VRBAS Media

Autor: INFO

  • Netanjahu naredio snažne udare u Pojasu Gaze

    Netanjahu naredio snažne udare u Pojasu Gaze

    Premijer Izraela Benjamin Netanjahu naložio je izraelskim odbrambenim snagama da “izvrše hitne i snažne udare u Pojasu Gaze”, saopštio je njegov kabinet nakon što je sazvao sastanak o odgovoru Izraela na ponovljena kršenja primirja u Gazi.

    Odluka je donesena ubrzo nakon što su trupe izraelskih odbrambenih snaga napadnute na jugu pojasa Gaze, i usred izraelskog bijesa poslije daljih kršenja Hamasa koja uključuju vraćanje tijela talaca, prenosi Tajms of Izrael.

    Ostaci koje je Hamas sinoć predao izraelskim vlastima pripadaju Ofiru Carfatiju, čije je tijelo izraelska vojska pronašla u Pojasu Gaze u decembru 2023. godine, manje od dva mjeseca nakon njegove otmice tokom napada Hamasa.

    Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ocijenio je da je tim činom Hamas “jasno prekršio sporazum” koji ga obavezuje da vrati tijela 13 ubijenih zarobljenika koja se još uvijek nalaze u Gazi.

    Hamas: Izrael pokušava izmisliti lažne izgovore

    U izjavi datoj nešto ranije, Hamas je optužio Izrael da pokušava “izmisliti lažne izgovore u pripremi za preduzimanje novih agresivnih koraka” u Gazi.

    Hamas tvrdi da Izrael opstruiše napore u potrazi za tijelima u Pojasu Gaze.

  • Vens: U Pojasu Gaze idalje na snazi primirje

    Vens: U Pojasu Gaze idalje na snazi primirje

    rimirje u Pojasu Gaze i dalje je na snazi uprkos izraelskim napadima i neđusobnim optužbama izraelske vojske i Hamasa da je došlo do kršenja, izjavio je danas potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens.

    ”Znamo da je Hamas ili neko drugi napao izraelskog vojnika. Očekujemo da Izraelci odgovore, ali mislim da će se primirje održati uprkos tome”, rekao je Vens, prenosi Rojters.

    U napadu Izraela na Pojas Gaze dvije osobe su ubijene, a četiri ranjene, prenosi Tanjug.

    Na meti vazdušnog napada bila je jedna kuća u četvrti Sabra, unutar “žute linije” sa koje su se izraelske snage ranije povukle u okviru sporazuma o primirju.

    Hamas je prethodno demantovao odgovornost za napad na izraelske snage u južnom gradu Rafi, koji je naveo Izrael da pokrene napade u Gazi.

    Militantska palestinska grupa je, takođe, u saopštenju navela da ostaje posvećena primirju u Gazi.

    Ranije danas, izraelski mediji su objavili da je došlo do razmjene vatre između izraelskih snaga i boraca Hamasa u Rafi.

    Izraelska vojska nije odgovorila na zahtev da pruži komentar u vezi sa tim izveštajima, navodi Rojters.

  • Vučić: Molba američkim partnerima da ne uvode sekundarne sankcije

    Vučić: Molba američkim partnerima da ne uvode sekundarne sankcije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zamolio je američke partnere da, nakon sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva, ne uvode takozvane sekundarne sankcije finansijskim institucijama u Srbiji.

    “Molim američke partnere da ne uvode sekundarne sankcije za naše finansijske institucije makar do sredine decembra, pa neka nam najave sedam dana ranije, da obezbijedimo sigurnu budućnost našim bankama i drugim koje rade u našem sistemu”, rekao je Vučić je novinarima u Taškentu.

    On je ponovio da ne želi da nacionalizuje rusku imovinu, te dodao da ima obavezu prema građanima Srbije, kao neko ko ima ubjedljivo najviše legitimitet u zemlji.

    Vučić je naglasio da građanima Srbije treba obezbijediti dovoljno nafte i derivata, te dodao da će možda uspjeti da se produži rad Rafinerije do 17. ili 18. novembra, ali da to neće riješiti problem.

    On je napomenuo da se situacija oko nafte i gasa nije desila krivicom Srbije.

