Ugostitelji u Republici Srpskoj se suočavaju s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage i rastom troškova poslovanja, što prijeti opstanku lokala.
Ovaj problem je posebno izražen u predsezoni i ljetnim mjesecima. Pojašnjavaju da zbog rasta troškova poslovanja ugostitelji će u narednom periodu biti primorani da koriguju cijene naviše određenih proizvoda u svojim objektima.
Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, promet u ugostiteljstvu u trećem tromjesečju 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine manji je za 4,4 odsto, dok je u odnosu na drugo tromjesečje 2025. godine veći za 2,7 odsto.
Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da je u prošloj godini bilo vidljivo da je promet u kafanama niži nego ranijih godina, te istakao da od januara pa do kraja maja traje borba za radnu snagu.
Od radnika zavisi opstanak lokala
“Došli smo u situaciju da od prisustva radnika zavisi opstanak lokala da li će raditi ili ne, jer je problem s radnom snagom izuzetno izražen”, kazao je Kurtinović.
Istakao je da, što se tiče pada prometa, svi su to osjetili prošle godine, a kako kaže, razni su razlozi tome.
“Jedan od njih su veće cijene, koje su prouzrokovane rastom minimalne plate. Morali smo obećavati radnicima koji ostaju veće plate i bolje uslove, a za to je potrebno zaposliti dodatne radnike kako bismo postojećim zaposlenima omogućili slobodne dane i odlazak na odmore”, rekao je Kurtinović.
Ljudi štede i manje borave u kafanama
Ističe da je i prošle godine takođe došlo do rasta minimalne plate, a zbog globalne situacije ljudi više štede, pa se odlučuju da manje izlaze u restorane i kafiće.
“Vizuelno nismo imali smanjen broj gostiju, ali promet jeste bio manji, jer gosti ne sjede previše dugo i naručuju jedno ili dva pića. I ove godine smo pred samu Novu godinu, do 20. decembra, imali manji priliv turista nego što je to bilo ranijih godina. Primjetno je da su i naši ljudi iz dijaspore manje boravili u ugostiteljskim objektima tokom čitave godine”, pojasnio je Kurtinović.
Poskupljenja i u ovoj godini
Prema njegovim riječima, i ovoj godini ugostitelje očekuje poskupljenje poslovanja, jer, kako kaže, rast minimalne plate, poskupljenje struje i drugih namirnica lančano poskupljuje i druge proizvode.
“Već sada sa cijenama ‘udaramo u plafon’, maksimum koji naši standardi mogu da pokriju. Poskupljenje će vjerovatno biti primijenjeno na pojedine artikle u svakom ugostiteljskom objektu, posebno one koji su najtraženiji, poput piva, kafe ili vina, kako bi se pokrili dodatni troškovi”, kazao je Kurtinović.
Jedan ugostitelj iz Šipova kazao je da je i manjim lokalnim zajednicama slična situacija.
“Bilo je posla oko praznika, ali čim dijaspora ode, broj gostiju se smanji”, kazao je on. Istakao je da i oni imaju problem sa manjkom radnika, te da posebno u ljetnim mjesecima kubure sa radnicima.
“Ali dobrog radnika treba dobro platiti”, poručio je ovaj ugostitelj.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je na današnjoj vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH glasala protiv zaključaka o BHRT-u, ali da je preglasana, ocijenivši da su usvojeni zaključci tendenciozni, jednostrani i neprihvatljivi, te dio šire političke namjere da se destabilizuje Republika Srpska.
Cvijanović je za Srnu navela da sjednica, koju je inicirao Denis Bećirović, nije sazvana s ciljem rješavanja problema u BHRT-u, već da se kompletna odgovornost pokušala prebaciti na Republiku Srpsku i RTRS. Prema njenim riječima, u usvojenim zaključcima, za koje je glasao i Željko Komšić, izostavljene su ključne činjenice o neizmirenim obavezama BHRT-a i Federalne televizije prema RTRS-u po osnovu marketinga.
