svjetska banka je u petak obavijestila osoblje da je njen tim sa sjedištem u Kabulu sa užim porodicama sigurno evakuiran iz Afganistana u Pakistan.

    Odluka Svjetske banke da obustavi plaćanja Afganistanu posljednji je u nizu finansijskih udara novoj talibanskoj vlasti.

    Afganistan je od 23. augusta trebao imati na raspolaganju oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi.

    Također u danima nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom, Bijela kuća je saopćila da sva sredstva koja Centralna banka Afganistana ima u SAD-u neće biti stavljena na raspolaganje talibanima.

    Afganistanska banka ima rezerve od približno devet milijardi dolara, od čega se većina drži u SAD-u.

  • Bennett: Tokom mog mandata Izrael neće uspostaviti palestinsku državu

    Bennett: Tokom mog mandata Izrael neće uspostaviti palestinsku državu

    Premijer Izraela Naftali Bennett govorio je za New York Times uoči prvog sastanka s američkim predsjednikom Bidenom te se između ostalog dotakao teme uspostavljanja palestinske države.

    U intervjuu za američki list, Bennett je rekao kako sastav izraelske vlade na čijem je on čelu ne razmišlja o anektiranju palestinskih teritorija, ali ni o uspostavljanju palestinske države.

    “Ova vlada neće anektirati niti formirati palestinsku državu, to svi razumiju. Ja sam premijer svih Izraelaca i ono što radim sada jeste pronalaženje sredine u odnosima. Na taj način, možemo se fokusirati na ona pitanja oko kojih se slažemo”, rekao je Bennett.

    Bivši premijer Izraela Benjamin Netanyahu tokom svoje vladavine ugrozio je i odnose između Izraela i Demokrata u američkom Kongresu s obzirom da je pokrenuo proces aneksije dijelova Zapadne obale što je naišlo na negodovanje SAD-a.

    Za razliku od Netanyahua, Bennett je izjavio kako ne namjerava nastaviti Netanyahuovu politiku, ali da će nastaviti s “prirodnim rastom” jevrejskih naselja na Zapadnoj obali.

    Tokom intervjua, Bennett je nekoliko puta ponovio kako Jerusalem može biti samo prijestolnica Izraela što su slični stavovi koje su imali i njegovi prethodnici na ovoj poziciji.

    “Jerusalem je glavni grad Izraela. To nije glavni grad drugih nacija”, rekao je Bennett za New York Times.

    Premijer Izraela se također dotakao i nuklearnog sporazuma s Iranom te je rekao kako se i dalje protivi Bidenovim nastojanjima da pononovo uspostavi nuklearni sporazum s Iranom te je naglasio kako će svoje stavove otvoreno obrazložiti na sastanku s američkim predsjednikom.

  • MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell upozorava kako je mnogim kompanijama i bankama smjesta potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire kako bi promijenili članove svojih upravnih i nadzornih odbora.

    Pored toga, spajanja i akvizicije također se moraju registrovati kod Komisije, a podsjeća i kako je stotine predmeta na čekanju.

    “Mi i dalje podstičemo vlasti u Federaciji BiH da imenuju kvalifikovane članove Komisije za vrijednosne papire kako bi ova Komisija ponovo počela sa radom i kako bi riješila zaostale odluke od ključnog značaja za funkcionisanje tržišta kapitala”, kazao je Jewell.

    Nefunkcionisanje Komisije dovodi i do odgađanja planiranih transakcija za čije je obavljanje potrebno odobrenje iz nadležnosti Komisije.

    “Ova odgađanja imaju ekonomske posljedice, prije svega kod banaka koje su ranije pokrenule postupak dokapitalizacije ili postupak statusne promjene, što može usporiti ili ograničiti provedbu planiranih ili drugih aktivnosti na tržištu. Svaka administrativna ili druga poteškoća koja može uticati na tržište kapitala ima i stvarne efekte na ekonomiju. Štetu nije moguće procijeniti ili izraziti samo u ekonomskim vrijednostima, nego ona može biti i dugoročna kada se naruši reputacija poslovnog ambijenta”, kazali su za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

    Iz Agencije su poručili kako očekuju da će se postojeće poteškoće brzo otkloniti, a kažu i da njihov osnovni cilj ostaje održavanje stabilnosti i povjerenja u bankarski sistem u svim okolnostima, pa i u trenutnim.

    “Podržavamo i spremni smo u budućnosti podržati sve inicijative usmjerene prema jačanju ekonomije i održavanja stabilnosti bankarskog sistema u FBiH”, poručuju iz Agencije. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra kako finansijske institucije, uključujući MMF, ne mogu Bosnu i Hercegovinu gledati kao pouzdanog partnera zbog neimenovanja članova Komisije, ali kaže i kako je u samom Zakonu o Komisiji mnoštvo kontradiktornosti i nedorečenosti.