    Vučić je rekao da Srbija trenutrno ima najgoru hidrološku situaciju u posljednjih 36 godina, te dodao da je ne bi riješilo ni to da svaki dan pada kiša, jer je Dunav na najnižem nivou, a isto je sa Đerdapom i Drinom.

    On je dodao da će večeras zvati mađarskog premijera ili šefa diplomatije Viktora Orbana ili Petera Sijarta da vidi može li Srbija da očekuje dodatne količine nafte od mađarskog MOL-a.

    Što se tiče obilježavanja godišnjice pada nadstrešnice 1. novembra u Novom Sadu i najavljenih protestnih okupljanja, Vučić je rekao da će “vlast da organizuje pravi pijetet”, te da se zalaže da odgovaraju oni koji su zaista odgovorni za tu nesreću.

  • Afera “Spengavanje”: Policajci će češljati prepiske svog direktora i premijera?

    Afera “Spengavanje”: Policajci će češljati prepiske svog direktora i premijera?

    Federaciju BiH već danima trese nezapamćena afera nazvana “Spengavanje”, u kojoj su se, između ostalih, našli v.d. direktora Federalne uprave policije (FUP) Vahidin Munjić i premijer FBiH Nermin Nikšić, a spornim prepiskama između njih će se, po svemu sudeći, baviti policija u FBiH.

    U prepiskama, koje, kako se tvrdi, potiču iz Minjićenog telefona, a koje su objavljene u emisiji “Istraga sedmice” na Hajat TV, Nikšić navodno traži od Munjića da se “spengaju neki kriminalci”, odnosno da uhapsi “odgovorne za kriminal Autocestama FBiH”, te da se zaposle odnosno premjeste pojedinci sa jednog na drugo radno mjesto.

    U porukama se, kako postoje tvrdnje, spominju i zahtjevi za seksualne usluge u zamjenu za zapošljavanje u FUP-u.

    “Interesantno za pravosuđe”
    Iz MUP-a FBiH su naveli da je prepiska koja je iscurila iz predmeta istrage, “a koja sigurno nije došla iz Federalne uprave policije, niti federalnog MUP-a”, interesantna i za javnost, ali i za same pravosudne i policijske organe.

    “Zato ćemo vrlo rado dati svoj doprinos da zajedno sa nadležnim institucijama rasvijetlimo sve bitne okolnosti u vezi s tim”, poručili su iz MUP-a FBiH.

    Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak je naveo da na ovaj način žele poslati “jasnu poruku da je FMUP pokazao u potpunosti spremnost da se nosi sa svim sigurnosnim izazovima kojih je bilo dosta u posljednje vrijeme”.

    “Također smatramo bitnim naglasiti da nikada nismo bili izloženi bilo kakvom pritisku od strane premijera ili bilo koga drugog iz Vlade FBiH koji bi bio usmjeren na pokušaj utjecaja na istrage”, naveo je Isak.

    U spomenutoj emisiji, podsjetimo, objavljene su prepiske putem SMS poruka između, kako se tvrdi, Munjića, Nikšića, službenika FUP-a Muhameda Ohranovića koji je koordinator između kabineta premijera i v.d. direktora FUP-a, direktora Sudske policije Dženada Groše, šefice Nikšićevog kabineta Arijane Huseinović-Ajanović i drugih.

    Između ostalog, u porukama se vidi kako Nikšić putem Munjića traži, kako navodi “u skladu s mogućnostima”, zapošljavanje jednog kandidata na konkursu u Sudsku policiju, a prikazan je i papirić koji je Nikšić poslao s podacima tog kandidata.

    Saslušan prvi čovjek FUP-a
    Predsjednik Nezavisnog odbora Parlamenta FBiH Amar Hadžiomerović izjavio je da je Munjić saslušan pred ovim tijelom, te da je od njega zatraženo očitovanje o navodima iz medija.

    “Tražili smo očitovanje direktora i on je iznio određene činjenice za koje ni mi nismo znali. Nisu još objavljene u javnosti. Nezavisni odbor je zadužen za iniciranje i sprovođenje disciplinskih postupaka, ali prije toga moramo pribaviti relevantna saznanja i donijeti odluke o daljem radu”, rekao je Hadžiomerović.

