VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fizički obračun u banjalučkoj kladionici: Jedna osoba zavrišla u UKC-u

    Fizički obračun u banjalučkoj kladionici: Jedna osoba zavrišla u UKC-u

    D.P. iz Čelinca uhapšen je juče u Banjaluci nakon tuče u jednoj banjalučkoj kladionici, nakon koje je jedna osoba završila na UKC-u Republike Srpske.

    D.P. se sumnjiči da je oko 20,40 časova u sportskoj kladionici u Banjaluci nakon verbalne rasprave fizički napao muškarca, nanijevši mu tjelesne povrede, piše ATV.

    Povrijeđenom muškarcu ukazana je ljekarska pomoć na Univerzitetsko – kliničkom centru Republike Srpske.

    “Ispitivanjem na prisustvo alkohola kod lica D.P. utvrđeno je prisustvo od 2,83 promila alkohola u organizmu”, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    O svemu navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Šta Ustavni sud BiH može odlučiti u slučaju “Dodik”

    Šta Ustavni sud BiH može odlučiti u slučaju “Dodik”

    Dugoočekivana sjednica Ustavnog suda BiH, čiji će epilog u velikoj mjeri odrediti kako političku sudbinu Milorada Dodika tako i ustavnog poretka ove zemlje, zakazana je za 4. novembar.

    Sud će, naime, tada na desetoj vanrednoj plenarnoj sjednici odlučivati o meritumu po apelaciji koju je podnio Dodikov pravni tim još u avgustu.

     

     

    Sud BiH je, prvostepenom presudom, Dodika, u svojstvu predsjednika Srpske, proglasilo krivim jer nije sproveo odluke Kristijana Šmita iz fotelje visokog predstavnika s obzirom na činjenicu da ga republički organi ne priznaju jer na tu poziciju nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.

    Tu presudu kojom mu je, gledano s druge strane, zbog poštivanja odredaba Ustava Srpske izrečena godina zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Srpske potvrdilo je i Apelaciono odjeljenje Suda BiH nakon čega je reagovao Dodikov pravni tim.

    Od Ustavnog suda BiH su zatražili privremenu mjera zabrane izvršenja, odnosno „zamrzavanje“ presude do njihove konačne odluke.

    Odluka Ustavnog suda biće konačna. Moguće su, prema riječima stručnjaka, dvije opcije, piše “Glas Srpske“.

    Ukoliko Ustavni sud BiH, koji radi u krnjem sastavu jer u svom sastavu nema dvojice sudija sa teritorije Republike Srpske, odbije Dodikovu apelaciju, presuda Suda BiH u punom obimu ostaje na snazi.

    S druge strane, usvajanje apelacije bi vodilo i u pravcu ukidanje presude Suda BiH i potencijalno vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje.

    U radu plenarne sjednice učestvuju sve sudije, uključujući i troje stranaca zbog kojih Srpska i odbija da imenuje svojih dvoje sudija, tražeći usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH i da njih troje zamijene domaći stručnjaci.

    Pojedini stručnjaci za ustavno pravo od početka navode da je i iz ranijih odluka jasno da ne može zakon sa nivoa BiH derogirati Ustav entiteta i da je to zapravo i ključna stvar u ovom procesu.

    Ističu i da je žalba, s obzirom na republički stav o samom sudu, morala da bude upućena na tu adresu kako bi kasnije, u zavisnosti od okolnosti, mogla biti poslata na odlučivanje i u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

    Po osnovu pravosnažnosti presude Suda uslijedila je i odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika Srpske, a potom je usvojen akt kojim su prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar.

    Sve bi to moglo da dobije drugačije epiloge u zavisnosti od odluke sudije u Sarajevu u vezi sa apelacijom pravnog tima Milorada Dodika.

  • Debevec i Mehmedagić odbili da se izjasne o krivici

    Debevec i Mehmedagić odbili da se izjasne o krivici

    Suspendovani predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor OBA Osman Mehmedagić Osmica danas su u Sudu BiH odbili da se izjasne o krivici po optužnici Tužilaštva BiH koja ih tereti za više krivičnih djela, uključujući uništavanje sudskih akata i nezakonito prisluškivanje.

