Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor, Trebinje i Mostar zbog prognozirane ekstremno visoke temperature vazduha.
Žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor i Trebinje izdato je jer će dnevna temperatura vazduha iznositi 32, a u Mostaru 34 stepena Celzijusova.
Žuto upozorenje znači da je vrijeme potencijalno opasno.
“Vremenske prilike koje se prognoziraju nisu neuobičajene, ali je potreban oprez”, navedeno je na sajtu Meteoalarma.
Nakon što je početkom juna usvojila Nacrt inicijative za izmjenu Izbornog zakona i predložila rješenja, Centralna izborna komisija (CIK) BiH pozvala je organe za sprovođenje izbora, akademsku zajednicu, nevladin sektor i stručnjake iz oblasti izbornog prava da dostave svoje sugestije, primjedbe i prijedloge, međutim na taj poziv praktično se niko nije javio.
Tačnije, na dopis im je odgovorilo samo devet lokalnih izbornih komisija od 143, koliko ih ima u BiH, dok su svi ostali ignorisali taj poziv, što je izazvalo razočarenje u samoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
“Dosta nas je razočarala činjenica da smo zaprimili akte od devet izbornih povjerenstava od njih 143. Obratila su nam se i četiri umirovljenika. Ni predstavnici nevladinog sektora ni akademske zajednice nisu našli za shodno da se osvrnu na materijal, mada su, navodno, svi u ovoj zemlji zainteresovani za izbornu reformu”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a.
Pored poziva koji je CIK uputio domaćim stručnjacima i nevladinom sektoru, pismo je otišlo i prema OEBS-u, Venecijanskoj komisiji, ODIR-u i GRECO-u, od kojih je traženo mišljenje na njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim nikakav odgovor nije stigao ni iz tih institucija.
“Kada dobijemo i ta mišljenja, onda ćemo raditi na finalnom prijedlogu, koji će biti upućen i parlamentu BiH i na adresu Interresorne radne grupe”, rekao je Bakalar.
Inače, kada je riječ o samim izmjenama, prijedlog CIK BiH za izmjene Izbornog zakona napisan je na čak 170 stranica i uglavnom se radi o tehničkim popravkama postojećeg zakona koji je mijenjan više od 20 puta.
Između ostalog, CIK predlaže i veće novčane kazne za pojedince i političke partije pa tako umjesto sadašnje maksimalne kazne od 10.000 KM, koju mogu platiti političke partije, CIK predlaže da ta kazna bude 30.000 KM.
“S obzirom na to da praksa pokazuje da izricanje novčanih kazni ne odvraća političke subjekte od kršenja odredaba ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH predlaže strože kazne za zaposlene ili angažovane u izbornoj administraciji”, navodi se u obrazloženju rješenja koje je usvojio CIK, a prema kojima bi zaposleni u administraciji, umjesto dosadašnjih 1.000 KM, mogli biti kažnjeni sa 3.000 KM.
Dobar dio izmjena koje je predložio CIK odnosi se i na medije, a u odnosu na postojeći zakon, CIK predlaže i novi član, koji kaže da su “mediji dužni javno objaviti i učiniti transparentnim informacije o vlasništvu nad medijima”, a ako kojim slučajem to ne bi uradili, CIK bi imao pravo da ih prijavi Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.
Iako tokom priče o izmjeni Izbornog zakona BiH CIK praktično svi ignorišu, i političari, i stručnjaci, kao i NVO sektor, međunarodni zvaničnici insistiraju na tome da oni budu dio pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, rekao je da su u samom izbornom sistemu uočene brojne potrebe za reformom poput transparentnosti i promjena kako bi se unaprijedio sistem za naredne izbore.
On je nakon sastanka sa Interresornom radnom grupom za izmjenu Izbornog zakonodavstva rekao da ta grupa “uz pomoć Centralne izborne komisije BiH, ali i civilnog sektora” treba da nađe rješenja kako bi se na narednim opštim izborima, koji u BiH treba da se održe iduće godine, poboljšala “pravičnost i transparentnost”.
