VRBAS Media

Autor: INFO

  • Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Zahvaljujući ekonomskim procvatima i padovima, e-trgovina je dugo bila praktično imuna na inflatorne pritiske, a prosječne online cijene padale su svake godine između 2015. i 2019. No, koronavirus je okončao taj nekad pouzdan trend.

    Online cijene skočile su u julu za 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema izvještaju koji je objavio Adobe. Od 18 kategorija obuhvaćenih Adobeovim indeksom digitalne ekonomije, sve osim šest zabilježile su skok cijena prošlog mjeseca. Rast cijena bio je najdramatičniji u julu za odjeću, lijekove bez recepta i sportsku robu.

    “Prije koronavirusa mislim da nije bilo inflacije. Ona je bila isključivo deflatorna”, rekao je za CNN Austan Goolsbee, bivši Obamin savjetnik koji je pomogao Adobeu u razvoju indeksa.

    Ovo nije jednomjesečna greška. Mrežne cijene počele su rasti ubrzo nakon izbijanja pandemije u martu 2020. i taj se trend nastavio.

    Adobe je otkrio da su online cijene porasle za 2,3 posto tokom 12 mjeseci, zaključno s junom, a da su u julu zabilježile zamah. To označava oštar preokret od historijskog trenda prije koronavirusa. I Između 2015. i 2019. online cijene padale su u prosjeku za 3,9 posto svake godine.

    “Centralna banka bi apsolutno trebala obratiti pažnju na ono što se događa na internetu”, rekao je Goolsbee.

    Mrežna inflacija velika je stvar jer se pad cijena e-trgovine često navodi kao glavni razlog zašto bi se inflacija na kraju trebala vratiti na zdrave nivoe.

    Dugo je bilo jeftinije kupovati stvari putem interneta nego u lokalnim trgovinama. To je djelomično zato što kupci mogu brzo i jednostavno pronaći web stranice koje nude najbolje ponude. Potrošači ne moraju čak ni napuštati kauč da bi kupovali.

    Ipak, u julu su godišnje cijene naglo porasle za online odjeću (15,3%), lijekove bez recepta (5,7%) i sportsku opremu (3,5%), kažu iz Adobea. Ostale kategorije su se vratile svojim deflatornim trendovima. U julu su online cijene pale za računare (-7%), igračke (-4%) i kancelarijski materijal (-2,5%).

    Međutim, čak i u područjima gdje su cijene pale, to nije bilo tako brzo kao obično. Adobe je rekao da su cijene elektronike na mreži pale za 2 posto tokom 12 mjeseci do kraja jula. To je oštar kontrast u odnosu na historijski prosječni pad cijena elektroničke cijene za 2015-2019. od 9 posto.

    Adobe mjesečno prati online cijene od 2014. godine, ali je tek prošlog mjeseca počeo objavljivati podatke o inflaciji e-trgovine. Ranije je Adobe te podatke dijelio gotovo isključivo s vladinim agencijama i akademicima.

    Inflacija koju mjeri vlada, uključujući i kupovinu putem interneta, u posljednje je vrijeme sve veća. Potrošačke cijene u SAD-u skočile su za 5,4 posto u 12 mjeseci koji su završili u julu. To je povezano s junom za najbržu godišnju inflaciju potrošača od 2008. godine.

    Predsjednik Centralne banke Jerome Powell kazao je da je inflacija vjerovatno prolazna, da se hladi kako se ekonomija ponovo otvara. Kao dokaz je ukazao na dramatičan rast i kasniji pad cijena drvne građe. Powell je, međutim, priznao da postoji rizik da Centralna banka i investitori griješe i da se inflacija zadržava duže nego što se očekivalo.

    Izvršni direktori kompanija BlackRock (BLK) i JPMorgan (JPM) nedavno su rekli da ne misle da će inflacija biti privremena. Rasprava o inflaciji postala je politički fudbal, a republikanci su napali demokrate zbog povećanja cijena namirnica i školskog pribora.

