VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ivanić: Podržavam stvaranje šire koalicije, ali ne i gašenje PDP-a

    Ivanić: Podržavam stvaranje šire koalicije, ali ne i gašenje PDP-a

    Mladen Ivanić, počasni predsjednik PDP-a, komentarišući novoosnovani Pokret Sigurna Srpska rekao je da podržava objedinjavanje, ali ne i gašenje PDP-a.

    “Ako je cilj stvaranje šire koalicije -podržavam. Ali ako znači gašenje PDP-a – biću protiv”, rekao je Ivanić u razgovoru za Federalnu televiziju.

    Bivši član Predjedništva BiH govorio je i o mlađim političarima.

    Prema njegovim riječima, mladost nije problem ako postoji orijentacija i dobar ideološki pravac.

    Govoreći o Drašku Stanivukoviću, predsjedniku PDP-a, Ivanić je rekao da on ima energiju i potencijal, ali i “sklonost da se zaleti i stvori konfuziju”.

    Na pitanje o eventualnim prijevremenim izborima u Republici Srpskoj, Ivanić je naglasio važnost institucionalnog kontinuiteta.

    “Bitno je da institucije ispune obavezu, ako predsjednik ne može da obavlja funkciju, moraju se održati izbori”, rekao je Ivanić.

    Podržao je SDS-ovog Branka Blanušu u trci za predsjednika za kojeg kaže da predstavlja sve suprotno od onoga što je Republika Srpska imala do sada.

     

    Istakao je da je Blanuša kulturan, obrazovan, tolerantan, a ne čovjek praznih fraza.

  • Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Nakon što je u ponedjeljak donesena odluka o povećanju minimalne plate za narednu godinu, naši sagovornici ističu da nakon ove odluke građane Srpske očekuju više cijene svih proizvoda i usluga, ali sigurno je da će u nekim firmama doći i do otkaza.

     

    Naime, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao je nakon sastanka Socijalno-ekonomskog savjeta RS da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

    “Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

    Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

    Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

    “Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

    Dodao je da što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

    “A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

    “Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je Stanić.

    Da će rast minimalne plate negativno uticati na privredu Srpske koja je već u jako lošoj situaciji kaže i Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente.

    “Mislim da povećanje minimale plate za 10 odsto nije dobro, jer privreda je u jako lošoj situaciji te ionako loše poslujemo u ovoj godini. Partneri se okreću onim tržištima koja imaju jeftiniju radnu snagu”, kazao je Pazurević.

    I Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da svako pomjeranje u troškovima poslovanja utiče na cijene, a rast minimalne plate i te kako utiče.

    “Vjerovatno će u ugostiteljskim objektima morati doći do poskupljenja”, kazao je Kurtinović i istakao da je životni standard građana jako nizak pa sa višim cijenama još više upadaju u težak period.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, napomenuo je da su poslodavci imali prijedlog o najnižoj plati sa nešto nižim ciframa nego što je to postignuto, ali da su prihvatili ponuđeni prijedlog, međutim da “nije bilo jednostavno”.

    Kada je riječ o nekvalifikovanoj radnoj snazi i onoj koja ima završenu srednju trogodišnju školu, Škrebić je naveo da će po 50 KM biti bez poreza i doprinosa.

    “To znači sa 900 KM nekvalifikovani radnik ide na 1.000 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa, isto to važi za kvalifikovanog, sa 950 KM ide na 1.050 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa. Sve ostale kategorije se plaćaju puni porezi i doprinosi, srednja, viša i visoka stručna sprema”, rekao je Škrebić.

    Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, rekao je da će najniže plate biti povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto i da je za Sindikat važno što su razdvojene viša i visoka stručna sprema.

    “Na visokoj stručnoj spremi smo imali neko najveće povećanje plata. Za Savez sindikata je važno naglasiti da ovi iznosi u svakom slučaju nisu dovoljni i da se treba konstantno raditi na povećanju svih plata ukoliko želimo da sačuvamo radnike i da povećamo standard građana”, naveo je Stanković.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, nakon rasta minimalne plate na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva, jer rast plata ne prati rast penzija.

    “Oni su najugroženija kategorija jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanja zaposlenih”, kazao je Stanić.

    Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.

    Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.

    Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor. Ona ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

    “Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.

  • Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

     

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

    Peking je nedavno ograničio izvoz retkih zemnih elemenata neophodnih za napredne tehnologije, a Tramp je odgovorio pretnjom o dodatnim tarifama na kineske proizvode, prenosi Asošijejted pres.

    Američki predsednik trebalo bi da se sastane sa kineskim predsednikom u četvrtak u Južnoj Koreji, poslednjoj stanici njegove azijske turneje.

  • NATO: ITPP ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu u ovom savezu, niti se bavi pitanjem “državne imovine”

    NATO: ITPP ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu u ovom savezu, niti se bavi pitanjem “državne imovine”

    Odobrenje Individualno prilagođenog partnerskog programa za mir /ITPP/ ne prejudicira bilo kakvu odluku o budućem članstvu NATO savezu, koje ostaje suvereno pravo vlasti BiH, rečeno je Srni u NATO-u.

    akođe, naglasili su, ovaj program se ne bavi pitanjem “državne imovine”, čime su demantovane tvrdnje pojedinaca iz opozicije da je usvajanjem ovog programa BiH “napravila korak ka članstvu u NATO-u”.

    Iz NATO saveza su naveli da su 23. oktobra ove godine saveznici NATO-a i BiH odobrili su prvi ITPP za BiH, u prisustvu zamjenika ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Јosipa Brkića i zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića.

    – Program ITPP, uveden 2021. godine, glavni je instrument koji NATO koristi za usklađivanje saradnje sa partnerskim zemljama. Svaka partnerska država NATO-a već je prešla, ili se očekuje da pređe, na ovaj novi okvir saradnje – poručili su iz sjedišta NATO-a u Briselu za Srnu, dodavši da je Srbija trenutno u procesu prelaska na svoj ITPP.

    Iz NATO su podsjetili na izjavu zamjenika generalnog sekretara NATO-a Radmile Šekerinska da odobrenje ITPP-a “predstavlja važnu prekretnicu u daljem razvoju dugogodišnjeg partnerstva”.

    – Pojedinačno prilagođeni program partnerstva fokusira se na oblasti u kojima BiH i NATO prepoznaju da njihova saradnja može donijeti dodatnu vrijednost i obostranu korist, uključujući, na primjer, modernizaciju Oružanih snaga BiH, obrazovanje u oblasti odbrane, naučnu saradnju i upravljanje katastrofama, da pomenemo samo neke; ali i politički dijalog, kako bismo razgovarali o budućem razvoju naše saradnje – rekla je ranije Šekerinska.

    Prema njenim riječima, ITPP je “konkretan dokaz partnerstva u korist svih koji žive u BiH i odražava široku i postojanu posvećenost NATO-a bezbjednosti BiH i regionalnoj stabilnosti”.

  • Kninska ulica u novom ruhu, najavljeni radovi na više lokacija

    Kninska ulica u novom ruhu, najavljeni radovi na više lokacija

    Rekonstrukcija Kninske ulice u Banjaluci je završena, objavio je Grad Banjaluka.

    Kako ističu, slijede radovi u ulicama Vladislava Skarića, Šargovačkoj, Tešana Podrugovića, Jasimira Malčića i mnogim drugim.

    Podsjećamo, nedavno je rekonstruisana u Ulica Braće Jugovića u Banjaluci, ali gradonačelnik Draško Stanivuković nije bio zadovoljan radovima.

    “Nedopustivo je da bilo ko pomisli da može ovako postupati prema svom gradu, svojoj zemlji i otadžbini. Nedopustivo je da se iza nas ostavljaju ovakvi tragovi: neuredni, isflekani, već ispucali i zakrpljeni, i to samo dva dana nakon što je završeno asfaltiranje u Ulici Braće Jugovića i ostalo je samo još iscrtavanje signalizacije”, naveo je tada Stanivuković.

    Poručio je da Grad neće tolerisati ovakvo urušavanje standarda.

    “Izvođač će ponovo izaći na teren i raditi sve dok ulica ne bude urađena u skladu sa najvišim kriterijumima kvaliteta i važećim standardima, jer za novac koji je izdvojen i postupak koji je proveden, građani moraju dobiti ono što zaslužuju, a to je ulica koja će trajati”, naveo je Stanivuković.

