VRBAS Media

Autor: INFO

  • U ponedjeljak obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    U ponedjeljak obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    U Banjaluci će u ponedjeljak, 30. avgusta, u periodu od 18 do 24 časa, biti obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice Marije Bursać do Ulice aleja Svetog Save, navodi se na sajtu Gradske uprave Banjaluka.

    Saobraćaj će biti obustavljen zbog manifestacije povodom početka školske godine “Veliki početak”, a koja počinje na Trgu Krajine od 19 časova.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Ulice aleja Svetog Save, izvršiće se preusmjeravanje autobusa u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom, navedeno je na sajtu grada.

  • Patrijarh Porfirije prvi put govorio o ustoličenju Joanikija i situaciji u Crnoj Gori

    Patrijarh Porfirije prvi put govorio o ustoličenju Joanikija i situaciji u Crnoj Gori

    Patrijarh srpski Porfirije ukazao je danas, povodom predstojećeg ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, da se u Crnoj Gori dešava “savremena zamjena teza” jer se Srpska pravoslavna crkva u dijelu crnogorske javnosti označava kao provokator i kreator problema, iako su se pravoslavni mitropoliti “vijekovima ustoličavali na Cetinju”.

    “Zato nisam do sada nijednu reč rekao na ono što se zbiva u Crnoj Gori, i zaista smo veoma tužni i prepoznajemo savremeni mehanizam zamena teza gde nekoga unapred proglasite crnim, gde ga proglasite provokatorom, kreatorom svih mogućih problema i onda sebi stvorite legitimno pravo da ga sputavate da on vodi putevima svoje slobode koja je istovremeno i ljubav”, rekao je patrijarh tokom liturgije u Hramu Svetog Simeona Mirotočivog na Novom Beogradu, objavljeno je na njegovom Instagram nalogu.

    Istakao je da je za jednu normalnu, prirodnu stvar po kojoj Crkva funkcioniše, a to je ustoličenje jednog episkopa, a u konkretnom slučaju vijekovima su se pravoslavni mitropoliti ustoličavali na Cetinju, neko proglasio da to ne treba tako da bude.

    “Iako mi sada nemamo drugo rešenje jer sprovodimo ono što je prirodno i normalno, bivamo definisani kao ‘neko ko nešto na silu nameće’ i kao ‘neko ko ne razume situaciju’ i kao ‘neko ko provocira’. To je kao kad bi vam neko rekao: ‘Vi ne možete da dišete vazduh jer taj vazduh ne pripada vama!’ A, vi bez disanja ne možete jer je to prirodna i normalna stvar”, rekao je Porfirije.

    Dodao je da je ustoličenje i sve što Crkva čini uvijek u duhu ovih riječi Hristovih, u duhu onoga što se temelji na vjeri i na molitvi, u duhu smirenja i u duhu ljubavi.

    “Crkva dejstvuje i dela uvek i isključivo iz jevanđelja. Po svojoj prirodi ona nije tu da rešava bilo kakve političke nesporazume, nije tu čak ni da utiče na njih, a kamoli da donosi političke odluke”, pručio je patrijarh Porfirije.

    Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija zakazano je za 5. septembar na Cetinju.

    Mitropolija-crnogorsko primorska saopštila je da će se ustoličenje obaviti pod svodovima Cetinjskog manastira, ali bez ranije planiranog svenarodnog sabora, u želji da se pruži maksimalan doprinos miru i stabilnosti Crne Gore i poštujući epidemiološke mjere.

  • Potcjenjivanje protivnika: Zašto je Bidenov plan evakuacije iz Afganistana krenuo po zlu

    Potcjenjivanje protivnika: Zašto je Bidenov plan evakuacije iz Afganistana krenuo po zlu

    Londonski list Financial Times kritikovao je Bidenovu strategiju povlačenja iz Afganistana, a u novom tekstu navedeni su razlozi zbog kojih se američka operacija povlačenja iz Afganistana vrlo brzo pretvorila u noćnu moru.

    Šef redakcije ovog lista u Washingtonu James Politi, osvrnuo se na period juli-august i boravak američke vojske u Afganistanu i Bidenove izjave koje su obilovale samopouzdanjem.

