VRBAS Media

Autor: INFO

  • U BiH stigla donacija od 200 hiljada kineskih vakcina iz Mađarske

    U BiH stigla donacija od 200 hiljada kineskih vakcina iz Mađarske

    Transportni avion sa mađarskom donacijom od 200.000 vakcina protiv koronavirusa Sinopharm sletio je jutros na Međunarodni aerodrom Sarajevo.

    Avion je sletio u 7:15 sati, a ranije je najavljeno da bi u 8 sati u Sarajevo avionom trebalo da doputuje i ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Siarto.

    Siarta bi trebali dočekati predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija i federalni premijer Fadil Novalić.

    Ovo je najnovija u nizu donacija vakcina našoj zemlji. BiH dobija sve više donacija, kako od Evropske unije, tako i od raznih država.

    Ujedno, Federacija je kupila 500.000 doza vakcine “Sinopharm” čija se isporuka očekuje uskoro.

  • Peto najskuplje vozilo na svijetu je Đukanovićevo

    Iznos od 456.933 evra, kolika je početna cijena luksuznog automobila “mercedes benz” model “majbah S 650”, čiju je prodaju oglasilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja Crne Gore, dovoljan je za isplatu 3.514 iznosa materijalnog obezbjeđenja porodice za petočlanu familiju, koje iznosi oko 130 evra ili 5.700 socijala od po 80 evra.

    REGION05.07.2021 | 07:22
    Peto najskuplje vozilo na svijetu je Đukanovićevo
    Ukoliko bi predsjednik države Milo Đukanović vratio državi “majbah” koji koristi onda bi iznos davanja bio udvostručen, s obzirom na to da je iz Vlade ranije najavljeno da će novac od prodaje luksuznih vozila biti potrošen za socijalne potrebe.

    Prema ocjeni Veska Pejaka iz organizacije Alternativa Crne Gore, ako uzmemo u obzir da su prosječna socijalna davanja 80 evra, ispada da prodajom samo jednog ovog “mercedes majbaha” može biti isplaćeno 5.700 socijala.

    • Ili u brojevima, skoro 500 porodica može godinu da prima socijalnu pomoć. To je samo jedan od luksuznih izdataka našeg “el presidente” za vrijeme njegove vladavine. Kako sam kaže, dao nam je mnogo pa se treba sjetiti svega što nam je dao za ovih 30 godina svoje vlasti. Dao nam je 100.000 nezaposlenih, koji traže način da pobjegnu iz zemlje.

    Dao nam je blizu pet milijardi duga, koji je između ostalog otišao na ovaj luksuzni automobil. Mnogi predsjednici mu mogu pozavidjeti na njemu. Dao nam je 80.000 ljudi koji nemaju sva tri obroka dnevno. Dao nam je 150.000 radnika koji rade za platu manju od 350 evra. Dao nam je mnogo – izjavio je Pejak.

    Pejak kaže da to što “majbah” nije oduzet šefu države pokazuje nemoć države.

    • Zar to nije “naš” automobil? Zar ga nije narod platio? Kada budemo počeli da se prema državnoj imovini odnosimo kao prema svojoj, onda će nam biti bolje. A njegov “majbah” ne treba prodavati. Treba ga parkirati ispred Skupštine Crne Gore, kao spomenik “gluposti” i na tabli napisati: “Ovaj automobil je platio narod Crne Gore svom tadašnjem ‘lideru’ u momentu kada je plata bila manja tri puta od potrošačke korpe – navodi Pejak.

    Marina Medojević iz “Banke hrane” kaže da je u decembru prošle godine 8.398 porodica sa 28.338 članova primalo materijalno obezbjeđenje porodice. Ona navodi da baš ti građani primaju mizerna socijalna davanja, jer je vlastima u prethodnom periodu bilo bitnije da ulože milione u luksuzna vozila, dok narod nije imao tri obroka dnevno.

    • Informacija da je “majbah” predsjednika države peto najskuplje vozilo na svijetu za jednog državnika dovoljno govori o tome koji je njegov prioritet. Kako se predsjednik oglušava o zahtjev ANB-a za vraćanje automobila i ne poštuje odluke Vlade stečeni su uslovi da njegov postupak bude procesuiran.

    Ovim on pokazuje da ne poštuje institucije sistema i da se stavlja iznad njih, a pokazuje i da mu je vlastiti luksuz bitniji od golog preživljavanja ljudi. Koga se on boji pa mu je automobil tih performansi kupljen i dat na raspolaganje – rekla je Medojevićeva, ukazujući na to da je novi premijer Zdravko Krivokapić prvi dan u Vladu došao taksijem, ali i da sada koristi službeni automobil.

  • Ovoliko zaraženih u Rusiji nije bilo od januara!

