Autor: INFO

  • Karan: Po ko zna koji put kada je najteže pobijedio je srpski narod

    Karan: Po ko zna koji put kada je najteže pobijedio je srpski narod

    Siniša Karan kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima zahvalio se građanima Republike Srpske koji su mu pružili povjerenje.

    Karan se zahvalio predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i politikama koje on vodi već 30 godina.

    – Srpski narod sve može podnijeti. Dali smo sada odgovor, da ne damo da uzrupator bira za nas. Mir i stabilnost je prioritet srpskog naroda – kaže Karan.

    Karan je dodao da je narod Srpske institucijama Republike dao veliku moć.

    – Srpska nije nikome prijetnja – kaže Karan.

    Podsjećamo, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan pobijedio.

  • Dodik: Pobijedio Siniša Karan

    Dodik: Pobijedio Siniša Karan

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan pobijedio.

    – Ovi izbori su rađeni u nepovoljnim okolnostima – kaže Dodik, ističući kako ove izbore nije htio narod.

     

    Ova pobjeda je, kako Dodik dodaje za SNSD velika.

    – Ovaj izborni rezultat je pobjeda Srpske – kaže on, dodajući da je ona od nesumnjivog značaja.

    Dodik je čestitao Karanu na ubjedljivoj pobjedi i istakao da je ova pobjeda neupitna.

    – Pobijedio je sa skoro 10.000 glasova. Pobjeda je ostvarena u usovima kada ste morali objašnjavati tuđe poteze a ne svoje. ovaj rezultat je pokazao da vlast u rs ima podršku ovog naroda i ona je od neumljivog značaja – kaže Dodik.

  • Procurio evropski plan za okončanje rata u Ukrajini, ima 24 tačke

    Procurio evropski plan za okončanje rata u Ukrajini, ima 24 tačke

    Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu. Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.

    Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga, prenosi Index.hr.

    Evropski plan ima 24 tačke:

    1. Kraj rata i dogovori kojima se osigurava da se rat ne ponavlja, kako bi se uspostavila trajna osnova za trajan mir i bezbjednost.
    2. Obje strane u sukobu obavezuju se na potpuno bezuslovno primirje u vazduhu, na kopnu i na moru.
    3. Obje strane odmah započinju pregovore o tehničkom sprovođenju praćenja prekida vatre uz učešće SAD-a i evropskih zemalja.
    4. Uvodi se međunarodno praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD-a od strane partnera Ukrajine. Praćenje će biti pretežno daljinsko korišćenjem satelita, dronova i drugih tehnoloških alata, uz fleksibilnu kopnenu komponentu za istragu navodnih kršenja.
    5. Stvoriće se mehanizam putem kojeg strane mogu podnositi izvještaje o kršenjima prekida vatre, istraživati kršenja i raspravljati o korektivnim mjerama.
    6. Rusija bezuslovno vraća svu deportovanu i ilegalno raseljenu ukrajinsku djecu. Proces će podržati međunarodni partneri.
    7. Strane u sukobu razmjenjuju sve ratne zarobljenike (princip „svi za sve“). Rusija oslobađa sve civilne pritvorenike.
    8. Nakon osiguravanja održivosti primirja, strane u sukobu preduzimaju mjere za humanitarnu pomoć, uključujući porodične posjete preko linije kontakta.
    9. Suverenitet Ukrajine se poštuje i potvrđuje. Ukrajina nije prisiljena da bude neutralna.
    10. Ukrajina dobija snažne pravne obavezujuće bezbjednosne garancije, uključujući i od SAD (sporazum sličan članu 5.) kako bi se spriječila buduća agresija.
    11. Nema ograničenja nametnutih Ukrajinskim odbrambenim snagama i odbrambenoj industriji, uključujući međunarodnu saradnju.
    12. Države garanti biće ad hoc grupa evropskih zemalja i voljnih neevropskih zemalja. Ukrajina je slobodna da odlučuje o prisutnosti, naoružanju i djelovanju prijateljskih snaga koje je pozvala vlada Ukrajine na svojoj teritoriji.
    13. Članstvo Ukrajine u NATO zavisi od konsenzusa unutar Saveza.
    14. Ukrajina postaje članica EU.
    15. Ukrajina je spremna ostati nenuklearna država.
    16. Teritorijalna pitanja biće raspravljena i riješena nakon potpunog i bezuslovnog primirja.
    17. Teritorijalni pregovori počinju od trenutne linije kontrole.
    18. Nakon što se dogovore teritorijalna pitanja, i Rusija i Ukrajina obavezuju se da ih neće mijenjati silom.
    19. Ukrajina ponovo preuzima kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja (uz učešće SAD-a) i branom Kahovka. Uspostaviće se mehanizam prenosa kontrole.
    20. Ukrajina uživa nesmetan prolaz rijekom Dnjeprom i kontrolu nad Kinburnskom prevlakom.
    21. Ukrajina i njeni partneri sprovode ekonomsku saradnju bez ograničenja.
    22. Ukrajina će biti u potpunosti obnovljena i finansijski obeštećena, uključujući i putem ruske suverene imovine koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini.
    23. Sankcije uvedene Rusiji od 2014. mogu biti postepeno i djelimično ublažene nakon što se postigne održivi mir, a podložne su ponovnom uvođenju u slučaju kršenja mirovnog sporazuma („snapback“).
    24. Počeće odvojeni razgovori o Evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, uključujući sve države OEBS.

