VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hoće li Lidl u BiH pritisnuti konkurenciju?

    Hoće li Lidl u BiH pritisnuti konkurenciju?

    Hoće li dolazak njemačkog trgovinskog lanca Lidl na tržište BiH donijeti i niže cijene i mogu li se zajedno sa tim očekivati i niže cijene kod konkurencije?

    Vlada posebno ushićenje u BiH zbog dolaska Lidl-a na naše tržište. Gotovo kao da će sve biti džaba. Lokacije i objekti ovog njemačkog trgovinskog lanca prate se gotovo kao i utakmice reprezentacije. Sa ekonomistima smo razgovarali o efektu na tržištu koji će izazvati, ali i samim koracima koje prate dolazak takvog lanca na novo tržište.

    Jedno je sigurno smatraju naši sagovornici, Lidl će na tržište BiH doći sa svojim proizvodima i sa dosta nižim cijenama.

    “Svakako da će Lidl da krene sa strategijom niskih cijena. To je uostalom strategija koju je on primjenjivao u susjednim zemljama. Vidjeli smo u Hrvatskoj i Srbiji, a boravio sam u Rumuniji gdje su koristili istu strategiju. Mogu da ponude niže cijene od cijena naših proizvoda zahvaljujući količinama koje su enormne, a cijena tih proizvoda je niska”, kaže profesor ekonomije i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

    On smatra da će Lidl na našem tržištu ponuditi ipak proizvode lošijeg kvaliteta.

    “Ono što će oni nuditi na ovim tržištima su najnižeg kvaliteta. U Lidl-u u Njemačkoj možete naći i skuplje proizvode koji su cjenovno povoljni kada posmatrate kroz prizmu cijena-kvalitet. Međutim, oni se u zemljama Istočne Evrope baziraju na nuđenju ekstremno niskih cijena i ne toliko niskog kvaliteta, ali većina tih proizvoda nisu ništa kvalitetniji od naših domaćih proizvoda, ali su jeftiniji”, kaže Đogo.

     

    Profesor na ekonomskom fakultetu Goran Radivojac kaže za ATV da Lidl dolazi sa niskim cijenama, ali je pitanje koliko će se to dugo zadržati.

    “Kako će se Lidl provesti na našem tržištu ostaje da se vide. Ono što potrošači već znaju, oni u startu idu sa dosta nižim diskontnim cijenama u odnosu na ostale lance. Dugoročno je to teško izdržati, uz uvažavanje njihovog finansijskog potencijala. Dakle, to je trgovinski lanac iz Njemačke koji je do sada u BiH uložio preko 100 miliona KM. Za njih možemo reći da novac nije problem. U kratkom roku će biti ‘rata’, ali u dugom roku to će morati tržišno pozicionirati i na nekim drugim mehanizmima ne samo po cjenovnoj konkurentnosti”, kaže Radivojac.

    Visoke cijene anomalija, preko “ekstremno niskih” do kupaca u BiH

    Vjerovatno je da će Lidl na tržište BiH doći sa “ekstremno niskim cijenama”. To bi ujedno moglo da ugrozi konkurenciju koja nema mehanizme da se zaštiti na tržištu. Sa druge strane, visoke cijene su ponekada teško objašnjive anomalije.

    “S obzirom na veličinu, oni se mogu odlučiti na strategiju ekstremno niskih cijena kako bi stekao dominantnu tržišnu poziciju. To bi u drugim zemljama povuklo antidamping politiku gdje domaći trgovinski lanci mogu da se žale domaćim vlastima, a oni eventualno Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, da cijene koje se nude na nekom tržištu su ispod cijene koštanja. Situacija u BiH je takva da mi niti imamo adekvatan antidamping zakon niti smo članica Svjetske trgovinskoj organizacije. Moguće je da ne krenu sa nešto višim cijenama nego u okolnim zemljama, možda čak ponude i nešto niže. Imaju prednost što je PDV u BiH niži nego u Hrvatskoj gdje je PDV 25 odsto i još tri odsto poreza na promet. Kod nas je 17 odsto. To ostavlja određenu marginu da proizvodi u BiH budu ako ništa iste cijene kao u Hrvatskoj. Kladio bih se na to da su svjesni kupovne moći. Kada uzmete prosječnu platu u Hrvatskoj i u BiH, jasno je da je naša kupovna moć niža. Polazeći od te pretpostavke ići će na niže ili na iste cijene kao u Hrvatskoj i Srbiji”, kaže Đogo za ATV.

