VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vozač iz Banjaluke naduvao više od četiri promila

    Vozač iz Banjaluke naduvao više od četiri promila

    Vozač N.S. iz Banjaluke upisao se na neslavni spisak rekordera, jer mu je policija utvrdila više od četiri promila alkohola u organizmu.

    “Policajci su 25. oktobra u 1.18 u Banjaluci, nakon kontrole forda, kojim je upravljao N.S. iz Banjaluke, uhapsili tog vozača. Ispitivanjem na prisustvo alkohola u organizmu kod njega je utvrđeno 4,09 g/kg”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Više od 1.500 kontrolisanih
    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka su 24. i 25. oktobra 2025. godine realizovali akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju sa akcentom na kontrolu vožnju pod dejstvom alkohola na području grada Banjaluka sa ciljem, kako su naveli, održavanja i poboljšanja stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja. “Tokom pojačane kontrole policijski službenici su kontrolisali i izvršili alkotestiranje 1.567 učesnika u saobraćaju”, rekli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Sedam ih se trijeznilo kod policije
    Zbog utvrđene nedozvoljene količine alkohola u organizmu kažnjena su 62 vozača, koliko ih je i isključeno iz saobraćaja. “Od ukupnog broja sankcionisanih vozača, 32 vozača su sankcionisana zbog utvrđene količine alkohola u organizmu od 0,31 do 0,80 g/kg, a 43 vozača zbog utvrđene količine alkohola od 0,81 do 1,50 g/kg. U službenim prostorijama do istrežnjenja zadržano je sedam vozača. Evidentirano je i šest ostalih prekršaja”, naveli su iz banjalučke policije. Policijska uprava Banjaluka apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju zakonske odredbe, a posebno na vozače motornih vozila da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, te da odgovornim ponašanjem zaštite sebe i druge učesnike u saobraćaju.

  • Socijalni partneri dogovorili – najniža neto plata u Srpskoj 1.000 KM

    Socijalni partneri dogovorili – najniža neto plata u Srpskoj 1.000 KM

    Socijalni partneri dogovorili su najnižu platu za iduću godinu.
    Najniža neto plata u Republici Srpskoj iznosiće 1.000 KM, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić.

    – Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100, viša stručna sprema iznosiće 1.350, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM – rekao je Egić.

     

    Naveo je da je dogovoreno da u prve dvije kategorije poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice u iznosu od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

  • Probijena odbrambena linija: Stotine vojnika ušlo u grad

    Probijena odbrambena linija: Stotine vojnika ušlo u grad

    Oko 200 ruskih vojnika prodrlo je u grad Pokrovsk u Donjeckoj oblasti, saopštio je 26. oktobra Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.

    Dugo opterećeni Pokrovsk ostaje jedno od najtežih područja fronta, gde Rusija pojačava ofanzivne operacije i koncentriše veliki broj ljudstva oko grada u pokušaju da primora Ukrajince na povlačenje.

    Infiltriranjem malih pešadijskih grupa na ukrajinske položaje, Rusija je akumulirala oko 200 vojnika u Pokrovsku, saopštio je Generalštab. Ovo ljudstvo učestvuje u sukobima lakog oružja i dronovima sa ukrajinskim trupama u gradu.

    Ukrajinske kontradiverzijske mere trenutno sprečavaju ruske infiltratore da napreduju i učvršćuju svoje položaje u Pokrovsku, ali su borbe u gradu “veoma dinamične i intenzivne”, saopštila je vojska. Ukrajinske snage navodno pokušavaju da stabilizuju situaciju putem ”sveobuhvatnih mera”.

    Ruski vojnici su i ranije prodrli u Pokrovsk u manjem obimu. U julu su ruske trupe ušle u jugozapadni deo grada tokom letnje ofanzive Moskve, iako su ukrajinske snage odbile upad. Od tada, male ruske sabotažne i pešadijske grupe pokušale su da probiju grad putem ”taktike totalne infiltracije”, iako je Ukrajina izvestila da je odbila ove pokušaje.