  • Evolucija se nastavlja: Sve više ljudi u ruci ima dodatnu arteriju

    Kako će ljudi izgledati u dalekoj budućnosti obično razbuktava maštu pisaca naučne fantastike, ali se uglavnom bave karakteristikama kao što je visina, veličina mozga ili boja kože. Međutim, suptilne promjene u našoj anatomiji danas pokazuju koliko evolucija može biti nepredvidiva.
    Prema trenutno zabilježenim trendovima dodatni krvni sud u ruci mogao bi postati uobičajen za samo nekoliko generacija.

    Arterija koja privremeno prolazi kroz sredinu podlaktice dok je plod još u materici ne gubi se više tako često kao nekada, prema saznanjima istraživača sa australijskog Univerziteta u Adelaidi.

    To znači da danas ima više odraslih osoba koje imaju dodatni kanal vaskularnog tkiva koji prolazi ispod njihovog zgloba nego u prošlosti.

    „Anatomi još od 18. vijeka proučavaju prevalencu ove arterije kod odraslih i naša studija pokazuje da se učestalost povećava“, navodi profesor Tegan Lukas.

    „Prevalenca je bila oko 10 procenata kod ljudi rođenih sredinom 1880-ih u poređenju sa 30 procenata kod onih rođenih krajem 20. vijeka, tako da je to značajno povećanje u prilično kratkom vremenskom periodu, kada je u pitanju evolucija“, dodaje profesor, prenosi “RTS”.

    Srednja arterija se kod svih ljudi formira prilično rano u razvoju ploda i transportuje krv kroz ruke kako bi ishranila njihov sve veći rast. Obično, oko osme nedjelje se povlači, prenoseći ovaj zadatak na dva druga krvna suda – radijalnu (koju osjećamo kada mjerimo puls) i ulnarnu arteriju.

    Anatomi već duže vrijeme znaju da do ovog odumiranja srednje arterije ne dolazi uvijek i ne u istom periodu. U nekim slučajevima opstaje još dodatnih mjesec dana.

    Dešava se da i poslije rođenja i dalje funkcioniše, ponekad prokrvljujući samo podlakticu, a u nekim slučajevima i šaku.

    Upoređujući podatke o prevalenci postojanja ovog krvnog suda kod ljudi koji su živjeli u 19. vijeku i onih rođenih u prvoj polovini 20. vijeka, naučnici su došli do zaključka da je treća arterija tri puta učestalija kod odraslih danas nego što je bila prije više od jednog vijeka.

    „Ovo povećanje moglo je biti posljedica mutacije gena uključenih u razvoj medijane arterije ili pak, zdravstvenih problema majke tokom trudnoće. A možda su u pitanju i obje stvari“, navodi profesor Lukas.

    Može se pretpostaviti da će postojana srednja arterija povećati prokrvljenost spretnih prstiju ili podlakticama obezbijedi pouzdan dotok krvi dugo nakon našeg rođenja. Ipak, ako imamo i taj treći krvni sud, takođe smo izloženi većem riziku od sindroma karpalnog tunela, neprijatnog stanja koje djeluje na nerve šake i umanjuje njihovu sposobnost.

    Koji faktori igraju ključnu ulogu u ovim procesima zahtijeva još mnogo više istraživanja, ali šta god da su uzroci, najvjerovatnije da će u budućnosti sve više ljudi imati ovu treću arteriju.

    „Ako se ovaj trend nastavi, većina ljudi će imati srednju arteriju u podlaktici do 2100. godine“, tvrdi profesor Lukas.

    Ovaj brzi porast broja ljudi sa srednjom arterijom kod odraslih ne razlikuje se mnogo od ponovnog pojavljivanja kosti zvane fabella u koljenima odraslih ljudi tri puta češće nego prije jednog vijeka.

    Ma koliko ove razlike bile male, te mikroevolucione promjene dovode do velikih varijacija koje definišu našu vrstu i otvaraju pitanje zdravlja i bolesti koje danas ne možemo i da zamislimo.

  • U Srpskoj 167 novozaraženih, nema preminulih

    U Srpskoj 167 novozaraženih, nema preminulih

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči te u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 500 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 167 osoba.