    Advokati optuženih naveli su da su to učinili iz procesnih razloga, jer Sud BiH još nije donio odluku o nadležnosti i prenosu postupka.

     

     

    Nakon što su odbili da se izjasne, sudija Dalida Burzić, koja vodi predmet, po službenoj dužnosti konstatovala je da se optuženi izjašnjavaju da nisu krivi, prenose federalni mediji.

    Osim Debeveca i Mehmedagića, u predmetu poznatom kao “prisluškivanje” optužen je i Milisav Pijuk, zaposleni u Sudu BiH.

    Nakon ročišta o izjašnjenju o krivici, Sud BiH će odlučiti koji će sud biti nadležan za vođenje postupka.U optužnici je navedno da su Debevec i Mehmedagić stavili pod telekomunikacioni nadzor telefonske brojeve dežurnih sudija Suda BiH i istražilaca Tužilaštva BiH, čime su nezakonito pribavljali informacije iz istraga koje su se protiv njih vodile.

    Tužilaštvo tvrdi da je Debevec naložio službenici Suda da tajne akte iznese i uništi. Prema dokazima, ona je dokumente odnijela u Debevčevu vikendicu i spalila ih u roštilju.

    Riječ je o 51 aktu, od kojih se 29 odnosi na prisluškivanja iz 2022. godine. Nijedan od tih dokumenata, navodi optužnica, nije bio evidentiran u knjigu tajnih podataka.

    Tužilaštvo smatra da su optuženi zloupotrijebili položaje kako bi sebi pribavili korist u vidu informacija iz istraga, te da su time ugrozili rad institucija i povjerljivost pravosudnog sistema BiH.

  • Špirić: SDA više brine status OHR-a od budućnosti BiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić smatra da je nevjerovatno da 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma čelnike SDA najviše brine status OHR-a u budućnosti, pa su se obratili Savjetu bezbjednosti UN.

    – Poražavajuća je činjenica da tri decenije nakon rata najveća bošnjačka stranka brine o Kancelariji visokog predstavnika i osobi koja se tim poslom bavi, nego o BiH i njenom funkcionisanje u budućnosti – izjavio je Špirić.

    On je ocijenio da je očigledno da se sve bošnjačke vizije i politički rad i dalje svodi na pomoć OHR-a, a ne na dogovor sa političkim partnerima i narodima sa kojim žive u BiH.

    Prema njegovim riječima, suverenitet BiH podrazumijeva i suvereno odlučivanje, ali izgleda da se iz SDA više zalažu za kolonijalni status BiH.

    Špirić je ukazao da su bivši bošnjački članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Šefik DŽaferović svojim pismom upućenim UN gdje brinu o statusu OHR-a pokazali da je političko Sarajevo nezainteresovano za bilo koju vrstu unutrašnjeg dogovora i preuzimanja odgovornosti za budućnost BiH.

    – Obeshrabruje bezidejnost i nedostatak volje političkog Sarajeva da se o BiH odlučuje u BiH. Za razliku od izvještaja Vlade Republike Srpske gdje se navode problemi sa kojima se suočava BiH kao posljedicu djelovanja OHR-a, čelnici SDA vape za nastavkom takvih aktivnosti što samo može dalje produbiti krizu u BiH – istakao je Špirić.

    Izetbegović i DŽaferović /SDA/ uputili su juče pismo članicama Savjeta bezbjednosti UN povodom predstojeće rasprave o situaciji u BiH, u kojem su istakli zabrinutost zbog sve učestalijih najava da će se u okviru rasprave pokušati otvoriti i pitanje budućnosti OHR-a i njegovih ovlaštenja.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je ovo pismo nastavkom borbe političkog Sarajeva za Kristijana Šmita.

  • Lift usmrtio muškarca u tržnom centru

    Lift usmrtio muškarca u tržnom centru

    Muškarac je nastradao u Tuzli nakon što ga je jutros, 29. oktobra, prignječio lift.

    Tragedija se desila u jednoj od prodavnica u robnoj kući “Tuzlanka” jutros oko 8.45.

    Kako je saopšteno iz Kantonalnog Tužilaštva TK, jedna osoba stradala je u nesreći u teretnom liftu (platforma za prevoz tereta).

