VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mitrović: Geostrateški položaj i podsticaji koje Srpska daje privlačni stranim investitorima

    Mitrović: Geostrateški položaj i podsticaji koje Srpska daje privlačni stranim investitorima

    Geostrateški položaj, blizina Evropske unije kao i podsticaji koje Republika Srpska daje privrednim subjektima privlači strane investitore da dođu u Srpsku, rekao je za Јutarnji program RTRS Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

    – Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske i Vlada Republike Srpske ne prave razliku između domaćih i stranih investitora. Cilj nam je podići proizvodnju na veći nivo i doprinijeti tome da ti proizvodi budu konkurentni na tržištu – naveo je Mitrović.

    Kompanija Aktiv Israel Akril Industries LTD, iskazala je interes za premještanje proizvodnih kapaciteta iz Republike Turske i pokretanje proizvodnje akrilnih kada i tuš kabina, panela, umivaonika i pratećih proizvoda na teritoriji Republike Srpske.

    Pregovori su trajali od decembra prošle godine.

    – Investitore koji žele promijeniti destinaciju poslovanja samo ih interesuju uslovi. Tu je i zakonska regulativa. Svaki investitor pravi kalkulaciju i najvažnije u kom periodu mogu povratiti svoju investiciju – ističe Mitrović.

    Mitrović navodi da gradovi koji su najviše aplicirali su Banjaluka, Gradiška i Laktaši.

    – Kroz sve uredbe veći procenat dali smo i nerazvijenim i izrazito nerazvijenim oštinama kako bi oni imali veći pomoć od države i kako bi ih zadržali na tržištu – rekao je Mitrović.

    Republika Srpska ima veoma dobru geostratešku lokaciju, nalazi se na samoj granici sa EU što se u posljednje vrijeme pokazuje kao veoma važno za investitore sa područja EU koji nakon iskustava sa pandemijom virusa korona i ukupnih geopoliitčkih kretanja traže lokacije za investiranje bliže svojim centralama.

  • Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Prednovogodišnji period tradicionalno donosi pojačanu potrošnju, ali i dodatni pritisak na kućne budžete građana u BiH.

    Iako statistike pokazuju da se u decembru troši više nego tokom ostatka godine, stvarnost za veliki broj građana ostaje nepromijenjena, želje su znatno veće od mogućnosti.

    Praznična šoping groznica, uz dva Božića, dvije Nove godine, slave i druge proslave, za mnoge traje gotovo do sredine februara, a novčanici se prazne znatno brže nego što se pune.

    Iz udruženja potrošača upozoravaju da je decembar mjesec najveće potrošnje, dok januar često ostavlja gorak finansijski okus.

    – Najave ranije isplate penzija mogu zavesti potrošače, pa se desi da u drugoj polovini januara vrlo teško sastavljaju kraj s krajem. Situacija je objektivno teška – izjavio je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Stručnjaci podsjećaju da nakon praznika građane prvo čekaju redovni računi, koji su u zimskom periodu posebno visoki, dok se iza prazničnih lampica i blještavila krije sumorna realnost, prenosi Radiosarajevo.

    – Većina građana ove praznike dočekuje isto kao i prethodnih godina, u siromaštvu i neimaštini. Nažalost, za veliki broj ljudi ništa se ne mijenja ni dugoročno – kazao je Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH za BHRT.

    Potrošačka groznica u decembru, poručuju sagovornici, kratko traje, dok posljedice po kućne budžete osjećaju se još mjesecima nakon praznika.

  • O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    U februaru ove godine Majkl Marfi povučen je s pozicije ambasadora SAD u BiH. Do danas, američka administracija nije imenovala njegovog nasljednika.

    Negdje u isto vrijeme, ambasador SAD u Srbiji, Kristofer Hil, takođe je napustio svoju dužnost, a iz Vašingtona u Beograd još nije stigla njegova „zamjena“.

    Prema nekim najavama, početkom sljedeće godine trebalo bi da dođe do povlačenja ambasadora SAD u Podgorici i Skoplju, takođe bez obezbijeđenih nasljednika što, prema ocjeni pojedinih analitičara, predstavlja jasan dokaz da su SAD, navodno, izgubile interes za Zapadni Balkan.