    Munjić se, takođe, oglasio prije nekoliko dana, te izjavio da je 22. aprila 2024. godine dobrovoljno Tužilaštvu BiH predao pristupne šifre svojih mobilnog telefona.

    “Nažalost, pokazalo se da su te sumnje bile opravdane. Od samog početka tvrdio sam – što je dokumentovano u zapisnicima i službenoj korespondenciji mojih advokata sa Sudom BiH i Tužilaštvom BiH – da su moji mobilni uređaji privremeno oduzeti s ciljem da se njihovi sadržaji ustupe licima bliskim određenim političko-obavještajnim krugovima i osobama koje se u javnosti predstavljaju kao novinari, a zapravo rade po dogovoru s licima koja su predmet istraga FUP-a”, naveo je Munjić.

    Oglasio se i Nikšić, koji u svojim postupcima, kako kaže, “ne vidi ništa sporno, ništa tajno i ništa protuzakonito”. Na pitanje zašto premijer uopšte komunicira s direktorom policije o istragama, odgovorio je “pa s kime bih trebao, koga ću pitati”.

    “Ja sam podnosilac prijave, stranka u postupku, davao sam izjavu u Tužilaštvu u vezi s tim. Koga bih trebao da pitam, a mene građani pitaju šta se dešava, hoćemo li konačno to početi rješavati”, naveo je Nikšić.

    Vanredna sjednica
    Ukupno 20 poslanika Parlamenta FBiH zatražilo je vanrednu sjednicu zbog spornih prepiski. Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, potvrdio je da mu je ovaj zahtjev stigao, te dodao da ima obavezu da sazove sjednicu u roku od 14 dana i odredi datum kada će ona biti održana.

    Klub poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pozvao je juče nadležne organe da, kada je u pitanju afera “Spengavanje”, urade svoj posao bez pritisaka. Šef Kluba poslanika SDA Mirsad Zaimović kazao je da je “sve skupa katastrofa” i da “svatko tko pokušava zataškati ovakve stvari postaje saučesnik”.

    Dodao je i da Mioković, bivši policajac, “trebao prvi sazvati vanrednu sjednicu” jer se radi o “aferi koja ugrožava integritet policije i države”.

    “Cjeduljica kod političara”
    Poslanik Demokratske fronte Mahir Mešalić izjavio je da vlast pokušava blokirati rad opozicije u Parlamentu.

    “Ovo je jedna od najozbiljnijih afera u povijesti Federacije BiH”, rekao je Mešalić.

    Šef Kluba SBiH Admir Čavalić ocijenio je aferu “spengavanje” kao “jedinstvenu u historiji BiH”.

    “Ovo je afera koja se prenosi uživo na televiziji. Građanima se poručuje da u ovoj zemlji uspjeti možete samo ako imate ‘ceduljicu’ kod političara. To je porazno. Umjesto da podnese ostavku, premijer pokušava kontrolirati narativ i medije, što je nedopustivo”, poručio je Čavalić.

  • Ustavni sud BiH o presudi Dodiku na vanrednoj sjednici

    Ustavni sud BiH o presudi Dodiku na vanrednoj sjednici

    Ustavni sud BiH će 4. novembra 2025. godine odlučivati o meritumu po apelaciji Milorada Dodika, najavljeno je iz Ustavnog suda BiH.

    “Sada sam provjerio na sajtu Ustavnog suda da je zakazana 10. vanredna plenarna sjednica za 04.11. sa tačkom dnevnog reda Apelacija u predmetu Milorad Dodik. Radi se o apelaciji protiv presude od 12. juna 2025. godine koju smo mi podnijeli 5. avgusta i koju smo kasnije dopunjavali”, rekao je za ATV Goran Bubić, advokat Milorada Dodika.

     

    Podsjećamo, tim Milorada Dodika podnio je dvije apelacije Ustavnom sudu BiH – jednu 5. avgusta u odnosu na presudu Suda BiH, drugu 5. septembra u odnosu na odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    Milorad Dodik je u okviru apelacija tražio i privremene mjere na primjenu presude Suda BiH i odluke CIK-a, ali Ustavni sud do danas o tome nije odlučivao. Umjesto toga, odlučivaće se o samom sadržaju apelacije na 10. vanrednoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH.