    Govoreći o cijenama, profesor Radivojac smatra da su veće cijene tržišna anomalija i teško racionalno objašnjive.

    “Veće cijene su tržišna anomalija. Kada geografski posmatramo Evropu, imamo tržišnu anomaliju, što bi se reklo, što južnije to tužnije. Na jugu Evrope su veće cijene od cijena na sjeveru. Ne možemo to toliko pravdati transakcionim troškovima jer su Beč ili Grac mnogo bliži Banjaluci nego što im je Hamburg na sjeveru Njemačke. Naročito kada je povrće u pitanju. Povrće se vozi sa juga na sjever, oni bi trebalo da imaju skuplje povrće nego mi. Ima tu dosta anomalija. Kada krenemo od Austrije, pa dole prema jugu, BiH, Srbija, Makedonija, Albanija, kako prelazimo iz jedne zemlje u drugu imamo veće cijene. Da li je to zapravo korištenje pozicije velikih dobavljača gdje oni ostvaruju ekstra profit pravdajući to transakcionim troškovima ili je nešto drugo u pitanju, a tiče se logistike, ni meni nije jasno. Ne mogu racionalizovati to objašnjenje”.

    Radivojac smatra da nema velike razlike između tih tržišta koja bi opravdala tako velike transakcione troškove.

    Konkurencija i “doček dobrodošlice”

    Može li Lidl svojim načinom poslovanja primorati konkurenciju u BiH da spusti cijene ili će ih “istjerati” iz igre, razmišljanja su podijeljena. Jedno je sigurno – konkurencija kao takva je dobra.

    “Veći će tu uticaj imati ‘doček dobrodošlice’ od naših domaćih u Banjaluci, Tropika, Binga, nije to bezazlena konkurencija za Lidl. Oni su već stvorili određene navike našim potrošačima. Možemo reći da imamo tu vrstu maloprodajne usluge na prilično visokom nivou. Ono što će Lidl u potpunosti devastirati su ovi mali trgovci. Oni to ne mogu izdržati, pretvorićemo se model društva kakvo imamo u Evropi, dakle funkcionisaće samo veliki trgovački lanci. Ne vidim Lidl kao vodeći trgovački lanac u BiH da bi njega moraju da prate. Tu će doći do “rata” cijenama. Naši trgovački lanci su takođe hiperlikvidni kao i Lidl. I oni imaju svoje dobavljače i sa njima organizuju akcije. Više će Lidl biti izložen izazovu da stekne povjerenje kupaca, nego što će on diktirati tempo postojećim trgovačkim lancima”, kaže Radivojac.

    Lidl je dobar kao konkurencija domaćim trgovinskim lancima, ali ako bi uspio da uguši domaću proizvodnju to bi bilo veoma loše.

    “To je pojava koja je ekonomski pozitivna, to je konkurencija. Kod nas su trgovinski lanci, barem do sada, imali olgopolsku tržišnu poziciju. U principu 3-4 trgovinska lanca su držala, rekao bih 90 odsto tržišta. Sve su to bili lanci sa sjedištem u BiH što je pružalo mogućnost da između sebe bude prisutna jedna vrsta tajnog dogovora. Sada kada imate igrače sa strane, iz EU, koji vjerovatno nema potrebu da se sa trgovinskim lancima dogovara oko politike cijena, to će svakako natjerati domaće trgovinske lance da više igraju trgovinsku igru nego da se međusobno dogovaraju. To je pozitivno. Ta situacija ako bi dovela do toga da se domaći trgovinski lanci uguše, a da ostane Lidl dominantan, to bi bilo loše po ekonomiju BiH. Kada sam bio u Rumuniji, tamo skoro da nema nijedan rumunski trgovinski lanac, uglavnom su to njemački lanci. Izgubili su tu borbu da njihov domaći trgovinski lanac pokrije njihovo tržište. Mi smo ovdje u regionu imali borbu u kojoj je opet Republika Srpska i BiH kasnila, a to je borba da se kroz trgovinske lance poveća izvoz domaćih proizvoda. To je ono što su Slovenci uradili prvo sa Merkatorom, Hrvati sa Konzumom ili Agrokorom, a Srbija sa Deltom. To su bili projekti podržani od strane države koji su se širili iz matične zemlje u region i nosili novi kanal za plasman domaćih proizvoda u prostor nekadašnje zajedničke države. Tu je BiH drastično zakasnila, naši trgovinski lanci su tek nedavno uspjeli da pokriju domaće tržište”, smatra Đogo.