    “U toku je uviđaj koji obavlja dežurni tužilac u saradnji sa istražiteljima OKP PU Tuzla kako bi se utvrdile okolnosti koje su dovele do nesreće. Više informacija ćemo saopćiti nakon obavljanja uviđaja i potrebnih istražnih radnji”, rečeno je iz Tužilaštva.

    Mediji su nezvanično prenijeli da su nesrećnog muškarca navodno prignječila vrata lifta i da su na terenu su vozila Hitne pomoći i policija.

  • Elektroprivredu BiH ove godine očekuje gubitak od 61,2 miliona maraka

    Elektroprivredu BiH ove godine očekuje gubitak od 61,2 miliona maraka

    Elektroprivreda BiH ove godine, prema posljednjim analizama, očekuje gubitak iz poslovanja od čak 61,2 miliona maraka.
    Elektroprivreda BiH (foto: imaginoso.com) –
    Elektroprivreda BiH (foto: imaginoso.com)
    Ovo predstavlja potpuni preokret u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu, kojim je bila predviđena dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, piše portal BiznisInfo.ba, prenosi N1.

    Nova procjena donesena je na osnovu loših rezultata u prvom dijelu godine i negativnih očekivanja za ostatak perioda.

    Glavni razlog, dramatičan pad proizvodnje struje.

    Ono što je najviše zabrinjavajuće i što je ključni razlog finansijskog minusa jeste ogromno smanjenje proizvodnje električne energije.

    Prema rebalansu plana:

    Planirana proizvodnja za 2025. bila je: 6.261 gigavat časova.

    Nova, očekivana proizvodnja je samo 4.989 gigavat časova.

    To je pad proizvodnje od čak 1.272 gigavat časova, od čega se većina (1.072 gigavat časova) odnosi na pad u termoelektranama, a 200 gigavat časova na pad u hidroelektranama.

    Manjak uglja i skupa kupovina struje doveli do minusa.

    Prema novim procjenama koje prenosi BiznisInfo.ba, do drastičnog pada plana došlo je zbog nekoliko faktora:

    – Manje uglja: Očekuje se smanjenje ukupnih ugovorenih isporuka uglja za termoelektrane za oko 700 hiljada tona.

    – Povećana kupovina struje: Zbog ispada termo blokova i manjka resursa, EPBiH mora kupovati znatno više struje na tržištu nego što je planirano (čak 765 gigavat časova), što je dodatno povećalo operativne rashode za skoro 62 miliona KM.

    – Povećana potrošnja: Istovremeno je zabilježena i povećana ukupna potrošnja kupaca koje snabdijeva EPBiH.

  • Željeznice RS: Automobil podletio pod lokomotivu

    Željeznice RS: Automobil podletio pod lokomotivu

    Putnički automobil podletio je pod lokomotivu „Željeznica Republike Srpske“ na osiguranom pružnom prelazu u modričkom naselju Vranjak, ali, srećom, povrijeđenih nije bilo.

    „Na lice mjesta po prijavi vanrednog događaja, pored službe Hitne pomoći, izašli su i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i Komisija za vanredne događaje Željeznica Republike Srpske. Uviđaj je u toku“, saopštili su iz Željeznica Republike Srpske.

    Dodaju da je putni prelaz na kome se dogodio vanredni događaj osiguran svjetlosno-zvučnom signalizacijom i saobraćajnim znacima na putu.

    „Željeznice Republike Srpske ponovo apeluju na sve učesnike u saobraćaju da vožnju prilagode uslovima puta i vremena, da se obavezno zaustave ispred putnog prelaza poštujući saobraćajnu signalizaciju, jer će se samo na taj način izbjeći i smanjiti nezgode i udesi koji mogu imati tragične posljedice“, naveli su iz ovog preduzeća.

  • Evropske akcije pale dok se na svjetskim tržištima čeka odluka FED-a o stopama

    Evropske akcije pale dok se na svjetskim tržištima čeka odluka FED-a o stopama

    Akcije na evropskim berzama su današnje trgovanje završile u padu, prije svega zbog toga što se na tržištima širom svijeta iščekuju odluku američke centralne banke Federalne rezerve (FED) o kamatnim stopama.