    Da li su Amerikanci zaista odlučili da ovaj region ostave „po strani“, odnosno da im zbivanja na Zapadnom Balkanu više ne predstavljaju jednu od prioritetnih tačaka u spoljnoj politici, pitali smo za mišljenje stručnjake za međunarodne odnose iz Republike Srpske i regiona.

    Prema mišljenju profesora geopolitike, Srđana Perišića, upadljivo odsustvo ambasadora SAD u njihovim diplomatskim predstavništvima u BiH i Srbiji, kao i najava da će uskoro isto stanje biti u Podgorici i Skoplju, predstavlja dokaz „previranja“ u američkoj spoljnoj politici.

    – Postoji nekoliko struja ili političkih klanova u Vašingtonu koji različito posmatraju Balkan. Pouzdano znam da jedna struja smatra da po pitanju Balkana SAD treba da se dogovore s Rusima. Druga struja želi da se nastavi dosadašanja politika, a to je da se američko prisustvo na Balkanu oslanja na Albance. To predstavlja nastavak politike Kristofera Hila. Prva struja je prisutna u Bijeloj kući, a druga u Stejt departmentu – kaže Perišić za Srpskainfo.

    On dodaje da u Vašingtonu postoji i „treća struja“ koja, prema njegovim riječima, smatra da SAD treba da i dalje budu prisutne na Balkanu, ali na takav način da se ne samo „očiste“ ambasade, već i da se ambasador pošalje u samo jednu balkansku zemlju, odnosno Srbiju.

    – Ta struja smatra da u ambasadama SAD u Sarajevu, Podgorici, Skoplju, pa čak i u Prištini, treba da budu otpravnici poslova koji će biti na vezi s ambasadorom u Beogradu. Ta struja, takođe, smatra da Balkan ne treba prepustiti Rusima, ali da treba, na neki način, izaći u susret Srbima. Ta struja smatra i da treba promijeniti političke elite u Srbiji, BiH i Crnoj Gori – tvrdi Perišić.

    On, takođe, ocjenjuje da su aktuelne vlasti u Republici Srpskoj i lider SNSD Milorad Dodik „shvatili šta se dešava u razgovorima između Moskve i Vašingtona“, kao i postojanje „raznih struja oko Donalda Trampa“.

    – Da se razumijemo, Tramp s ovim nema ništa. On će se pridružiti onoj struji koja mu se nametne i koja bude najubjedljivija – tvrdi Perišić.

    S druge strane, bivši karijerni diplomata i stručnjak za međunarodne odnose iz Beograda, Srećko Đukić, smatra da trenutna situacija, u kojoj SAD uskoro neće imati ambasadore u skoro svim balkanskim državama, predstavlja „samo incident“.

    – To je trenutno i ne isključujem mogućnost da u još nekom regionu postoji takva praznina u američkoj diplomatiji – kaže Đukić za Srpskainfo.

    U toku je, tvrdi on, velika „perestrojka“ američke diplomatije i njeno prevođenje na „trampizam i ideologiju MAGA“.

    – Tome, ipak, ne bih davao preveliki značaj i pažnju. Da je tako, govori i nekoliko krupnih poteza koje je američka administracija donijela na različitim nivoima. Tu imate zakon o Zapadnom Balkanu u kom se pominje Srbija, a ima i jedan zakon, koji je u toku, i tiče se američke nacionalne strategije i koji bi Tramp trebalo da potpiše do kraja godine – ističe Đukić.

    Radi se, prema njegovim riječima, o dokumentima i zakonima s izvršnom snagom koji predviđaju da se Rusija mora „energetski povući“ sa Balkana.

    – Van fokusa javnosti ostaju obaveze koje imaju izvršni karakter za Stejt department, Ministarstvo finansija, za OFAC, kao i niz drugih organa SAD. Ne smatram da SAD više nisu posvećene Zapadnom Balkanu. Naprotiv. Čini mi se da su sada više posvećene ovom prostoru nego što su to bile za vladavine demokrata, još od predsjedničkog mandata Baraka Obame – kaže Đukić.

    Tačno je, dodaje on, da SAD već skoro godinu dana nemaju ambasadora u BiH i Srbiji.

