VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vidović: Budžetski prihodi veći u odnosu na prvi rebalans budžeta

    Vidović: Budžetski prihodi veći u odnosu na prvi rebalans budžeta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da ukupni budžetski prihodi u 2025. godini iznose 5,5 milijardi KM i veći su za 1,2 odsto u odnosu na prvi rebalans budžeta, dok ukupni budžetski rashodi iznose 5,4 milijarde KM.

    Obrazlažući Prijedlog drugog rebalansa Budžeta Republike Srpske u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je potvrila da njegov okvir iznosi 6,75 milijardi KM, te da je za 260 miliona KM veći od prvog rebalansa /6,49 milijardi KM/.

    Ona je istakla da su poreski prihodi 5,065 milijardi KM i veći su za 1,7 odsto u odnosu na prvi rebalans.

    “Prihodi od poreza na dohodak i dobit iznose 898,5 miliona KM. Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje su 1,843 milijardi KM. Prihodi od indirektnih poreza su u skladu sa drugim rebalansom 2,3 milijarde KM”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da neporeski prihodi u skladu sa Prijedlogom drugog rebalansa Budžeta iznose 406 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 22,3 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    Vidovićeva je rekla da rashodi za lična primanja zaposlenih drugim rebalansom Budžeta iznose 1,3 milijardi KM.

    Ona je istakla da subvencije drugim rebalansom Budžeta za 2025. godinu iznose 260,9 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 18 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom Budžeta za 2025. godinu.

    “Planirano uvećanje je u najvećoj mjeri rezultat uvećanja subvencije na ime podsticaja za povećanje plate radnika, u iznosu od 8,8 miliona KM, te subvencije nefinansijskim subjektima u oblasti trgovine i turizma, u iznosu od 8,2 miliona KM”, istakla je Vidovićeva.

    Budžetski grantovi iznose 185 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 2,2 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    Vidovićeva je rekla da doznake na ime socijalne zaštite koje se isplaćuju iz budžeta Republike iznose 552 miliona KM ili 14,7 miliona KM više od sredstava planiranih prvim rebalansom Budžeta za 2025. godinu.

    “Doznake na ime socijalne zaštite koje isplaćuju institucije obaveznog socijalnog osiguranja iznose 1,965 milijardi KM, što je uvećanje od 20 miliona KM u odnosu na prvi rebalans”, rekla je Vidovićeva.

    Primici od zaduživanja planirani Prijedlogom drugog rebalansa Budžeta za 2025. godinu iznose 1,1 milijardu KM, što je uvećanje za 200 miliona KM u odnosu na primitke od zaduživanja planirane prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    “Izdaci za otplatu dugova drugim rebalansom Budžeta za 2025. godinu iznose 1,122 milijardi KM, što znači otprilike da su primici i izdaci na jednakom nivou”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je Prijedlogom drugog rebalansa planiran budžetski deficit u iznosu od 152,9 miliona KM koji će se pokriti neto finansiranjem, odnosno razlikom između planiranih primitaka od finansijske imovine, zaduživanja i ostalih primitaka i izdataka za finansijsku imovinu, izdataka za otplatu duga i ostalih izdataka.

    Kada je riječ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2025. godinu, koji Skupština takođe razmatra po hitnom postupku, Vidovićeva je rekla da je praćenjem izvršenja budžeta za ovu godinu utvrđeno da je izmijenjena struktura i visina realizovanih budžetskih sredstava i izdataka u odnosu na planirana sredstva.

    Ona je dodala da su promijenjeni i prioriteti koji se finansiraju iz budžetskih sredstava.

    “Izradi drugog rebalansa budžeta pristupilo se s ciljem postizanja njegovog uravnoteženja u odnosu na usvojeni Budžet Republike Srpske za 2025. godinu. Ovim zakonom vrši se usklađivanje budžetskog okvira u smislu da se Odlukom o usvajanju drugog rebalansa budžeta utvrđuje iznos koji se raspoređuje po budžetskim korisnicima”, pojasnila je Vidovićeva.