Ona je ukazala da zaključci ne pominju ni činjenicu da naplata RTV takse u jednom dijelu Federacije BiH uopšte ne funkcioniše, niti nude rješenja za taj problem. Cvijanović je naglasila da se javni emiteri finansiraju zajedničkom obavezom, te da je neprihvatljivo očekivati da Republika Srpska i njeni građani snose veći dio tog tereta.
Prema njenim riječima, dio odgovornosti za stanje u BHRT-u leži i u odlukama ove kuće da samostalno i mimo zakona zaključuje skupe ugovore za sportske i kulturne sadržaje. Cvijanović je istakla da je problem BHRT-a znatno složeniji nego što se pokušava prikazati i da zahtijeva sveobuhvatan pristup i dijalog nadležnih institucija na svim nivoima vlasti.
Vanredna sjednica Predsjedništva BiH održana je na prijedlog Denisa Bećirovića, a zaključci su usvojeni preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva. U njima se, između ostalog, navodi da je glavni uzrok stanja u BHRT-u kršenje Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu BiH od strane RTRS-a.
Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, Cvijanović je izjavila da je namjera političkog Sarajeva da Republiku Srpsku ostavi bez institucija, navodeći kao potvrdu zahtjev SDA i Demokratskog fronta upućen Ustavnom sudu BiH za provjeru ustavnosti izbora nove Vlade Republike Srpske. Ona je ocijenila da se radi o kontinuiranim političkim pritiscima, uključujući i, kako je navela, politički motivisan pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.
Cvijanović je rekla da su iz, kako je navela, pravnog napada Kristijana Šmita i onih koji smatraju da pojedinac može biti iznad institucija proistekla i pitanja o ustavnosti prethodne Vlade Republike Srpske. Dodala je da se, po njenom mišljenju, pritisci mogu nastaviti i prema Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Naglasila je da je obaveza Republike Srpske da se od takvih pritisaka brani, te da je važno jedinstvo građana i institucija. Prema njenim riječima, aktuelni politički procesi, uključujući i izborni, pokazuju da se, kako je navela, ne dešava ništa slučajno i da određene političke strukture pokušavaju nanijeti štetu Republici Srpskoj.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su na benzinskim pumpama širom zemlje od danas prve količine evrodizela proizvedene u Rafineriji u Pančevu, nakon ponovnog pokretanja prerade sirove nafte.
Handanovićeva je na Instagramu istakla da je ponosna što građani Srbije gotovo 100 dana nisu osjetili posljedice sankcija Naftnoj industriji Srbije i što snabdijevanje gorivom nijednog trenutka nije bilo prekinuto.
Rafinerija nafte u Pančevu ponovo je počela da radi nakon dobijanja operativne licence od američkog OFAK-a.
Predsjedništvo BiH na sjednici koja je održana danas, 27. januara, usvojilo je niz zaključaka koji se tiču finansijskog stanja u BHRT, a između ostalog se traži prinudna naplata duga koji RTRS po osnovu takse ima prema BHRT, u iznosu od 103,5 miliona KM.
Treba istaći da na sjednici nije bila prisutna Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, pa su sve odluke donijeli Denis Bećirović i Željko Komšić, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH.
Inače, sjednica je sazvana 23. januara na Bećirovićev zahtjev sa samo jednom tačkom dnevnog reda – razmatranje kritičnog finansijskog stanja u Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT).
Prema usvojenim zaključcima, Predsjedništvo BiH ocjenjuje da trenutno finansijsko stanje u BHRT predstavlja prijetnju njegovom opstanku.
Tvrde da je kritična finansijska situacija posljedica kršenja Zakona o Javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine i drugih povezanih zakona od strane Javnog radiotelevizijskog servisa Republike Srpske (RTRS).
Oni pozivaju Savjet ministara BiH da hitno osigura dosljedno provođenje Zakona o javnom RTV servisu BiH, posebno u dijelu raspodjele naplaćene RTV takse u skladu sa Zakonom.