    Posebno je pogođena Moskva, kao i turistička metropola Sankt Peterburg, koji je u petak bio domaćin sedme utakmice Evropskog fudbalskog prvenstva.

    Vlasti su u subotu prijavile 663 nova smrtna slučaja povezana s virusom.

    Ranije ove sedmice, Rusija je zabilježila rekordne brojke umrlih od koronavirusa pet dana zaredom.

    Uprkos tome što zaraznija delta varijanta virusa utiče na visoke brojke, nacionalni karantin nije u planu, izjavio je Kremlj.

    Međutim, u porastu su restriktivne mjere u javnom životu u pojedinim regijama u kojima je zabilježen porast broja zaraženih, kao u Burjatiji na Bajkalskom jezeru.

    U Moskvi, ljudi mogu ući u restoran samo uz negativan PCR test ili dokaz o vakcinisanju. Poslodavci u mnogim sektorima u glavnom gradu obvezni su nametati vakcinisanje svojim zaposlenicima, piše Hina.

  • Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.


    Njemački političar Kristijan Šmit postaće novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. avgusta, naslijedivši Valentina Incka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Incko podnio ostavku 27. maja, Šmita je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    “S jedne strane imate visoki rizik”, rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. “Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Šmita trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Šmit preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    “Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Kristijan Šmit i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Takođe postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što takođe nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava Srbe, čiji je političar Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Incka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo”, rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci rekli su za “Glas Amerike” da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Kompletan tekst pročitajte na portalu Glas Amerike.

  • Malo selfi, malo kolce, malo mitingovanje: Lideri PDP obilaze gradove i sela širom Srpske

    Malo selfi, malo kolce, malo mitingovanje: Lideri PDP obilaze gradove i sela širom Srpske

    Za samo nekoliko dana, Branislav Borenović, Jelena Trivić i Draško Stanivuković, potpomognuti povremeno i maldim snagama poput Ivana Begića, prokrstarili su nekoliko gradova i sela u Srpskoj. Kažu da nije u pitanju predizborna kampanja, nego “rad na terenu”.

    Mrkonjić Grad, Šipovo, Rogatica, Pale, Kotor Varoš… Negdje selfi, negdje kolce, negdje malo ćaskanja sa lokalcima, djecom i odraslim, a uz sve to političke poruke, tek da se zna zašto su došli.

    Prije dva dana su održali Sabor Opštinskog odbora PDP-a Rogatica, izabrali novog mladog predsjednika na lokalu i poručili: nećemo sa SNSD, mi smo dva svijeta različita!

    – Oni lete helikopterima i avionima, bahate se i rasipaju narodni novac. Malo im je što su do sada uzeli od naroda, nego hoće da daju još 100 miliona KM našeg novca u kumovske džepove. Nikada im nije dosta, ali zaustavićemo mi tu crvenu pošast – poručio je Borenović u Rogatici na skupu za koji tvrdi da nije predizborni miting, nego “Razgovor s građanima”.

  • “Ne možemo reći da je neuspješna, ali ima mračan ton” Iz Andrićevog instituta poručili da je skulptura patrijarha Pavla poklon

    “Ne možemo reći da je neuspješna, ali ima mračan ton” Iz Andrićevog instituta poručili da je skulptura patrijarha Pavla poklon

    Andrićev institut saopštio je da su ishodi u umjetnosti skulpture uvijek neizvjesni, te da je inspiracija za statuu blaženopočivšeg patrijarha Pavla nastala u manjoj verziji koju je stvorio skulptor Ljubomir Lacković i prikazao je na svojoj izložbi u Andrićevom institutu.

    Međutim, kao što to biva i sa filmovima – kratki film o nekom događaju može da bude veoma impresivan, a dugometražni može da promaši temu. Tako se desilo i sa skulpturom patrijarha Pavla za koju ne možemo reći da je neuspješna, ali da ima mračan ton i da ne izražava duh blaženopočivšeg patrijarha zbog čega je i skinuta – navodi se u saopštenju Andrićevog instituta.

    U saopštenju se ističe da je prvo smetalo što podsjeća na “Osmog putnika”, a onda je protestovano zbog toga što je sklonjena sa postolja.

    Iz Andrićevog institute su naglasil da skulptura nije plaćena državnim novcem, već je poklon od autora Lackovića.

  • Bošnjačke stranke nikad nije zanimala istina

    Bošnjačke stranke nikad nije zanimala istina

    Politički predstavnici srebreničkih Bošnjaka ne žele da se dođe do prave istine o žrtvama i stradanju u ovoj lokalnoj zajednici, jer hoće i dalje da gaje lažni narativ o genocidu u Srebrenici i da Bošnjake prikazuju kao jedini stradalnički narod.