    Radi se o 82 muškarca i 85 žena, od kojih je 42 mlađe, 90 srednje i 35 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 33 osobe su iz Banjaluke, 25 iz Trebinja, 16 iz Nevesinja, 15 iz Bijeljine, osam iz Šamca, sedam iz Istočnog Novog Sarajeva, po pet iz Bileće, Laktaša, Mrkonjić Grada i Prnjavora, po četiri iz Doboja, Istočne Ilidže, Kozarske Dubice i Teslića, tri iz Srpca, po dvije iz Broda, Višegrada, Ljubinja, Petrova, Ribnika, Rudog i Ugljevika i po jedna osoba je iz Bratunca, Gradiške, Zvornika, Kalinovika, Kneževa, Lopara, Modriče, Novog Grada, Pala i Sokoca.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 66.309 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 3.859 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 299.076 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 300, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 171, a u ostalim bolnicama 129. Na respiratoru je 31 osoba (21 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 10 u ostalim bolnicama).

    U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 2.436 osoba, a nadzor je završen kod 194.678 osoba.

  • Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Pojedina pitanja kada je riječ o zaštiti prava potrošača u Republici Srpskoj do sada nisu bila regulisana na odgovarajući način, te je s ciljem da se to riješi Vlada RS-a utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Kako je rečeno iz Vlade RS-a, ovim prijedlogom se na potpuniji i jasniji način uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni.

    “Sada se dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom, a to je 30 dana, i rok od sedam dana za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom. Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda”, saopćeno je iz Vlade RS-a.

    Ovim izmjenama i dopunama Zakona, kažu, dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koji je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima, kao što su ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično.

  • Narandžasto i žuto upozorenje zbog obilnih padavina

    Narandžasto i žuto upozorenje zbog obilnih padavina

    Meteoalarm je izdao naradžasto upozorenje danas za područje Banjaluke, Prijedora, Bihaća i Mostara zbog obilnih padavina.

    Za područje Foče, Trebinja i Livna upaljen je žuto upozorenje zbog obilnih padavina.

    Narandžasto upozorenje znači da je vrijeme opasno.

    Žuto upozorenje znači da je vrijeme potencijalno opasno.

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/danas se očekuje oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovina i grmljavinom, uz dnevnu tempereturu vazduha od 14 do 18, a na jugu oko 24 stepena Celzijusova.
    Jutos u većini krajeva pada kiša, na jugu sa grmljavinom, dok mjestimično ima obilnijih padavina ima u Krajini, Posavini i centralnim krajevima.

    U kasnim poslijepodnevnim časovima padavine će postepeno slabiti, a na krajnjem sjeverozapadu se očekuje i djelimično razvedravanje, dok će u ostalim krajevima tokom noći i dalje padati slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjeter, sjevernog i sjeverozapadog smjera, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 8.00 časova: Čemerno, Han Pijesak i Mrakovica 10, Sokolac 11, Prijedor, Novi Grad, Mrkonjić Grad i Bihać 12, Banjaluka, Doboj, Mostar, Sarajevo i Tuzla 13, Bijeljina, Višegrad, Foča, Gacko i Zenica 14, Mostar 16, Bileća i Trebinje 17 stepeni Celzijusovih.

    Najobilnije padavine u protekla 24 časa bile su u Kalinoviku, gdje je zabilježeno 40 litara po metru kvadratnom, potom Foči 28,2, te na Čemernu 13,8.

  • Spor oko legitimiteta: Nova zavrzlama u Centralnoj banci BiH

    Spor oko legitimiteta: Nova zavrzlama u Centralnoj banci BiH

    Upravni odbor Centralne banke BiH u saopštenju od 10. avgusta ove godine se samoimenovao i produžio sebi mandat pozivajući se na Zakon o upravi BiH, pri čemu zakonske odredbe na koje se pozvao ne važe za viceguvernerku Milicu Lakić kojoj je 10. avgusta zaključena radna knjižica u CBBiH zbog isteka mandata.
    Nakon što je “Glas Srpske” polovinom protekle sedmice objavio tekst o tome, iz CBBiH su uputili saopštenje za javnost u kojem na prizeman način kvalifikuju Lakićevu zato što je našem listu otkrila da je Upravnom odboru uputila dopis u kojem je pitala zašto Zakon o upravi BiH, na osnovu kojeg su guverner i članovi UO ostali na funkcijama iako im je istekao mandat, ne važi i za nju.