    – Međutim, to ne znači da ambasade SAD u Beogradu i Sarajevu ne rade punim kapacitetom. Ambasadori nekad ne moraju da bude glavne ličnosti u ambasadi, već su to službenici koji tamo rade i prenose informacije – zaključuje Đukić.

  • Pandurevićeva tvrdi da bi Dodik mogao da bude razlog pobjede Branka Blanuše

    Pandurevićeva tvrdi da bi Dodik mogao da bude razlog pobjede Branka Blanuše

    Član Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević, poručila je da nije potpuno zadovoljna odlukom CIK. Izbori su, kaže ona, morali da budu poništeni i ponovljeni na više biračkih mjesta i u cijelim izbornim jedinicama – Doboj, Zvornik i Laktaši.

    Zbog toga će, kaže ona, SDS uložiti žalbu i zahtijevati upravo to.

    Ona se osvrnula i na Dodikova očekivanja koja je iznio na današnjoj konferenciji za novinare, kada je, između ostalog, rekao da se nada izlaznosti od preko 60 odsto, ali i još većoj prednosti kandidata SNSD, Siniše Karana. Najavio je Dodik i rad na terenu.

    – Milorad Dodik je očekivao i da će Siniša Karan pobijediti sa 100.000 razlike. On još nije shvatio poruku naroda da im je dosta njega i njegovih priča. Siniša Karan možda uspije napraviti solidan broj glasova, pod uslovom da Milorad Dodik bude ćutao i nigdje se ne bude pojavljivao. Što Dodik više hoda po terenu, to veći rejting profesora Branka Blanuše. Mi ćemo mu biti zahvalni na tome, jer to garantuje trijumf Blanuši – rekla je Pandurevićeva za Srpskainfo.

    Centralna izborna komisija odlučila je ponoviti prijevremene izbore u Republici Srpskoj na 136 biračkih mjesta u 17 opština. Od danas teče rok za žalbe od dva dana.

  • Dolar u padu

    Dolar u padu

    Američki dolar je danas je bio u padu i očekuje ga najveći godišnji pad od 2017. godine, objavio je Rojters.

    Moguće je da će doći i do novih padova, jer su investitori očekivali da će američka centralna banka Federalne rezerve (FED) imati prostora da dodatno smanji kamatne stope sledeće godine, čak i kada je većina njenih konkurenta po svojoj prilici završila sa snižavanjem.

    Ni solidno očitavanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) Sjedinjenih Američkih Država nije uspelo da promeni izglede kada je reč o kamatnim stopama, dok investoori procenjuju otprilike još dva smanjenja kamatnih stopa FED-a u 2026. godini.

    “Očekujemo da će FED napraviti kompromis u vezi sa još dva smanjenja od 25 baznih poena na 3,00 do 3,25 odsto, ali smatramo da su rizici smanjeni”, rekao je glavni ekonomista banke Goldman Saks za SAD Dejvid Merikl, navodeći usporavanje inflacije kao razlog za ovakvu prognozu.

    Evro i funta su danas porasli na nove tromesečne maksimume, iako su poslednje dana bili uglavnom stabilni na 1,180 i 1,3522 dolara.

    Američka valuta bila je na putu da izgubi 9,8 odsto za godinu, što bi označilo njegov najveći godišnji pad od 2017.

    Svaka dalja slabost u poslednjoj nedelji godine dovela bi njegov pad do najvišeg nivoa od 2003. godine.

    Dolar je imao burnu godinu, opterećenu haotičnim tarifama američkog predsednika Donalda Trampa koje su izazvale krizu poverenja u američku imovinu početkom ove godine, dok je Trampov sve veći uticaj na FED takođe izazvao zabrinutost oko nezavisnosti centralne banke.

  • Da li Dodik radi na ukidanju sankcija i u Velikoj Britaniji?

    Da li Dodik radi na ukidanju sankcija i u Velikoj Britaniji?

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku i njemu bliskim političkim i poslovnim saveznicima, započela je nova faza međunarodnog lobiranja koja je usmjerena prema Ujedinjenom Kraljevstvu.