    Ovim riječima je potpredsjednik srebreničkog parlamenta i predsjednik SNSD-a u ovoj opštini Radomir Pavlović odgovorio predsjedniku SO Srebrenica i jednom od lidera bošnjačke koalicije “Moja adresa Srebrenica” Ćamilu Durakoviću koji je odbio njegov poziv na formiranje zajedničke komisije sa zadatkom da utvrdi broj žrtava pojedinih naroda sa područja Srebrenice.

    Pavlović je u ime SNSD-a i drugih srpskih partija pozvao Bošnjake da naprave zajedničku komisiju koja treba da utvrdi istinu o stradanju stanovništva Srebrenice u ratu od 1941. do 1945. i od 1992. do 1995. godine, te da se odredi delegacija koja će obići i bošnjačka i srpska stratišta.

    • Pozivamo ih da naše izvještaje predočimo javnosti i da obim stradanja uporedimo sa presudama i domaćih i međunarodnih sudova. Na taj način bi bila zadovoljena i istina i pravda za sve strane koje su odvojeno radile na istini o stradanju samo svog naroda. Mi nudimo dijalog na ovu temu, nudimo saradnju i puni doprinos kako bi pomirenje krenulo iz Srebrenice i kako bi ova zemlja mržnje prešla u normalnu zajednicu za bolju budućnost svih njenih naroda i građana – poručio je Pavlović.

    S druge strane, Ćamil Duraković kaže da Radomir Pavlović i SNSD, da su htjeli bilo kakvu saradnju sa Bošnjacima, ne bi izvršili “političko nasilje i prekršili koalicioni sporazum u kojem je navedeno da neće biti preglasavanja”.

    • Osam dana prije komemorativne sjednice, koju zajednički već godinama održavaju Srbi i Bošnjaci i kojom odajemo poštu svim nevino ubijenim u Srebrenici, uraditi ovo što je uradio SNSD i drugi srpski odbornici je politički nonsens koji će srušiti ono što se zajednički gradilo godinama – kaže Duraković za “Glas Srpske”, govoreći o Rezoluciji o stradanju srpskog naroda u Srebrenici u 20. vijeku koju su u petak usvojili srpski odbornici u SO Srebrenica.

    On kaže da je postupkom srpskih odbornika dovedena u pitanje i komemorativna sjednica i dalji rad lokalne skupštine.

    • Odgovornost je na njima, a sada pozivati Bošnjake na neku kvazisaradnju jednako je tome da vam neko iznenada udari šamar, a onda vam se izvinjava, dok i dalje drži podignutu ruku za sljedeći šamar – kaže Duraković.

    On ističe da Bošnjaci u Srebrenici, iako nisu htjeli uopšte učestvovati u vlasti nakon ponovljenih lokalnih izbora, ipak nisu htjeli biti destruktivan faktor i nisu blokirali formiranje vlasti.

    • Mi Bošnjaci, ne govorimo o genocidu kao našem političkim narativu, već o činjenicama koje su presudile najviše sudske instance u svijetu. Da Radomir Pavlović ne koristi srpske žrtve u svrhu relativizovanja i umanjivanja bošnjačkih žrtava, onda bi mogli iskrenije pričati o svim nevino ubijenim u svim ratovima, jer je uistinu bilo nevinih žrtava u svim ratovima i na svim stranama – kaže Duraković.

    Radomir Pavlović odgovara Durakoviću tvrdeći da je Bošnjacima neophodna priča o genocidu kako bi oprali još milijardu maraka.

    • Njihovi mediji su nepobitno utvrdili da su do sada oprali milijardu, ali očigledno da im je to malo. Skupština je jednoglasno izglasala zaključak da će funkcioneri opštine raditi na zajedničkim projektima. Za to je glasao i Duraković i nije mi jasno šta sada govori. U stvari, jasno je da ekonomija i razvoj njima nisu bitni, ako to ne prati njihova jednostrana priča – zaključuje Pavlović.

    On ističe da srpske stranke žele političku priču da prebace na domaće aktere, a ne da oni budu sa strane, pogotovo iz Amerike ili Brisela, već da oni koji su bili žrtve zajedno sjede i razgovaraju o budućnosti.

    Nepobitne činjenice

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozdravio je odluku Skupštine opštine Srebrenica da usvoji Rezoluciju o stradanju srpskog naroda u Srebrenici u 20. vijeku i da osudi sve zločine počinjene nad Srbima, kao i pripadnicima svih naroda na prostoru bivše Jugoslavije u tom periodu. Linta je naglasio da je cilj te rezolucije da se domaća i međunarodna javnost upozna o nepobitnoj istini o velikim stradanjima Srba u dva svjetska rata i u građanskom ratu devedesetih godina prošlog vijeka bez namjere da umanjuje žrtve drugih naroda.