    U oktobru se pojavio video snimak na kojem se vide ruski vojnici u Pokrovsku kako ubijaju nekoliko nenaoružanih civila. Ubistvo se dogodilo u blizini železničke pruge koja prolazi kroz centar Pokrovska. Manje od dan nakon što se video pojavio, 7. korpus ukrajinskih vazdušno-desantnih snaga potvrdio je ruski prodor do železnice, rekavši da je ruska diverzantsko-izviđačka grupa probila ukrajinske linije.

    Rusija je pretrpela velike gubitke u napadu na Pokrovsk. Generalštab je prijavio 1.756 gubitaka ruskog osoblja i 75 komada uništene opreme samo u poslednjih 10 dana.

  • Rubio: Izraelski napad na Gazu nije prekršio primirje

    Rubio: Izraelski napad na Gazu nije prekršio primirje

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u ponedjeljak da Vašington ne smatra napad za koji Izrael tvrdi da je usmjeren na člana palestinske oružane grupe u Gazi kršenjem primirja koje podržavaju SAD.

    Izrael je rekao da je u subotu pogodio člana grupe Islamski džihad, optužujući ga da planira napad na izraelske trupe. Islamski džihad je porekao da je planirao napad.

    Govoreći u avionu predsjednika Donalda Trampa tokom putovanja u Aziju, Rubio je rekao: “To ne smatramo kršenjem primirja.”

    Američki šef diplomatije dodao je da Izrael nije odustao od svog prava na samoodbranu kao dio sporazuma koji su posredovali Vašington, Egipat i Katar, a kojim je glavna oružana frakcija u Gazi, Hamas, ovog mjeseca oslobodila preostale žive taoce zadržane u Gazi.

    “Imaju pravo ako postoji neposredna prijetnja Izraelu, i svi posrednici se s time slažu”, rekao je Rubio.

    Rubio je rekao da je primirje u Gazi, koje je na snazi ​​između Izraela i Hamasa nešto više od dvije godine od početka rata, utemeljeno na obavezama obje strane, ponavljajući da Hamas treba ubrzati povratak posmrtnih ostataka talaca koji su umrli u zatočeništvu.

    Izraelski subotnji napad dogodio se nedugo nakon što je Rubio napustio Izrael nakon posjete s ciljem učvršćivanja primirja, prenosi “Aawsat”.

  • Lavrov: Za razliku od Kosova, mi smo pitali četiri oblasti žele li biti dio Rusije

    Lavrov: Za razliku od Kosova, mi smo pitali četiri oblasti žele li biti dio Rusije

    Sergej Lavrov, ruski ministar inostranih poslova, rekao je da je njegova zemlja za razliku od samoproglašenog Kosova pitala četiri oblasti žele li da postanu dio Rusije.

    Ruski diplomata je u intervjuu za mađarski YouTube kanal “Ultrahang” istakao da stanovnici “oslobođenih” dijelova Zaporoške i Hersonske oblasti ne napuštaju svoja mjesta, već ostaju i pozdravljaju ruske vojnike

    “Kada oslobađamo preostale dijelove Zaporoške i Hersonske oblasti, većina ljudi ne napušta ova mjesta, uprkos pokušajima ukrajinske vojske da ih preveze na teritoriju Ukrajine. Oni ostaju i pozdravljaju ruske vojnike koji ih oslobađaju. Dakle, to nije naša volja, nije naš ‘imperijski duh’, kako neki kažu. To je naša briga o budućnosti ljudi koji se osjećaju delom ruske kulture”, rekao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima ove teritorije su dio Rusije prema Ustavu te zemlje.

    “Stvar je u tome da to nije jednostavno bilo nametnuto odozgo, kao u slučaju Kosova, gdje stanovnici nisu ni pitani. Predstavnik Ujedinjenih nacija, Finac, bivši predsjednik Finske, jednostavno je rekao da je Kosovo nezavisno – i tačka. Za razliku od tog ‘fokusa’, naša odluka da ih uključimo i vratimo u Rusiju bazirana je na činjenici da su sve ove zemlje bile dio Ruske imperije i razvijale se u okviru Sovjetskog Saveza”, rekao je Lavrov.

