Autor: INFO

  • “Kritike opozicije besmislene i promašene” Dodik poručio da je otišao u Sarajevo kako bi iznio stavove Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je u Sarajevo, na sastanak s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, išao kako bi iznio stavove Republike Srpske.

    Dodik je naglasio da kritike opozicije besmislene i promašene, jer je u Sarajevo išao kako bi pokušao da razgovara o aroganciji i ignoranciji koja prema Republici Srpskoj tamo postoji.

    – U Sarajevu postoji jedna arogancija i ignorancija prema nama i to je definitivno jasno. Moj pokušaj da kažem da moramo da razgovaramo o tome, vidjeli ste na samoj konferenciji za štampu, a vidim da to potvrđuju i neke od vođa od opozicije koji kažu da nam ne trebaju novi dogovori. U uslovima kad imate potpuno oskrnavljen Dejtonski sporazum, dakle promijenjen je Ustav BiH i oni kažu da nam ne treba novi dogovor znači da pristaju da im se to nameće i da ne žele da prekinu tu nit i da pokušaju nešto da urade i neku drugu poziciju da uspostave – rekao je Dodik za ATV.

    Dodao je da smatra da treba ostati pri kursu koji su utvrdili.

    – Mislim da treba ostati pri kursu koji smo utvrdili, a to je da jasno iznosimo svoje stavove i da ti stavovi budu potpuno jasni drugoj strani i jasni našem narodu. Mislim da je svako juče mogao da vidi da sam snažno branio našu poziciju. Čuo sam da neko iz opozicije kaže da se svađam, a ja sam samo iznio naš stav da ne postoji visoki predstavnik u BiH i da mi je žao što je Turska kao zemlja, koja je članica PIC, pristala da se na ovaj način sve to dovede u jedno veliko pitanje. I naravno da sam iznio stav da smo protiv nametanja bilo kakvog zakonskog rješenja. Njima su primarni prigovori, a nikako da kažu nešto kvalitetno – istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva je, govoreći o sastanku s Erdoganom, rekao da smatra kako je on jedan veliki lider, državnik, važne i velike zemlje.

    – Čovjek koji sa te pozicije ima uravnoteženiji i objektivniji pristup, mada nikada ne treba smetnuti s uma da, u političkom smislu, u krajnjoj nekoj instanci on će uvijek podržati Bošnjake. Zato i jeste naša uloga da s njim gradimo odnose razumijevanja u kojima se može obezbijediti da se preko njega mogu relaksirati sama situacija i ovdje. To je bio jedan od razloga zašto sam i odlučio da na taj način razgovaramo jer je bila tema unutrašnje prilike – rekao je Dodik.

    Naglasio je da se Erdogan veoma interesovao o odnosima unutar BiH i mogućim izlazima iz problema. Dodik smatra da je Erdogan svjestan podijeljenosti u BiH.

    – Mislim da je on duboko svjestan podijeljenosti u Bosni i Hercegovini, nejake pozicije Komšića, neke periferne uloge Džaferovića u svemu tome i da pored njega jedini koji može da u ime svoje države odlučuje možda sam bio ja koji isto tako mogu da dam neke zaključke, ovo sve ostalo bila je karikatura od strane Komšića i Džaferovića, floskule koje idu za tim da samo pokažu neku svoju pozu i ništa drugo – istakao je Dodik.

    Dodao je da smatra da je bilo važno da se ode tamo.

    – U svakom slučaju, mislim da je bilo važno da se ode tamo. Mislim da smo ovako pokazali na koji ćemo način djelovati. Meni je primarno da održim saglasnost i zajedništvo i jedinstvo političkog djelovanja u Republici Srpskoj, mada moram da kažem da ponekad malo osjećam da to zajedništvo i jedinstvo opterećuje ove iz opozicije, jer vidim da svaki put nešto reaguju što je besmisleno, što je promašeno. Od onoga da sam bio na sjednici, pa kad se pokazalo da nisam, a dali su sve najtvrđe ocjene, onda nisu ni rekli “Eto, izvinjavamo se” – rekao je Dodik. 