    Šta je u Trampovom planu?

    Osim teritorijalnih ustupaka Ukrajine, u Trampovom planu za Ukrajinu navodi se da bi, u slučaju daljeg ruskog napredovanja, uslijedio „odlučan koordinisani vojni odgovor“. Ne navodi se kakvu bi ulogu SAD imale u toj reakciji.

    Plan ima i ekonomske elemente: dio zamrznute ruske imovine koristio bi se za obnovu Ukrajine, sankcije Rusiji bi se ukinule, SAD i Rusija dugoročno bi sarađivali u oblastima poput vještačke inteligencije i eksploatacije minerala, a Rusija bi se vratila u G8.

    Sve strane dobile bi amnestiju za postupke tokom rata, što znači da ruski zvaničnici i vojnici ne bi mogli biti krivično gonjeni za ratne zločine. Plan predviđa i da Ukrajina organizuje izbore u roku od 100 dana od sklapanja dogovora. Zelenski je u septembru istakao da želi izbore nakon što se uspostavi primirje.

  • U 19 časova zatvorena birališta

    U 19 časova zatvorena birališta

    U Republici Srpskoj u 19 časova zatvorena su birališta za prijevremene predsjedničke izbore.

    Na glasačkom listiću bilo je šest kandidata a pravo glasa imalo je milion 264 hiljade 364 birača.

    Nakon što je politički montiranim procesom Sud BiH proveo samovolju nelegitimnog Kristijana Šmita, a Centralna izborna komisija oduzela mandat od naroda legitimno izabranog predsjednika, iznuđeno je da građani Srpske izađu na prijevremene izbore i biraju novog predsjednika.

    Prijevremeni predsjednički izbori održavaju se manje od godinu dana prije opštih izbora u BiH.

  • Pronađeno dvoje nestale djece u Banjaluci, policija digla helikoptere

    Pronađeno dvoje nestale djece u Banjaluci, policija digla helikoptere

    Policiji u Banjaluci danas, u nedjelju, 23. novembra, prijavljen je nestanak dvoje djece, koja su potom i pronađena, a u potrazi su u korišteni i helikopteri.

    Policijskoj upravi Banjaluka danas oko 16.50 prijavljeno je da se na području naselja Priječani u šumi, takođe danas oko 15 časova, izgubilo dvoje djece starosti 12 i osam godina.

    “Odmah su u potragu na lice mjesta upućeni policijski službenici Policijske uprave Banjaluka i Žandarmerije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, a angažovani su i helikopteri Uprave za vazduhoplovstvo”, rekli su iz Policijske uprave Banjaluka.

    Oko 17.50 građanin D.R. iz Banjaluke prijavio je da je u naselju Krčmarice pronašao dvoje djece koje su se izgubila, a provjerama je utvrđeno da se radi o djeci čiji je nestanak prijavljen.

    “O navedenom je obavještena Služba hitne medicinske pomoći Banjaluka, radi ukazivanja ljekarske pomoći djeci”, rekli su iz policije.

  • Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: Mijenja se mirovni plan

    Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: Mijenja se mirovni plan

    Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.

    Rubio je izjavio da su sastanci bili “najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni”, prenosi Sky News.

    Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.

    „Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni“,rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.

    Jermak je zahvalio “velikim prijateljima”, kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.

    „Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje“, rekao je on.

    Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna

    Podsjećamo, američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

    “Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

    Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurIli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

  • CIK BiH: Izlaznost do 15 časova 26 odsto

    CIK BiH: Izlaznost do 15 časova 26 odsto

    Centralna izborna komisija BiH saopštila je da je izlaznost na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj do 15 časova iznosila 26 odsto.

    Do 15 časova glasalo je 322.239 birača.

