VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kecman: Aerodrom Banjaluka završava godinu s rekordnim brojem putnika

    Kecman: Aerodrom Banjaluka završava godinu s rekordnim brojem putnika

    Direktor Aerodroma Banjaluka Valentina Kecman izjavila je da je izvjesno da će ova godina biti završena sa rekordnim brojem putnika i da će biti nadmašena 2023. godina kada ih je registrovano 460.000.

    “Sa 24. novembrom već imamo 443.441 putnika i jasno je da će ova godina biti rekordna od vremena kada su ‘Rajaner’ i ‘Vizer’ počeli da saobraćaju sa banjalučkog aerodroma. Prošlu godinu smo završili sa 391.000 putnika i taj broj smo prešli već početkom oktobra ove godine”, naglasila je Kecmanova, za Srnu.

    Ona je navela da trenutno saobraća jedna linija za Beograd sa “Er Srbijom”, šest linija sa “Rajanerom”, odnosno šesta linija za Brisel saobraća samo ljeti, a ostalih pet linija cijele godine.

    “Kada je riječ o ‘Vizeru’, saobraćaju dvije linije, za Bazel i Dortmund i tokom ljetnog perioda bilo je drastično povećanje broja putnika na tim linijama”, rekla je Kecmanova.

    Ona je naglasila da postoji smanjenje kod “Rajanera” tokom zimskog perioda, ali je bilo drastičnog povećanja tokom ljeta u odnosu na prethodnu godinu što i jeste pokazatelj da je bilo mnogo više putnika jer je kapacitet bio veći na svim letovima.

    Kecmanova je navela da tokom ovog ljeta nije bilo novih linija, ali da se tokom zimskog perioda pregovara o novim ljetnim linijama iduće godine i krajem januara bi trebalo da bude više informacija o tome.

    “Želimo nove linije i nije uvijek do nas. Avio-kompanije na osnovu svoje procjene rizika na tim linijama, odosno kakva će biti popunjenost putnika na letovima odlučuju da li žele da je uvedu”, rekla je Kecmanova.

    Kako je istakla, ne zavisi sve samo od volje avio-kompanija već i od visine taksa i svega onoga što plaćaju na destinacijama.

    “Kada su u Beču uveli veće takse ‘Vizer’ je povukao bazu, ‘Rajaner’ smanjio kapacitete što se odrazilo i na nas. Ono što je bilo planirano za zimsku sezonu drastično je smanjeno zbog taksa u Njemačkoj i Austriji jer su kompanije procijenile da im te linije neće biti toliko isplative pa su kapaciteti smanjeni”, rekla je Kecmanova.

    Ona je navela da se između 15. decembra i 15. januara očekuje intenzivan period kada će sve linije da se udvostruče ili utrostruče.

    Kecmanova je dodala da je na aerodromu riješen i sistem parkinga na koji su se putnici često žalili.

    “Za razliku od manuelne naplate koja je bila prethodnih godina, putnici sada imaju mogućnost da plate putem parkomata, na naplatnoj kućici, te preko aplikacije na svom mobilnom telefonu”, pojasnila je ona.

    Kecmanova je naglasila da su cijene parkinga ove godine drastično smanjene i da su najniže u odnosu na sve aerodrome u regionu – umjesto daosadašljih pet KM po satu sada putnici plaćaju tri KM, umjesto 15 KM koliko su plaćali za prvi dan i 10 KM za svaki naredni dan to sada iznosi pet KM i za prvi i za svaki naredni dan.

    “Drastično smo smanjili ove cijene kako bi to bilo pristupačnije putnicima i omogućili im da svoje vozilo ostave ovdje na nekoliko dana, da niko ne mora da ih dovozi i odvozi sa aerodroma. Gužve su smanjene jer sistem prepoznaje tablicu i nema više potrebe da se skeniraju kju-ar kodovi ili bilo šta drugo što je pravilo zastoj”, rekla je Kecmanova.

    Kecmanova je podsjetila i da je Aerodrom Banjaluka već imao ulaganja u ovoj godini, a riječ je o preuzimanju kontradiverzione kontrole.