Pored Palmera, i brojni drugi međunarodni zvaničnici tražili su da CIK bude dio Interresorne radne grupe, međutim SNSD i HDZ to ne žele da prihvate, jer smatraju da je sadašnji saziv CIK-a nelegalan jer nisu ispoštovane procedure za njegovo imenovanje.
Ukoliko danas na nekoj od benzinskih pumpi u Srpskoj gorivom napunite pun rezervoar zapremine 60 litara, to će vas izaći oko 20 maraka više nego godinu ranije, za koliko je, od lani, povećan i minimalac.
Najbolje to ilustruje rast brojnih cijena, na koji se građani sve češće žale, a pogotovo oni s najnižim platama, koji najteže sastavljaju kraj s krajem.
Sindikalci ističu da je, nažalost, u praksi vidljivo da svako povećanje plata proguta poskupljenje robe i usluga.
“Povećanje plata koje imamo ne povećava i standard radnika u smislu da sebi mogu više priuštiti i kupiti”, rekao je za “Nezavisne novine” Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS.
Prema njegovim riječima, na sceni su gotovo svakodnevna poskupljenja, kako goriva, tako i ostalih proizvoda, a što ne prati rast plata.
“Prosječna plata u sektoru tekstila, kože i obuće je u 2020. godini bila veća za 26 maraka u odnosu na 2019. godinu. To bukvalno radnicima ne znači ništa kada odu u prodavnicu. Čak i da dođe do ozbiljnog povećanja plata, i to bi progutao rast cijena. Vidite da svaki dan cijene idu ka gore i to ne mogu pokriti povećanja plate kakva su kod nas”, ocijenio je Ružičić.
Slažu se sa sindikalcima i borci za zaštitu potrošača, koji takođe napominju da smo svjedoci čestih poskupljenja, kako goriva, tako i brojnih prehrambenih artikala, bez kojih domaćinstva ne mogu.
“Evo sada je gorivo kod nas u Bijeljini 2,05 odnosno 2,06 KM po litru, a u Banjaluci i ostalim gradovima je i skuplje. Potrošači su u sve težem položaju. Samim tim što cijene goriva rastu, to se odražava i na ostale prozvode koje kupujemo”, rekao je za “Nezavisne novine” Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.
A da će cijene goriva i dalje rasti, potvrđeno nam je iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.
Iz ove grupacije ističu da zadnjih dana cijena sirove nafte brent konstantno raste i juče je bila 613 američkih dolara po toni ili 77 dolara po barelu, što je, kako tvrde, najviše u zadnje dvije godine.
“Dakle, ovo je svakako porast koji će se odraziti na maloprodajne cijene na benzinskim pumpama. Rast u prosjeku od četiri feninga se očekuje u narednim danima u svim regijama Srpske. Napominjem da je i u okruženju došlo do poskupljenja i ranije, a distributeri moraju da povećaju cijene zbog povećanja ulaznih cijena iz rafinerija”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjedavajući ove grupacije.
On nam je potvrdio da se trenutne cijene naftnih derivata na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj kreću od 2,03 do 2,15 KM za BMB 95 i od 1,99 do 2,09 KM za evro dizel 5.
Podsjetimo, prije godinu dana dizel je u Banjaluci koštao 1,72 KM, dok je benzin bio za fening skuplji.
Prema računici Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj za maj je iznosila 1.930,74 KM.
Istovremeno, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata isplaćena u tom mjesecu iznosila je 981 marku.
Danci su najbogatiji u Evropskoj uniji, dok su Rumuni najsiromašniji, podaci su Centralne banke Danske.
U četvrtom kvartalu prošle godine dansko domaćinstvo je u prosjeku imalo 250.000 eura. Danci su i među najzaduženijim nacijama EU. Prosjek njihovog duga iznosi 75.300 eura, a od njih su zaduženiji samo Luksemburžani – njihov dug u prosjeku iznosi više od 88.000 eura.
U Centralnoj banci su istakli da je veći dio bogatstva sadržan u nekretninama u kojima žive, a manji u samom novcu. Njihovo prosječno neto finansijsko bogatstvo iznosi 177.500 eura, što je za skoro tri puta više od prosjeka EU.