    Prijedlog dugoročnog zaduženja povećan

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da se Prijedlogom odluke o dugoročnom zaduživanju propisani maksimalni iznos sredstava za ovu godinu mijenja i u skladu sa predloženim rješenjem iznosi 1.081.800.000 KM.

    “Zbog određenih odluka bilo je potrebno da se poveća zaduženje sa 862 miliona KM, koliko je ranije usvojeno. Jedan dio sredstava ne odnosi se na finansiranje budžeta. Ukupno će biti doznačeno od Svjetske banke 75 miliona za zdravstvo i izmirenje starih obaveza svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj”, rekla je Vidovićeva na posebnoj sjednici Narodne skupštine.

    Ona je istakla da je važno da se izvrše ove obaveze da bi se zdravstveni radnici mogli liječiti, ali i zbog onih koji odlaze u penziju.

    “Prošle godine smo izmirili domove zdravlja, a ove godine sa 75 miliona KM izmirujemo bolnice”, pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da se na ovaj način obezbjeđuje finansijska stabilizacija javnih zdravstvenih ustanova, poboljšava njihova likvidnost i smanjuje nagomilani dug prema Poreskoj upravi, čime se jača održivost sistema zdravstvene zaštite.

    U odluci je navedeno da je riječ o mjerama od izuzetne važnosti za svakodnevno funkcionisanje domova zdravlja i bolnica, te za nastavak reformi usmjerenih ka održivom i efikasnom upravljanju javnim zdravstvenim resursima.

    Ona je ukazala da sa novim zaduženjem neće doći do značajnije promjene kada je riječ o odnosu duga i BDP-a.

    “Vidimo da će BDP biti nešto viši. Sada, na kraju godine javni dug bi trebao biti 33,12 odsto BDP-a. Posmatrajući ovo možemo reći da se Republika Srpska nalazi u nisko zaduženim zemljama”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da bi se Republika Srpska mogla zadužiti još pet milijardi i da ostane u zakonskim okvirima.

    “Tako da smo mi daleko od prezaduženosti kako pojedini govore”, navela je Vidovićeva

  • Cvijanović: Nakon posjete delegacije Srpske Budimpešti, sutra doček Sijarta u Banjaluci

    Cvijanović: Nakon posjete delegacije Srpske Budimpešti, sutra doček Sijarta u Banjaluci

    Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović izrazila je zahvalnost premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, što Mađarska nastavlja razvijati ekonomsku saradnju i jačati političko razumijevanje sa institucijama i rukovodstvom Republike Srpske.

    Kako ona dodaje, u objavi na društvenoj mreži Iks, nakon posjete delegacije Srpske Budimpešti, koju čine predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Siniša Karan, sutra će se u Banjaluci dočekati ministra inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    Podsjećamo, Dodik, Karan i Trišić Babić prisustvovali su sastanku sa Orbanom u Budimpešti, te još jednom pokazali da su odnosi Mađarske i Srpske na najvišem nivou.

  • Minić: Redovno izmirujemo obaveze, Srpska u dobroj međunarodnoj poziciji

    Minić: Redovno izmirujemo obaveze, Srpska u dobroj međunarodnoj poziciji

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je na posebnoj sjednici Narodne skupštine da se redovno izmiruju sve obaveze iz budžeta i da je Srpska vidljiva i na međunarodnoj sceni zahvaljujući diplomatskim aktivnostima njenih zvaničnika.

    Minić je dodao da, s tim u vezi, kritike opozicije nisu prihvatljive, jer im diskusije nisu dosljedne.

    – Diplomatskim aktivnostima dođemo u situaciju da jedna Kina, Rusija i Amerika prvi put u istoriji kažu pozitivno za Republiku Srpsku. Znate li koliko je to važna stvar – upitao je Minić.

    On je ukazao i na to da je opozicija govorila da su uvođenjem sankcija zvaničnicima uvedene sankcije Republici Srpskoj, a da sada prave drugačiju priču.