    “Morali smo da obučimo i zaposlimo nove ljude i već šest mjeseci uspješno radimo posao koji je do sada bio u nadležnosti Granične policije BiH”, rekla je Kecmanova.

  • CIK pred odlukom: Šta bi za opoziciju značilo eventualno novo glasanje?

    CIK pred odlukom: Šta bi za opoziciju značilo eventualno novo glasanje?

    Opozicione partije u Republici Srpskoj tvrde da je kandidat SDS-a za predsjednika Srpske, Branko Blanuša, na nedjeljnim prijevremenim izborima ozbiljno oštećen izbornim manipulacijama, što je, prema njihovim riječima, jedini razlog zbog kojeg je Siniša Karan iz SNSD-a ostvario minimalnu prednost.

    Predstavnici SDS-a već danima najavljuju da prikupljaju dokumentaciju o brojnim navodnim nepravilnostima, naročito u Doboju, Zvorniku i Laktašima, za koje tvrde da potvrđuju da proces nije bio regularan.

    Ipak, opozicione stranke do sada nisu jasno saopštile kakve će korake preduzeti ukoliko Centralna izborna komisija BiH, kao što je to često činila i u ranijim izbornim ciklusima, ocijeni da su izbori protekli u granicama regularnosti „uz manje nepravilnosti“. Pitanje je i da li su spremne na odlučnije oblike političkog pritiska ukoliko izborni rezultat bude potvrđen.

    Očekuje se da inicijativa po tom pitanju najprije dođe iz SDS-a, kao najveće opozicione partije i organizacije čiji je kandidat, kako tvrde, pretrpio najveću štetu. Član Glavnog odbora SDS, Darko Babalj, odmah nakon prvih nezvaničnih rezultata pozvao opozicione pristalice da spriječe „novu izbornu krađu“ masovnim okupljanjem ispred Palate Republike u Banjaluci.

    Međutim, izvori iz vrha SDS-a tvrde da u stranci postoje i oni koji smatraju da bi podizanje političkih tenzija bilo pogrešno i da bi fokus trebalo prebaciti na opšte izbore sljedeće godine, kada opozicija, po njihovom uvjerenju, ima realne šanse da preuzme vodeću ulogu.

    – Darko Babalj i jedan broj najviših stranačkih funkcionera smatra da ne treba priznati rezultate pokradenih izbora i da na tome treba istrajati do kraja. Opet, u vrhu SDS nije mali broj onih koji smatraju da bi neki radikalniji politički potezi bili kontraproduktivni i da stvari treba ostaviti ovakvima kakve jesu, budući da su sljedeći izbori već u oktobru 2026. godine – navode izvori iz SDS-a, insistirajući na anonimnosti.

    Da bi se saznalo kako druge opozicione grupacije vide dalji razvoj situacije, Srpskainfo je razgovarala sa liderima pojedinih opozicionih stranaka.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, poručuje da opozicija mora ostati čvrsta, ustrajna i nepokolebljiva uprkos pritiscima.

    – To se ne smije dozvoliti. Oni (vlast) će opet da ponavljaju matricu kako opozicija „umišlja“ i da „samo kuka“. Međutim, ovdje su stvari jasne i na tome treba istrajati – kaže Trivićeva.

    Prema njenim riječima, Narodni front će se u potpunosti uskladiti sa odlukama SDS-a.

    – Ne želimo da namećemo ili da sugerišemo kako će izgledati ta borba. Mi smo bili podrška Branku Blanuši i to ostajemo. Taj dio političke odgovornosti, odnosno kako dalje formulisati političku borbu, jeste na SDS, a mi smo tu da to podržimo u našem političkom kapacitetu, kao što smo ispratili i predsjedničku kampanju – ističe Trivićeva.

    Za razliku od nje, lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, smatra da je vrijeme za oštrije metode političke borbe.