    Ovaj zaokret dolazi u trenutku snažnih globalnih političkih preslagivanja, obilježenih ratom u Ukrajini, redefinisanjem zapadnih savezništava i rastućim uticajem političkih figura poput Vladimira Putina i Donalda Trampa, s kojima Dodik već godinama održava bliske odnose, ili barem tvrdi da je tako.

    Vlada Ujedinjenog Kraljevstva pokrenula je istragu o stranom miješanju, a premijer Kir Starmer rekao je da je revizija “hitno” potrebna nakon izricanja presude bivšem vođi Reforma u Velsu, Nejtanu Gilu, zbog širenja proruske propagande.

    Međutim, ta strategija nikako nije u skladu s činjenicom da dva bivša britanska ambasadora već rade u Vestminsteru u ime proruske strane vlade čiji je de facto lider pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva?

    Kako otkriva britanski portal Democracy for Sale, upravo se to dešava u slučaju Republike Srpske, čijom politikom dugo dominira Milorad Dodik, koji je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva zbog „potkopavanja mira u BiH“. Kako navodi list, Dodik je i vrlo blizak sa Viktorom Orbanom i Vladimirom Putinom.

    Međutim, kako je objavljeno u tekstu „Bivši ambasadori Velike Britanije lobiraju za sankcionisane proruske negatore genocida“, jedan o ambasadora koji je služio u BiH trenutno radi na lobiranju RS.

    Radi se o Čarlsu Krofrodu, koji je bio britanski ambasador u BiH iz sredine 1990-ih, i Ser Dominik Čilkotu, bivšem britanskom ambasador u Irskoj, koji su registrovani kao lobisti Republike Srpske u nedavno pokrenutom vladinom Sistemu registracije stranog uticaja (FIRS).

    Autor teksta objašnjava da bivše diplomate putem svojih holding kompanija, rade na “otvaranju i razvoju novog, diskretnog kanala komunikacije između vlade Republike Srpske i vlasti Ujedinjenog Kraljevstva”.

    Jednostavnom pretragom registra jasno je da se radi o kompanijama CGC reSolutions Ltd i Groze Consulting Limited, a objavljen je opis usluge koju obavljaju u interesu Republike Srpske.

    Iako precizan obim ovog posla nije jasan, piše Democracy for Sale, on vjerovatno uključuje lobiranje za ukidanje Dodikove zabrane putovanja u Veliku Britaniju i zamrzavanja imovine iz 2022. godine. Regionalni stručnjaci strahuju da bi, ako se ostvare, Dodikove prijetnje otcjepljenjem mogle izazvati nove sukobe u regiji.

    Velika Britanija je 11. aprila 2022. godine uvela sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović zbog, kako je rečeno, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

    Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je tada iz britanske vlade, uz naglašavanje da to “nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana”.

    Britanske sankcije znače da Dodik i Cvijanović ne mogu putovati u Veliku Britaniju, ni koristiti ili pristupiti bilo kojoj imovini koju eventualno posjeduju u toj državi.

    U vrijeme uvođenja sankcija, Dodik je bio član Predsjedništva BiH, a Cvijanović predsjednica RS.

    Saveznik Trampa i Putina

    Dodik se između ostalog opisuje i kao bivši košarkaš, koji je nekad uživao podršku SAD i EU, ali je autokratski vladao više od dvije decenije.

    Ranije ove godine, Vladimir Putin je pohvalio Dodika zbog “velikog (doprinosa) razvoju odnosa s Rusijom”.

    Tekst takođe podsjeća i na nedavno ukinute sankcije Sjedinjenih Država, zahvaljujući intenzivnom lobiranju uglavnom Roba Blagojevića, ali u igri su bili i druge osobe povezane s MAGA pokretom uključujući Lori Lumer i Rudija Đulijanija, koji se čak pojavio na Dodikovom skupu u Banjaluci.

    „Potkopava strateški interes“

    Jasmin Mujanović, politikolog specijalizovan za jugoistočnu Evropu, upozorio je da lobiranje bivših britanskih ambasadora potkopava strateške interese Ujedinjenog Kraljevstva.

    – Sve što Velika Britanija i njeni saveznici pokušavaju učiniti u Ukrajini usko je povezano sa situacijom u BiH – rekao je Mujanović.