    “U Zakonu stoji šta sve moraju da ispunjavaju članovi Komisije, o mogućnosti njihove smjene. S druge strane imate i član gdje piše da oni mogu krivično odgovarati za ono što učine tokom svoje dužnosti, a postoje i kazne. Druga je stvar ko ih kažnjava i ko određuje jesu li krivi i treba li ih smijeniti. Zbog toga postoji otpor kod nekih ljudi da li uopšte da glasaju za novi sastav Komisije, s obzirom na to da nisu dobili njihove biografije, ni uvjerenja o nekažnjavanju. Ja to potpuno razumijem, ali ovako se pravi ogromna šteta privredi, a može doći i do tužbi”, kaže Cenić.

    Cenić smatra i kako je sve ovo uigrana politička igra, gdje se dopušta da prođe imenovanje na Parlamentu jer se zna da neće proći Dom naroda, ‘da nema 30 ruku koje će izglasati nove članove Komisije’, ali kaže i kako sve to vidi MMF, ali i strani investitori.

    “Ni zakonom nije predviđeno šta da se radi u ovakvoj situaciji kad je sve blokirano. Federacija se ovim ostavlja bez velike sume novca. Riječ je o stotinama miliona, pa čak i milijardu maraka. Narušen je ugled države, nanesena je ogromna šteta firmama, a tu su i troškovi propuštenih mogućnosti. Kad se sve izračuna, to je strašan podatak. Sigurno je da se privrednicima koji već posluju u Federaciji poručuje da ih niti cijene niti žele ovdje. Mi stalno tražimo neke donacije, na sve strane smo pružili ruke da prosimo, dižu se krediti, povećava se javni dug i trezorski zapisi, obveznice, strani krediti, a ovo što stoji i čeka da uđe u zemlju kao da neko nogom šutira i tjera. Ali šta ćete kad su nama bitnije političke i partijske igre i da se udomi neko svoj, nego ta vrijednost”, oštra je Cenić.

    Pojedini investitori bi iz Federacije BiH, tvrdi Cenić, mogli preći u Republiku Srpsku, a može se desiti i da potpuno odu iz države.

    “Mi ionako bilježimo pad stranih investicija već godinama. Vlada nepovjerenje, niko ne ulaže u nešto trajno i sretni smo kada se pojavi neki investitor. Sada svi govore o Lidlu, ali možda će i Lidl sutra doći u situaciju da im treba Komisija za vrijednosne papire, šta će onda biti? O tome očito niko neće da razmišlja, mi smo sami sebi dovoljni i očito smo zadovoljni imidžom prosjaka i skloni da od gotovine pravimo veresiju”, poručuje.

    Prema njenom mišljenju jedno od rješenja moglo bi biti i imenovanje privremenih članova Komisije do okončanja procedure. Prognoze o direktnim štetama, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, teško je dati, ali kaže i kako je činjenica da će određeni broj investitora tražiti drugi način za ulaganje, poput preusmjeravanja svojih investicija na područje Republike Srpske.

    “Ključni je problem, ustvari, što politika gleda na Komisiju, kao i na sve druge državne ili entitetske institucije: kao na priliku za dodatnim političkim uticajem i kontrolom, bez da se gleda ekonomski, društveni, pa i finansijski aspekt i značaj imenovanja ovog vrlo bitnog tijela za Federaciju BiH. Vlasti gledaju više na svoje interese, a nemjerljivo manje na interese investitora i građana, i probleme koje imaju privrednici u svom poslovanju. Poznato je da su najveću pomoć tokom pandemije privrednici imali sami od sebe kroz svoje interne rezerve, pa je tako u konačnici smanjen pritisak na vlast čija je reakcija bila zakašnjela i nedovoljna. Jedno od rješenja za ovu problematiku su izmjene propisa gdje bi se donijela privremena odluka, odnosno imenovala Komisija na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci, čime bi se dala prilika dodatnim konsultacijama i pokušaju pronalaska kompromisa oko članova Komisije koji bi bili iz reda struke i bez političkog uticaja”, smatra Hadžić.

  • Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Dok se strane vlade, institucije za pomoć i kompanije bore za evakuaciju osoblja iz Afganistana, nameće se ključno pitanje, treba li se povezati s vladajućim talibanima ili napustiti godine ulaganja u zemlju i 38 miliona Afganistanaca?

    Talibani su u prošloj sedmici obećali prijateljske odnose s drugim zemljama, ženska prava i nezavisne medije, međutim neki bivši diplomati i akademici kažu da je tvrdokorna grupa boraca jednako brutalna kao i prije dvije decenije.