    Situacija u Srbiji drugačija

    Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali smo Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.

    “Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto”, kažu iz Efektive.

    Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali smo Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.

    “Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto”, kažu iz Efektive.

  • Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    U Republici Srpskoj prošle godine rođeno je 9.227 djece, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

    “Od ukupnog broja novorođenih, 4.732 su dječaci, dok je 4.495 djevojčica”, kazali su iz Zavoda, dodajući da je u porodilištima tokom prošle godine radilo 110 doktora i specijalista.

    Prema istim podacima, u porodilištima su bile zaposlene 122 medicinske sestre, dok je ukupan broj bolničkih kreveta iznosio 391.

  • Јavno tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv Selakovića i još tri osobe u slučaju Generalštab

    Јavno tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv Selakovića i još tri osobe u slučaju Generalštab

    Јavno tužilaštvo za organizovani kriminal (ЈTOK) podiglo je danas optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Јelače, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića, a u vezi sa, kako je navedeno, nezakonitostima prilikom ukidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama “Generalštaba”.

    U saopštenju ЈTOK-a navedeno je da se osumnjičenima stavlja na teret da su izvršili dva krivična djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 359 stav 1 i falsifikovanje službene isprave iz čl. 357 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika.

    – Јavno tužilaštvo za organizovani kriminal nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obilježja krivičnog djela – dodaje se u saopštenju.

    Selaković je 4. decembra saslušan u ЈTOK u slučaju “Generalštab”, a poslije saslušanja je izjavio da je ЈTOK uzurpirao dio državnog sistema i da je to što radi ЈTOK razaranje onoga u srpskom društvu što je legalno, zakonito i ustavno.

    Dodao je da oni pokušavaju da na nezakonit, nelegalan način, krijući se iza nadležnosti koje im je dao zakon, ruše vlast.

    Selakovićev advokat Vladimir Đukanović tada je rekao da je od tužilaštva tražio da obustavi ovaj postupak, jer je, kako je istakao, donijet novi zakon u Skupštini kojim je odluka iz 2005. godine o proglašenju zgrade Generalštaba za kulturno dobro proglašena ništavom.

  • Đoković deportovan, ubica nije – poređenje koje je zapalilo mreže, oglasio se i Tramp Mlađi

    Donald Tramp Mlađi podržao je objavu na društvenim mrežama koja upoređuje deportaciju Novaka Đokovića iz Australije 2022. godine sa boravkom jednog od osumnjičenih za teroristički napad u Sidneju. Objava, koja je izazvala veliku pažnju javnosti, usmjerena je na kritiku australijske imigracione politike poslije napada na plaži Bondi.
    Novak Đoković (Foto: EPA/DEAN LEWINS AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT) -

    Novak Đoković (Foto: EPA/DEAN LEWINS AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT)

    Donald Tramp Mlađi, sin aktuelnog američkog predsjednika, podržao je objavu na društvenim mrežama koja upoređuje deportaciju najvećeg tenisera ikada Novaka Đokovića 2022. godine iz Australije zato što nije vakcinisan, sa tvrdnjom da je jedan od osumnjičenih za teroristički napad na plaži Bondi u Sidneju nesmetano boravio u zemlji.

    Tramp Mlađi je podijelio objavu u kojoj su, jedna naspram druge, postavljene fotografije jednog od osumnjičenih za napad i Đokovića iznad kojih je ispisan komentar: “Јednom od ove dvojice je zabranjen ulazak u Australiju”.

    – Nevjerovatna objava. Toliko tužno i istinito – napisao je Tramp Mlađi u komentaru objave koja je pregledana više od 13 miliona puta za manje od 24 sata na Instagramu i Iksu.

    U objavi se suštinski kritikuje australijska imigraciona politika.

    U jučerašnjem terorističkom napadu tokom proslave Hanuke poginulo je 15 ljudi, uključujući i dijete, dok je jedan napadač ubijen, a drugi ranjen i uhapšen.