    Prošlog mjeseca, britanska vlada je saopštila da neće ukinuti sankcije protiv Dodika.

    Međutim, Mujanović kaže da rad bivših ambasadora riskira slanje signala da bi Velika Britanija mogla smanjiti pritisak na Srbe.

    Uprkos otkrićima dvojice bivših diplomata koji rade za Republiku Srpsku, vrlo malo lobista se registrovalo u okviru FIRS. Samo Rusija i Iran su na “poboljšanom” nivou, što zahtijeva veću transparentnost, piše N1.

  • Putin odbija novi mirovni plan, ovo su njegovi zahtjevi

    Putin odbija novi mirovni plan, ovo su njegovi zahtjevi

    Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese. Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu tačku za dalje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.

    Ključni ruski zahtjevi
    Prema izvoru, Moskva smatra da planu “nedostaju odredbe važne za Rusiju i ne odgovara na mnoga pitanja”. Kremlj posebno insistira na “garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok” te traži obavezu o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog ulaska u Evropsku uniju.

    Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog “nedostatka ograničenja” veličine ukrajinskih oružanih snaga i vrsta naoružanja koje smije posjedovati.

    Na popisu zahtjeva su i “jasne garancije ” u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu.

    Izvor je dodao kako Rusija trenutni dokument smatra “prilično tipičnim ukrajinskim planom”, ali da će ga “proučiti hladne glave”.

    Zelenski nudi velike ustupke
    Index podsjeća, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka dogovorenog sa Sjedinjenim Državama.

    Tom je prilikom naglasio da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanjem od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 tačaka.

    Zelenski je takođe otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da ih Vašington namjerava postepeno ukidati nakon završetka rata.

    Zelenski je dodao da očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom.

    Ukrajinski predsjednik takođe je raspravljao o detaljima bezbjednosnih garancija između Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, koja bi činila ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.

    Nacrt sporazuma od 20 tačaka predstavlja skraćenu verziju prvotnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD prethodno razgovarale s ruskom stranom.

    Zelenski je u svojim izjavama predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne drže ruske snage.

    To područje uključuje “pojas utvrđenja”, odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno stoje na putu bilo kakvom potencijalnom ruskom napredovanju dublje u unutrašnjost Ukrajine.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktično ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan uspio.

    Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik rekao je da bi Rusija morala povući svoje snage s teritorije ekvivalentnog onome koji bi ustupile ukrajinske trupe, čime bi se stvorila demilitarizovana zona oko nekih od sadašnjih linija fronta.

    “Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktično demilitarizovanu zonu – što znači da se teške snage uklanjaju s ovog područja – i udaljenost, na primjer, iznosi 40 kilometara (moglo bi biti pet, 10 ili 40 kilometara) – tada, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali povući svoje trupe u skladu s tim za pet, 10 ili 40 kilometara,” rekao je Zelenski.

    Ako Rusija opet napadne, SAD i Evropa će odgovoriti
    Između ostalog ključnim tačkama nacrta plana koje je Zelenski iznio, uključujući predložene izmjene Kijeva, nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i bezbjednosne garancije koja bi Ukrajini pružili SAD, NATO i evropske države, a koja bi, prema Zelenskom, “odražavala članak 5” – temeljno načelom uzajamne odbrane NATO-a.

    Plan bi predviđao vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija napadne Ukrajinu, ali garancija bi bila povučena ako Ukrajina pokrene napad na Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na rusku teritoriju.

    Plan takođe uključuje paket za poslijeratni privredni oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, centre na podatke i umjetnu inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog gasa.

    Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara.

    Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporožje, trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko preduzeće. Pedeset odsto proizvedene električne energije išlo bi Ukrajini, a ostatak bi raspoređivale SAD.

    Planom se traži i povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkovske regije.

    Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čije bi sprovođenje nadziralo i garantovao Savjet za mir kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp, a potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon što se sve strane usuglase.

    Referendum kao konačna potvrda
    Kontrola teritorija ostaje najsloženije pitanje svakog sporazuma. Zelenski je opširno govorio i o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini kojim bi se formalizovao kraj rata.