    “Američka vojska napustila je u julu bazu Bagram, čvorište operacija tokom sukoba u Afganistanu koji je trajao dvije decenije, a povlačenje vojnika se odvijalo na siguran i uredan način. Biden je tada rekao kako je afganistanska vojska bolje obučena, opremljena i kompetentnija u smislu vođenja rata od talibana za koje je malo vjerovatno da će na kraju pregaziti sve i ponovo osvojiti cijelu zemlju”, navodi Financial Times.

    Ipak, nakon svih dešavanja u augustu, Biden se ponovno sastao sa štabom za nacionalnu sigurnost, ali ovaj put potpuno razbijenih snova.

    “Trinaest američkih vojnika ubijeno je u terorističkom napadu ispred aerodroma u Kabulu dok su pokušali kontrolirati evakuaciju hiljade civila iz grada koji su zauzeli talibani. Bio je to težak dan, rekao je Biden. Misija za koju je rekao da je laka, sada je bila izuzetno opasna. Čak i ako se SAD povuče iz Afganistana kako je planirano do 31. augusta, haos i krvoproliće posljednjih nekoliko dana mogu ostati neizbrisive mrlje tokom Bidenovog mandata”, navodi se.

    Kako se navodi, osnovna greška koju su napravili američki predsjednik i njegov tim za nacionalnu sigurnost, uključujući vojne i obavještajne službenika bila je potcjenjivanje sposobnosti talibana da tako brzo osvoje zemlju. Munjevit napredak ove grupe poništio je sve snove američke administracije o izlasku iz zemlje.

    “Ključna pogrešna procjena bila je pretpostavka da će SAD imati luksuz vremena”, rekao je Richard Fontaine iz Centra za novu američku sigurnost u Washingtonu.

    Fontaine je rekao kako je američka administracija pretpostavila da će afganistanske snage koje su obučavali vojnici SAD-a, zadržati talibane neko vrijeme dajući tako prostor za evakuaciju stanovnika i vojske.

    “Sve te pretpostavke su se pokazale pogrešnim i to u veoma kratkom roku”, rekao je Fontaine.

    Da li će SAD naučiti iz grešaka?

    Ozbiljnost uslova u Afganistanu bila je očigledna Bijeloj kući tek sredinom augusta kada su talibanske snage počele zauzimati provincije. Tada se smatralo da je preuzimanje Kabula realna prijetnja.

    “U to vrijeme Biden je planirao dvosedmični odmor. Međutim, kako je Bijeloj kući sinulo da će se suočiti s mnogo većom dramom prilikom izlaska iz Afganistana nego što se očekivalo,Biden je izmijenio svoj raspored. Priznao je da su se stvari odvijale brže nego što su očekivali te je za tu situaciju okrivio nedostatak volje među afganistanskim političkim vođama da se bore za svoju zemlju”, piše Financial Times.

    Kako se povlačenje pretvorilo u krizu, kritičari su ukazali na greške u izvođenje operacije. Čak i dok su televizije širom svijeta prikazivali dramatične scene očajnih Afganistanaca koji pokušavaju pobjeći iz zemlje, zvaničnici Bijele kuće, Pentagona i State Departmenta smatrali su da evakuacija ide prema planu.

    “Šest zemalja na četiri kontinenta doprinosi ovim naporima, u jednom od najvećih zračnih poduhvatra u historiji”, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Međutim, kako je sedmica odmicala, osjećaj krize unutar Bijele kuće počeo je da se pojačava. Biden se također morao svako jutro družiti sa svojim najboljim savjetnicima za nacionalnu sigurnost.

    “Nakon su talibani zauzeli Afganistan, to je sada značilo da se Biden mora osloniti na ovu skupinu kako bi osigurao prolaz Afganistancima i stranim državljanima koji su htjeli otići te kako bi spriječio napade ISIL- K grupe”, piše londonski list.

    Ipak, sve nade kako bi talibani mogli unijeti red raspršile su se nakon terorističkog napada u Kabulu.

    “Eksplozija je dovela do velikog broja poginulih koji su tražili izlaz iz zemlje i tako se umanjila Bidenova nada da niti jedna trupa neće poginuti u Afganistanu pod njegovim nadzorom”, navodi Financial Times.