    Policija je saopštila da su osumnjičeni za napad otac i sin, Sadžid (50 godina) i Navid Akram (24), dok je potvrđeno da “nema trećeg napadača”, kao i da je napad usmjeren protiv jevrejske zajednice.

    Sadžid je ubijen u razmjeni vatre sa policijom, dok je Navid teško ranjen i na liječenju je u bolnici.

    U napadu su povrijeđene 42 osobe, starosti od 10 do 87 godina. Među povrijeđenima je četvoro djece, dvojica teško ranjenih policajaca i prolaznik koji je savladao jednog od napadača i oteo mu oružje.

    Ministar unutrašnjih poslova Toni Berk navodi da je Navid rođen u Australiji, a da je njegov otac u Sidnej došao 1998. na osnovu studentske vize, koju je kasnije zamjenio partnerskom i potvrdama za povratak stalnih rezidenata poslije putovanja u inostranstvo.

    Zvaničnici nisu precizirali odakle su porijeklom osumnjičeni za napad. Pojedini mediji prenose da su Sadžid i Navid pakistanskog porijekla.

  • Orban: Evropa je na pragu velike prilike da se riješi rat koji traje već četiri godine

    Orban: Evropa je na pragu velike prilike da se riješi rat koji traje već četiri godine

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Evropa nalazi na pragu velike prilike i da bi Sjedinjene Američke Države uskoro mogle da stave tačku na rat koji Evropljani nisu uspjeli da riješe već četiri godine.

    On je to napisao na svom Fejsbuku, uoči sastanka Odbora mađarskog parlamenta za pitanja Evropske unije i dodao da Evropi ne bi preostalo ništa drugo nego da podrži SAD, ali i da “svi znaci ukazuju na drugačiji pravac”.

    Prema njegovim riječima Evropa bi nastavila rat na bojnom polju i “intenzivirala ga u ekonomskom zaleđu zaplijenom zamrznute ruske imovine”.

    – Takav potez je ravan otvorenoj objavi rata – rekao je on i dodao da će ruska strana uzvratiti.

    Istakao je da Mađarska nema razloga da promijeni svoj stav i da rat ne može da se riješi na liniji fronta, već bi trebalo da se uradi ono što radi američki predsjednik Donald Tramp, odnosno da se pregovara.

    On je istakao da Mađarska, stoga, neće da podrži zaplenu zamrznute ruske imovine, niti da šalje novac ili oružje Ukrajini, niti da učestvuje u podizanju kredita koji bi služio ratnim ciljevima, prenosi MTI.

    – Vežite pojaseve, očekuje nas burna nedjelja. Ova nedjelja je posvećena samitu Evropske unije u Briselu, za koji se pripremamo, ulog je jednostavan: rat ili mir – rekao je Orban i dodao da nikada nismo bili ovako blizu rješavanja rata između Rusije i Ukrajine.

  • Sud BiH: Miljatoviću 34, a Railiću 29 godina zatvora zbog ubistva Radenka Bašića

    Sud BiH: Miljatoviću 34, a Railiću 29 godina zatvora zbog ubistva Radenka Bašića

    Pred Sudom BiH izrečene su prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću za ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića.

    Miljatović je osuđen kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva na kaznu zatvora od 34 godine, a Railić je osuđen kao nalogodavac na 29 godina zatvora.

    Railić je osuđen i za druga krivična djela. U presudi se ističe da je Railić ponudio 50 hiljada evra Miljatoviću da ubije Bašića, jer mu je on predstavljao problem u nedozvoljenom prometu droge.

    Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv koga je postupak razdvojen.

    Podsjećamo, Radenko Bašić, načelnik Sektora krim-policije ubijen je u ranim jutarnjim časovima, 21. marta 2022. godine, u prijedorskom naselju Pećani.

    Veliki broj policijskih službenika okupili su se pred Sudom BiH, kako bi odali počast ubijenom kolegi Bašiću. Takođe, Policija u Srpskoj zaustavila je danas vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića.

  • Policija u Srpskoj zaustavila vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića

    Policija u Srpskoj zaustavila vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića

    Danas je u Sudu BiH izricanje presude Daliboru Railiću, zvaniom Dugi i Aleksandru Miljatoviću i drugima optuženima za ubistvo Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalistièke policije Policijske uprave Prijedor.