    Panevropski STOXX 600 je pao za 0,2 odsto, indeks Frankfurtske berze DAX za 0,1 odsto, francuski CAC 40 za 0,3 odsto, dok je londonski FTSE 100 porastao za oko 0,4 odsto, prenio je Si-En-Bi-Si.

    Posmatrajući pojedinačne kompanije, akcije proizvođača medicinskih uređaja Filips pale su za šest odsto nakon što je Američka agencija za hranu i lekove izdala upozorenje toj holandskoj firmi u vezi sa standardima u tri njena proizvodna pogona, prenosi Tanjug.

    Akcije kompanije Novartis pale su za 4,1 odsto do kraja sesije, nakon što je objavio svoju zaradu za tri mjeseca do septembra.

    Prodaja švajcarskog farmaceutskog giganta u trećem kvartalu porasla je za sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prihod skočio za 25 odsto međugodišnje i dostigao 3,35 milijardi evra.

    Analitičari su očekivali da će prihod iznositi 3,8 milijarde evra.

    U sektoru finansijskih usluga, akcije francuske banke BNP Paribas pale su za 3,5 odsto nakon što je objavila profit prije oporezivanja od 4,28 milijardi evra, što je premašilo 3,44 milijarde evra, koliko je procijenila agencija LSEG.

    Prihodi banke za taj period dostigli su skoro 12,6 milijardi evra, što je nešto manje od 12,8 milijardi evra, koje su prognozirali analitičari.

  • Republika Srpska bi do 2050. godine mogla da izgubi još 250.000 – 300.000 ljudi

    Republika Srpska bi do 2050. godine mogla da izgubi još 250.000 – 300.000 ljudi

    Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj.

    Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je od 1991. godine do kraja 2024. izgubila više od trećine svog stanovništva, što je pad koji je najdrastičniji među svim evropskim zemljama. Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj, a trenutne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne niti adekvatne da bi preokrenule ove trendove.

    Iz razgovora sa demografskim stručnjacima iz Republike Srpske i FBIH, profesorom demografije i demografskim ekspertom Stevom Pašalićem i analitičorem demografskih kretanja Adnanom Fehratbegovićem, jasno je da je demografska situacija alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ukoliko se postojeći trendovi nastave.

    Demografski vrhunac

    Uoči rata, BiH je brojala 4.377.033 stanovnika, dostigavši svoj demografski vrhunac. Nešto više od dvije decenije kasnije, popis iz 2013. pokazao je da u zemlji živi 3.531.159 ljudi, dok procjene za 2024. godinu govore o svega 2.865.656 stanovnika. To je smanjenje od gotovo 35 posto u odnosu na prijeratni period.

    Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno prognozirati broj stanovnika, jer u BiH od 2013. godine nije proveden novi popis. Zbog toga napominju da su svi aktuelni podaci o broju stanovnika samo procjene, a ne zvanične brojke.

    Do tih procjena, prema Pašaliću, dolazi se uz pomoć metodološki utemeljene demografske računice poznate kao “jednačina ravnoteže”, koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije stanovništva.

    Tako je broj stanovnika u Federaciji BiH pao na 1.802.376 u 2024. u odnosu na 1991. kada je bilo 2.731.019, dok se u Distriktu Brčko u istom vremenskom periodu smanjio sa 87.627 na 68.173 stanovnika.

    Broj stanovnika, kako kaže demografski analitičar Adnan Fehratbegović, može se indirektno procijeniti i na osnovu “vitalne statistike”, odnosno broja novorođenih koji je poznat, te uzimajući u obzir broj stanovnika/broj novorođenih u zemljama u regionu, koje imaju slične društvene i ekonomske uslove.

    U razgovoru za Fenu ističe da je, od ukupnog broja stanovnika važnija starosna struktura stanovništva, koja je bitna za projekcije, ali i za ukupna kretanja, između ostalog, u oblasti radne snage, broja učenika i studenata i penzionera.

    “Prema popisu stanovništva iz 1991. godine prosječna starost stanovništva BiH bila je 30 godina, dok je prema popisu iz 2013. u Federaciji BiH prosječna starost iznosila 39, a u Republici Srpskoj oko 40 godina. Imajući u vidu ogroman negativni migracijski saldo od više od 300.000 ljudi u zadnjih deset godina, možemo reći da je prosječna starost u BiH sada oko 43 godine”, navodi Fehratbegović.