    U zaključku teksta, navodi se kako će Sjedinjene Američke Države teško naučiti nešto iz grešaka te da su situacije u kojima se potcjenjuju protivnici moguće i u budućnosti.

    “Kada se prašina slegne, nakon završetka afganistanske misije, najveća greška i dalje će ostati potcjenjivanje neprijatelja”, smatra Fontaine, prenosi Financial Times.

  • U BiH danas 322 nova slučaja koronavirusa, prijavljena i dva smrtna slučaja

    U BiH danas 322 nova slučaja koronavirusa, prijavljena i dva smrtna slučaja

    U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini detektovane su 322 novozaražene osobe, a testirana su 1.743 uzoraka. U istom periodu preminule su dvije osobe.

    Poređenja radi, jučer je u BiH bilo 578 slučajeva nakon što su testirana 2.542 uzorka i nije bilo smrtnih slučajeva.
    Federacija BiH

    U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.219 uzoraka, od kojih su 242 pozitivna na SARS-CoV-2.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom.


    Do sada je testirano ukupno 797.249 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 139.901 osobe.

    U protekla 24 sata u Federaciji BiH prijavljen je jedan smrtni ishod. Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 5.588.

    Republika Srpska

    U protekla 24 sata izvršeno je testiranje 237 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 77 osoba. Institutu za javno zdravstvo RS-a nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.

    Do sada je u RS-u potvrđeno 66.386 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 3.859 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona. Testirano je ukupno 299.313 osoba.

    Broj hospitalizovanih u RS-u je 311, u UKC RS-a 175, a u ostalim bolnicama 136. Na respiratoru su 33 osobe (23 u UKC RS-a, 10 u ostalim bolnicama). Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 2.441 osoba, a nadzor je završen kod 194.690 osoba.

    Brčko Distrikt

    Danas su u Brčko distriktu registrovana tri nova slučaja zaraze virusom korona, a testirano je 287 uzoraka. Preminula je jedna osoba i nije bilo oporavljenih.

  • Zbog kiše otakazan program na Kočićevom ognjištu

    Program planiran na ognjištu Petra Kočića je otkazan zbog kiše.

    Planirane aktivnosti biće održane ispred OŠ „Petar Kočić“ u Stričićima.

    Pored parastosa Petru Kočiću u Crkvi Uspenija presvete Bogorodice -Klisina, biće položeni vijenci palim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Stričićima.

  • Svečana akademija u Banskom dvoru: Ršumoviću uručena nagrada

    Uz bogat kulturno-umjetnički program u Koncertnoj dvorani Banskog dvora održana je svečana akademija povodom obilježavanja 56. Kočićevog zbora.
    Domaćin akademije – gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković poručio je da, iako Kočić nažalost nije tu, za one koji znaju da ih čitaju, njegove poruke i te kako jesu.

    Petar Kočić je jedan od onih srpskih književnika, čije je djelo neraskidivim nitima povezano sa epohom u kojoj je oblikovano, ali i te kako ima veze sa onim što se dešava danas. On je i danas, više od jednog vijeka poslije smrti, živa činjenica naše individualne duhovne samosvijesti i kulturnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda – poručio je gradonačelnik.

    Kako je kazao Kočićev život obilježio je ne samo stvaralački, već istinski ljudski podvig, a odlikovala ga je snaga rodoljubivog zanosa, koji je u temeljima kako njegove temperamentne ličnosti , tako i u njegovom stvaralačkom opusu.

    -Petar Kočić nam je danas potreban kao veliki pisac i kao pouzdani putovođa, na jednom prostoru na kome se kretanje, nerijetko, odvija unazad.

    Potreban nam je kao buntovnik, u vremenu kada su se mnogi predali, kao glasan tribun u vremenu kada mnogi ćute, kao čuvar otadžbine i jezika, u vremenu kada ih mnogi izdaju zaključio je gradonačelnik.

    Na svečanoj akademiji, tradicionalno je uručena književna nagrada “Petar Kočić” koja je ove godine pripala srpskom književnom bardu Ljubivoju Ršumoviću.

    Uručivši Ršumoviću nagradu gradonačelnik je istakao da je izrazito ponosan što Kočićeva nagrada ide u ruke našeg velemajstora pisane riječi Ljubivoja Ršumovića, u ruke koje su napisale riječi koji su obilježile naša djetinjstva.