    U cilju izražavanja posebnog poštovanja prema nastradalom kolegi te ukazivanja na sve opasnosti i složenosti obavljanja policijskog posla, sve patrole sa obilježenim vozilima širom RS će od 10,30 do momenta izricanja presude, na mjestima gdje se zateknu, parkirati vozilo i  aktivirati svjetlosno-signalne uredjaje na službenom vozilu i fizički će biti pod auta.

    U ovom slučaju Railić je optužen kao nalogodavac, a Miljatović kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva.

    Tužilaštvo BiH je zatražilo je od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora.

    Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv kojeg je postupak razdvojen.

    Railića optužnica tereti i za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranje novca.

    Za organizovani kriminal postupak je ranije razdvojen protiv Harisa Gredelja i Aleksandra Ivkovića.

    Osim njih u ovom predmetu su optuženi još Mirjana Vujović i Željko Simić iz Bileće, te Goran Gvozden iz Gradiške, koji su zajedno sa Railićem optuženi za organizovani kriminal i trgovinu droge.

    Prema optužnici Tužilaštva BiH Railić je od 2020. do marta 2022. vodio dvije grupe: jednu za šverc droge, drugu za likvidaciju Bašića. Miljatović je optužen da je direktni izvršilac ubistva, a Repajić da mu je pomagao u bijegu i pripremi zločina.

    Prema optužnici, Bašić je ubijen 21. marta 2022. godine u Prijedoru kada mu je Miljatović ispucao hitac u glavu dok je išao pješice na posao.

    Kako se navodi u optužnici Miljatović je pristao da ubije Bašića za 50.000 KM koje mu je preko Repajića ponudio Railić.

    Doboj/Ustupljena fotografija
    Doboj/Ustupljena fotografija
    Sve optužene terete da su krijumčarili narkotike od 2020. do marta 2022. godine. Drogu su nabavljali u Crnoj Gori, ali i Kolumbiji, te je transportovali u BiH gdje su je skrivali i dalje plasirali na ilegalnom narko tržištu u zemlji i inostranstvu. Komunikacija – kriptovane aplikacije “Skaj” i “Anom”. Railić je više kilograma droge kupovao od Ivkovića, koju je, osim novcem, platio i “audijem A6”.

    Svi osim Gredelja su bili korisnici aplikacije “Skaj”.

    Railića terete i za pranje preko 200.000 KM zarađenih od narko-biznisa a novac je ulagao u nekretnine i vozila preko uže porodice da prikrije porijeklo.

     

    Inače, ubijeni Radenko Bašić časno je nosio policijsku uniformu, a karijeru je započeo kao policajac u Policijskoj stanici Kozarac. U proteklom ratu je kao učesnik ratnih dešavanja bio i ranjen na Krupskom ratištu.

    Bio je ratni-vojni invalid devete kategorije i borac prve kategorije.

    Kratko vrijeme, od 2008. godine, bio je inspektor u Policijskoj stanici Prijedor 1, a potom i zamjenik komandira.

    Na mjesto načelnika Odjeljenja za opšti kriminalitet raspoređen je 2019. godine, a naredne godine na mjesto načelnika Sektora kriminalističke policije.

    On je ubijen je godinu prije odlaska u zasluženu penziju, tokom svoje svakodnevne šetnje od kuće do radnog mjesta.

  • Kalas: Članstvo Ukrajine u NATO-u više se ne razmatra

    Kalas: Članstvo Ukrajine u NATO-u više se ne razmatra

    EU treba da razmotri “stvarne” bezbjednosne garancije za Ukrajinu u zamjenu za njeno članstvo u NATO-u, ako ono više nije na stolu, izjavila je šefica diplomatije EU Kaja Kalas, prenosi agencija RIA Novosti.

    – Ako ovo više nije predmet pregovora i ne dolazi u obzir, onda moramo da razmotrimo šta su opipljive garancije bezbjednosti. To ne mogu biti papiri ili obećanja. To moraju biti stvarne trupe, stvarni kapaciteti, kako bi Ukrajina mogla da se brani – rekla je ona prije početka sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.

    Prema njenim riječima, “najpoželjnija” opcija za finansiranje Kijeva je kredit za reparacije od ruske imovine.

    – To još nismo postigli i teško je, ali radimo svoj posao. Јoš uvijek imamo nekoliko dana. Imamo odluku kvalifikovanom većinom, ali bez Belgije, mislim da će biti teško jer oni drže većinu imovine i mislim da je važno da budu sa nama – izjavila je.