  • Sastanak opozicije u ponedjeljak zbog Dodikove izjave da Dejtonski sporazum ne postoji

    Sastanak opozicije u ponedjeljak zbog Dodikove izjave da Dejtonski sporazum ne postoji

    Opozicioni lideri u RS-u sastat će se u ponedjeljak u Banjoj Luci, saznaje BN TV. Kako saznaje ova TV stanica, razmatrat će se novonastala situacija nakon izjava člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, koji je kazao da “Dejtonski sporazum ne postoji i da on podržava teritorijalni integritet BiH”.

    “Ja sam za održavanje teritorijalnog integriteta BiH, a politički aranžman mora biti rezultat unutrašnjeg dogovora. Dejtonski sporazum skoro i ne postoji jer je uništen intervencijama međunarodne zajednice i zato moramo doći do novog dogovora koji može stabilizovati BiH u nekoliko narednih decenija”, kazao je Dodik.

    Ranije je na Dodikovu izjavu reagirao predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

    “Izjava data nakon zajedničkog sastanka sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, da Dejtonski mirovni sporazum praktično ne postoji i da je potreban ‘novi dogovor’ je netačna ali i izrazito opasna”, istakao je Šarović.

    Plasiranje ove izjave sada, u ovom trenutku, kaže Šarović nije slučajno i predstavlja jednu od najvećih prijetnji po Republiku Srpsku.

    “Najava novog dogovora znači i najavu Dejtona 2 što je direktno igranje sa sudbinom Republike Srpske”, upozorava Šarović.

    On ističe da je “to raskrsnica i tačka u kojoj se sa Dodikom u potpunosti razilazimo i u tu avanturu i neizvjesnost nikada nećemo ići”.

    “Razgovarati možemo jedino oko najboljeg odgovora na nametnutu Inzkovu odluku ali oko raspakivanja Dejtona nikako ne možemo jer je to potpuno neprihvatljiva opcija za Republiku Srpsku”, kazao je Šarović.

  • Krivokapic: Izjava Ðukanovica ogolila inspiratora tenzija

    Krivokapic: Izjava Ðukanovica ogolila inspiratora tenzija

    Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić ocijenio je da je današnja izjava predsjednika Mila Ðukanovića o ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija potpuno “ogolila” inspiratora i inicijatora tenzija u Crnoj Gori.

    “Apsolutno je pravo Mitropolije crnogorsko-primorske da ustoličenje mitropolita obavi u vjekovnom sjedištu svoje mitropolije na Cetinju i država će obezbediti sve neophodne uslove da SPC kao najdominantnija vjerska zajednica u Crnoj Gori po broju vjernika ostvari svoje Ustavom zagarantovano pravo”, istakao je Krivokapić, a saopšteno iz njegovog kabineta.

    Krivokapić smatra da je najmanje važno gdje će toga dana biti Ðukanović, ali da je važno pozvati ga da, kako je naveo, “prestane da izaziva i podgrijava sukobe, podjele i tenzije”.

    Premijer Crne Gore ocjenjuje da Đukanović to radi sa ciljem da “spriječi ili stavi u drugi plan borbu protiv organizovanog kriminala, koja iz dana u dan napreduje”.

    Krivokapić je naveo da Ðukanović, kao predsjednik Crne Gore mora naučiti da štiti Ustav Crne Gore i ustavnu vjersku slobodu Srpske pravoslavne crkve da ustoličenje obavi tamo gdje ima svako pravo da ga obavi, na Cetinju, i da jednom stane u zaštitu vjerske slobode Crkve koju je, kako je naveo Krivokapić, dok je njegova partija bila na vlasti, “do beskraja proganjao, a koja ga je dobro naučila šta znači biti slobodan i ustavan”.

    Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanovića ocijenio je prethodno da je ustoličenju mitropolita Joanikija na Cetinju dat, kako je naveo, neprimjereno veliki značaj i izrazio nadu da će njegov apel da ustoličenje bude održano van Cetinja “čuti i uvažiti oni koji treba da ga uvaže”.

    Ðukanović je takođe rekao da će, ako ne bude uvažen njegov apel i ako ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija ipak bude na Cetinju – 5. septembra biti u prestonici.

  • Snažno nevrijeme pogodilo Trebinje

    Snažno nevrijeme pogodilo Trebinje

     Snažno nevrijeme praćeno kišom i gradom zahvatilo je danas popodne Trebinje, a ekipe nadležnih službi angažovane su na otklanjanju posljedica.

    Za 20 minuta ulice grada bile su blokirane vodom, saobraćaj je bio usporen, a jak vjetar lomio je grane drveća.

    Direktor Javne ustanove “Ekologija i bezbjednost” u Trebinju Stevan Bekan rekao je da nadležne službe otklanjaju posljedice nevremena, a više informacija o prijavljenoj šteti biće poznato kasnije.

    Iz “Elektro-Hercegovine” Srni je rečeno da je, usljed nevremena, došlo do prekida snabdijevanja električnom energijom u selima Volujac, Pridvorci, Todorići, Duži i Hum, kao i Ulice Dr Levija u gradu, koja je bez struje zbog kvara na agregatu.

  • Dodik osudio napade i kletve upućene Vučićevoj djeci

    Dodik osudio napade i kletve upućene Vučićevoj djeci

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najoštrije je osudio monstruzne napade i kletve upućene djeci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Na pitanje Srne da prokomentariše najnovije napade na djecu predsjednika Srbije upućene putem društvenih mreža, Dodik je odgovorio da su to monstruozna ponašanja koja prelaze svaku granicu tolerisanja i da je obaveza policijskih organa da što hitnije reaguju i otkriju te primitivce.

    “Porodica je svetinja za svakog normalnog čovjeka, a posebno djeca. Nijedno dijete ne smije da bude izloženo ovakvim napadima, uvredama, kletvama i napad na njih je najniži i najprimitivniji potez”, naglasio je Dodik.

    On je istakao da ti koji se kriju iz lažnih naloga na društvenim mrežama i upućuju prijetnje i kletve nedužnoj djeci samo pokazuju kolike su kukavice i monstrumi.

    “Politička mržnja ne preza ni od napada na djecu i ovo nije prvi put. Takvo ponašanje je za svaku osudu i uvjeren sam da je cjelokupna javnost zgrožena. Obaveza svih institucija je da uredi tu oblast i da se reguliše zakonom korišćenje društvenih mreža. Očigledno je da je krajnje vrijeme da se za bolesne umove nađe lijek i da prestanu da truju javni prostor”, poručio je Dodik.

  • Višković: U oktobru gradnja auto-puta Banjaluka-Prijedor

    Višković: U oktobru gradnja auto-puta Banjaluka-Prijedor

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će auto-put Banjaluka-Prijedor biti građen, te da očekuje da to bude u oktobru.

    Na pitanje novinara kada će biti objavljen ugovor o izgradnji ovog auto-puta, Višković je rekao da je on potpisan i objavljen 2018. godine, te istakao da se potpisani ugovori moraju poštovati, u protivnom, moglo bi se ući u eventualne sudske sporove, u koje ne želi da ulazi.

    “Ugovor je objavljen i potpisan još 2018. godine, tako da ja tu ništa ne mogu ni promijeniti ni poboljšati. Iamo sam razgovor prije mjesec dana sa izvođačima radova, došlo je do promjene trase. Tražio sam da se aneksira ugovor, po osnovu tih pokazatelja”, rekao je Višković novinarima na Palama.