    U znak zahvalnosti Banjoj Luci zbog ukazane časti, Ršumović je pročitao pismo Petru Kočiću, koje je publika sa oduševljenjem nagradila gromoglasnim aplauzom.

    – Dobivši knjigu pripovijetki od oca, još kao dete sam sreo sa Kočićem, a najveće razočarenje mi je bilo saznanje da je on umro. Međutim, ja tvrdim da je Kočić živ kroz svoju satiru, samo je potrebno da se pojavi neki David Štrbac, koji bi u naše ime terao mak na konac i malo se posmevao ovoj svetskoj ekspanziji kapitala, ekspanziji bezumlja i svetskoj nebrizi o stvarima, koje nam je Bod dao za džabe – poručio je Ršumović.

    Kako je kazao gazimo ono što nismo platili, uništavamo vodu, vazduh i zemlju.

    Na zalasku svog života i karijere obuzima me tuga, što kao narod nismo na Kočićevom putu ka boljem, na čuvanju jezika i narodnog duha, koji je on živeo i oslikao u svojim djelima-zaključio je Ršumović, te dodao da je počastvovan nagradom koja nosi ime ovog velikog savremenog pisca.

    U kulturno-umjetničkom dijelu programa besjedio je prof dr Budimir Dubak, književnik iz Podgorice, nastupili su banjalučki glumci koji su dočarali vrijeme u kojem je Kočić živio, te Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“.

    Večerašnjoj akademiji prisustvovali su i zvaničnici Republike Srpkse, književnici iz Srpske i regiona, te druge brojne zvanice.

  • Osman Mehmedagić prekršio mjere zabrane: Na svadbi Bakirove kćerke prišao Sarajliću

    Osman Mehmedagić prekršio mjere zabrane: Na svadbi Bakirove kćerke prišao Sarajliću

    Direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA) Osman Mehmedagić prekršio je mjere zabrane koje mu je odredio Sud BiH, jer se na svadbi kćerke predsjednika SDA Bakira Izetbegovića približio Asimu Sarajliću, svjedoku u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi, objavio je portal “Pres medija”.

    Sud BiH potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio teška krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, falsifikovanje isprave i pranja novca.

    Optužnicom se, između ostalog, tereti i za spornu kupovinu automobila marke “audi kju pet”, koji je Mehmedagić kupio gotovim novcem od Sarajlića.

    Sud BiH odbio je odrediti pritvor Mehmedagiću, te odredio mjere zabrane. Jedna od njih je i “zabrana kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva BiH u ovom krivičnom predmetu, uključujući i približavanje istima na udaljenosti od 50 metara, te svaki kontakt i razgovor o predmetu sa bilo kojom osobom osim sa braniocima”.

    Na svadbi kćerke predsjednika SDA, Osmanagić je prekršio mjere zabrane jer je prišao Sarajliću na udaljenost manju od 50 metara, a prema izjavama zvanica, u jednom momentu čak je sa njim i razgovarao.

    – Osumnjičeni se posebno upozorava da mu se može odrediti pritvor ukoliko ne budu postupao u skladu sa mjerom izrečenom ovim rješenjem- navedeno je u odluci koju je Sud BiH dostavio Mehmedagiću.

    Tužilaštvo BiH se nije oglasilo u vezi sa ovim slučajem i ostaje da se vidi Da li će tražiti od Suda BiH da odredi mjeru pritvora Mehmedagiću.

  • Bajden drijemao tokom susreta s izraelskim premijerom

    Američki predsjednik Džo Bajden uhvaćen je kako drijema tokom sastanka s izraelskim premijerom Naftalijem Benetom u petak u Bijeloj kući.

    Snimak na kojem se čini da Bajden spava dok Benet gleda ka njemu i govori o povezanosti dvije zemlje postao je viralan na društvenim mrežama, prenose svjetski mediji.

    Pokrenuta je i rasprava pod haštagom SleepyJoe u kojoj su korisnici društvenih mreža analizirali da li je američki predsjednik, koji je sjedio sa blago spuštenom glavom i prekrštenim rukama, zaista spavao tokom sastanka.