“Predsjedništvo BiH poziva nadležne institucije Bosne i Hercegovine, da bez odlaganja, pristupe preduzimanju svih potrebnih mjera iz svoje nadležnosti, kako bi se osigurala prinudna naplata duga u iznosu od 103,5 miliona KM u korist BHRT”, glasi zaključak.
Pored toga, Predsjedništvo BiH pozvalo je Savjet ministara BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i sve druge nadležne institucije da donesu hitne mjere kojima će se iz odgovarajućih raspoloživih sredstava osigurati interventna sredstva kako bi se spriječio prestanak rada BHRT-a i osigurao nastavak kontinuiranog funkcioniranja.
“Predsjedništvo BiH zahtijeva od nadležnih institucija da hitno osiguraju sredstva za ostvarivanje punih prava iz rada i po osnovu rada zaposlenika Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonima i drugim propisima”, navodi se u zvaničnom saopštenju iz Predsjedništva BiH.
Svi navedeni zaključci stupaju na snagu danom donošenja i objaviće se u “Službenom glasniku BiH”.
Šta kaže Cvijanovićeva?
Reagujući na zaključke Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, poručila je da nije glasala su tendenciozni I jednostrani i kao takvi neprihvatljivi.
“Očigledno je da Denis Bećirović nije ni zatražio sjednicu sa ciljem rješavanja problema, već da bi kompletnu krivicu za stanje u BHRT pokušao svaliti na Republiku Srpsku i Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS)”, kazala je ona sa Srnu.
Istakla je da u zaključcima s druge strane nije spomenuto da BHRT i Federalna televizija nisu uplaćivali sredstva od marketinga RTRS, niti da u jednom dijelu FBiH naplata RTV takse uopšte ne funkcioniše, niti je ponuđeno bilo kakvo rješenje za taj problem.
“Dio odgovornosti za ovakvo stanje svakako leži i na činjenici da je BHRT samostalno i mimo zakona odlučivala da konzumira određena prava i zaključuje skupe ugovore za realizaciju određenih sportskih i kulturnih programskih sadržaja. Problem BHRT je mnogo složeniji nego što to Bećirović pokušava da prikaže i potrebno ga je integralno rješavati odgovornim dijalogom nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, a ne zloupotrebljavati ga u politikantske svrhe”, zaključila je Cvijanovićeva.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, “u posljednje vrijeme rjeđe viđa”.
učić je dodao da se sa Dodikom i dalje viđa.
– Naravno, ne moramo uvijek u svemu da budemo saglasni i logično je da nismo, ali imamo dogovor koji smo napravili da svađa i sukoba, posebno javnih, neće biti – istakao je Vučić.
Dodao je da Dodik njemu uvijek govori šta želi da kaže i on njemu sve što želi da kaže.
– To je odnos slobodnih ljudi, ljudi koji ne moraju uvijek isto da misle, ali ljudi koji se poštuju – naglasio je predsjednik Srbije za FTV.
O američkim sankcijama Dodiku
Vučić smatra da Dodik nije zaslužio američke sankcije.
– Mislim da nije zaslužio sankcije, da budem potpuno iskren. Ne mislim da bilo ko zaslužuje sankcije – rekao je Vučić i dodao:
– Ne znam da li ste primetili, ali mi nikada ne koristimo takve instrumente i nikada nikome ne prijetimo ni na koji način. Mislimo da je to jezik koji ne odgovara modernom dobu razgovora, diplomatskih rješenja – naveo je on.
Na pitanje da su sankcije Dodiku uvedene zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, istakao je da je to vidio drugačije. Smatra da oni koji se najčešće pozivaju na Dejtonski sporazum, najčešće ga i ruše.
– Sada bi neko mogao da kaže ‘pa i ti to i radiš, Vučiću, puna su ti usta Dejtonskog sporazuma’. Ja ću da kažem samo mi pokažite kada sam ga srušio – ističe predsjednik Srbije i dodaje da osim što ćete da mi pričate o Srpskom saboru, koja se bavio srpskim pismom, jezikom, kulturom, svim što je dozvoljeno, baš u skladu sa Dejtonskim sporazumom, Zakonom o paralelnim vezama između Srbije i Republike Srpske.