     

     

     

     

  • Cvijanović: Vrijeme je da se BiH odrekne OHR-a i lažnih diploma

    Cvijanović: Vrijeme je da se BiH odrekne OHR-a i lažnih diploma

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da političko Sarajevo nastavlja borbu za Kristijana Šmita, te ocijenila da je došlo „zadnje vrijeme“ kada se Savjetu bezbjednosti UN obraćaju Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, i to u svojstvu bivših članova Predsjedništva BiH.

    „Očigledno je da su u svojoj želji da OHR nastavi urušavati demokratiju i narodnu volju u BiH sve usamljeniji, pa posežu za očajničkim potezima“, istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Dodala je da je vrijeme da se BiH odrekne, kako je navela, „loših usluga spoljnih destabilizatora“, te da demokratske institucije konačno počnu da rade svoj posao. „Pozitivno je to što je sve više važnih aktera u svijetu koji to shvataju“, navela je Cvijanovićeva.

    Reagujući na drugu temu, Cvijanovićeva je ocijenila da je „nečuveno“ ako je major Oružanih snaga BiH bez završene škole dospio do NATO struktura, nakon što je objavljeno da mu je oduzeta dozvola zbog lažne diplome.

    „Mora se utvrditi da li je major bez završene škole zaista dospio do NATO struktura i da li mu je oduzeta dozvola“, napisala je Cvijanovićeva na Iksu.

    Podsjetila je da je ministar odbrane BiH Zukan Helez uputio Predsjedništvu prijedlog za razrješenje istog majora, kojeg je ranije predložio bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, ali bez navođenja razloga. „Nadam se da nije namjera da se samo tiho zataška ova blamaža“, dodala je.

    „To ne bi bilo neobično jer je dosadašnja praksa političkog Sarajeva — kad pogriješe, kriju. Kad ih uhvate, ćute. A onda se, bez trunke odgovornosti, ponovo predstavljaju kao ‘branitelji institucija i države’“, navela je Cvijanovićeva.

  • Pokret “Sigurna Srpska” podržao Blanušu

    Pokret “Sigurna Srpska” podržao Blanušu

    Draško Stanivuković, lider Pokreta “Sigurna Srpska”, nakon sastanka sa SDS-om rekao je da je usaglašeno da je Branko Blanuša, kandidat SDS-a, zajednički kandidat ove dvije političke organizacije

    “Radićemo posvećeno. Pozvaću sve ljude koji su mene podržali, koji podržavaju Pokret da podrže Blanušu”, rekao je Stanivuković.

    On je rekao da su Pokret i SDS motor opozicije pozivajući sve one koji žele promjene da im se pridruže.

    “Ovu izdaju koju smo doživjeli posljednjih mjeseci sasvim je dovoljno da se ovi ljudi otjeraju u prošlost”, rekao je Stanivuković govoreći o aktuelnoj vlasti.

    On je rekao da je zadovoljan sa razgovorom te da je dogovorena logistika, tribine i teren.

    “Puno posla je pred nama, nešto manje od 30 dana, ali dovoljno”, rekao je Stanivuković.

    Jovica Radulović, v.d. predsjednik SDS-a, rekao je da je zaokružen krug ozbiljnih razgovora, te da je postignut dogovor koji je obećan stanovnicima Republike Srpske.

    “Pred nama je obaveza daljeg političkog ukrupnjavanja. Sve ćemo pozvati da se okupe oko Branka Blanuše”, rekao je Radulović.

    On je rekao da će razgovori biti nastavljeni kao i sa prijateljima i političkim organizacijama sa kojima je ranije postignut dogovor.

    Sam Blanuša je rekao da je razgovor bio sadržajan i da Pokret “Sigurna Srpska” daje bezuslovnu podršku njegovoj kandidaturi.

    “Nadamo se da poslije ovih izbora, a naročito onih 2026. nećemo biti opozicija”, rekao je Blanuša.