  • Kako je “ujedinjena” i demokratska Evropa postala mjesto sa najviše zidova: Mjesto na kom počinje patnja i završava budućnost

    Kako je “ujedinjena” i demokratska Evropa postala mjesto sa najviše zidova: Mjesto na kom počinje patnja i završava budućnost

    Od Kineskog, preko Berlinskog, do zida na granici između SAD i Meksika, fizičke barijere za sprečavanje najezde i ulaska “drugih”, postavljane su kroz istoriju širom svijeta. Neke od njih danas su turističke atrakcije, ali su i u drevnoj prošlosti, kao i danas, ovakvi zidovi predstavljali mjesto na kom počinje patnja, ali počinje put ka nekoj neizvjesnoj i mračnoj budućnosti.

    Iako su mnogi nakon pada i rušenja Berlinskog zida pomislili da u “ujedinjenoj” i demokratskoj Evropi više nikada neće biti ovakvih ideoloških, fizičkih, ali i mentalnih barijera, posljednjih mjeseci i godina svjedoci smo prave pandemije i širenja virusa svojevrsne “zidomanije”.

    Zidovi poput pečuraka poslije kiše niču u raznim evropskim državama, praveći neke nove podjele, ali i stvarajući uslove za neke nove razdore i sukobe. Litvanija je najavila da će do septembra naredne godine završiti postavljanje zaštitne ograde dugačke 508 kilometara duž svoje granice sa Bjelorusijom, a kako bi zaustavila ilegalni ulazak izbjeglica. Radi se o “projektu” vrijednom oko 152 miliona evra, koja predviđa gradnju tri metra visokog zida prekrivenog bodljikavom žicom. I Poljska će izgraditi ogradu duž svoje granice sa nekadašnjom sovjetskom republikom, ali i grčka planira izgradnju dodatnih četrdesetak kilometara zida na granici sa Turskom. Ni Ankara ne sjedi skrštenih ruku te se dovršava zid dugačak čak 295 km na granici s Iranom, dok su se Mađari, Austrijanci, Makedonci i Bugari već opasali visokom bodljikavom žicom.

    Uzroci i posljedice

    Iako datiraju iz drevnih vremena, ovakve barijere dobile su naročit značaj u posljednjih tridesetak godina, kada je između različitih država svijeta postavljeno čak više od 60 zidova i raznih ograda kako bi se spriječio ulazak ljudi na teritoriju na kojoj je podignut.

    Primjera radi, do kraja Drugog svjetskog rata na svijetu je bilo sedam zidova podignutih u modernoj istoriji. Međutim, do pada Berlinskog zida 1989. godine ovaj broj se popeo na 15, a prema posljednjim podacima ova brojka se u međuvremenu popela na više od 80.

    I dok oni koji se zalažu za njihovo postavljanje i podizanje tvrde da sprečavaju ilegalnu imigraciju, krijumčarenje droge i terorizam, kritičari smatraju da su oni u stvari bezvrijedni, ali i upozoravaju kako jedan ovakav način razmišljanja i ponašanja, te bavljenje posljedicama, a ne uzrocima, stvara i svojevrsne opasne zidove i u glavama ljudi.

    Istoričar Aleksandar Raković objašnjava da se društvo zidovima oduvijek štitilo od nekih najezdi kojih se plašilo.

    • To su mogle biti vojne najezde, to su mogle biti najezde kao sada izbeglica koje sa Bliskog istoka idu ka Evropi, a to mogu biti i ideološke barijere kao što je bio slučaj u Berlinu. Kada se zidovi podižu pruža se jasna poruka da jedno društvo želi da se zaštiti od drugog, ili jedan narod od drugih naroda. Dugo se zidovi nisu podizali i evo sada vidimo eskalaciju podizanja i to širom sveta – navodi Raković

    Prema mišljenju ovog istoričara, generalno gledajući, evropske civilizacije se na ovaj način sve više konzervišu te ćemo, kako kaže, vjerovatno doći u poziciju da se sa sjetom prisjećamo vremena hladnog rata i perioda u kom je ipak došlo do procvata kulture, nauke i međusobnih komunikacija, čak i između dva suprotstavljena bloka.