    Prema njegovim riječima, studija izvodljivosti urađena je prije nego je preuzeo dužnost predsjednika Vlade Republike Srpske. Višković je istakao da, kada se razvija neki grad ili regija, onda na tom prostoru ima i ljudi, odnosno stanovnika, a samim tim i vozila i korisnika auto-puta.

    “Siguran sam da su studiju izvodljivosti radili stručni ljudi, koji su napravili dobre procjene. To su procjene u narednih 30 godina, struke i nauke, a ja im vjerujem”, rekao je Višković i dodao da ako i postoji greška, onda to nije greška Vlade ni premijera, već ljudi koji su radili studiju izvodljivosti”, kaže Višković.

  • Vakcinacija za ugostitelje u nedjelju bez zakazivanja

    Vakcinacija za ugostitelje u nedjelju bez zakazivanja

    Radnici ugostiteljskog sektora moći će u nedjelju da se vakcinišu bez zakazivanja u Institutu za javno zdravstvo u Banjaluci, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva Republike Srpske “Horeka”.

    Vakcinacija protiv virusa korona biće organizovana u nedjelju od 9.00 do 15.00 časova, a ugostiteljima će na raspolaganju biti dostupne sve vakcine kojima se vrši proces imunizacije u Republici Srpskoj.

    Iz “Horeke” pozivaju sve poslodavce, ugostitelje i njihove radnike da se odazovu pozivu i uključe u proces imunizacije.

    “Samo na taj način možemo doprinijeti očuvanju sektora ugostiteljstva i turizma Republike Srpske i ne doći u situaciju eventualnog uvođenja novih mjera u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije u Republici Srpskoj”, saopšteno je iz Udruženja “Horeka”.

    U “Horeci” navode da će od masovnosti imunizacije ugostiteljskih radnika zavisiti i eventualne mjere koje će Vlada Republike Srpske donositi u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije.

    “S obzirom na to da je mišljenje da je ugostiteljstvo jedan od segmenata gdje se zaraza najviše širi, smatramo da je neophodno da se vlasnici lokala, turističkih agencija, noćnih klubova, restorana, zajedno sa svojim zaposlenima vakcinišu i pokažu da smo uradili sve što je potrebno i da ne postoji osnov za uvođenje mjera ograničenja rada”, dodaje se u saopštenju.

    Novo zaključavanje i ograničenja u poslovanju, tvrde u “Horeci”, mnogi ugostitelji ne bi podnijeli, te je neophodno da masovnom vakcinacijom spriječe bilo kakve restriktivne mjere prema ugostiteljstvu.

  • Đukanović s Erdoganom: Turska razumije deficit stabilnosti na Zapadnom Balkanu

    Đukanović s Erdoganom: Turska razumije deficit stabilnosti na Zapadnom Balkanu

    Predsjednik Crne Gore sastao se na Cetinju sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    “Odnosi između Crne Gore i Turske su prijateljski i veoma razvijeni. Partneri smo u NATO-u. Ova posjeta je izraz poštovanja za ono što su historijski odnosi dvije zemlje”, kazao je Đukanović.

    Đukanović je podsjetio da je na Cetinju 1879. otvoreno prvo tursko poslanstvo.

    “Godine 1885. smo imali prvu proslavu praznika Otomanske države. Odnosi su vrlo sadržajni, prožeti historijskim i kulturološkim nitima. Crnogorska dijaspora koja broji više od 150.000 ljudi predstavlja važan most povezivanja ove dvije države. Islamska zajednica u Crnoj Gori predstavlja faktor multietničkog povjerenja”, istakao je Đukanović, prenijele su Vijesti.me.

    Dodao je i da je zadovoljan kvalitetom političkih odnosa.

    “Nadam se da će ova posjeta predstavljati novi impuls našim odnosima. Turska odlično razumije deficit stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ona insistira na otvorenim vratima NATO i EU za Zapadni Balkan”, rekao je Đukanović.