  • Autobusi kasne i preskaču polaske, prevoznici se pravdaju

    Autobusi kasne i preskaču polaske, prevoznici se pravdaju

    Mještani banjalučkih naselja Zalužani i Derviši, danas su, u periodu od 14 do 15 časova, autobus čekali više od 50 minuta, jer su prevoznici, kako tvrde očajni putnici, u sred saobraćajnog špica, propustili čak 5 polazaka zacrtanih u voznom redu.

    Podsjećamo, početkom prošlog mjeseca gradonačelnik Draško Stanivuković je ambiciozno najavio čak 2.700 novih polazaka gradskih autobusa.

    U stvarnosti, malo ko se pridržava voznog reda, a prema tvrdnjama putnika, u “špicu” neki prevoznici “iskoriste gužvu”, pa jednostavno “preskaču” polaske.

    Kako javljaju čitaoci, gradski autobusi su danas kasnili na skoro svim linijama, a i kad bi stigli, jedva su se probijali kroz gužvu. Tako će, tvrde upućeni, biti i sutra, i narednih dana i mjeseci, jer su na naplatu došli problemi, koji se ne rješavaju preko noći.

    Najgore su prošli putnici na trasi linija broj 2 i 13 A, dakle oni koji su autobus čekali u Zalužanima, Dervišima, Kuljanima i Barlovcima. Rušenje nadvožnjaka na brzoj cesti u Trnu dodatno je povećalo gužve i zagorčalo život građanima u ovom dijelu Banjaluke.

    – Krenula sam na posao, u drugu smjenu, u uobičajeno vrijeme, a zakasnila sam sat i po. Sve mislim, gužva je, autobusi kasne, ali će doći. Međutim, dok smo moje komšije i ja čekali 50 minuta, nije se pojavilo nijedan od 5 autobusa, koji bi u tom periodu, po voznom redu, trebalo da stignu na našu stanicu – tvrdi jedna Banjalučanka iz Grmečke ulice.

     

    Dodaje da je gradski prevoz bio solidniji prije 50 godina, nego danas, jer se u to vrijeme “znao red”, a gradski prevoz je bio “državni”.

    Dejan Mijić, direktor preduzeća “Autoprevoz GS” koje, samostalno ili sa partnerskom firmom, opslužuje spomenute linije, tvrdi da nijedan polazak nije propušten, nego su samo “autobusi kasnili zbog gužve”.

    – Od kako su počele “saobraćajne revolucije” nemoguće se držati redova vožnje u špici, pa mi nastojimo da vozila održe polaske, makar sa kašnjenjem. Tako je svaki dan, i biće tako dok se ne završe radovi ili ne izgrade nove saobraćajnice – kategoričan je Mijić.

    Iako je ranije i sam potvrdio da Grad duguje milione maraka prevoznicima, Mijić tvrdi da dugovanja nisu razlog kolapsa u gradskom prevozu i za sve krivi “saobraćajnu revoluciju” i radove na putu, pogotovo one u Trnu, gdje je danas srušen nadvožnjak.

     

    – Ova situacija nema veze sa dugovima. Problem su gužve i zato autobusi kasne – tvrdi Mijić.

    Izvor blizak gradskim vlastima, međutim, tvrdi da “svakom ozbiljnom prevozniku, koji opslužuje više linija gradskog ili prigradskog saobraćaja”, Grad duguje po milion do 1,5 milina KM. Ti se dugovi, tvrdi, vuku godinama.

    – Prevoznici nemaju odgovor na to, oni su u nekoj vrsti dužničkog ropstva. Nije to djelatnost u kojoj postoji konkurencija, oni nemaju za koga drugog voziti gradske autobuse, nego za Grad Banjaluku. Nije isključeno da se oni snalaze na razne načine, kako bi bar smanjili troškove. A sa manje polazaka ima i manje troškova – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Epske gužve i beskrajna čekanja na neurednim autobuskim stajalištima, pa i “preskakanje polazaka”, Banjalučani su već iskusili za vrijeme radova na mostu na riječici Širokoj, pa lani kad je gradske oce iznenadio snijeg na početku zime, pa u vrijeme krize zbog (ne)odvoza smeća … i svaki put kad je u gradu zbog nečeg vanredno stanje, ili obustava saobraćaja.