    Kada je riječ o projekcijama broja stanovnika i starosne strukture stanovništva, demografska slika u FBiH prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za period 2019. – 2070., kako ističe analitičar, djeluje prilično sumorno.

    “Do 2050. godine u Federaciji BiH od procijenjenih 1.522.418 stanovnika, čak 37 posto moglo bi činiti osobe starije od 65 godina. Istovremeno, udio radno sposobne populacije od 15 do 64 godina mogao bi pasti sa oko 1.530.000 stanovnika, koliko je bilo u 2019. godini, na samo 797.000 stanovnika u 2050., odnosno sa 70 na svega 52 posto”, objašnjava Fehratbegović.

    Prosječna starost

    Dodaje da je situacija slična sa Republikom Srpskom, pa čak i teža, zbog veće prosječne starosti stanovništva.

    Fehratbegović upozorava da će ubrzano starenje stanovništva, u kombinaciji s depopulacijom, predstavljati ogroman izazov za BiH.

    “Takvi trendovi ozbiljno će ugroziti funkcionisanje države, od penzionih fondova, preko nedostatka radne snage do ogromnog pritiska na finansiranje zdravstvenih i obrazovnih sistema te izgradnje infrastrukture”, ističe.

    Dok bi se, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj radno sposobnih građana koji svojim doprinosima održavaju penzione fondove i finansiraju ključne javne sisteme mogao prepoloviti, populacija starija od 65 godina će porasti sa 335.000, koliko je bilo 2019. godine, na 564.000 u 2050.

    “Možemo slobodno reći da je demografski problem najteži i najozbiljniji izazov s kojim se BiH suočava u svojoj novijoj istoriji”, naglašava demografski stručnjak.

    Kada je riječ o politikama i mjerama koje bi trebalo da odgovore na sve navedene izazove, Fehratbegović otvoreno priznaje da stanje nije ohrabrujuće.

    “Nažalost, ni izbliza nisam zadovoljan onim što se trenutno radi. Osnovni problem je što je su konsultacije sa stručnjacima izostale”, ističe.

    Kao primjer navodi naučnu konferenciju organizovanu 2023. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, na kojoj, kaže, nije prisustvovao niko iz izvršne vlasti.

    “Sve ili bar većina takozvanih mjera koje se donose su zapravo ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez adekvatnog stručnog i naučnog utemeljenja”, smatra Fehratbegović.

    Stoga ističe da je hitno potrebno uključiti stručnu javnost u kreiranje demografske i razvojne politike.

    “Pomenuta naučna konferencija nudila je upravo to, najveći stručnjaci i naučnici iz zemlje i regiona su adresa na koju se treba obratiti”, kaže on.

    Stabilizacija prilika

    Takođe, naglašava da je neophodno učiniti sve da bi mladi ljudi željeli da ostanu u BiH i grade svoju budućnost.

    “To podrazumijeva stabilizaciju političkih prilika, reformu obrazovanja i zdravstvenog sistema te kreiranje uslova za dolazak stranih investicija, što bi poboljšalo poslovne prilike i povećalo broj radnih mjesta. Takođe, važna je i izgradnja infrastrukture, jer strani investitori ne žele da posluju u zemlji gdje transport roba i usluga traje čitavu vječnost. Osim toga, neophodna je i depolitizacija javnog sektora, odnosno odmicanje političkih partija od upravljanja javnim preduzećima”, zaključuje Fehratbegović.

    Zabrinjavajuća demografska slika prisutna je i u Republici Srpskoj.

    U razgovoru za Fenu, profesor demografije i demografski ekspert Stevo Pašalić procjenjuje da je Republika Srpska od 1991. godine pa do 2024. izgubila čak 36 posto stanovništva, odnosno da je sa 1.558.387, broj stanovnika pao na 995.107.

    Napominje da zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpskr govore o 1.110.496 stanovnika, ali da zvanična statistika ne uključuje spoljnu migraciju, koja se u BiH, kao ni u zemljama regiona, ne evidentira sistematski.