    Istakao je i da Crna Gora i Turska imaju razuđene odnose u svakoj oblasti.

    “Postoji prostor za unapređenje ekonomskih odnosa. Razgovarali smo o potezima koje treba povući. Upoznao sam gosta s onim što je realnost političkog života u Crnoj Gori, ali i rekao da je Crna Gora stabilna. Zahvalan na posjeti Crnoj Gori u uvjerenju da će ona predstavljati važan korak u održavanju prijateljstva i unapređenju odnosa”, rekao je predsjednik Crne Gore.

    Erdogan se zahvalio na gostoprimstu koje je ukazano delegaciji koju predvodi..

    “Prijateljski odnosi još od davnina postoje. Nalazimo se na Cetinju gdje smo nekada mogli da svjedočimo prvom predstavništvu Turske. Turska je jedna od prvih država koja je priznala crnogorsku nezavisnost. Pomoć koju smo poslali Crnoj Gori, kao i ono što je Crna Gora nama pomogla, je pomoglo našem zajedničkom prijateljstvu”, rekao je Erdogan.

    Dodao je da je Turska među 10 država po ulaganjima Crnoj Gori. Erdogan je kazao da očekuje da će Crna Gora uskoro postati članica Evropske unije. Naveo je da su i razgovarali o Balkanu i događajima koji utiču na region.

    “Crna Gora predstavlja divan primjer suživota ljudi različitih vjera i nacija. Dali smo puno podršku Crne Gore za ulazak u NATO. Čuo sam da je Đukanović dobar košarkaš, a ja sam dugo godina igrao fudbal. Naše reprezentacije će 2022. odigrati prijateljske mečeve”, rekao je Erdogan.

    Dodao je da je ova posjeta zakasnila i da je šteta što ranije nije vidio ovo lijepo mjesto. Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović ugostila je prvu damu Republike Turske Emine Erdogan.

  • Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

    Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.

    Priznato 3.600 diploma iz BiH

    Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.

    Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.

    Iako broj priznatih zahtijeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019.

    Njemačka ministarka za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtijeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donijet u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali, piše Avaz.

    Broj radno sposobnog stanovništva opada

    – Od toga obje strane imaju koristi”, kaže ministarka.

    – Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima. U isto vrijeme, Njemačka dobija hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva – dodaje Karliček.

    Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.

    – Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima – rekao je Šele pozivajući vladu da interveniše.

  • Pobjeda: Gabrijel Eskobar novi Bajdenov izaslanik za zapadni Balkan

    • Novi specijalni izaslanik za zapadni Balkan američkog predsjednika Džozefa Bajdena biće zamjenik ambasadora SAD u Beogradu, karijerni diplomata Gabrijel Eskobar, javlja podorička Pobjeda pozivajući se na više neimenovanih izvora iz Vašingtona i Beograda.

    Kako navodi list, Eskobar će zamjeniti dosadašnjeg specijalnog izaslanika Metjua Palmera u prvoj dekadi septembra, a očekuje se da će desetak dana od stupanja na dužnost krenuti u posjete državama regiona, prevashodno zemljama članicama NATO-a.

    Prema informacijama dobijenim od analitičara u Vašingtonu, imenovanje Eskobara je pokazatelj da se Bijela kuća pod komandom Bajdena ,”odlučila za energičniju, proaktivnu ulogu na prostoru Balkana”.

    “On je čovjek koji završava povjerene poslove i nalazi riješenja, ponekad ih i diplomatski namećući”, rekao je američki izvor Pobjede.

    Eskobar je zamjenik ambasadora SAD u Srbiji, a slovi za izuzetnog poznavaoca prilika na Balkanu. Na ovim prostorima je bio vrlo aktivan u periodu od 1998. do 2001. godine.

    Prije nego što je imenovan za diplomatu u Srbiji, Eskobar je imao jednu od najvayžnijih funkcija u Ambasadi SAD u Iraku.