  • Može li žalba na tender CIK-a za usluge transporta izbornog materijala pomjeriti prijevremene izbore?

    Može li žalba na tender CIK-a za usluge transporta izbornog materijala pomjeriti prijevremene izbore?

    Da li će biti održani prijevremni izbori za predsjednika Republike Srpke? Pitanje koje se prethodnih dana često postavljalo, a danas posebno dobilo na značaju potvrdom iz Centralne izborne komisije BiH, da je na odluku o izboru ponuđača za nabavku usluge transporta izbornog materijala uložena žalba.

    Za četiri sedmice trebalo bi da budu održani prijevremeni predsjednički izbori u Srpskoj. Prijave su davno završene, kandidature ovjerene. Međutim, upitnika je i dalje mnogo. Posljednji u nizu pojavio se nakon današnje potvrde iz CIK-a. Na odluku o izboru ponuđača za nabavku usluge transporta izbornog materijala uložena je žalba. Sada je pitanje koliko će se čekati na odgovor i hoće li to odgoditi izbore? Bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić smatra da neće.

    – Pod istim uslovima oni koji su dobili da vrše usluge ili da dobavljaju materijale, za opšte ili lokalne izbore u periodu od četiri godine, za prijevremene ili ponovne izbore takođe vrše nabavke. Sad, ne znam po kojem osnovu su raspisivali taj tender – kaže Branko Petrič, bivši predsjednik CIK BiH.

    Iz SNSD-a su od prvog dana govorili da na izbore ne treba ići i da to treba biti jedinstven stav svih političkih stranaka u Srpskoj. Iako ih ne žele, u SNSD-u su za njih spremni, kaže predsjednik Milorad Dodik.

    – Јa vjerujem da tih izbora bez obzira na sve, može biti možda neće biti. Ali i ako budu ili ne budu, nije to nikakav problem. Neću da govorim, da se pripremamo, naša organizacija je veoma spremna – rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Spremni, ali i svjesni činjenice da su izbore inicirale neustavne i antidejtonske odluke Kristijana Šmita, potpomognute  pravosuđem BiH i bivšim američkim ambasadorom Majklom Marfijem. Željka Cvijanović i danas ponavlja da bi prijevremene izbore trebalo da nadgledaju američki posmatrači.

    – Ovo je stvar nekog povjerenja u kojem mi želimo da kažemo da želimo da vidimo dominantno, voljeli bismo da to bude. Da li je to realno moguće ostvariti u ovako kratkom roku ili ne, ali u svakom slučaju domantnno prisustvo američkih posmatrača zato što se bojimo da će doći do raznih manipulacija jer je sav ovaj proces počeo s Kristijanom Šmitom i njegovim manipulacijama – rekla je Željka Cvijanović, potpredsjednik SNSD-a.

    CIK BiH za ove izbore na raspolaganju ima oko šest i po miliona maraka. Ministar Srđan Amidžić podsjeća da je sredstva za izbore, Šmit bespravno obezbjedio preko njegovog zamjenika Muhameda Hasanovića.

    – Političke borbe razumijem ali to su borbe koje bi išle direktno preko leđa ljudi koji žive u Republici Srpskoj. A sredstva su data od strane Šmita i zato ovi izbori jesu Šmitovi izbori – poručuje Srđan Amidžić,ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Opozicija u Srpskoj i predstavnici političkog Sarajeva, po običaju, fokus su, umjesto na sve sporne detalje oko CIK-a, stavili na poruku Željke Cvijanović i potencijalne američke posmatrače.

    – Јa sam je doživio kao poruku, s obzirom na to da se na ovim prostorima uvijek pati od nekih teorija zavjera ili nekog kriminala na izborima itd. itd. ona je ona na tom fonu rekla, evo mogu doći ljudi iz tako moćne države, nek kontrolišu izbore pa nek pobijedi ko bude dobio povjerenje građana- navodi Dragomir Vuković, sociolog i profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

    Kako god, nije tajna da je većina političkih stranaka u Srpskoj, osim pojedinaca, bila protiv prijevremenih predsjedničkih izbora. Ako i budu odgođeni ili do njih uopšte ne dođe, malo ko će se u Srpskoj zabrinuti. U drugom entitetu, ne bismo rekli.