    “Ljudi bi tada mogli birati: odgovara li nam ovaj kraj ili ne?” rekao je. “To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. I potreban nam je pravi prekid vatre na 60 dana; inače ga ne možemo održati. Drugim riječima, referendum ne bi bio legitiman.”

    Zelenski je dodao da se od ljudi koji žive na teritorijima pod kontrolom Rusije ne može očekivati da pošteno glasaju.

    “Ali na teritoriji koji kontrolišemo, gdje se pravni i pošteni referendum zapravo može sprovesti, proces glasanja i pripreme – baš kao, usput rečeno, s potencijalnim izborima o kojima naši partneri govore – mora se odvijati u bezbjednim uslovima,” rekao je. “Bez bezbjednosti, legitimitet je takođe upitan. Sve to objašnjavamo našim partnerima.”

    Napori SAD i reakcija Kremlja
    Mirovni napori Trampove administracije, predvođeni posebnim izaslanikom SAD-a Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom, posljednjih sedmica bilježe polagan napredak.

    Tokom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev sastali su se odvojeno sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Vitkof opisao kao “konstruktivne i produktivne”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je Dmitriev Putinu podnio “detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Majami”. “Na osnovu tih informacija, Moskva će formulisati svoje sljedeće korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala”, rekao je. Peskov je odbio ulaziti u detalje, rekavši da Moskva smatra “kontraproduktivnim” raspravljati o pregovorima u medijima.

  • Tramp: Srećan Božić svima, čak i radikalnom ljevičarskom ološu

    Tramp: Srećan Božić svima, čak i radikalnom ljevičarskom ološu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je božićnu čestitku putem svoje društvene mreže Truth Social, u kojoj je, pored prazničnih želja, iznio i niz političkih poruka i tvrdnji o stanju u zemlji.

    U svom prepoznatljivom stilu Tramp je čestitao Božić „svima“, ali je pritom oštro napao političke protivnike, prije svega, kako ih je nazvao, „radikalnu ljevicu“, optužujući je da pokušava da uništi Sjedinjene Države.

    „Srećan Božić svima, uključujući i radikalnu ljevicu – ološ koji čini sve što može da uništi našu zemlju, ali u tome teško propada“, napisao je Tramp.

    U nastavku poruke naveo je da su, prema njegovim riječima, riješeni ključni problemi s kojima se Amerika ranije suočavala, poput otvorenih granica, pitanja transrodnosti u sportu i, kako je rekao, slabe primjene zakona.

    „Više nemamo otvorene granice, muškarce u ženskom sportu, ‘transrodnost za svakoga’ niti slabu primjenu zakona“, poručio je Tramp.

    Govoreći o ekonomiji i bezbjednosti, Tramp je iznio niz pozitivnih pokazatelja, tvrdeći da Sjedinjene Države bilježe rekorde na berzama, nizak kriminal i snažan privredni rast.

    „Ono što imamo jeste rekordan berzanski rast i penzione fondove (401K), najniže stope kriminala u posljednjih nekoliko decenija, nema inflacije i juče zabilježen rast BDP-a od 4,3 odsto, dva procentna poena iznad očekivanja“, naveo je on.

    Posebno je istakao ulogu carina u ekonomskom rastu, tvrdeći da su one donijele „bilione dolara rasta i prosperiteta“, kao i, prema njegovim riječima, „najjaču nacionalnu bezbjednost koju su Sjedinjene Države ikada imale“.

    Poruku je završio tvrdnjom da su Sjedinjene Američke Države ponovo stekle međunarodni ugled.

    „Ponovo smo poštovani, možda kao nikada ranije. Bog blagoslovio Ameriku“, zaključio je Tramp.

  • Otkriveno još milion dokumenata u slučaju Epstin

    Otkriveno još milion dokumenata u slučaju Epstin

    Američke vlasti otkrile su više od milion dodatnih dokumenata koji bi mogli biti povezani sa slučajem pokojnog milionera Jeffreyja Epsteina (Džefri Epstin), a koje planiraju da objave u narednim danima i sedmicama, saopštili su zvaničnici.

    FBI i savezni tužioci u Njujorku obavijestili su Ministarstvo pravde SAD (DoJ) o ovom otkriću.