    – Sada kada su ukinute kažete kako je to personalno. Valjda se može vidjeti koliko je ko od vas dosljedan u priči – rekao je Minić.

    Premijer je naveo da prihvata rezultat prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i dodao da je pobjednik bio kada se god kandidovao u Šamcu iz kojeg dolazi.

    – Nemam problem da razgovaram o tome. Mi smo bili u malim opštinama. Pobijedili smo u Јezeru. Bili smo tamo – naveo je Minić.

    On je rekao da to nije tema na Narodnoj skupštini, ali da opozicija na taj način skreće pažnju sa svega onog što je urađeno u prethodnom periodu.

    – Recite mi samo gdje postoji bolji kvalitet i obim zdravstvene zaštite od one u Republici Srpskoj – upitao je Minić.

    Minić je podsjetio i da se plate, penzije i podsticaji isplaćuju redovno u Republici Srpskoj.

    – Svjesni smo da nije dovoljno, ali je redovno – naveo je Minić.

    On je istakao da je privreda, kroz oslobađanje od davanja, dobila više od 400 miliona KM.

  • Nađena tijela nestale Ane (20) i njenog prijatelja

    Nađena tijela nestale Ane (20) i njenog prijatelja

    Dva tijela pronađena su danas u u Ovčarsko-kablarskoj klisuri

    Vozilo je rano jutros nađeno pored puta, zaglavljeno u betonskom propustu pored magistrale Čačak – Požega u automobilu koji je sletio sa puta.

    Kako je za Blic nezvanično potvrđeno iz porodice, u pitanju su tijela nestale Ane Radović (20) i njenog prijatelja koji je bio sa njom u vozilu i koji je vozio audi.

    Ana Radović nestala je 23.novembra kada je sa Zlatibora krenula u Beograd na fakultet. Posljednji put, sa njom se čuo brat, a poziv se dogodio u 18.45 sati. Nakon poziva, Ana je, prema riječima oca, bila dostupna još 14 sati, a potom se telefon ugasio i porodica od tada više nije imala nijedan trag o tome gdje se djevojka nalazi.

    Nestanak je prijavila majka, a otac je smatrao “da je verovatnoća da je doživela saobraćajnu nesreću mala”.

  • Policija traga za licem zbog lažne prijave o eksplozivnoj napravi

    Policija traga za licem zbog lažne prijave o eksplozivnoj napravi

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka tragaju za licem koje je lažno prijavilo da je u hotelu u Banjaluci postavljena eksplozivna naprava.

    Policija, pod nadzorom banjalučkog Okružnog tužilaštva, preduzima mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja krivičnog djela lažno prijavljivanje krivičnog djela i otkrivanja izvršioca, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    U saopštenju se podsjeća da je policiji juče u 16.55 telefonom prijavljeno da je u hotelu u Banjaluci postavljena eksplozivna naprava nakon čega je objekat evakuisan.

    Protivdiverzionim pregledom je utvrđeno da nema bezbjednosnih prijetnji.

  • Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Ruske vlasti moraju povećati broj ljudi koji se identifikuju kao Rusi i govore ruski u dijelovima Ukrajine koji su pripojeni zemlji od specijalne operacije Moskve 2022. godine, prema dokumentu koji je potpisao predsjednik Vladimir Putin.

     

    Dokument objavljen u utorak, pod naslovom “Strategija nacionalne politike Rusije u periodu do 2036.”, pojavio se kao uredba koju je potpisao Putin. Poziva na mjere kojima će se osigurati da se 95 odsto stanovništva zemlje identifikuju kao Rusi do 2036. godine.

    Duge veze između Rusije i Ukrajine, još od prije sovjetskog vremena, znače da su neki Ukrajinci tradicionalno simpatisali Rusiju i većina govori oba jezika. Ali, od početka specijalne vojne operacije, svaka takva simpatija je nestala, a ankete pokazuju da je upotreba ruskog jezika znatno opala.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da je Kijev spreman unaprijediti plan koji podržavaju SAD za okončanje najsmrtonosnijeg i najrazornijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ali, Ukrajina je oprezna da bi mogla biti prisiljena prihvatiti sporazum uglavnom pod ruskim uslovima, uključujući teritorijalne ustupke.