    Kada je riječ o dugoročnim demografskim projekcijama, profesor Pašalić ističe da je potreban oprez jer su predviđanja u ovoj oblasti često nezahvalna zbog određenih cikličnih kretanja stanovništva te su stoga su moguće određene promjene.

    Ukoliko bi se, ipak, trenutni trendovi nastavili bez većih odstupanja, uz negativan prirodni priraštaj i stalni odlazak stanovništva, ocjenjuje da je realno očekivati da bi Republika Srpska do 2050. godine mogla da izgubi još 250.000 – 300.000 ljudi.

    “To znači da bi Republika Srpska do sredine vijeka mogla imati nešto više od 600.000 stanovnika”, navodi Pašalić i dodaje da ipak ovakve projekcije treba uzimati s rezervom.

    Komentarišući negativni prirodni priraštaj, ističe da je on u Republici Srpskoj od 2002. godine u kontinuitetu negativan, uz određene oscilacije. Nakon popisa 2013. godine Srpska je zbog negativnog prirodnog priraštaja izgubio 64.995 stanovnika.

    “Sasvim je izvjesno da će se taj trend i nastaviti”, upozorava Pašalić.

    Govoreći o natalitetu i promjenama u reproduktivnim navikama žena u Republici Srpskoj, profesor demografije ukazuje na zabrinjavajuće podatke.

    Sada su “srednje godine rađanja” u Srpskoj 33,8 godina, što je daleko iznad srednjih godina rađanja 1990-tih, kada je ta granica bila oko 27 godina. Osim toga, tokom posljednjih 30 godina, broj djece po ženi smanjen je na oko 0,5”, ističe Pašalić.

    Da bi Republika Srpska imala uslove za prostu reprodukciju, godišnji broj novorođene djece trebalo bi da bude blizu 20.000, što je, kako kaže, u postojećim demografskim uslovima nedostižno.

    Demografski ekspert takođe naglašava da jedna četvrtina žena u Srpskoj starosti 35 godina nema djecu, te da se uglavnom radi o ženama koje žive u urbanim sredinama i koje imaju više ili visoko obrazovanje.

    “Odloženo rađanje, kasni brakovi i sve duže čekanje sa zasnivanjem porodice predstavljaju važne uzroke niskog fertiliteta sa kojim se danas suočava Srpska”, kaže Pašalić.

    On upozorava i na dodatne probleme.

    “U jednoj generaciji žena od 30-35 godina, one još uvijek nemaju djecu, iako se još nalaze u plodnom periodu. Međutim, tu se može pretpostaviti da je već prisutno smanjenje fiziološke plodnosti, sekundarni infertilitet, veća psihološka cijena braka i rađanje djece u starijim godinama, što znači da više neće moći da imaju željeni broj djece. Odlaganje rađanja za kasnije životno doba nosi i brojne rizike za nepovoljan tok i ishod trudnoće”, pojašnjava.

    Statistika kao potvrda

    Statistika dodatno potvrđuje trend odlaganja roditeljstva u Republici Srpskoj.

    “Više od 80 posto žena starosti 20-24 godine nema djecu, iako su upravo tada najplodnije, čak njih 93 posto. U dobi od 25-29 bez djece je oko dvije trećine žena, a bez potomstva ostaje i oko trećina žena starosti 30-34 godine”, kaže Pašalić.

    Navodi da se slična situacija bilježi i na nivou cijele BiH. Godine 1990. rođeno je 67.000 djece, dok sada taj broj iznosi oko 25.000.

    Pašalić takođe ističe da migracije donose najveće demografske gubitke u cijeloj BiH, pa tako i u Republici Srpskoj.

    “Republiku Srpsku je u posljednjih desetak godina napustilo 110.240 ljudi. BiH je istorijski emigraciona zemlja i odlazak ljudi će se nastaviti sve dok razvijenost naših prostora ne bude približna, na primjer, zemljama EU. Evidentno je da će se proces iseljavanja nastaviti, možda različitim intenzitetom, zavisno od naših ekonomskih i drugih kretanja”, ističe.