    • Zamislite samo situaciju iz šezdesetih godina prošlog veka kada su hipici iz Evrope autostopom išli za Indiju, preko Irana, Avganistana, Pakistana. Svuda je bio mir. To je bilo jedno potpuno drugačije društvo. Danas se ono otuđilo i gotovo do kraja konzervisalo. Konzervisala su se muslimanska društva na Bliskom istoku, ali konzerviše se i Evropa. To više nije ono vreme potpunih sloboda, a ovi zidovi baš pružaju pravu vizuelnu sliku fizičkih barijera koje su uspostavljene – istakao je Raković.

    Zidovi u glavi

    Sociolog Vedran Francuz kaže da kada se priča o zidovima, uvijek će Berlinski zid biti poseban simbol, jer predstavlja kraj jedne ideologije, kraj komunizma.

    • On je po svim svojim okvirima bio ideološki zid. Pravo pitanje jeste da li je njegov pad doveo do kraja izgradnje zidova? Nažalost nije. I dalje će se oni graditi – kaže Francuz.

    Prema njegovim riječima, pojam zida predstavlja fizičku ili virtuelnu konstrukciju koja je utemeljena na jednom kulturnom sklopu društva i interesa.

    • Jednim dijelom tu se oblikuje i mentalni sklop društva, ali i svakog pojedinca koji čini to društvo. Ti zidovi nisu statični, oni se mogu posmatrati kao proces nekog otvaranja i zatvaranja, jer imamo dosta primjera u prošlosti da su neki rušeni, a neki opstajali – naveo je Francuz.

    Mišljenja je kako je i pitanje kulturnog identiteta veoma važno kada se generalno govori o nicanju tih nekih novih monumentalnih građevina.

    • Posljednjih godina sve više se naglašava taj kontinuitet kulture zidova, da ne želimo da prepustimo našu sudbinu u 21. vijeku jednom globalno nesigurnom svijetu. S druge strane tu su i ozbiljni pravci i grupacije koje promovišu da treba učiniti sve da ti zidovi nestanu i da ako moraju biti da budu što niži i što prohodniji. Ali, kako stvari stoje, svijet ide u sasvim drugom pravcu – naveo je Francuz.

    Istoričar i akademik Ljubodrag Dimić kaže kako podizanje ovih novih kilometarskih betonskih, i u nekim slučajevima, monumentalnih građevina, vodi prije svega ka separaciji Evrope od onih prostora sa kojima je do sada geografski bila vezana te da to nisu samo političke, već i strateške i dugoročno posljedične odluke.

    • Svi smo se nadali da je nakon rušenja Berlinskog zida ta ideja umrla, ali očigledno je da ćemo u budućnosti živeti u nekom čudnom svetu. Ali, gledajući kroz istoriju, pokazalo se da ovi zidovi uglavnom nisu uspešni i da na ispitima istorije padaju. Ako pogledamo ove koji se sada prave širom Evrope, oni neće napraviti samo fizičku blokadu, već i ekonomsku i kulturnu. Ipak, ono što je najopasnije u svemu tome jeste što se prave zidovi i u glavama. Ali pitanje je čije su to glave i šta se sve u njima kuva – kaže Dimić.

    On, međutim, upozorava i kako se “jednog lijepog dana” može desiti, i da nekom u Evropi padne na pamet da i na Drini podigne zid, ali i u Crnoj Gori ili na Kosovu.

    • Srpski narod bi mogao osetiti šta oni znače, a pogotovo jer postoje te neke lažne elite koji insistiraju na toj unutrašnjoj podeljenosti, a koja u konačnici vodi ka stvaranju nekih novih identiteta. Ako neki procene da su Srbi previše digli glavu i postali ekonomski uspešni, onda je samo pitanje vremena kada će taj uspeh biti zaustavljen direktno iz Evrope ili Vašingtona. Taj Damaklov mač nam je stalno nad glavama – istakao je Dimić.

    Desničari i vlast

    Vojni analitičar i urednik internet portala Balkanska bezbjedonosna mreža Aleksandar Radić kaže kako su ovi posljednji zidovi plod sveopšte paranoje te želje pojedinih evropskih zemalja da se “zaštite”. On je, međutim, uvjeren kako kilometarske i megalomanske betonske građevine, za koje pojedine vlade izdvajaju na stotine miliona evra, ne mogu riješiti problem, jer će migranti uvijek naći način da poput vode nađu put i domognu se krajnjeg odredišta.