    Ruski šef diplomatije podsjetio je i kako je ta odluka donijeta je tek nakon što su sve ove četiri oblasti – Luganska Narodna Republika, Donjecka Narodna Republika, Zaporoška i Herson, nakon Krima – sprovele referendume i jasno izrazile svoju želju da se ponovo ujedine sa Rusijom.

    Podsjećamo, prištinske vlasti na teritoriji Kosova i Metohije su u februaru 2008. godine proglasile jednostrano nezavisnost te južne srpske pokrajine bez provođenja referenduma.

  • Srpska zadužena manje od 80 odsto zemalja

    Srpska zadužena manje od 80 odsto zemalja

    Republika Srpska ima javni dug koji je, procentualno gledajući, duplo manji od onog koji imaju zemlje u regionu i gotovo tri puta manji od prosječnog na prostorima Evropske unije, ali i onog globalnog, koji se kreće oko 100 odsto BDP-a.

    Otkrivaju ovo zvanični podaci prema kojima je javni dug Republike Srpske, ako u njega uračunamo i zaduženja javnih preduzeća, krajem prošle godine iznosio 6,64 milijarde maraka, odnosno 38,75 odsto BDP-a. Prema najnovijem izvještaju Fiskalnog savjeta Republike Srpske, on je daleko manji od zakonski propisanog maksimuma – da ne može biti veći od 55 odsto BDP-a. Ukoliko ove podatke uporedimo sa globalnim rang-listama državnog duga, a koje periodično prave Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka, Republika Srpska bi se našla u gornjem dijelu ove globalne rang-liste, među 40-50 uslovno rečeno najboljih, odnosno u kategoriji zemalja sa niskim dugom, slično kao Estonija ili recimo Bugarska. Na “mapi svijeta” bila bi u zelenom polju, što označava nizak rizik od bankrota, daleko od crvenih zona u kojima se nalaze države čiji javni dug prelazi 100 BDP-a.

    Ako bi bila napravljena nešto detaljnija analiza, Republika Srpska je sa visinom svog procentualnog duga bolja od 80 do 85 odsto zemalja svijeta. Ista priča je i kada je u pitanju region. Javni dug Srbije krajem prošle godine iznosio je oko 47 odsto BDP-a, Albanije 55, Hrvatske 58, Crne Gore 61, Sjeverne Makedonije 62. Kada je u pitanju Evropa prosjek iznosi 81 odsto BDP-a, dok je u slučaju evrozone, odnosno zemlja članica Evropske unije, on oko 87 odsto. U najgoroj poziciji su Grčka (154 odsto) i Italija (135 odsto), piše Glas.

    Iz dokumenta Fiskalnog savjeta, koji je upućen na adresu Narodne skupštine Republike Srpske, vidljivo je i da je rast javnog duga bio postepen i uglavnom kontrolisan, sa fokusom na finansiranje infrastrukture, socijalnih programa i lokalnih investicija. On je čak tokom prošle godine u jedno vrijeme bio na istorijskom minimumu.

    Inače najzaduženija zemlja svijeta je Sudan (272 odsto), zbog raznih kriza i ratova. Na drugom mjestu je Japan (237), a na trećem Singapur (174). Slijede Venecuela i Liban, a iza njih su SAD. Gledano po obimu novca Amerika je najzaduženija zemlja svijeta, ali ako taj dug stavimo u kontekst BDP-a, ona je na šestom mjestu ove globalne rang-liste. Interesantno, pozitivni rekorderi su Kuvajt i Brunej, čiji se jasni dug kreće oko sedam, odnosno pet odsto BDP-a. To mogu zahvaliti velikim zalihama nafte.

    Američki dug se tokom ove godine popeo na više od 38 biliona dolara, što predstavlja 130 odsto BDP-a. U posljednjih pet godina povećao se za 10,3 biliona, a ako ga uporedimo sa 2000. godinom – za čak 32 biliona. Prije 25 godina javni dug SAD iznosio je tek oko 55 odsto BDP-a.

    A koliko je to po glavi stanovnika? Matematika otkriva da je svaki građanin, s obzirom na visinu duga države, danas u minusu oko 110.000 dolara. Gledano po domaćinstvima, to iznosi oko 286.000 dolara.