Teritorijalni integritet BiH i pitanje suvereniteta
Čak i tog dana, ističe Vučić kada je govorio na skupu na Trgu Republike, rekao da Srbija poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i istakao da će takva politika Srbije ostati.
– Na to bi neki imali primjedbu i rekli ‘ali zato namjerno izbjegavaš riječ suverenitet’. Namjerno izbjegavam riječ suverenitet ne zato što ne poštujem suverenitet bilo kog entiteta ili Bosne i Hercegovine, već se tu pozivam na Dejtonski sporazum, jer je suverenitet podijeljen u skladu sa onim kako je rekao Dejtonski sporazum – objasnio je Vučić i dodao:– A to nema veze sa poštovanjem granica ili bilo čega drugog, pošto granice poštujemo.
Dodao je da misli na tri konstitutivna naroda i na ustavnu kategoriju Bosne i Hercegovine. Smatra da to u stvari jeste suštinski Dejtonski mirovni sporazum i nadležnosti koje čine dio suverenosti entiteta i dio suverenosti centralnih vlasti.
Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske obustavilo je istragu protiv Dejana Kusturića, vršioca dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, u predmetu koji se odnosi na navodne zloupotrebe položaja prilikom nabavke respiratora za vrijeme pandemije virusa korona.
Dragica Tojagić, sekretar Republičkog javnog tužilaštva, potvrdila je za “Nezavisne novine” da je ovo tužilaštvo utvrdio da tokom istrage nije prikupljeno dovoljno dokaza da bi se podigla optužnica protiv Kusturića.
“Zbog toga je donesena naredba da se istraga protiv osumnjičenog obustavi. Istraga se, na osnovu Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, može otvoriti ponovo ukoliko se pribave novi dokazi koji ukazuju da postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo”, kazala je Tojagićeva za “Nezavisne novine”.
Podsjećamo, akcijom “Luna” koju je u oktobru 2024. godine vodila SIPA, pretresene su prostorije Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kao i prostorije firme “Medietik” u Banjaluci, zbog, kako je ranije potvrđeno, ispitivanja sklopljenih milionskih ugovora FZO sa firmom “Medietik” tokom pandemije virusa korona.
Iz Fonda su naveli da su u skladu sa zaključkom Republičkog štaba za vanredne situacije od 24. marta 2020. godine bili ovlašteni da sprovode postupke javne nabavke sredstava za održavanje higijene, medicinskih sredstava i zaštitne opreme za potrebu zdravstvenog sistema zbog pandemije virusa korona, te da je nabavka svih roba imala oznaku “hitno”.
Mljekari iz Republike Srpske prihvatili su prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, a koji podrazumijeva premije od 30 feninga po litri mlijeka i premije u iznosu od 500 KM po muznom grlu.
Ono što su mljekari zahtijevali prilikom glasanja jeste da isplate budu redovne.
Takođe, vrijedi pomenuti da je nekoliko mljekara bilo protiv prijedloga koji se našao pred njima.
Priču o putu Krupe na Vrbasu – od statusa „Upgrade Village“ (selo u fazi razvoja) do priznanja „Najbolje turističko selo“ UN turizma u 2025. godini direktor Turističke organizacije Banjaluka Minja Kovačević Šurlan predstavila je kroz osvrt na ključne prekretnice koje su uticale na ovu transformaciju.
U svom blogu Kovačević Šurlan naglasila je da je ovo prvi takav uspjeh za Bosnu i Hercegovinu, te priznanje koje pomaže u usmjeravanju dugoročnog, zajednicom vođenog i održivog ruralnog razvoja.
Blog Minje Kovačević Šurlan prenosimo u cjelini:
Od sela na obali rijeke do svjetske scene: Kako je Krupa na Vrbasu reinventirala ruralni turizam
Krupa na Vrbasu je malo selo oblikovano tokom rijeke Vrbas, vijekovima duge duhovne baštine i načinom života duboko ukorijenjenim u prirodi i tradiciji. Danas ponosno zauzima mjesto među Najboljim turističkim selima UN Turizma, ali ovo priznanje nije rezultat jednog trenutka uspjeha, već dugog puta koji je vodila sama zajednica.