    Talibani su u prošlosti ženama zabranjivali rad, djevojkama školu i ubijali ili unakazivali neistomišljenike u javnosti. Također su pomagali Al-Qaidu, koja je planirala i izvršila napade 11. septembra 2001. na New York i Washington koji su izazvali invaziju pod vodstvom SAD-a.

    Za strane agencije za pomoć situacija predstavlja “paradoks”, rekao je Robert Crews, profesor historije sa Univerziteta Stanford.

    “Ako ste pomoćni radnik u državnoj bolnici, služite režimu čiji je legitimitet na izmaku. Međutim, ako svi odu kući, hoće li se država raspasti?”, rekao je Crews.

    Budžet afganistanske vlade 70 do 80 posto finansiraju međunarodni donatori, uključujući i američku Agenciju za međunarodni razvoj, rekao je Michael McKinley, koji je bio ambasador u Afganistanu 2015. i 2016. godine.

    Zemlja se suočava s ekonomskim kolapsom bez te pomoći.

    “Talibanima će biti potrebno značajno vanjsko finansiranje, osim ako se ne povuku na ono što su radili od 1996. do 2001. godine, što je suštinski dovelo vladu do minimalističkog nivoa”, rekao je McKinley.

    Neuspjeh međunarodne zajednice u uspostavljanju odnosa s talibanima mogao bi izazvati još veću krizu, upozoravaju neki.

    “Bit će ogromno iskušenje samo izvući utikač i otići, ali to smo učinili 1989., a 11. septembar se dogodio 12 godina kasnije”, rekao je Daniel Runde, stručnjak za razvoj u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

    Dok strane vlade i grupe za pomoć evakuišu hiljade ljudi, oni ostavljaju milijarde dolara u projektima koji vise na koncu, većim dijelom preko Fonda za obnovu Afganistana.

    SAD su izdvojile 145 milijardi dolara za obnovu Afganistana od 2002. godine, pokazuje izvještaj specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana od 30. jula.

    Svjetska banka doprinosi više od 2 milijarde dolara za financiranje 27 aktivnih projekata u Afganistanu, od hortikulture do automatiziranih sistema plaćanja, dio od više od 5,3 milijardi dolara koje je zajmodavac za razvoj potrošio na razvoj i obnovu zemlje.

    Pozivajući se na nejasan pristup svojih članova u pogledu priznavanja afganistanske vlade, MMF je suspendovao pristup Afganistana sredstvima Fonda, uključujući oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi koje je MMF dodijelio u ponedjeljak.

    Ryan Crocker, koji je bio ambasador u Afganistanu 2011. i 2012. godine i koji je oštro kritikovao izlazak američke vojske iz zemlje, rekao je da povjerenje talibanima ne bi trebalo biti opcija.

  • Danas nastavak suđenja Novaliću i ostalima za aferu “Respiratori”

    Danas nastavak suđenja Novaliću i ostalima za aferu “Respiratori”

    Za danas je u Sudu BiH planiran nastavak suđenja federalnom premijeru Fadilu Novaliću i ostalim optuženim u predmetu “Respiratori”.

    Posljednje ročište krajem jula je otkazano zbog nedolaska jednog člana sudskog vijeća, a tada je bilo predviđeno svjedočenje dvojice svjedoka Tončija Bavrke, direktora Federalnih robnih rezervi FBiH, te Adnana Harčića.
    Na posljednjem održanom ročištu Tužilaštvo BiH je izvodilo dokaze, a prije svega prepiske između optuženih vezane za sam proces nabavke spornih respiratora iz Kine.

    Posebno je bila upečatljiva Viber komunikacija između generalne sekretarke Vlade Federacije BiH Edite Kalajdžić i direktora Ureda Federalne vlade Hasana Ganibegovića. On je Kalajdžić proslijedio upozorenje izvjesnog Edvina Kučukovića, a koje je predočeno na ročištu 4. juna ove godine.


    “Molim vas, proslijedite ovo do premijera. Hoću da mi je savjest čista u ovim teškim vremenima. Čuvajte se respiratora koje ste nabavili. Pacijenti umiru na tim respiratorima, jer dolazi do rupture pluća. Ovakve vam mogu nabaviti hiljadu komada po cijeni od 9.000 dolara”, napisao je Kučuković.

    Tužilac Pašić je predočio i komunikaciju između Hodžića i Nasera Orića. Tada je imao poruku za premijera Novalića.

    “Fadil nas ubi nogama. Pročitaj Avaz. Lik nije normalan (…) Jednim papirom Fadila mogu zakucati”, istakao je Hodžić.