    „Imamo advokate koji rade danonoćno kako bi pregledali dokumenta i izvršili zakonom obavezne redakcije radi zaštite žrtava, i dokumenta ćemo objaviti što je prije moguće“, saopštilo je Ministarstvo pravde u srijedu.

    U saopštenju se navodi da bi moglo proći „još nekoliko sedmica“ prije nego što svi fajlovi budu objavljeni. Ministarstvo pravde našlo se pod povećalom javnosti nakon što do 19. decembra nije objavilo sve Epsteinove fajlove, što je bio rok propisan novim zakonom.

    Ministarstvo je navelo da će „nastaviti da u potpunosti poštuje savezni zakon i direktivu predsjednika Donalda Trampa (Trump) o objavljivanju dokumenata“.

    U saopštenju nije precizirano kako su FBI i američki tužilac za Južni okrug Njujorka došli do dodatnog materijala. Epstein se suočavao s optužbama za trgovinu maloljetnicima u svrhu seksualne eksploatacije kada je umro čekajući suđenje u njujorškom zatvoru.

    Vijest dolazi nakon što je Ministarstvo pravde objavilo hiljade dokumenata – od kojih su neki u velikoj mjeri redigovani – vezanih za istrage o Epstinu.

    Dokumenta se objavljuju u etapama, a visoki zvaničnici su naveli da stotine hiljada fajlova tek treba da budu puštene u javnost.

    Kongres usvojio Zakon o transparentnosti

    Dokumenta su objavljena nakon što je Kongres usvojio Zakon o transparentnosti Epsteinovih fajlova, koji je potpisao američki predsjednik Donald Tramp, a kojim se nalaže agencijama da sve dokumente učine dostupnim javnosti uz zaštitu identiteta žrtava.

    Mnogi od objavljenih dokumenata, koji uključuju video-snimke, fotografije, mejlove i istražne spise, sadrže obimne redukovane dijelove, uključujući imena osoba koje FBI, prema svemu sudeći, navodi kao moguće saučesnike u Epsteinovom slučaju.

    Ministarstvo pravde suočilo se s kritikama zakonodavaca i iz redova demokrata i republikanaca zbog velikog broja zacrnjenih dijelova u objavljenim dokumentima, iako zakon dozvoljava skrivanje informacija isključivo radi zaštite identiteta žrtava i aktivnih krivičnih istraga.

    U objavi na mreži X, nakon što je saopšteno da su otkrivena dodatna dokumenta, najviši demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma, kongresnom tijelu koje istražuje Epsteinovu aferu, optužio je Bijelu kuću da „nezakonito“ zadržava fajlove.

    „Svakog dana svjedočimo lažima, nekompetentnosti, probijenim rokovima i nezakonitim redigovanjima“, naveo je u saopštenju kongresmen Robert Garsija.

    Zakon koji je usvojio Kongres, a koji je Tramp potpisao prošlog mjeseca, propisuje da imena i informacije koje bi mogle biti neprijatne ili nanijeti „reputacionu štetu“ ne smiju biti redigovane.

    Posebno se od Ministarstva pravde traže interne komunikacije i memorandumi koji detaljno navode ko je bio predmet istrage i kakve su odluke donesene o tome da li će Epstein ili njegovi saradnici biti optuženi, da li će se protiv njih voditi istraga ili će se od nje odustati.

    Među dokumentima se nalaze i mejlovi za koje se čini da su razmjenjivani između pripadnika FBI 2019. godine, a u kojima se pominje 10 mogućih „saučesnika“ Jeffreyja Epsteina.

    U mejlovima se navodi da je šest osoba iz te grupe dobilo sudske pozive, i to tri na Floridi, jedna u Bostonu, jedna u Njujorku i jedna u saveznoj državi Konektikat.

    Mogući saučesnici u Epsteinovim zločinima predstavljaju ključno pitanje za njegove žrtve, ali i za više zakonodavaca koji zahtijevaju veću transparentnost Ministarstva pravde.

    Prethodna objavljivanja Epsteinovih dokumenata uključivala su i otkrića koja su imala odjeka s obje strane Atlantika.