    Dizanje višemetarskih, betonskih graničnih zidova, prema riječima ovog analitičara, pasivan je pristup problemu.

    • Zid je simbol pasivne odbrane, ali i rezultat straha koji je ušao među ljude te želje da se stvori bar neka prividna slika zaštićenosti. Ipak, jedina moguća realna odbrana je dinamika, odnosno iznalaženje realnih i održivih rešenja, a to je da se vratimo na “izvor” problema, a ne da se samo bavimo posledicama. Sve ovo se dešava posle jednog perioda američke superiornosti i liderstva, ali i mešanja zapadnih sila u demokratske procese širom sveta. Sada polako dolazimo do kraja, kada se taj jedan istorijski ciklus zatvara, a prate ga ovi mnogobrojni zidovi koji se grade od Turske do Litvanije – kaže Radić.

    Upozorava, kako je ova priča mnogo kompleksnija nego što se na prvo pogled čini, navodeći kako su i pojedini autoritativni evropski režimi iskoristili ovu situaciju za međudržavne obračune, kao što je to slučaj između Bjelorusije i Litvanije, ili recimo Poljske.

    Evropske velmože, a pogotovu na istoku, u Bjelorusiji, Poljskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, objašnjava Radić, koriste ovu situaciju da bi učvrstile svoju vlast.

    • Njima trebaju vanjski neprijatelji i potencijalne pretnje, protiv kojih će se navodno boriti. I ta priča pali kod naroda. Pogledajte samo Poljsku, državu u kojoj su migrantski problemi na margini margina. Tamo gotovo da ih i nema. Ali, oni su po tom pitanju izuzetni agresivni, jer im je to potrebno kako bi održali nekakvu unutrašnju nacionalnu konsolidaciju. Pokazuju zube, filujući svoju domaću javnost kako su eto oni ti koji će ih spasiti od svih potencijalnih problema, pa i najezde migranata iz arapskih zemalja – istakao je Radić dodajući kako jedan takav totalitaristički i ekstremistički koncept prijeti da čitavu Evropu uvuče u jedan začarani krug netolerancije, ali i sveopšteg bezumlja.

    Kroz istoriju

    Najpoznatiji zid na svijetu, građen je duž istorijskih sjevernih granica Kine radi zaštite kineskog carstva od invazija različitih ratnički nastrojenih nomadskih grupa. Poznati Hadrijanov zid u Engleskoj napravljen je kako bi se rimska Britanija zaštitila od upada varvara. Zidovi su građeni i kako bi odvojili katolike Irce od unionista protestanata, ali Grke i Turke na Kipru. I Izraelci ga imaju i dugačak je čak 700 kilometara. Slične barijere postoje i između Argentine i Paragvaja, Uzbekistana i Avganistana, Južne Afrike i Mozambika, Kuvajta i Iraka, Bocvane i Zimbabvea, Saudijske Arabije i Jemena.

    Licemjerstvo

    Problem s kojim se Evropa susreće posljednjih nekoliko godina, sličan je onom američkom. Prema riječima Radića i jedni i drugi pribojavaju se najezde migranata, a u isto vrijeme i u Evropi i Americi nedostaje radne snage za poslove koji su neprivlačni domaćem stanovništvu.

    • I to je činjenica. I to migranti znaju. Ne idu oni glavom kroz zid i napamet. Tako da je to jedan licemeran odnos, a pogotovo, što pojedine zemlje i kompanije “iza zavesa” prihvataju i zapošljavaju tu jeftinu radnu snagu – istakao je Radić.
  • Bjelica: “Nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom Dodika na sastanak sa Erdoganom”

    Bjelica: “Nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom Dodika na sastanak sa Erdoganom”

    Član Glavnog odbora SDS-a Milovan Bjelica izjavio je da je i sada potrebno srpsko jedinstvo, kakvo je postojalo 1992. godine kada je stvorena Republika Srpska, te istakao da nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na sastanak sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.
    Bjelica je istakao da je početkom 90 godina prošlog vijeka srpski narod bio jedinstven, pa je uspio da odbrani Republiku Srpsku, koju je proglasio u januaru 1992. godine.