Ukazano je da postoje velike razlike u bogatstvu samih Danaca. Analizom je utvrđeno da je njihovo bogatstvo u prvom kvartalu ove godine raslo i to u prosjeku 3.200 eura po osobi.
Poslije Danaca najbogatiji su Nizozemci, Luksemburžani i Šveđani. Najsiromašniji su Rumuni, čija finansijska imovina u prosjeku iznosi samo 10.700 eura, piše CNBC. Među najsiromašnijima je i Hrvatska kao i Bugarska, Litvanija, Grčka.
Detaljnije informacije o ovom velikom događaju biće objavljene večeras u Dubrovniku. Najavljeni su govori Mate Rimca, osnivača i izvršnog direktora Rimac Automobila, Olivera Blumea, izvršnog direktora Porschea, te Lutza Meschkea, zamjenika predsjednika i financijskog direktora Porschea.
Prema prvim saznanjima Rimac, iza kojeg stoje Porsche i Hyundai, posjedovat će 55 posto nove kompanije, dok će ostatak posjedovati VW-ova marka Porsche.
To znači da će Porsche kontrolisati 58,2 odsto nove kompanije putem svojih postojećih udjela u Rimac Automobilima, iako su kompanije rekle da Porsche neće imati pravo glasa o tome kako se upravlja ovom grupom. “Nikakav novac nije promijenio ruke”, rekao je u šef Porschea, Oliver Blume.
Ovo, također, Rimca dovodi dalje pod VW okrilje, jer je njemačka kompanija krenula u električnu ofanzivu u iznosu od 35 milijardi eura. I Bugatti i Rimac nastaviće razvijati svoje marke, a dok će Bugattijeva proizvodnja ostati u Francuskoj, sva njegova istraživanja preselit će se u novo sjedište Rimca u Hrvatskoj.
Ruski avion An-26 izgubio je komunikaciju tokom leta iznad poluotoka Kamčatke, a iz Ministarstva za vanredne situacije su saopćili da istražuju šta se dogodilo.
“Avion Antonov An-26 nestao je iz komunikacije. Tragamo za detaljima”, rekli su iz press službe.
U avionu su se nalazila 23 putnika i šest članova posade.
Prema izvoru TASS-a, avion je bio tehnički ispravan, a pilot nije prijavio nikakve kvarove.
“Prema preliminarnim informacijama, An-26 se srušio i pao u more”, rekao je neimenovani izvor za TASS.
Avion i dva helikoptera poslani su duž rute An-26 dok je izvodio let iz Petropavlovsk-Kamčatskog u selo Palana, ali ga nisu uočili na radaru.
Kamčatka je 1.250 kilometara dug poluotok na ruskom dalekom istoku i slabo je naseljen.
Bh. državljanin koji je upravljao Mercedesom njemačkih registarskih oznaka dobio je kaznu od skoro 4.000 KM i zabranu korištenja inostrane vozačke dozvole u Hrvatskoj zbog saobraćajnog prekršaja i nesreće koju je prouzrokovao na autoputu Zagreb – Lipovac.
Kako stoji na internet stranici PU Vukovarsko-srijemske županije, 3. jula, na autoputu Zagreb – Lipovac, 38-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine upravljao je putničkim automobilom Mercedes njemačkih registarskih oznaka krećući se lijevom saobraćajnom trakom autoputa te, iako je desna prometna traka bila slobodna, davanjem svjetlosnih i zvučnih signala požurivao vozilo ispred sebe – policijsko vozilo “presretač”.
“Nakon što je obišao policijsko vozilo, policijski službenici utvrdili su da se kretao brzinom od 250 km/h te su, upotrebom svjetlosnih i zvučnih signala iz službenog vozila, vozaču dali jasan i nedvojben znak da se zaustavi. Nakon toga je vozač naglo povećao brzinu te zbog nepropisnog kretanja vozila i nedopuštene brzine prilikom prelaska u prometnu traku za odvajanje u smjeru čvora Županja, izgubio nazor nad automobilom i udario u saobraćajnu opremu i ploču te zaštitnu ogradu”, kažu iz PU Vukovarsko-srijemske županije.