  • Majkić: Borenović je naivan ako misli da mu namjere nisu prepoznate

    Majkić: Borenović je naivan ako misli da mu namjere nisu prepoznate

    Delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić kritikovala je Borislava Borenovića, predsjednika PDP-a, zbog njegovog stava da u izborni proces treba uvesti optičke skenere. Poručila mu je da je “naivan ako misli da mu namjere nisu prepoznate”.

    “Jedini cilj mu je uvođenje optičkih skenera u izborni proces, jer onaj koji drži u svojim rukama bazu podataka, taj odlučuje o izbornom rezultatu. Isti cilj imaju i sve stranke iz FBiH. A znamo i ko vlada CIK-om”, napisala je Majkić na Twitteru.

    Podsjetimo, nakon nedjeljnih razgovora o izmjenama Izbornog zakona u Sarajevu, Borenović je rekao da je PDP za to da se uvedu optički skeneri kako bi se, kako tvrdi, “izbjegle manipulacije”.

    Sastanku opozicije sa međunarodnim zvaničnicima su prisustvovali i predsjednici SBB-a Fahrudin Radončić, Sabina Ćudić iz Naše stranke, te predsjednici SDS-a Mirko Šarović i PDP-a Branislav Borenović.

    Prije toga predstavnici međunarodne zajednice su razgovarali sa Bakirom Izetbegovićem (SDA) i Draganom Čovićem (HDZ).

  • Cvijanović: Radovića uhvatila nervoza, već neko vrijeme nije promijenio stranku

    Cvijanović: Radovića uhvatila nervoza, već neko vrijeme nije promijenio stranku

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je Srni da je Milana Radovića (zamjenika predsjednika SDS-a) uhvatila nervoza jer već neko vrijeme nije promijenio političku stranku.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Radovićeve optužbe koje je iznio na njen račun, Cvijanovićeva je rekla da je čula da je nešto komentarisao.

    “Što se tiče programa koji će opozicija navodno ponuditi biračima, to je prazna priča”, ocijenila je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je inače uvijek zanimljivo čuti pojedine opozicione figure koji bi nešto ponudili kad su opozicija, a dok su bili u vladajućoj strukturi nisu ništa nudili.

  • Na području grada niče oko 110 zgrada

    Na području grada niče oko 110 zgrada

    Na području grada trenutno je aktivno 110 gradilišta, na kojima se grade objekti bruto građevinske površine veće od 400 metara kvadratnih, rekli su za “Nezavisne” u Odjeljenju za prostorno uređenje.

    Kako su istakli, broj gradilišta je povećan dolaskom ljepšeg vremena, odnosno nastupanjem građevinske sezone.

    “Svjedoci smo da se građevinski radovi zadnjih godina odvijaju tokom čitave godine, sa izuzetkom perioda nepovoljnih vremenskih uslova kao što su velike hladnoće, snijeg i dugotrajna kiša”, naveli su u resornom odjeljenju.

    Prema njihovim riječima, prošle godine izdali su 714 građevinskih dozvola, dok je do sredine juna ove godine izdato oko 300 građevinskih dozvola.

    “U istom periodu izdato je 470 lokacijskih uslova, dok je za čitavu prošlu godinu izdato 925 lokacijskih uslova, a riječ je o ukupnom broju izdatih lokacijskih uslova koji uključuje i fizička i pravna lica”, kazali su u Odjeljenju za prostorno uređenje.

    U Gradskoj upravi rekli su da su ostvareni prihodi po osnovu troškova za uređenje gradskog građevinskog zemljišta skoro tri miliona KM, dok su za rentu prihodi oko 4,3 miliona KM.

    “Za isti period prošle godine za troškove uređenja prihodovano je oko 1,4 miliona KM, a za rentu oko 2,8 miliona KM, što dovoljno govori da se stanje poboljšalo i da se više gradi”, rekli su u Gradskoj upravi.

    Dodali su da je ukupno za prvih pet mjeseci ove godine prihodovan oko 7,1 miliona KM, dok je za čitavu prošlu godinu iznos prihoda bio oko 10,1 miliona KM.

    “Već po ostvarenim uplatama po osnovu izdatih građevinskih dozvola evidentno je da se u tekućoj godini intenzivirala izgradnja, a u odnosu na isti period prošle godine. Ovdje se prije svega misli na izgradnju velikih investicionih objekata”, objasnili su u Gradskoj upravi.

    Podsjećamo, prošle godine je na teritoriji grada bilo aktivno oko 100 gradilišta.

    Prema podacima Centra za dozvole Gradske uprave, prošle godine izdate su ukupno 153 dozvole za građenje, od toga 130 za fizička lica, a 23 dozvole za investitore i firme.

    “Lista izdatih lokacijskih uslova prošle godine sadržavala je 1.320 dozvola, od toga je za fizička lica izdato ukupno 700 dozvola, a za pravna 620”, podaci su Centra za dozvole Gradske uprave.

    BANJALUKA GRADILIŠTA