    Sagovornik Fene napominje da u rješavanju demografskih problema nema jednostavnih ni brzih rješenja te da trenutne mjere koje se provode nisu dovoljno sistemske niti dugoročno održive.

    “Ne postoje mjere populacione politike koje donose čarobna rješenja. Mjere koje danas imamo uglavnom sadrže elemente socijalne politike, što znači da još uvijek nemamo jasno definisanu populacionu politiku. U zemljama u svijetu najveći efekti te politike donose najviše do deset posto. Naslabije rezultate daju novčana davanja, koja kod nas trenutno prednjače među pronatalitetnim mjerama”, ističe Pašalić.

    Dodaje da se ovaj problem više ne može rješavati samo demografskim, već i širim “nedemografskim” mjerama, prije svega ekonomskim.

    Takođe navodi i primjer koji pokazuje koliko je teško postići vidljive ekonomske efekte kroz povećanje nataliteta.

    “Kada bi se broj rođene djece u jednoj godini povećao za 10 posto, to bi moglo da utiče na rast BDP-a za oko 0,69 posto. Međutim, do takvog rezultata je teško doći. U Republici Srpskoj, to bi to značilo da broj rođenih treba da porsste sa sadašnjih 9.227 na nešto više od 10.000 beba te da da tako povećamo BDP za 0,69 posto u narednoj godini, što je zahtjevan cilj”, objašnjava Pašalić.

    On upozorava da, iako postoje brojni strateški dokumenti koji se bave demografskim pitanjima, njihova primjena u praksi gotovo ne postoji.

    “Imamo brojne strategije, ali one su uglavnom “mrtvo slovo na papiru”. Slična je situacija u cijeloj BiH, na to smo ukazali još prije godinu dana u Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Čak i kada te strategije obuhvataju demografska pitanja, to je najčešće vrlo šturo i neprecizno definisano”, kaže Pašalić.

    Naglašava da je stanovništvo ključni pokretač razvoja i da se najefikasnije demografske mjere zapravo zasnivaju na ekonomskom rastu.

    “Najbolje mjere su razvoj ekonomije i zapošljavanje, posebno mladih i bračnih parova, uz cilj da svaki posao bude siguran i dobro plaćen. Ogroman značaj imaju i obrazovanje i kvalitet radne snage, jer obrazovana populacija donosi veću produktivnost i kvalitet. Kvantitet bar djelimično možemo nadoknaditi kvalitetom”, zaključuje Pašalić i dodaje da je “ljudski kapital ključan za razvoj i opstanak svakog društva”.

    Demografski problemi nisu jedinstveni samo za Bosnu i Hercegovinu. Slične trendove bilježe i zemlje regiona, Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija već godinama se suočavaju s padom nataliteta, iseljavanjem mladih i ubrzanim starenjem stanovništva.

    Kako poručuju sagovornici Fene, rješenje ne leži samo u novčanim davanjima, već u stvaranju društva u kojem mladi žele ostati, zasnivati porodice i graditi budućnost. To znači stabilnost, sigurnost, zapošljavanje, efikasne institucije i, iznad svega, dugoročnu strategiju.

  • Kombi sletio sa auto-puta Novi Sad-Beograd: Dječak poginuo, sedam povrijeđenih

    Kombi sletio sa auto-puta Novi Sad-Beograd: Dječak poginuo, sedam povrijeđenih

    Jedno dijete je poginulo, a još osam osoba, među kojima sedmoro djece, povrijeđeno je u teškom udesu koji se dogodio protekle noći na auto-putu Novi Sad-Beograd.

    Do nesreće je došlo u blizini naplatne rampe, a prema izvještajima medija u Srbiji, ljekari Hitne pomoći su na licu mjesta samo mogli da konstatuju smrt jednog dječaka rođenog 2009. godine.

    Sedmoro dječaka, rođeni između 2009. i 2012. godine, prebačeno je u Dečiju bolnicu u Novom Sadu.

    Vozač kombija (43), koji je takođe povrijeđen, prebačen je u Urgentni centar Kliničkog centra Vojvodine.

    Do nesreće je došlo u 3.32 časa kada je, kako navodi portal 021.rs, kombi koji je prevozio djecu sletio sa puta, probio ogradu i upao u kanal.

    Policija je obavila uviđaj.