    Takođe, CIK BiH je na današnjoj hitnoj sjednici donijela odluku o odgađanju i raspisivanju izbora na biračkom mjestu 068B005 “Korićani” u osnovnoj izbornoj jedinici Kneževo s obzirom da izbore na tom biračkom mjestu nije bilo moguće održati u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH i Pravilnika o provedbi izbora u Bosni i Hercegovini.

    Odgođeni izbori će se održati u nedjelju, 30.11.2025. godine.

    Centralna izborna komisija BiH će prve preliminarne rezultate objaviti večeras do 23 časa na internet stranici.

  • Handanović: Svih naftnih derivata biće dovoljno

    Handanović: Svih naftnih derivata biće dovoljno

    Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović nakon hitnog sastanka rekla je da su prošli više scenarija, i građani ne treba da brinu jer će svih naftnih derivata biti dovoljno.

    Navela je da se nastavljaju se intenzivni diplomatski razgovori.

    – Čekamo još vijesti iz SAD kada je u pitanju NIS, očekujemo da će one stići sutra ili prekosutra – rekla je Đedović Handanović nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić održao sastanak sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost zemlje

    Istakla je da će sutra će biti održana vanredna sjednica Vlade.

  • Tramp udario na Kijev: Ukrajinci pokazali nula zahvalnosti

    Tramp udario na Kijev: Ukrajinci pokazali nula zahvalnosti

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

     

    “Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

    Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

    Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurIli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

    Fon der Lajen: Ukrajinske granice se ne mogu mijenjati silom

    Ukrajinske granice ne mogu da budu promijenjene silom, a njena vojska smanjena čime bi zemlja ostala izložena napadima, dok Evropska unija mora da ima centralnu ulogu u mirovnom sporazumu za Ukrajinu, izjavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    Njena izjava uslijedila je u trenutku dok najviši zvaničnici iz Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, kao i savjetnici za nacionalnu bezbjednost iz Francuske, Velike Britanije i Njemačke razgovaraju u Ženevi o predloženom mirovnom planu Vašingtona za okončanje rata u Ukrajini, prenio je Rojters.

    Fon der Lajen je u saopštenju navela da bilo kakav kredibilan i održiv mirovni plan treba prije svega da zaustavi ubijanje i okonča rat, a da ne posije sjeme budućeg konflikta.

    “Mi smo se dogovorili o glavnim elementima neophodnim za pravedan i trajan mir, kao i za suverenitet Ukrajine. Naglasiću tri takva elementa: kao prvo, granice ne mogu da se mijenjaju silom”, ukazala je ona, dodajući da bi drugi element bio da Ukrajini kao suverenoj zemlji ne mogu biti ograničene oružane snage, čime bi bila izložena budućem napadu, što bi istovremeno ugrozilo evropsku bezbjednost.

    Predsjednica EK je istakla da na trećem mjestu mora da bude obezbijeđeno da  EU ima centralnu ulogu u postizanju mira u Ukrajini.

    Ona je zaključila da Ukrajina mora da ima slobodu i suvereno pravo da izabere sopstvenu sudbinu, a, kako je dodala Fon der Lajen, izabrala je evropsku budućnost.

  • Vučić: Donijeli smo ključne mjere za očuvanje energetske sigurnosti Srbije

    Vučić: Donijeli smo ključne mjere za očuvanje energetske sigurnosti Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost zemlje, navodeći da su razmotreni svi aktuelni izazovi u sektoru energetike.

    Vučić je istakao da su na sastanku donijeti važni zaključci kako bi se zaštitili interesi Srbije i obezbijedilo sigurno i pouzdano snabdijevanje građana i privrede. „Nastavljamo da radimo odgovorno, ozbiljno i predano, uz puno razumijevanje složenih okolnosti u kojima se nalazi čitava Evropa“, naveo je on.

    Predsjednik je naglasio da će Srbija dosljedno sprovoditi mjere kojima se čuva energetska sigurnost i dugoročni nacionalni interesi. Dodao je da od jutros nema dobrih vijesti kada je riječ o Naftnoj industriji Srbije i najavio važan sastanak od 17.00 časova.

    Najavio je i nastavak razgovora o NIS-u, ističući da će javnost o ishodu biti obaviještena u narednih 36 do 48 sati. „Još nas neki razgovori očekuju, ali ćemo svakako u narednih 36 sati izaći u javnost, da li će to biti danas ili sutra uveče ili utorak nešto ranije, vidjećemo“, rekao je Vučić tokom razgovora sa građanima u selu Jaša Tomić kod Sečnja.

    Vučić je ponovio da će Srbija i u ovoj situaciji pronaći rješenje.