    On je podsjetio na stavljanje van snage zakona koje je donijela NSRS te da se nakon toga otvaraju pitanja državne imovine, trećeg entiteta, te da su iz tog razloga ovi izbori mnogo više od samih izbora.

    “Iako postoje različita djelovanja između opozicionih stranaka vjerujem da su se sve ujedinile oko vraćanja Republike Srpske narodu” rekao je Blanuša dodajući da će se u narednom periodu formirati jedan širi front koji će zajedno raditi i graditi Republiku Srpsku.

    Govoreći o eventualnom sastanku sa drugim strankama Republike Srpske, Radulović je rekao da očekuje da brzo svi sjednu zajedno.

    On je rekao da SDS nije dio Pokreta “Sigurna Srpska” i da neće biti, ali da će zajedno raditi sve da ovaj režim ode u političku istoriju.

    “Očigledno je da SNSD ne odgovaraju izbori, ali vjerujem da će se oni održati” rekao je Radulović.

    Ranije danas je najavljeno da će se sastanak zvaničnika SDS-a i PDP-a održati danas, oko 14 časova, u prostorijama SDS-a.

    Kako smo tada objavili realno je bilo očekivati da PDP i zvanično pruži podršku Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a prema nezvaničnim informacijama, biće otvorena priča i o “široj saradnji” 2026. godine.

    Podsjećanja radi, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i lider novoosnovanog Pokreta “Sigurna Srpska”, najavio je da će danas biti održan sastanak sa SDS-om, navodeći da je saradnja sa SDS-om veoma bitna.

    “SDS i Pokret ‘Sigurna Srpska’ će u narednom periodu biti nosioci opozicije”, rekao je Stanivuković.

    Osnivanje Pokreta “Siguran Srpska” komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je rekao da će njegovo formiranje dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori.

    On je naveo da u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

    Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

    “Pričaju o korupciji, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”) se zove Trećina”, rekao je Dodik opisujući fotografiju sa konvencije Pokreta koja je održana u nedjelju u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

    Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Stanivuković, koji je rekao da je opčinjenost i gnjev “građanina Milorada Dodika” prema Pokretu najbolji pokazatelj da je konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske.

    On je rekao da u toj političkoj budućnosti nema mjesta za Dodika i da je to njegov strah.

    Draško Stanivuković, lider Pokreta “Sigurna Srpska”, nakon sastanka sa SDS-om rekao je da je usaglašeno da je Branko Blanuša, kandidat SDS-a, zajednički kandidat ove dvije političke organizacije

     

    “Radićemo posvećeno. Pozvaću sve ljude koji su mene podržali, koji podržavaju Pokret da podrže Blanušu”, rekao je Stanivuković.

    On je rekao da su Pokret i SDS motor opozicije pozivajući sve one koji žele promjene da im se pridruže.

    “Ovu izdaju koju smo doživjeli posljednjih mjeseci sasvim je dovoljno da se ovi ljudi otjeraju u prošlost”, rekao je Stanivuković govoreći o aktuelnoj vlasti.

    On je rekao da je zadovoljan sa razgovorom te da je dogovorena logistika, tribine i teren.

    “Puno posla je pred nama, nešto manje od 30 dana, ali dovoljno”, rekao je Stanivuković.

    Jovica Radulović, v.d. predsjednik SDS-a, rekao je da je zaokružen krug ozbiljnih razgovora, te da je postignut dogovor koji je obećan stanovnicima Republike Srpske.

    “Pred nama je obaveza daljeg političkog ukrupnjavanja. Sve ćemo pozvati da se okupe oko Branka Blanuše”, rekao je Radulović.

    On je rekao da će razgovori biti nastavljeni kao i sa prijateljima i političkim organizacijama sa kojima je ranije postignut dogovor.

    Sam Blanuša je rekao da je razgovor bio sadržajan i da Pokret “Sigurna Srpska” daje bezuslovnu podršku njegovoj kandidaturi.

    “Nadamo se da poslije ovih izbora, a naročito onih 2026. nećemo biti opozicija”, rekao je Blanuša.