    Putin je pokrenuo specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine u februaru 2022., rekavši da je cilj “demilitarizacija i denacifikacija” Ukrajine te oslobađanje ruskog govornog područja na istoku od onoga što je Kremlj nazvao očitom diskriminacijom.

    U roku od šest mjeseci, Donjecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška regija uključene su u Rusiju, iako Moskva nema potpunu vojnu kontrolu nad njima.

    U dokumentu, koji će stupiti na snagu u januaru, navodi se da je osiguranje kontrole nad istočnim regijama “stvorilo uslove za obnovu jedinstva istorijskih teritorija ruske države”.

    Ključno je, navodi se u dokumentu, “usvojiti dodatne mjere za jačanje ukupnog ruskog građanskog identiteta”, učvrstiti upotrebu ruskog jezika i djelovati protiv “napora neprijateljskih stranih država da destabilizuju međuetničke i međukonfesionalne odnose i stvore podjelu u društvu”.

    “Rezultati sprovođenja ove strategije biće procijenjeni praćenjem postizanja sljedećih ciljnih pokazatelja do 2036. godine: nivo ukupnog ruskog građanskog identiteta (građanske samosvijesti) – ne manje od 95 odsto”, navodi se u uredbi.

    Putin već dugo sumnja u istorijski identitet Ukrajine kao različit od Rusije.

    Osim prigovora na širenje NATO-a prema istoku od devedesetih, odbranu ruskog govornog područja i ponovno ujedinjenje s područjima koja se smatraju istorijski ruskim učinio je ključnim elementom “specijalne vojne operacije” Moskve u Ukrajini.

    Ukrajinski je jedini državni jezik u Ukrajini od raspada sovjetske vlasti 1991. i sticanja nezavisnosti, ali vlasti u Kijevu poriču bilo kakvu ideju da su ruski govornici bili diskriminisani.

    Rusija tvrdi da je neonacistička ideologija prožimala ukrajinski javni život otkako je javni ustanak 2014. prisilio tadašnjeg ruski prijateljski nastrojenog predsjednika da pobjegne iz zemlje, prenosi “Telegraph India”.

  • Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Agencija Rojters otkrila je podatke koji ukazuju na to da je mirovni prijedlog od 28 tačaka, koji su Sjedinjene Države predstavile kao rješenje rata u Ukrajini, zasnovan na spisima ruskih autora. Ova agencija došla je do saznanja iz više izvora da su Rusi taj dokument dostavili američkoj upravi još sredinom oktobra.

    Spis, neslužbena poruka poznata u diplomatskom jeziku kao „nepapir“, sadržavao je odredbe koje je ruska vlast ranije iznosila za pregovaračkim stolom, uključujući ustupke koje je Ukrajina odbila, poput predaje znatnog dijela svoje teritorije na istoku.

    Ovo je prva potvrda da je spis, čije je postojanje Rojters prvobitno objavio u oktobru, imao presudan uticaj na mirovni prijedlog od 28 tačaka.

    Bijela kuća nije neposredno komentarisala taj neslužbeni spis, ali je navela riječi Donalda Trampa da je optimista u pogledu napretka prijedloga.

    „U namjeri da privedem kraju ovaj mirovni prijedlog, zadužio sam svog posebnog izaslanika Stiva Vitkofa da se sastane sa predsjednikom Putinom u Moskvi, dok će se sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima“, napisao je Tramp.

    Ipak, ono na šta Rojters ukazuje jeste da je sve dobilo neočekivan obrt.

    „Nije jasno zašto i kako se Trampova uprava oslanjala na ruski spis da bi oblikovala sopstveni mirovni prijedlog. Pojedini visoki američki zvaničnici koji su ga razmatrali, među njima državni sekretar Marko Rubio, smatrali su da će Ukrajinci vjerovatno u potpunosti odbaciti zahtjeve Moskve“, navodi Rojters.