Dodaju da su u ovoj saobraćajnoj nesreći vozač i dijete lakše povrijeđeni, što je utvrđeno u bolnici u Vinkovcima. Prilikom disperzije krhotina nastalih u prometnoj nesreći oštećeno je i policijsko vozilo “presretač“.
“Zbog počinjenih prekršaja vozaču je izdan prekršajni nalog kojim je izrečena i naplaćena novčana kazna od 15.000 kuna te zaštitna mjera zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriji Republike Hrvatske u trajanju od tri mjeseca”, dodali su iz PU.
Izrael će ovog mjeseca isporučiti Južnoj Koreji oko 700.000 vakcina Pfizer/BioNTech protiv Covida-19 kojima uskoro ističe rok, a ta zemlja će vratiti Izraelu isti broj vakcina kada u septembru i oktobru primi doze koje je naručila od te kompanije.
Južna Koreja brzo troši vakcine kojima raspolaže, ali teško dolazi do dovoljne količine doza na vrijeme zbog ograničenosti globalnih zaliha, naročito u Aziji.
“Ovo je pobjednička situacija za sve. Zajedno ćemo pobijediti pandemiju”, izjavio je izraelski premijer Naftali Benet.
Glasnogovornica južnokorejskog ministarstva zdravlja rekla je da ne može kometarisati ovaj dogovor o kojem je prvi izvijestio izraelski list Haaretz.
Izrael je u prethodnom periodu postigao najvišu stopu imunizacije u svijetu i dostigao 55 posto stanovništva koje je primilo obje doze, ali je odziv na vakcinaciju u međuvremenu opao.
Južna Koreja je objavila prošle sedmice da se nada da će postići grupni imunitet prije novembra, što je ranije postavljeni cilj, i da želi da vakciniše najmanje 70 posto svoje populacije bar jednom dozom vakcine, prvenstveno Pfizerovom vakcinom.
Prihodi od parkiranja u Banjaluci tokom prvih pet mjeseci ove godine veći su za oko 400.000 maraka ili za oko 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Gradske uprave su potvrdili da se od naplate parkiranja u 2020. godini u gradsku kasu slilo oko 1,3 miliona KM.
Po istom osnovu, u istom periodu ove godine naplaćeno je oko 1,7 miliona maraka – rekli su iz Gradske uprave.
Naveli su da je od tog iznosa putem automata naplaćeno oko 36 odsto, putem SMS-a oko 39 odsto, a preostali dio prihoda ostvaren je mahom prodajom pretplatnih karata.
Ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine “pauk” služba premjestila 727 vozila.
Najviše intervencija zabilježeno je u centru grada, i to u ulicama Jovana Dučića, Svetozara Markovića i Sime Matavulja – kazali su iz Gradske uprave i dodali da su u toku aktivnosti na premještanju “pauk” službe sa lokacije na Rakovačkim barama u centar grada.
Odnedavno je ukinuta mjera zaključavanja vozila, ali u Gradskoj upravi kažu da nemaju još podatke o tome koliko je prihoda ostvareno po tom osnovu.
“U maju ove godine naplaćeno je 991 KM za parkiranje automobila u humanitarnu svrhu. Taj, prvi prihod od “humanih” parkinga namijenjen je za gradnju kuće porodici Tubonjić”, naveli su iz Gradske uprave, za Glas Srpske.
Na više gradskih parkirališta simbolom srca označeno je deset “humanih” parking mjesta, a građani, plaćanjem parkinga na ovim lokacijama, novac doniraju u humanitarne svrhe.
Fond zdravstvenog osiguranja RS poništio je javnu nabavku UPS uređaja za neprekidno napajanje na kojoj je prethodno kao najpovoljniji ponuđać izabran Prointer.
Odluka kojom se poništava ova javna nabavka donesena je 25.juna.
Prethodno je u maju ove godine firma Prointer izabrana kao najpovoljniji ponuđač za nabavku UPS uređaja za neprekidno napajanje.
Nedugo nakon toga stigla je žalba u Fond zdravstva na osnovu koje je odlučeno da ipak ni jedna ponuda nije prihvatljiva i da se odustaje od davanja posla vrijednog 16.000 KM “Prointeru”.