    Pojedini američki mediji čak su napravili zanimljiva poređenja. Kao primjer su naveli Drugi svjetski rat koji je Ameriku na kraju koštao oko četiri biliona dolara. Kada ovaj iznos bude provučen kroz kalkulator inflacije, današnji američki dug je ekvivalentan finansiranju Drugog svjetskog rata 9,5 puta. Drugi primjer – SAD su 1867. kupile Aljasku od Rusije za 7,2 miliona dolara, što je danas oko 150 miliona. Sa 38 biliona SAD bi danas mogle kupiti Aljasku 253.000 puta, odnosno pola planete Zemlje.

    Ako bismo pomenutu bilionsku svotu novca pretvorili u novčanice od 100 dolara, bila bi napravljena hrpa od 380 milijardi novčanica. Pošto je težina ovih novčanica jedan gram, pomenuta gomila bi bila teška čak 380.000 tona. Ako bismo ovaj novac pokušali složiti, kako navode ovi američki mediji, bio bi napravljen zid koji bi se protezao od Zemlje do 400 kilometara uvis unutar dubokog kosmosa.

    Novac i glad

    Prema podacima Ujedinjenih nacija potrebno je oko 40 milijardi dolara godišnje da bude iskorijenjena globalna glad do 2030. godine. Sa 38 biliona dolara duga, koliko on trenutno iznosi u SAD, ova država bi mogla finansirati 950 godina borbe protiv gladi za sve ljude na Zemlji.

  • Oglasile se sirene povodom godišnjice razornog zemljotresa

    Povodom obilježavanja 56 godina od razornog zemljotresa, koji je pogodio Banjaluku 27. oktobra 1969, danas su se u devet časova i 11 minuta oglasile sirene sistema za obavještavanje i uzbunjivanje Grada.

    Sirene su se oglasile jednoličnim tonom u trajanju od 60 sekundi (znak za prestanak opasnosti), uz glasovnu poruku koja je najavila razlog aktiviranja sirena.

    Tog 27. oktobra 1969. godine razorni zemljotres koji je pogodio Banju Luku odnio je 15 ljudskih života, 1.117 ljudi je teže ili lakše povrijeđeno. Materijalna šteta je bila ogromna.

    Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

    Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a dan ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni Rihterova i u nedjelju 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

    Poslije glavnog udara 27. oktobra, uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

    Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

    Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, jer su mnogi ostali bez svojih domova.

    Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

  • Dodik: Srpska stabilna i nezadužena, BiH bez dijaloga nema budućnost

    Dodik: Srpska stabilna i nezadužena, BiH bez dijaloga nema budućnost

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Srpska ekonomski stabilna, da redovno izmiruje sve obaveze i da bilježi najnižu stopu nezaposlenosti od svog postojanja. Kako je rekao, u toku su razgovori sa sindikatom i poslodavcima o visini najniže plate za narednu godinu.

    „Izašlo je saopštenje MMF-a i 80 odsto zemalja u svijetu je više zaduženo od Republike Srpske“, rekao je Dodik, dodajući da Srpska ima nizak deficit od svega 0,4 odsto i nisku zaduženost.

    Istakao je da su takvi rezultati rijetkost, s obzirom na to da se istovremeno realizuju veliki infrastrukturni projekti, među kojima je i tunel dug 13 kilometara, finansiran vlastitim sredstvima. „Imamo perfektne pokazatelje – nisku inflaciju, rast domaćeg proizvoda na blizu 20 milijardi, prosječnu platu veću nego u Federaciji BiH i rekordno visok broj zaposlenih“, naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske poručio je da će u razgovorima sa sindikatom i poslodavcima biti riječi o zaštiti radnika, ali i o podršci privredi. „Republika Srpska je ostvarila profit od tri milijarde i sada je vrijeme da se poboljša položaj radnika“, rekao je Dodik, naglasivši da su migracije stanovništva proces koji pogađa sve zemlje regiona.