    Početak ročišta planiran je u 9 sati. Prema rasporedu suđenja na stranici Suda BiH, ročišta su planirana i u četvrtak i petak.

  • Lideri zemalja G7 razmatraju da li priznati vlast talibana u Afganistanu

    Lideri zemalja G7 razmatraju da li priznati vlast talibana u Afganistanu

    Lideri zemalja članica Grupe G7 na današnjem sastanku planiraju razgovarati o tome trebaju li zajedno priznati talibane kao afganistansku vladu, rekli su zapadni zvaničnici upoznati s planovima.

    Iako je produženje roka za povlačenje američkih trupa od 31. augusta najhitnija stavka dnevnog reda G7 zemalja, svaka odluka o tome hoće li priznati talibane donijela bi ogromne posljedice koje bi se mogle koristiti kao poluga za primoravanje talibana da poštuju ljudska prava, rekli su zvaničnici.

    Britanski premijer Boris Johnson, koji je domaćin sastanka kao sadašnji predsjednik G7, zalaže se za jedinstven pristup talibanima, prema zapadnim zvaničnicima. On želi da vodeće svjetske demokratije osmisle plan o tome kako priznati vladu ili potencijalno primijeniti ekonomske sankcije ili uskratiti pomoć.

    Do sada nijedna vlada nije priznala talibane kao zvaničnu vladu Afganistana. Time bi se zemlji mogao omogućiti pristup ranije angažovanoj stranoj pomoći. Sile koje nisu članice G7, poput Kine i Rusije, također su bile u kontaktu sa talibanima.

    Poziv je upućen jer se očekuje da će predsjednik Joe Biden uskoro odlučiti hoće li zadržati američke trupe u Afganistanu nakon 31. augusta, roka za koji talibani tvrde da neće biti produžen, ipak Bidena saveznici pritišću da produži vrijeme evakuacije iz Kabula. Bidenovi pomoćnici očekuju od njega da razgovara o tom pitanju, i potencijalno objasni njegovu odluku.

    Također Biden je rekao da je otvoren za primjenu sankcija.

  • Tegeltija: VSTS priznao da je odlučivao član za koga je traženo izuzeće

    Tegeltija: VSTS priznao da je odlučivao član za koga je traženo izuzeće

    Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milan Tegeltija izjavio je Srni da je ovaj savjet priznao da je u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivao član za koga je traženo izuzeće i da se odluka VSTS o izuzeću predsjednika Halila Lagumdžije mora smatrati ništavom.

    Tegeltija je ocijenio da su tvrdnje iz VSTS-a potpuna besmislica i da potpredsjednica ove institucije Sanela Gorušanović Butigan nije mogla odlučivati o izuzeću predsjednika VSTS-a Halila Lagumdžije sve dok se ne odluči o njenom izuzeću.

    “Za Butiganovu je traženo izuzeće iz disciplinskog postupka koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić i ona ni na koji način nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće Lagumdžije, ni kao potpredsjednica, ni kao član VSTS, dok se ne odluči o zahtjevu za njeno izuzeće”, rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, pošto kvorum za odlučivanje VSTS čini 11 članova, 10 nije dovoljno.

    “Odluka o izuzeću predsjednika VSTS mora se smatrati ništavom jer je u njenom donošenju učestvovao član koji je obuhvaćen zahtjevom za izuzeće. Ako potpredsjednica nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće predsjednika samostalno, jer postoji zahtjev za izuzeće, nije mogla ni kao član Savjeta i to je kristalno jasno”, ocijenio je Tegeltija.

    On je dodao da su “isti razlozi eliminisali potpredsjednicu iz odlučivanja o zahtjevu za izuzeće predsjednika, bilo da o tome odlučuje kao potpredsjednica ili kao član Savjeta”.

    “Sve ostalo je dovođenje u zabludu i igranje i zloupotreba odredaba o izuzeću članova VSTS-a”, zaključio je Tegeltija.

    Srni je u VSTS-u rečeno da je o izuzeću predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Halila Lagumdžije u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivalo 11 članova Savjeta čiji su glasovi važeći.

  • Preminuo bubnjar Rolingstonsa Čarli Vots

    Preminuo bubnjar Rolingstonsa Čarli Vots

    Bunjar Rolingstonsa Čarli Vots preminuo je danas u bolnici u 81. godini, saopštio je njegov portparol.

    “Sa neizmernom tugom objavljujemo da je preminuo naš voljeni Čarli Vots. Preminuo je mirno u bolnici u Londonu u krugu porodice”, naveo je portparol Votsa, a prenosi Rojters.

    Vots, koji je 80. rođendan proslavio u junu, bio je član Rolingstonsa od 1963. godine.