    Nakon što je spis dostavljen, Rubio je obavio telefonski razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, tokom kojeg je tema bio upravo taj dokument, naveli su izvori.

    Govoreći sa novinarima u Ženevi ove sedmice, Rubio je priznao da je primio „brojne pisane neslužbene poruke i slične stvari“, bez dodatnih objašnjenja.

    Prijedlog je djelimično sastavljen tokom susreta između Trampovog zeta Džareda Kušnera, posebnog izaslanika Stiva Vitkofa i Kirila Dmitrijeva, rukovodioca jednog od ruskih državnih ulagališnih fondova, u Majamiju prošlog mjeseca. Malo ko u Stejt departmentu i Bijeloj kući bio je upoznat sa tim susretom, rekla su za Rojters dva izvora bliska dešavanjima.

    Američki prijedlog, koji je iznenadio zvaničnike u Vašingtonu i Evropi, izazvao je talas diplomatskih negodovanja na tri kontinenta. Prvobitna verzija od tada je znatno izmijenjena – devet od prvih 28 tačaka uklonjeno je nakon razgovora između visokih američkih i ukrajinskih predstavnika.

  • Brnabićeva: Predložićemo amandman o preuzimanju NIS-a, neće biti nestašice struje

    Brnabićeva: Predložićemo amandman o preuzimanju NIS-a, neće biti nestašice struje

    Ana Brnabić, predsjednik Skupštine Srbije poručila je da će u srpskom parlamentu danas, 26.novembra, biti predložen amandman na Zakon o budžetu koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme Naftnu industriju Srbije (NIS), te da građani Srbije neće biti suočeni sa nestašicom struje, grijanja ili benzina.

    Međutim, ona je naglasila da lično ne bi podržala nacionalizaciju NIS-a, ali da ništa ne smije da dovede do toga da budu ugroženi životni standard građana i privreda.

    “Nakon razgovora predsednika Srbije sa različitim stranama u vezi sa položajem ove kompanije biće predložen i amandman koji će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS. Ne bih podržala nacionalizaciju NIS-a upravo zato što sam ekonomski liberal. Ja mislim da nacionalizacija nije pravi način zato što otvara Pandorinu kutiju. Jednom nacionalizacija, svaki sledeći put vam je lakše da kažete, pa, postoji više interesa da vam kažem dajte da ja nacionalizam. Ja mislim da će se za nekoliko godina to svakako poštovati”, kazala je Brnabićeva, te dodala: “Srbija je pružila Rusiji mogućnost da prva učestvuje u razgovorima o eventualnim promjenama u vlasničkoj strukturi, kao manjinski partner. Ništa ne sme da dovede do toga, kao što je rekao i predsednik Vučić, da se ugrozi životni standard, kvalitet života naših građana i naše privrede. Tako da se ja nadam da će i partneri iz Ruske federacije imati to u vidu. Da li su do sada imali? Pa, kako da vam kažem – ne. Mi moramo da zaštitimo naše građane i naše nacionalne interese”, rekla je Brnabić u emisiji “Plenum” Euronewsa Srbija.

    Neće biti nestašice struje, grijanja ili benzina
    Kazala je da građani Srbije ne treba da brinu, jer neće biti nestašice struje, grejanja ili nestanka benzina na ulicama.

    “Na kraju krajeva, danas je 47. dan da mi nismo dobili u Srbiji, da nismo uvezli ni jedan jedini litar ili kap nafte preko Janafa, jadranskog naftovoda. I dalje je sve stabilno, i dalje sve radi. Mi čak nemamo ni psihološku paniku, nemate ono što ste, na primer, imali u Francuskoj, kada ste imali gužve na pumpama, da ljudi u mnogo manjem problemu je tada bila Francuska, pa ste imali gužve na pumpama. Mi to nemamo”, kaže Brnabićeva.