    Evropska komisija traži saglasnost zemalja članica EU za korišćenje ruske suverene imovine za Kijev. Razmatra se iznos između 185 i 210 milijardi evra kao zajam, koji bi Ukrajina morala da vrati nakon završetka sukoba i u slučaju “isplate materijalne štete od strane Moskve”.

    Ali u Evropskoj uniji nema konsenzusa o ovom pitanju. Belgija, gdje se nalazi najveći dio imovine, protivi se planu.

    Premijer zemlje, Bart de Vever, napomenuo je da bi ovi planovi mogli da ometaju potencijalno rješavanje sukoba između Moskve i Kijeva.

    Nakon početka ruske Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, približno 300 milijardi evra.

    Od toga se više od 200 milijardi evra nalazi u EU, uključujući 180 milijardi evra na računima belgijskog “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring.

    Evropska komisija je ranije izvijestila da je EU prebacila 18,1 milijardu evra od prihoda od zamrznute ruske imovine Ukrajini od januara do novembra 2025. godine.

  • Sijarto: Evropski lideri namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom

    Sijarto: Evropski lideri namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom

    Lideri EU ponovo pokušavaju da ometaju mirovne pregovore čiji je cilj završetak rata u Ukrajini i namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je pred odlazak u Brisel, gdje će danas biti održan sastanak Savjeta EU za spoljne poslove, rekao da trenutna situacija podsjeća na razvoj događaja nakon rusko-ukrajinskih razgovora održanih u Istanbulu 2022. godine i nakon sastanka predsednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa na Aljasci 15. avgusta ove godine.

    – Evropljani – zvaničnici u Briselu i političari zapadnoevropskih zemalja – žele da ometaju mirovne pregovore. Zapadnoevropski političari sada otvoreno provociraju i žele da uvuku cijelu Evropu u rat sa Rusijim – naveo je Sijarto.

    On je naglasio da Mađarska namjerava da se “drži podalje od svega toga”, prenio je TASS.

    Sijarto je istakao da je spreman za današnji sastanak u Briselu, gdje očekuje konstantne pokušaje da se Mađarska isprovocira da uđe u rat.

    – Naravno da nećemo dozvoliti da se to dogodi – zaključio je Sijarto.

  • NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    Nakon što je Predsjedništvo DF-a odlučilo da Slaven Kovačević iz ove stranke bude kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reagovali su iz stranke Naroda i pravda gdje su rekli da je ta kandidatura potvrda da DF manipuliše stvarnom diskriminacijom sa kojom se sučavaju hiljade ljudi u BiH, a koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

    “Podsjećamo javnost da je upravo Slaven Kovačević uputio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava žaleći se da su mu je uskraćeno aktivno biračko pravo zbog kombinacije etničkih i teritorijalnih kriterija koji posebno diskriminišu sve one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. To je stvarni problem koji je Evropski sud za ljudska prava prepoznao u više slučajeva po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Ilijaza Pilava, Azre Zornić…”, naveli su iz DF-a,

    U saopštenju su istakli i da je u pravosnažnoj presudi Evropski sud za ljudksa prava utvrdio da je Kovačević grubo slagao sud jer se ranije kada je biran u Skupštinu grada Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat.

    “Ne samo da se izjašnjavao kao Hrvat kada je biran na pozicije u Bosni i Hercegovini već je na osnovu tog izjašnjavanja dobio hrvatski pasoš.

    Time je Bosna i Hercegovina obrukana i ismijana pred Evropskim sudom za ljudska prava”, saopštili su iz NiP-a.

    U NiP-u kažu da potezom DF-a, lider te stranke Željko Komšić pokazuje i priznaje da manipuliš svojim etičkim izjašnjenem zarad jeftinih političkih poena.

    “To će štetu po Bosnu i Hercegovinu samo produbiti. Nije jasno zašto Slaven Kovačević i DF Željko Komšić ovim tjeraju vodu na mlin onima koji tvrde da diskriminacije nema i koji traže treći entitet kako bi se zacementirale etničke podjele i spriječila izgradnja povjerenje, međusobnog poštovanja i nadogradnje sistema čime bi se uvažio i građanski i etnički princip i trajno eliminisala diskriminacija.”