    On je podsjetio na stavljanje van snage zakona koje je donijela NSRS te da se nakon toga otvaraju pitanja državne imovine, trećeg entiteta, te da su iz tog razloga ovi izbori mnogo više od samih izbora.

    “Iako postoje različita djelovanja između opozicionih stranaka vjerujem da su se sve ujedinile oko vraćanja Republike Srpske narodu” rekao je Blanuša dodajući da će se u narednom periodu formirati jedan širi front koji će zajedno raditi i graditi Republiku Srpsku.

    Govoreći o eventualnom sastanku sa drugim strankama Republike Srpske, Radulović je rekao da očekuje da brzo svi sjednu zajedno.

    On je rekao da SDS nije dio Pokreta “Sigurna Srpska” i da neće biti, ali da će zajedno raditi sve da ovaj režim ode u političku istoriju.

    “Očigledno je da SNSD ne odgovaraju izbori, ali vjerujem da će se oni održati” rekao je Radulović.

    Ranije danas je najavljeno da će se sastanak zvaničnika SDS-a i PDP-a održati danas, oko 14 časova, u prostorijama SDS-a.

    Kako smo tada objavili realno je bilo očekivati da PDP i zvanično pruži podršku Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a prema nezvaničnim informacijama, biće otvorena priča i o “široj saradnji” 2026. godine.

    Podsjećanja radi, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i lider novoosnovanog Pokreta “Sigurna Srpska”, najavio je da će danas biti održan sastanak sa SDS-om, navodeći da je saradnja sa SDS-om veoma bitna.

    “SDS i Pokret ‘Sigurna Srpska’ će u narednom periodu biti nosioci opozicije”, rekao je Stanivuković.

    Osnivanje Pokreta “Siguran Srpska” komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je rekao da će njegovo formiranje dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori.

    On je naveo da u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

    Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

    “Pričaju o korupciji, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”) se zove Trećina”, rekao je Dodik opisujući fotografiju sa konvencije Pokreta koja je održana u nedjelju u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

    Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Stanivuković, koji je rekao da je opčinjenost i gnjev “građanina Milorada Dodika” prema Pokretu najbolji pokazatelj da je konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske.

    On je rekao da u toj političkoj budućnosti nema mjesta za Dodika i da je to njegov strah.

  • Stevandić: Dodik je legalniji od Šmita i više će da se pita

    Stevandić: Dodik je legalniji od Šmita i više će da se pita

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić komentarisao je navode medija da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    Stevandić je na društvenoj mreži X poručio da je Šmit, bez obzira na to što ga pojedini prihvataju ili ne, „manje legalan od Dodika“.

    „Gospodo iz FBiH, voljeli ili ne ili prinudno voljeli Šmita, on je manje legalan od Dodika. Ili još bolje, mrzili ga ili ne, Dodik je legalniji od Šmita i više će da se sutra pita“, naveo je Stevandić.

    On je dodao da o „ukidanju Republike Srpske i njenog vlasništva ili raspolaganja imovinom“ ne može biti govora. „Što se kaže – malo sutra“, poručio je Stevandić.

  • „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    Povećanje najniže plate u Republici Srpskoj, koje će važiti od početka naredne godine, izazvalo je burne reakcije u privrednim krugovima. Dok Vlada tvrdi da je riječ o koraku ka poboljšanju životnog standarda, poslodavci upozoravaju da će stvarne posljedice biti suprotne – novi talas poskupljenja i dodatni pritisak na privredu.

    Direktor fabrike obuće „Bema“ Marinko Umičević smatra da radnici od povećanja plata nemaju nikakvu korist, jer, kako kaže, sve odlazi na rast cijena u trgovinama. „Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta“, izjavio je Umičević za BL portal.

    Prema njegovim riječima, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer „šta vrijedi plata od 1.000 maraka kada cijene divljaju“. Naglašava da poslodavci već duže vrijeme nude veće iznose kako bi zadržali radnike, ali da su troškovi života postali neizdrživi. „Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje“, poručuje on.