    – Milica Lakić je obavljala funkciju viceguvernera nadležnog za poslove Sektora za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom u četvorogodišnjem mandatu od 11. avgusta 2017. do 10. avgusta 2021. godine, te joj je mandat istekao sa navedenim datumom. Na sjednici UO CBBiH, održanoj 10. avgusta, razmatrana je informacija o isteku mandata imenovanih lica, uključujući i viceguvernera nadležnog za Sektor za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom, te je zaključeno da se nastave konsultacije u vezi sa imenovanjem novog viceguvernera. CBBiH će pravovremeno informisati javnost o imenovanjima viceguvernera i drugih imenovanih lica u skladu sa istekom njihovih mandata – saopšteno je iz CBBiH u reagovanju na tekst Glasa Srpske.

    Politikolog iz Banjaluke Ljubinko Jović kaže da se politika uplela u sve pore, pa tako i u Centralnu banku BiH i pita da li se igdje desilo da članovi Upravnog odbora kome je istekao mandat donesu zaključak i saopštenje da sami sebi produžavaju mandat.

    – Postojeći Upravni odbor CBBiH je nelegalan i nelegitiman, jer nije imenovan u skladu sa pravnim propisima. UO CBBiH imenuje Predsjedništvo BiH, a član 49. stav 1. Poslovnika o radu jasno kaže da Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove UO CBBiH. Sjednica Predsjedništva na čijem dnevnom redu je trebalo da bude to pitanje nije ni održana zato što iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH nije data saglasnost za njeno održavanje. Kristalno jasno je da je u ovom slučaju potpuno zaobiđeno Predsjedništvo BiH kao jedini organ koji može da izvrši imenovanje i produženje mandata članovima UO CBBiH – kategoričan je Jović, navodi Glas Srpske.

    Prema njegovim riječima, nepoznato je zašto se svi “prave Toše” i zatvaraju oči pred golom činjenicom da UO CBBiH nema legitimitet.

    – Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH jasno kažu da se UO CBBiH sastoji od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od šest godina, te da UO među svojim članovima imenuje guvernera na period od šest godina, a Zakon o CBBiH u dijelu koji govori o konstituisanju Upravnog odbora takođe precizno kaže da se sastoji od pet članova imenovanih od Predsjedništva BiH. Međutim, UO je sve to zanemario i pozvao se na član Zakona o CBBiH koji se odnosi na zasjedanje, rad sjednica, dnevni red, kvorum itd – precizira Jović.

    Milica Lakić je samo kratko rekla za naš list da je sve navela u dopisu upućenom UO, dodajući da ona po zakonu ne može šest mjeseci poslije isteka mandata da govori o radu CBBiH, ni da radi u finansijskim institucijama.

    Ona nije željela da otkrije da li će na sudu tražiti svoja prava nakon što iz banke dobije odgovor na dopis koji je uputila 13. avgusta.

    Budžet
    Prema pojedinim tumačenjima, veliko je pitanje da li se član 55a. Zakona o upravi BiH može primjenjivati na UO CBBiH. Taj član zakona odnosi se na mandate rukovodilaca institucije i njegovih zamjenika, ali je pitanje da li su organi rukovođenja CBBiH organi uprave, zato što CBBiH nije budžetska institucija.

  • Talibani spremni da preuzmu kontrolu aerodroma

    Talibani spremni da preuzmu kontrolu aerodroma

    Talibanske snage zauzele su položaje na aerodromu u Kabulu i spremne su da preuzmu punu kontrolu najranije za vikend, čim američke snage odu, izjavili su danas talibanski zvaničnici.

    Jedan od zvaničnika rekao je da su talibanske snage zauzele veći dio aerodroma, osim dijela gdje se još nalaze Amerikanci.

    Drugi zvaničnik je izjavio da su snage spremne da preuzmu kontrolu i da je to samo pitanje vremena.

    “Čim Amerikanci odu, samo treba da daju signal i mi preuzimamo kontrolu. To može biti urađeno i tokom ovog vikenda”, naglasio je zvaničnik.

  • Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Najava gradnje aerodroma u Trebinju izazvala je veliku pažnju vlasti Hrvatske, koja od nadležnih u BiH sada traži objašnjenje šta je tačno planirano da bude izgrađeno u tom pograničnom području.
    To su za “Glas Srpske” potvrdili u petak Ministarstvu privrede i održivog razvoja Hrvatske.

    – S obzirom na to da bi aerodrom mogao imati značajan prekogranični uticaj na Republiku Hrvatsku, u skladu sa Konvencijom o procjeni uticaja na prirodu preko državnih granica (Espoo konvencija), od Ministarstva inostranih poslova BiH zatražili smo da nam dostavi informacije o aktivnostima u vezi sa izgradnjom navedenog aerodroma – istakli su za “Glas Srpske” u Vladi Hrvatske.

    Međutim, o ovom potezu hrvatskih vlasti u Vladi Republike Srpske u petak nisu imali saznanja, jer još nisu dobili nikakav dopis, a u Ministarstvu inostranih poslova BiH se nisu oglašavali o tom pitanju. Ipak, upućeni navode da bi ovakva reakcija komšija mogla biti i zbog slučaja “Trgovska gora”, gdje se već nekoliko godina vlasti u BiH bore sa Hrvatskom kako bi spriječili odlaganje radioaktivnog otpada na toj lokaciji, koja je uz samu granicu i u slivu rijeke Une, gdje je zaštićeno područje.

    Načelnik Trebinja Mirko Ćurić poručio je da je ovo izuzetno značajan kapitalni projekat, posebno za taj kraj i stanovnike koji tu žive, ali i za cijelu Republiku Srpsku.

    – Nećemo nikoga i ni po koju cijenu ugroziti. Ispoštovaćemo sve zahtjeve i zakonske procedure, ali prije svega zastupaćemo naše interese – rekao je “Glasu Srpske” Ćurić.

    Institut za građevinarstvo “IG” iz Banjaluke radi plansku i projektno-tehničku dokumentaciju aerodroma Trebinje, a vrijednost tog ugovora je 68,08 miliona dinara (1,1 milion KM), objavilo je ranije preduzeće “Aerodromi Srbije”. Rok za završetak izrade te dokumentacije je 180 dana, navedeno je u odluci.

    Lokacija za budući aerodrom je planirana oko 14 kilometara zapadno od centra grada Trebinja, u blizini mjesta Taleža u Republici Srpskoj. Aerodrom Trebinje je zajednički i jedan od strateških projekata Srbije i Srpske.

    Predsjednik Srpske Željka Cvijanović izjavila je početkom juna da nema nikakvu sumnju da će projekat aerodroma Trebinje biti realizovan i da misli da će biti vrlo konkurentan, te da će to značiti mnogo za Trebinje, za Republiku Srpsku, ali i za Srbiju.

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je krajem maja da je planirano da sljedeće godine počne gradnja ovog aerodroma.

    – U budžetu Republike Srbije definisan je dio sredstava za eksproprijaciju zemljišta, koju ćemo započeti već u ovoj godini. Nadam se da do kraja godine možemo završiti sve neophodne procedure da bismo sa izgradnjom aerodroma mogli da krenemo već u sljedećoj godini – rekao je Ćorić.

    Nova radna mjesta
    Mirko Ćurić ističe da će realizacija ovog projekta potpuno promijeniti sliku cjelokupnog regiona, bez obzira na to što se u blizini Trebinja nalazi nekolika aerodroma, ali u drugim državama. On je izrazio zadovoljstvo što će, osim povećanog priliva turista, te mogućnosti brže komunikacije sa cijelim svijetom, aerodrom u Trebinju značiti otvaranje novih radnih mjesta.

  • Komšić odgovorio Dodiku “Ja nisam toliki hipik da se može desiti mirna disolucija BiH”

    Nakon izlaganja članova Predjedništva BiH i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana uslijedila su pitanja novinara, a što je izazvalo burnu diskusiju Milorada Dodika sa druga dva člana Predsjedništva.