    “Da tada nismo bili jedinstveni sigurno bi bilo mnogo teže. Mene ovo podsjeća na ono vrijeme sa početka 90-ih godina. Sada moramo biti jedinstveni i ne smijemo dozvoliti po ovim pitanjima da ima pukotina”, rekao je Bjelica.

    On je rekao da nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom Dodika na sastanak u Sarajevo sa Erdoganom, mada “ima pojedinaca koji iskaču”.

    “Nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom srpskog člana Predsjedništva na sastanak sa predsjednikom Turske. Pojedinaca ima da iskaču. Ja sam čuo izjavu od jednog narodnog poslanika. Ne vidim ništa sporno u tome što su predsjednici političkih partija dali saglasnost i oni ne osporavaju saglasnost političkih lidera, neko kao prekršeni su zaključci Narodne skupštine”, kaže Bjelica.

    On dodaje da politički lideri sigurno imaju uticaj na svoje poslanike.

    “Na listi SDS-a je bilo i poslanika koji nisu članovi ove partije i oni imaju drugačije poglede i ja i ne obraćam pažnju šta oni pričaju. To je njihov lični stav, oni nisu članovi organa SDS-a, a organi SDS-a su podržali gospodina Šarovića i to da idu svi zajedno na sastanak sa patrijarhom”, rekao je Bjelica.

    Bjelica je ocijenio da je Republika Srpska je na pravi način odgovorila na nametnuti zakon bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka i istakao da u potpunosti podržava Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa tim.

    On je za “Alternativnu televiziju” rekao da da se po ovom pitanju pokazalo srpsko jedinstvo, te istakao da podržava jedinstvo svih srpskih partija u vezi sa svim pitanjima od značaja za Srbe.

    “Kada su u pitanju odluke koje mogu da štete Republici Srpskoj i njenim građanima, moramo nastupiti sa jednim glasom i da svi stanemo iza te odluke koju donesemo i usaglasimo. Ako smo jedinstveni i ako nama nema pukotina, onda će biti mnogo teže onima koji su zamislili da naprave štetu Srpskoj da to i realizuju”, rekao je Bjelica.

    On je podsjetio da je veliki haos i probleme izazvala odluka Valentina Incka donijeta kada je već bio podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika.

    “Ona nije ni donijeta po proceduri, jer je već bio u ostavci”, rekao je Bjelica i dodao da ne zna kako nelegalni visoki predstavnik Šmit misli da sprovede ovaj zakon jer su velike sile Rusija i Kina uputile note i saopštile da ne priznaju takvu odluku.

    On je podsjetio da je i on sam nepunih 10 godina bio pod sankcijama OHR-a, što je istakao kao najgore iskustvo u njegovom životu i nešto što nikome ne bi poželio.

    Bjelica, koji je i načelnik opštine Sokolac, izjavio je da ima dobru saradnju sa Vladom Republike Srpske i njenim institucijama i da nije osjetio diskriminaciju zbog toga što pripada opozicionoj političkoj partiji.

    Moram posebno istaći saradnju sa ministarstvima za finansije, poljoprivredu, urbanizam, ali i ostalim ministarstvima u Vladi Republike Srpske, ali i sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

    “Nisam osjetio u Vladi Republike Srpske diskriminaciju kada je u pitanju opština Sokolac”, rekao je Bjelica i ukazao na velike projekte koje zajedno provode opštinska i republička vlast.

    On je rekao da sa timom za upravljanje projektima Ministarstva finansija rade velike projekte kada je u pitanju infrastruktura.

    “Pripremili smo projekat za izgradnju gradske kuće, razgovaramo oko uspostavljanja dvije poslovne zone”, rekao je on.

    On je istakao da postoje zainteresovani investitori za ulaganje u objekte obnovljive energije kao što je solarna elektrana.

    “Zelena energija je budućnost i za sobom povlači investitore. Ubijeđen sam da ćemo ostvariti ono što smo zacrtali sa Vladom i međunarodnim organizacijama”, rekao je Bjelica i dodao da u okviru projekta “Via Dinarika” postoji velika mogućnost za razvoj turizma na području opštine Sokolac.