Naša ambicija od samog početka bila je jednostavna: razvijati turizam na način koji čuva dušu sela, a istovremeno stvara stvarne prilike za lokalno stanovništvo. Uz podršku Turističke organizacije grada Banjaluke, podnijeli smo prijavu za inicijativu Najbolja turistička sela UN Turizma, predstavljajući naše prirodne vrijednosti, kulturno-istorijsko nasljeđe, turističku ponudu, infrastrukturu, napore u oblasti zaštite životne sredine i uključenost zajednice.
U samom središtu ove priče nalaze se Manastir Krupa, tradicionalna arhitektura, slapovi, stare vodenice i živi običaji koji i d U tom periodu, Krupa na Vrbasu je godišnje dočekivala oko 20.000 do 30.000 posjetilaca, uglavnom izletnika i školskih grupa. Turizam je bio izrazito sezonskog karaktera, a prosječno zadržavanje posjetilaca trajalo je svega nekoliko sati. Selo je imalo jasan potencijal, ali i jasno uočljiva ograničenja.
U prvoj fazi evaluacije, Krupa na Vrbasu je prepoznata kao destinacija sa velikim potencijalom i pozvana da se uključi u UN Tourism Upgrade Program, što je predstavljalo prekretnicu u našem daljem razvoju. a danas oblikuju svakodnevni život u selu.
Minja Kovačević Šurlan
Pretvaranje preporuka u stvarne promjene
Međunarodni stručnjaci UN Turizma blisko su sarađivali s nama i ponudili praktične preporuke: razvoj novih turističkih proizvoda, jačanje promocije, unapređenje upravljanja destinacijom i dublje uključivanje lokalne zajednice. Jedna preporuka pokazala se posebno transformativnom – osnivanje lokalnog udruženja koje bi upravljalo destinacijom i okupilo sve aktere oko zajedničke vizije.
Godine 2023. osnovali smo udruženje „Zeleni greben grad“, koje danas okuplja 30 do 40 članova. Od tada je koordinisalo oko 15 inicijativa i potpisalo 10 sporazuma o saradnji sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim partnerima. Ovakav kolektivni pristup omogućio je otvaranje izvora finansiranja za tri do pet projekata ukupne vrijednosti od nekoliko stotina hiljada eura, čime su podržana unapređenja poput turističke signalizacije, uređenja javnih prostora, male galerije i informativnih punktova, kao i bolje interpretacije i usluga. Istovremeno, proširili smo turističku ponudu. Danas Krupa na Vrbasu nudi 10 do 15 novih doživljaja, uključujući vođene ture, radionice i tematske aktivnosti utemeljene na prirodi, duhovnosti i aktivnom turizmu. Selo sada organizuje šest do osam događaja godišnje, među kojima je i manifestacija „Romantična noć“, te nudi pet do sedam vođenih ruta i programa, što doprinosi ravnomjernijoj raspodjeli posjeta tokom godine.
Rezultati su jasni. U posljednjoj punoj godini, Krupa na Vrbasu je ugostila 50.000 do 70.000 posjetilaca, što predstavlja povećanje od više od 100 odsto u odnosu na period prije Upgrade programa. Još važnije, promijenila se i struktura turizma. Prosječno zadržavanje povećano je sa nekoliko sati na oko jedno noćenje, što označava prelazak sa isključivo izletničke destinacije na mjesto u kojem posjetioci biraju da ostanu i dožive seoski način života. Sezonalnost je takođe unaprijeđena, jer se veći broj posjeta sada ostvaruje u jesen i rano proljeće.