    Vučić: Rafinerija pred gašenjem
    Ipak, riječi Brnabićeve da je sve stabilno i da nema panike, su praktično u suprotnosti sa onim što je dan ranije, 25. novembra rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On u vanrednom obraćanju javnosti kazao da Rafinerija NIS-a još nije ugašena, ali da je prešla na niži režim rada odnosno tihi hod i dodao da ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja rada ako ne dobije licencu od američkog OFAC-a.

    Podsjetimo, NIS se 47 dana nalazi pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva u ovoj kompaniji.

  • Rusija lansirala tajne vojne satelite u svemir

    Rusija lansirala tajne vojne satelite u svemir

    Rusija je u utorak uspješno lansirala set vojnih satelita, saopćilo je njihovo Ministarstvo odbrane. Oni su s kosmodroma Plesetsk lansirani raketom-nosačem Angara-1.2

    “Borbena posada Vazdušno-kosmičkih snaga uspješno je lansirala laku raketu-nosač Angara-1.2 koja nosi satelite namijenjene ruskom Ministarstvu odbrane s kosmodroma Pleseck u Arhangelskoj oblasti”, navodi se u saopćenju ministarstva.

    Naveli su također da je lansiranje rakete nosača i postavljanje satelita u planiranu orbitu prošlo normalno, kako je i predviđeno.

    Nakon lansiranja, raketa je navođena sa zemlje putem automatizovanih sistema upravljanja, a zatim su i sateliti raspoređeni u unaprijed izračunu orbitu.

    Iz Ministarstva odbrane Rusije su rekli da su s lansiranim satelitima uspostavili stabilne telemetrijske veze. Međutim, nisu htjeli otkriti broj satelita koji su poslati u kosmos.

  • Dodik i Orban potvrdili najviši nivo saradnje u Budimpešti

    Dodik i Orban potvrdili najviši nivo saradnje u Budimpešti

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je nakon sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti da je riječ o uspješnom i dobrom susretu, kakvim su, kako je naveo, navikli u dosadašnjoj saradnji. Istakao je da su razgovarali o međusobnim odnosima i potvrdili najviši nivo saradnje.

    Dodik je naveo da je sastanak obuhvatio strateške teme i ekonomske projekte koji su već u toku. Prema njegovim riječima, razgovarano je i o političkim kretanjima, uključujući procjene u vezi sa ratom u Ukrajini, situacijom u Evropskoj uniji i predstojećim izborima u Mađarskoj.

    On je dodao da je delegacija iz Republike Srpske upoznala Orbana sa aktuelnim političkim prilikama. Istakao je da su izbori održani na osnovu odluke koju je ocijenio neustavnom, te da je proces bio usmjeren na destabilizaciju Republike Srpske, ali da je SNSD ostvario pobjedu na čelu sa Sinišom Karanom.

    Dodik je naglasio da je sastanak protekao u posebnoj atmosferi, navodeći da je činjenica da su u delegaciji zajedno bili aktuelni i budući nosioci ključnih funkcija dodatno privukla pažnju domaćina. Ocijenio je da je riječ o kontinuitetu političkih odnosa i visoke saradnje sa Mađarskom.

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Siniša Karan poručio je nakon sastanka da je saradnja Mađarske i Republike Srpske prepoznata u više oblasti i da će se dodatno razvijati. Naglasio je da Mađarska ostaje strateški partner i izrazio očekivanje da će odnosi u budućnosti biti još snažniji.

    Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da je susret podigao odnose na viši nivo i otvorio pitanje strateškog partnerstva. Navela je da je Orban informisao delegaciju o razgovorima u Vašingtonu i poziciji Zapadnog Balkana, te da je dogovorena tješnja saradnja na međunarodnom planu.

    Trišić Babić je dodala da je mađarska strana izrazila iznenađenje načinom na koji je Republika Srpska prevazišla, kako je ocijenila, tešku situaciju nametnutu spolja. Prema njenim riječima, njihova posjeta potvrdila je da se saradnja nastavlja bez zadrške.