    Govoreći o spoljnoj politici, Dodik je istakao da je za Srpsku važno da ima pristup centrima odlučivanja, prije svega Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji. „Evropa je potisnuta sa strane. Putin se bori za 15 miliona ljudi, a politika liberala je propala. Ostala je samo odbrana trulih sistema“, rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se Republika Srpska suočavala s ozbiljnim pritiscima i sankcijama, ali da nije odustala od svojih političkih stavova. „Nikada nismo krili da očekujemo pobjedu Donalda Trampa, jer je njegova administracija bila realnija. Bajdenova je najgora vlast koju je Amerika imala“, izjavio je Dodik.

    On je ocijenio da je Bosna i Hercegovina „nemoguća zemlja“ koja funkcioniše isključivo kroz krizu. „Muslimani su tražili unitarnu zemlju za sebe još 1991. godine, kada smo mi formirali Narodnu skupštinu. Srbi su tada shvatili da moraju da se bore za autonomiju“, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, bez dijaloga u BiH nije moguć opstanak zajedničke države. „Ako nema dijaloga, BiH će se raspasti. Evropa ni sama ne zna kuda ide“, poručio je Dodik, dodajući da je Srpska očuvala partnerstvo s Ruskom Federacijom i da podržava predsjednika Vladimira Putina.

    Govoreći o radu institucija BiH, Dodik je ocijenio da je spoljna politika zemlje „potpuno propala“. Osvrnuo se na ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je, prema njegovim riječima, „nezakonito potpisao ugovor o lobiranju u ime BiH bez saglasnosti srpskih i hrvatskih ministara“. „On je dečko na zalasku. Mi smo razvalili osnovne poluge vlasti u BiH i sada funkcije koje su najvažnije ostaju u našim rukama“, rekao je Dodik.

    Komentarišući predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Dodik je rekao da se radi o redovnom zasjedanju. „Promjena vlasti u SAD-u uticala je na to da Šmit utihne. On sad shvata da je kraj blizu i da je bivši“, ocijenio je Dodik, dodajući da ga još podržavaju Njemačka, Britanija i Francuska, ali da se i u tim zemljama javlja otpor prema dosadašnjoj politici.

    Govoreći o ekonomskim projektima, predsjednik Srpske je istakao da je probijeni tunel Nevesinje–Dabarsko polje „najveći takav objekat na Balkanu“. „U posljednjih 70 godina jedina termoelektrana u regionu izgrađena je upravo u Republici Srpskoj. To je uspjeh o kojem se malo govori“, rekao je Dodik.

    Objasnio je da će HE Dabar, koja se gradi uz podršku kineskih partnera, značajno ojačati energetsku stabilnost Srpske. „Ponosan sam što se Srpska stalno gradi. Radi se na rekonstrukciji puta Klašnice–Banjaluka i nadvožnjaka u Trnu, a redovno je i snabdijevanje naftom“, dodao je Dodik.

    Osvrćući se na unutrašnju političku scenu, predsjednik Srpske ocijenio je da osnivanje Pokreta „Sigurna Srpska“ ne predstavlja nikakvu prijetnju SNSD-u. „To će dovesti do osipanja PDP-a, dok SDS sada ima novu strukturu sa kojom se bori. Mi ćemo ostati prvi“, rekao je Dodik.

    Dodao je da ga ne zanimaju političke podjele, jer je, kako kaže, najvažnija Republika Srpska. „Važno je da imamo pristup centrima odlučivanja, a to su SAD i Rusija. Evropa je potisnuta sa strane“, zaključio je Dodik.

  • Počele zimske tarife struje

    Počele zimske tarife struje

    Prelaskom na zimsko računanje vremena od nedjelje, 26. oktobra, došlo je do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (perioda tzv. jeftinije i skuplje struje) za kupce koje električnom energijom snabdijeva JP Elektroprivreda BiH (EPBiH).

    “Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivaće se radnim danima i subotom u periodima od 13.00 do 16.00 i od 22.00 do 7.00 sati, a nedjeljom cijeli dan”, naveli su iz EPBiH.