Jača lokalna ekonomija i zajednica
Ovaj rast donio je stvarne prilike za lokalno stanovništvo. Ranije je u turizam bilo uključeno svega pet do deset domaćinstava, dok je danas aktivno oko 25 domaćinstava. Otvoreno je oko 10 novih turističkih biznisa i usluga, a turizam danas obezbjeđuje 40 do 50 direktnih i indirektnih izvora prihoda, uključujući sezonske i povremene poslove. Udruženje sarađuje sa 15 do 20 lokalnih proizvođača i zanatlija, a mala galerija predstavlja rad lokalnog udruženja žena koje okuplja 10 do 15 članica. Dok je učešće žena i mladih u turizmu ranije bilo veoma ograničeno, danas je 20 do 30 žena i mladih aktivno uključeno. Paralelno s tim, 30 do 50 članova zajednice učestvovalo je u obukama i aktivnostima jačanja kapaciteta.
Brži put ka globalnom priznanju
Zahvaljujući stalnom napretku i bliskoj saradnji sa UN Turizmom, Krupa na Vrbasu dobila je poziv da koristi mehanizam „brze staze“ za ponovnu prijavu na listu Najboljih turističkih sela. Ovoga puta, naša prijava bila je potkrijepljena rezultatima, partnerstvima i jasnim planom za budućnost. Saznanje da je Krupa na Vrbasu zvanično uvrštena među Najbolja turistička sela UN Turizma predstavljalo je istorijski trenutak za našu zajednicu. Od tada se selo pojavljuje u nacionalnim i međunarodnim medijima, postalo je dio mreže Najboljih turističkih sela i bilježi primjetan porast vidljivosti i interesovanja.
Za mene lično, ovo putovanje ima posebno značenje – od pripreme prve prijave do preuzimanja priznanja u Anđiju, u Narodnoj Republici Kini. Ipak, najveći uspjeh je ono što vidimo svakog dana: više porodica koje dočekuju goste, nova iskustva – od lova na tartufe do tradicionalnog kuhanja – te snažniji osjećaj ponosa i samopouzdanja u našoj zajednici.
Danas Krupa na Vrbasu predstavlja dokaz da jasna vizija, snažna partnerstva i pristup vođen zajednicom mogu transformisati ruralnu destinaciju, a da se pri tome ne izgubi njena duša. Ovo priznanje nije krajnja tačka. Ono je odgovornost i motivacija da nastavimo graditi budućnost u kojoj turizam služi zajednici i čuva ono što nas čini jedinstvenima.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je danas da je svetosavlje temelj vjere, duhovnosti i prosvetiteljstva srpskog naroda.
Stevandić je čestitao školsku slavu – Svetog Savu učenicima, studentima, prosvjetnim radnicima i zaposlenima u obrazovanju u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.
– Proslavom Svetog Save promovišu se i čuvaju najviše duhovne vrijednosti, srpska kultura i jezik kao temelji identiteta srpskog naroda – naveo je Stevandić.
On je poželio učenicima i prosvjetnim radnicima da im Savindan donese sreću, zdravlje i uspjeh, te da ostanu na putu svetosavlja, istine i znanja, njegujući bogatu tradiciju koju je Sveti Sava ostavio u nasljeđe.
– Mladi su najveće bogatstvo Republike Srpske i ulaganje u njihovo znanje i obrazovanje su garant našeg prosperiteta i napretka. Јoš jednom, najsrdačnije vam čestitam školsku slavu. Srećan vam Savindan! – istakao je Stevandić.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je učenicima, studentima i prosvjetnim radnicima iskrene čestitke povodom školske slave Svetog Save, sa željom da ovaj veliki praznik proslave u duhu svetosavskog nasljeđa – kao dan posvećen znanju, duhovnosti i prosvjeti.
– Obilježavajući dan Svetog Save, čuvamo i njegujemo temeljne vrijednosti našeg identiteta, srpski jezik, kulturu i tradiciju, te potvrđujemo obrazovanje kao najvažniji resurs i pokretačku snagu svakog društva – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da lik i djelo Svetog Save treba da budu trajna inspiracija učenicima u sticanju znanja i vaspitanja, a prosvjetnim radnicima podsticaj za predan, odgovoran i plemenit rad u obrazovanju mladih naraštaja.
Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas proslavlja Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.
Savindan se obilježava u svim školama u Srbiji i Republici Srpskoj kao školska slava.