    Uspon i pad političkog operativca Laburističke stranke

    Peter Mandelson smijenjen je s funkcije britanskog ambasadora u SAD nakon što su u javnost izašli detalji o njegovom prijateljstvu s osuđenim pedofilom, kao i podatak da je Epstinu poručio: „Izuzetno te cijenim“, dan prije nego što je Epstein u junu 2008. započeo izdržavanje kazne zbog podvođenja maloljetnice.

    Lord Mandelson je u pismu zaposlenima naveo da „duboko žali“ zbog okolnosti svog odlaska iz britanske ambasade u Vašingtonu. Rekao je da mu je ambasadorska funkcija bila „privilegija života“, te dodao da se i dalje „izuzetno loše osjeća zbog svoje povezanosti s Epsteinom prije dvadeset godina i zbog patnje njegovih žrtava“.

    U oktobru je Andrew Mountbatten-Windsor izgubio titulu princa i dobio nalog da napusti svoju rezidenciju Royal Lodge u Vindzoru, nakon dugotrajnog preispitivanja njegovih veza s Epsteinom.

    U najnovijem paketu dokumenata objavljenom u utorak nalazi se i mejl iz 2001. godine, koji je osoba označena kao „A“ iz „Balmorala“ poslala Epsteinovoj saučesnici i bliskoj saradnici Ghislaine Maxwell – koja je 2022. godine osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine maloljetnicima i drugih krivičnih djela – a u kojem se pita: „Jesi li mi našla neke nove neprikladne prijatelje?“

    BBC je kontaktirao tim princa Andrewa radi komentara. On je više puta negirao bilo kakvu krivicu i naveo da nije „vidio, svjedočio niti sumnjao u bilo kakvo ponašanje koje je kasnije dovelo do Epsteinovog hapšenja i osude“.

  • Šta znači raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji

    Šta znači raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji

    Evropski bezbjednosni prostor ulazi u fazu nove, osjetljive ravnoteže, u kojoj se Bjelorusija sve otvorenije pozicionira kao tačka sudara interesa Rusije i NATO-a.

     

    Prema analizi zapadnog vojnog časopisa Military Watch Magazine, raspoređivanje balističkih raketa srednjeg dometa “Orešnik” na teritoriji Bjelorusije ima jasnu ulogu protivteže rastućem vojnom prisustvu Sjevernoatlantske alijanse u neposrednom okruženju te zemlje.

    Kako navodi autor analize, Minsk sa sve većom zabrinutošću prati dinamiku jačanja NATO kontingenata u susjednim državama. Posebno se ističe formiranje 45. oklopne brigade Bundesver u Litvaniji, koja bi prioritetno trebalo da bude opremljena najsavremenijom tehnikom, uključujući tenkove “Leopard 2A8”.

    Paralelno s tim, Poljska intenzivno sprovodi program modernizacije svojih oružanih snaga, nabavljajući južnokorejske tenkove K2, savremene samohodne haubice i raketne sisteme “Čunmu”.

    Uporedo sa ovim procesima, Bjelorusija takođe ulaže u obnovu i jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta, ali znatno sporijim tempom u odnosu na susjedne članice NATO. Upravo u tom disbalansu, kako ocjenjuje Military Watch Magazine, leži razlog za oslanjanje na ruske strateške kapacitete.

    Raspoređivanje sistema “Orešnik” predstavlja, prema ovoj analizi, ključni element kojim se nadoknađuje kvantitativna i tehnološka prednost NATO snaga duž bjeloruske granice.

    Orešnik protivteža NATO-u

    “Orešnik predstavlja protivtežu snagama NATO-a na bjeloruskoj granici, prije svega zahvaljujući svom znatno većem dometu i sposobnosti da djeluje kao faktor odvraćanja”, navodi se u tekstu.

    Dodaje se da takvi sistemi značajno mijenjaju bezbjednosnu računicu u regionu istočne Evrope.

    Podsjeća se i na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je početkom decembra saopštio da će raketa “Orešnik” biti stavljena na borbeno dežurstvo do kraja 2025. godine.

    Ta najava, u kontekstu ubrzanog naoružavanja u istočnom krilu NATO-a, dodatno je podgrijala rasprave o novoj etapi strateškog nadmetanja i sve krhkijoj stabilnosti evropske bezbjednosne arhitekture.