  • Višković i Vang o izgradnji auto-puta Beograd – Banjaluka

    Višković i Vang o izgradnji auto-puta Beograd – Banjaluka

    Vršilac dužnosti direktora Јavnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske Radovan Višković srdačnim susretom i razgovorom dobrodošlice sa direktorom kompanije China State Construction Engineering Corporation” za Republiku Srpsku Vang Danom, započeo je radnu posjetu kineskim partnerima, koji učestvuju u realizaciji projetaka u oblasti putne infrastrukture u Repulici Srpskoj.

    Na sastanku je razgovarano o izgradnji budućeg auto-puta Beograd – Banjaluka, sa posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko, koja je duga 31,5 kilometar, a koja je ugovornim odnosom povjerena kompaniji “China State Construction Engineering Corporation”.

    Delegacija ЈP Autoputevi Republike Srpske, predvođena Viškovićem, tokom boravka u Pekingu, na poziv kineskih partnera, održaće više sastanaka i radnih posjeta, prilikom kojih će se upoznati sa poslovanjem i savremenim tehniloškim dostugnućima u oblasti izgradnje putne infrastruktrue, koje kineski partneri primjenjuju u projektima širom svijeta.

    Dosadašnja saradnja sa “China State Construction Engineering Corporation” odvija se na partnerskim osnovama, podršci i obostrano korisnoj, razvojnoj strategiji.

  • Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Nepostojanje budžeta BiH samo je još jedna od kriza koja otežava njeno funkcionisanje, istakli su srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić. Kako bi se ublažile posljedice, a BH budžet vratio u ustavne i zakonske okvire predlažu da zaposleni u zajedničkim institucija dijelom budu obeštećeni za izostanak povećanja plata, i to na način da im bude isplaćena jednokratna novčana pomoć od hiljadu maraka.Ovu inicijativu pozdravili su sindikati SIPE i državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Godina pred izmakom, a BiH još bez budžeta. Kako bi se budžet napokon vratio u zakonske okvire, a radnicima u zajedničkim institucijama isplatile zarađene i uvećane plate, kao prelazno rješenje srpski član Predsjedništva Željaka Cvijanović predlažila je jednokratnu novčanu pomoć od 1000 maraka. Mogućnost finansiranja ovog prijedloga već postoji.

    – Da se prema svim radnicima za ovaj period, za koji smatramo da su oštećeni ide sa jednokratnom pomoći koja bi mogla da sanira nešto od te štete i ona bi iznosila oko 1.000 KM, a onda po usvajanju budžeta idemo normalno redovno finansiranje koje bi podrazumjevalo uključenost tih njihovih povećanja – istakla je Cvijanovićeva.

    Ministar Srđan Amidžić kaže da postoje sredstva za realizovanje ovog prijedloga. Sa porezima i doprinosima, to bi iznosilo oko 40 miliona maraka.

    – Opredjeljenje nas unutar SNSD-a jeste da su to sredstva koja treba da se usmjere ka toj kategoriji ljudi. Mi moramo da razumijemo, jer ja ne vidim gdje je tu logika da mi plaćamo radnike institucija kulture, ili BHRT-a, a da ne dajemo onima koji su to zaradili – naglasio je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Ovakav prijedlog pozdravili su u sindikatu SIPE. Iako su tražili jednokratnu pomoć od 2.000 maraka ovo vide kao korak naprijed u rješavanju problema. Zadovoljni i u Samostalnom sindikatu državnih službenka i zaposlenika BiH.

    – Mi zaista pozdravljamo tu inicijativu i želimo da se zahvalimo, ali mi kao Sindikat ćemo vjerovatno tražiti još malo više novca iz tog razloga što 1.000 KM kada obračunamo doprinose, to je malo veći iznos –  rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Cvijanović kaže da su kadrovi SNSD u Ministarstvu finansija već pripremili zakonit i ustavan prijedlog budžeta, dodajući da nije sigurna da li će ga druga dva člana Predsjedništva prihvatiti.

    – Ministar je već na tragu toga da takav budžet može da se vrlo brzo predloži. Ostaje da se riješi pitanje šta učiniti sa ovim neustavnim stvarima sa kojima smo suočeni – dodala je Cvijanović.