    Za ostale kategorije kupaca JP Elektroprivreda BiH (kupci koji struju preuzimaju na 110 kV naponu, kupci koji struju preuzimaju na 35 i 10 (20) kV naponu, ostala potrošnja na 0,4 kV naponu) utrošena električna energija obračunavaće se prema manjoj tarifi (MT) radnim danima u periodu od 22.00 do 7.00 sati, a subotom i nedjeljom cijeli dan.Kupci informacije mogu pronaći na veb stranici JP Elektroprivreda BiH www.epbih.ba, dobiti putem besplatnih brojeva telefona u informativnim centrima i na šalterima informacija u elektrodistributivnim dijelovima JP Elektroprivreda BiH, objavila je EPBiH.

  • Mlijeko bi uskoro moglo da poskupi

    Mlijeko bi uskoro moglo da poskupi

    Farmeri u BiH već neko vrijeme upozoravaju da bi, ukoliko se stanje u sektoru ne stabilizuje, moglo doći do novog poskupljenja mlijeka. Ono bi tad u marketima moglo da košta i oko tri KM po litru.

    Sve veći raskorak između troškova proizvodnje i otkupnih cijena predstavlja sve veći problem koji mnoge farme u BiH dovodi na rub opstanka. Situaciju dodatno usložnjava i nelojalna konkurencija te pretjeran uvoz.

    Područje Tuzlanskog kantona nalazi se među onim regijama s najvećim količinama proizvedenog mlijeka, a tamošnji farmeri su tokom ove godine zabilježili cifru od tri miliona litara. Međutim, zbog nagomilanih problema, upozoravaju da je poskupljenje mlijeka u narednom periodu neminovno.

    Većina farmera u TK, ali i šire koristi koncentrovane smjese koje dolaze iz zemalja okruženja, a shodno našim lošim prinosima kukuruza koji predstavlja glavnu žitaricu u pravljenju stočne hrane, u krajnosti ćemo imati značajno poskupljenje mlijeka – upozorava Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.

    Godina na izmaku je bila prilično turbulentna u oblasti proizvodnje mlijeka, a Glibanović navodi da je posebno problematično bilo proljeće, praćeno ozbiljnim padavinama, što je u velikoj mjeri uticalo na sjetvu, a samim tim i kvalitet silažnog i kukuruza u zrnu.

    – Mi smo u određenim dijelovima BiH imali oštećenja na parcelama i do 70 odsto. Na tim parcelama, odnosno kod tih farmera ćemo sada imati stanje da će morati kupovati veće količine smjese za prehranu, ali svi oni neće biti u stanju opstanka, shodno povećanju cijena prehrane. Zbog toga ćemo se naći u situaciji u kojoj ćemo sigurno ostvariti pad u proizvodnji sirovog mlijeka – dodaje Glibanović.

    On navodi da se unazad nekoliko godina u Tuzlanskom kantonu, kao i u svim ostalim regijama BiH bilježi pad u proizvodnji mlijeka, iako su farmeri pristupili drugačijem načinu proizvodnje i poticaja stočnih grla, kao što je zasađivanje novih ratarskih kultura i djetelinsko-travnih smjesa.

    – Međutim, država mora stati uz proizvođače, kako bi se trenutna situacija popravila jer manji urod i prinos kabaste hrane utiče na funkcionisanje farmera. Proizvodnje mlijeka koje mi imamo moraju biti zadržane jer je BiH veliki uvoznik mliječnih proizvoda, kao i proizvoda od mesa – naglašava Glibanović.

    A upravo uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dodatno komplikuje situaciju. Naime, samo u 2024. godini su uvezeni mlijeko i mliječni proizvodi u vrijednosti od okvirno 267 miliona KM, dok je izvoz bio 145 miliona maraka.

    Taj trgovinski disbalans pokazuje koliko je domaća proizvodnja ugrožena, posebno zbog nižih cijena uvoznih proizvoda koji preplavljuju tržište.

    Iz mljekarske industrije poručuju da se zasad trude zadržati stabilnost, ali upozoravaju da su mogućnosti ograničene.

    Trenutno se u maloprodaji litar mlijeka može kupiti u prosjeku za 2,40 KM, ali ukoliko se trend rasta troškova nastavi, cijena bi, prema najavama, mogla dostići i tri marke.