    Umičević ocjenjuje i da je najavljena najniža plata za fakultetski obrazovane radnike od 1.450 KM „ponižavanje struke“. Dodaje da u „Bemi“ gotovo niko ne radi za minimalac, ali da je najveći problem pad kupovne moći građana. „Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci“, rekao je Umičević.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije „Krajina klas“ Saša Trivić dijeli sličan stav. On ističe da svako povećanje plate neminovno dovodi do rasta cijena i da upravo to podstiče inflaciju. „Svaki rast plate prate i poskupljenja. Upravo taj minimalac nas je i doveo u ovu inflaciju, ali tako politika odlučuje“, rekao je Trivić za BL portal.

    Dodaje da poslodavci moraju poštovati odluke vlasti, ali da rast zarada mora imati uporište u realnim ekonomskim parametrima. „Svjesni smo da plate moraju rasti, ali ne baš da idu preko ekonomskih parametara. Kad god je plata veća od produktivnosti, dobijemo probleme u privredi“, objašnjava Trivić.

    Prema njegovoj ocjeni, s novim povećanjem najniže plate od Nove godine može se očekivati još jedan talas poskupljenja. „Političari imaju želju da plata raste, ali ne mogu oni diktirati visinu iznosa, jer neki sektori privrede ne mogu to ispratiti. Ja izvoz robe ne mogu poskupiti, tačnije, ne mogu to naplatiti, i šta onda?“, rekao je Trivić.

    Na pitanje zašto je dogovor o povećanju minimalca ove godine postignut brže nego ranije, Trivić kroz šalu odgovara: „Kako ode Ranka iz Sindikata, tako se promijenila klima, pa se lakše i dogovorimo.“

    Zaključujući, privrednici poručuju da povećanje najniže plate bez kontrole cijena i rasta produktivnosti ne donosi stvarno poboljšanje životnog standarda, već dodatno pogoršava ekonomske prilike i ubrzava odlazak radne snage iz Republike Srpske.

  • Šmit napušta OHR, traži se novi visoki predstavnik

    Šmit napušta OHR, traži se novi visoki predstavnik

    Kristijan Šmit, kojeg vlasti Republike Srpske ne priznaju kao legitimnog visokog predstavnika, uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu, čime se praktično završava njegova misija u zemlji.

    Prema saznanjima portala Politicki.ba, Šmit će napustiti funkciju u narednim mjesecima. Iako formalna odluka još nije objavljena, diplomatski izvori tvrde da je njegov odlazak već dogovoren.

    „To se neće dogoditi odmah, kako ne bi bilo previše očigledno, ali za Šmita je ova priča završena“, izjavio je jedan izvor iz diplomatskih krugova.

    Drugi sagovornik precizira da se kraj njegovog mandata očekuje u prvoj polovini iduće godine. Ipak, kako navode isti izvori, napuštanje funkcije ne znači i ukidanje Kancelarije visokog predstavnika niti Bonskih ovlašćenja – ta mehanika međunarodnog nadzora u BiH i dalje ostaje formalno na snazi, ali se planira koristiti samo u krajnjoj nuždi.

    U Vašingtonu je već skiciran plan prema kojem bi novi visoki predstavnik bio imenovan uz saglasnost Savjeta bezbjednosti UN-a. Međutim, toj ideji se oštro protive Njemačka i Velika Britanija. Berlin i London upozoravaju da bi izbor kandidata koji bi odgovarao Miloradu Dodiku ozbiljno ugrozio politiku međunarodne zajednice ne samo u BiH, nego i šire.

    Neizvjesno je i šta će se dogoditi sa brojnim odlukama prethodnih visokih predstavnika, naročito onima koje se odnose na državnu imovinu. OHR je do sada branio jedinstven pristup tom pitanju, ali bi eventualna promjena na čelu institucije mogla otvoriti nove sporove i preispitivanja.

    Šmit je već ranije najavio mogućnost „fleksibilnijeg“ pristupa prema nekim ranijim odlukama OHR-a, čime je nagovijestio blaži ton u odnosu na dosadašnju praksu.

    Kristijan Šmit preuzeo je dužnost visokog predstavnika 1. avgusta 2022. godine. Njegov odlazak označava kraj jednog od najkontroverznijih perioda u novijoj istoriji međunarodnog prisustva u BiH.