    Uz neustavno finansiranje tzv. institucija kulture BiH, izdvajanje dodatnih 30 miliona maraka za Oružane snage jedna od stavki na kojoj uporno insistiraju bošnjački predstavnici. To, kaže Amidžić, neće proći.

    – U ovoj godini Oružanim snagama BiH će ostati 25 miliona KM i sada oni koji se žele pokazati kao veliki Bošnjaci žele dodati još 30 miliona KM, pa da na računu imaju 55 miliona KM, što je ludost – naglasio je Amidžić.

    Da li će 29.oktobra na novoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma predloženi budžet biti vraćen na doradu ili će se sporne stavke rješavati amandmanima i Cvijanović i Amidžić kažu da nije važno. Јedino je važno da budžet bude u ustavnim i zakonskim okvirima i da pokušaji uvođenja finansiranja tzv. institucija kulture BiH budu izbačeni, jer je to, ističu, prenos nadležnosti.

  • Šmit upozorava: Bosna i Hercegovina u dubokoj institucionalnoj krizi

    Šmit upozorava: Bosna i Hercegovina u dubokoj institucionalnoj krizi

    Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika, u svom najnovijem polugodišnjem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija ocijenio je da je period od aprila do oktobra u Bosni i Hercegovini obilježen dubokom političkom krizom, za koju smatra da je izazvana potezima predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Prema Šmitovim navodima, Dodikove aktivnosti nisu bile slučajne, već rezultat dugoročno osmišljene i planski sprovođene političke strategije. Iako su postojala upozorenja da bi napetosti mogle prerasti u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, situacija je, kako kaže, ostala u okviru političkih tenzija.

    – Dejtonski mirovni sporazum je još jednom pokazao otpornost transformacijom vojnih struktura u političke institucije. EUFOR je imao ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti, a odluka o jačanju njegovog prisustva bila je izuzetno važna – naveo je Šmit.

    On je naglasio da su napadi na Dejtonski sporazum doveli do duboke institucionalne i strukturne krize sa značajnim geopolitičkim implikacijama. Odluke Ustavnog suda i Centralne izborne komisije BiH, kojima su poništeni akti Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionisano Dodikovo djelovanje, po njegovom mišljenju, jasno su pokazale da kršenje Ustava i zakona ima konkretne posljedice.

    Šmit je u izvještaju ukazao i na raspad koalicije na nivou državne vlasti. Prema njegovim riječima, Trojka je napustila saradnju sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nastavljaju da blokiraju restrukturisanje Savjeta ministara. Parlament BiH, kako navodi, gotovo da ne funkcioniše, a Savjet ministara nije ostvario planirane rezultate.

    Istakao je i da bi učešće SNSD-a na mogućim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i prihvatanje Reformskog programa mogli predstavljati pokušaj izlaska iz političke izolacije, iako razvoj situacije zahtijeva, kako je rekao, pažljivo praćenje.

    Govoreći o presudi “Kovačević” Evropskog suda za ljudska prava, Šmit je ocijenio da taj slučaj potvrđuje potrebu da se ustavna i institucionalna pitanja rješavaju unutar zemlje.

    – Ustavne promjene moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute spolja – poručio je Šmit.

    On je upozorio da se međunarodne institucije u BiH ne smiju ukidati jer predstavljaju ključnu garanciju mira i stabilnosti u državi koja je, kako kaže, i dalje izložena spoljnim uticajima i pritiscima. Šmit je dodao da realizacija uslova iz Agende 5+2 napreduje sporo, ali da bi njihovo ispunjenje omogućilo BiH da pokaže institucionalnu zrelost i samoodrživost.

    Značajan dio izvještaja posvećen je pitanju državne imovine. Šmit je ocijenio da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske teškoće, naročito u Federaciji BiH, koja, zbog poštovanja odluke, trpi veće posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke suda otvoreno ignorišu.

    – Neophodno je pronaći model kojim bi se ublažila zabrana raspolaganja državnom imovinom i omogućilo provođenje razvojnih projekata u skladu sa zakonom – istakao je Šmit, dodajući da je od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića primio zvaničnu inicijativu za izmjene odluke kako bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog interesa.