    Novinarka je pitala kakvo je mišljenje o nefunkcionisanju institucija i kakav je stav Ankare o izboru novog visokog predstavnika.

    Predsjednik Turske nije odgovorio direktno na spomenuto pitanje već je govorio o ekonomskoj saradnji. Erdogan je kazao da postoji jedan utvrđeni cilj – da se podigne okvir trgovinske razmjene na jednu milijardu evra i da je Turska odlučna da dođe do realizacije tog cilja.

    Neke firme imaju problem s kojima se suočavaju, Zirat banka ima neke probleme, ima problema kako da uveća svoj kapital. Zirat banka je važna za BiH i treba da osigura kredite za one koji bi radili na ovom području – rekao je Erdogan, te dodao da bi time BiH ojačala svoju poziciju u odbrambenoj industriji, turizmu i zdravstvu.

    Nakon toga se obratio Dodik i kazao da niko ništa ne blokira te da je u BiH sve odavno izblokirano. On je dodao da je bolje da ovdje disolucija bude mirna, da nema prostora za bilo kakav sukob te da Dejtonska BiH bez uplitanja stranca predstavlja okvir u kojem se može razgovarati.

    – Ja ne vjerujem u blefove stranaca, visoki predstavnik nije prihvatljiv sve dok ga ne imenuje Savjez bezbjednosti UN. Kako da prihvatimo da stranac koji nije izabran može da nametne zakon, kakva je zemlja koja to prihvata. Ovdje je nametnuti zakon u pitanju. Ovo je sada stvar oko koje se moramo sjesti i dogovoriti. Ne može se dozvoliti skrnavljenje Ustava, koja zemlja ima strane sudije u Ustavnom sudu, takva zemlja ne postoji – rekao je Dodik.

    Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić je kazao da je svaka blokada potpuno besmislena i ne vodi nigdje, te će se na kraju završiti nakon nekog vremena.

    – Ne zavisi od mene, završiće se konstatacijom da smo samo gubili vrijeme i energiju. Ja nisam toliki hipik da se može desiti mirna disolucija BiH, i stojim iza toga od prvog do zadnjeg slova – rekao je Komšić.

    Nakon toga se obratio Džaferović rekavši da je BiH potreban mir i stabilnost i funkcionisanje institucija BiH u skladu s Dejtonom.

    – Nikakva disolucija, pogotovo ne mirna nije moguća, to je samo izazivanje stanja destabilizacije to nikome nije u interesu, mi treba da razgovaramo o svemu unutar BiH i poštujemo ono što već imamo kao dogovor u BiH – rekao je Džaferović, piše Kliks.

    On je zamolio sve političke aktere da poštuju Dejtonski mirovni sporazum jer on predstavlja “izbalansiranu ravnotežu”, dodavši da treba učiniti sve da se spomenuta ravnoteža ne naruši.

  • U drugom roku mjesta za 1.429 brucoša na budžetu

    Drugi rok za upis studenta u prvu godinu studija na univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu počinje u ponedjeljak, 30. avgusta, a završava 3. septembra.

    Za brucoše su ostala 2.246 mjesta na ova dva univerziteta, od toga 1.429 na budžetu.

    Banjalučki univerzitet na budžetu ima još 756 slobodnih mjesta za studente prve godine. Najviše mjesta ostalo je na Prirodno-matematičkom fakultetu – ukupno 165 na osam odsjeka.

    Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu ima još ukupno 1.131 slobodno mjesto, od toga 673 na budžetu. Najviše mjesta za brucoše ostalo je na Filozofskom fakultetu, 170 na 17 odsjeka. Više od 40 slobodnih mjesta ima još na Fakultetu poslovne ekonomije u Bijeljini, Tehnološkom fakultetu u Zvorniku i Mašinskom fakultetu u Istočnom Sarajevu.

    Polaganje prijemnog ispita počinje 6. septembra, u 9 časova. Objavljivanje rezultata je na većini fakulteta do 8. septembra do 14 časova. Upis primljenih kandidata traje od 13. do 19. septembra.

    Osnovni uslov za upis na studijske programe prve godine prvog ciklusa studija je završeno četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ili ekvivalentno obrazovanje u inostranstvu.