    – CIK BiH je kompromitovan zastrašujućim informacijama koje sam već objavio, a to je da je supruga predsjedavajućeg CIK, Jovana Kalabe, radila i napredovala u službi kod Siniše Karana. Još prije nekoliko dana rekao sam da je došlo vrijeme za radikalnije proteste. Mislim da treba vršiti blokadu puteva i autoputeva, te vršiti pritisak na pravosuđe. Više je nego čudno i ćutanje međunarodne zajednice, gdje nismo vidjeli skoro ništa konkretno uprkos brojnim dokazima izbornih krađa i zloupotreba – kaže Vukanović.

    On dodaje i da se izborna volja građana ne može zaštititi bez modernih tehnologija.

    – Ako institucije dozvole da mafijaši kradu izbore, posebno u Doboju i Zvorniku i da se to legalizuje, mi na to ne smijemo da pristanemo. Zbog toga preporučujem radikalnu borbu, koja podrazumijeva blokadu svih puteva i autoputeva. Zbog hladnog vremena i zime mislim da nema prostora da se organizuju neki višednevni masovni protesti, ali poslanici iz opozicije bi trebalo da automobilima sami blokiraju puteve i da tako vršimo pritisak na zarobljene institucije. Ne tražimo ništa više već da se radi po zakonu – poručuje Vukanović.

  • Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Pitanje je da li će Naftna industrija Srbije dobiti licencu iz Sjedinjenih Američkih Država za slobodan nastavak rada, a jasno je i da postoji više kandidata za kupovinu ruskog udjela u ovoj kompaniji.

    Nova.rs pozivajući se na svoje izvore javlja da su pregovori počeli, a u igri su tri potencijalna kupca. Jedan je spreman da izdvoji 1,4 milijarde evra.

    NIS ne može da ostane u većinskom ruskom vlasništvu, a prema izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u roku od 50 dana Rusi moraju da prodaju kontrolni paket akcija u toj kompaniji. Prema zvaničnim informacijama, vode se pregovori o prodaji 56 odsto ruskog udjela u NIS-u.

    Država Srbija

    Srbija je, kao jedan od tri potencijalna kupca, spremna da ponudi 1,4 milijarde evra. To proizilazi iz amandmana koje su usvojili članovi Odbora Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, na Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu.

    Među usvojenim amandmanima nalazi se i onaj kojim se predviđa nabavka finansijske imovine do iznosa 164 milijarde dinara, radi obezbjeđenja energetske sigurnosti. U obrazloženju se navodi da je, radi energetske stabilnosti zemlje, potrebno predvidjeti nabavku finansijske imovine u vrijednosti 164.000.000.000 dinara (1,4 milijarde evra), kao i obezbijediti sredstva za tu namjenu. Riječ je o novcu koji bi država izdvojila za NIS.

    Predsjednik Aleksandar Vučić naveo je ove sedmice da će Srbija dati najveću ponudu za ruski udio u NIS-u i da je spremna da plati najviše. Ovaj scenario će, međutim, uslijediti samo ukoliko ne dođe do potpisivanja kupoprodajnog sporazuma između Rusa i nekog od kupaca u narednih 50 dana. Srbija bi u tom slučaju uvela prinudnu upravu, a potom ponudila najvišu cijenu, što je potvrđeno svajanjem amandmana u Skupštini Srbije.

    Ipak, ova najava Vučića djeluje kao posljednja opcija, prema dosad dostupnim informacijama, iako Srbija ima pravo preče kupovine.

    Mađarski kupac – MOL
    Kao potencijalni kupac navodi se i mađarski MOL.

    Tokom napetih pregovora o prodaji dijela akcija NIS-a, Rusi su, prema pisanju medija, očekivali da će njihov udio otkupiti mađarski MOL, odnosno premijer Viktor Orban. Međutim, plan je bio da MOL kupi 11,3 odsto akcija NIS-a, a ne kompletan ruski udio.

    Šef kabineta mađarskog premijera, Gergelj Guljaš, izjavio da su u toku razgovori o mogućnosti da MOL kupi udio u NIS-u.

    „Ukoliko se postigne dogovor, transakcija bi bila normalna tržišna operacija“, rekao je on, naglasivši da su razgovori u ranoj fazi, prenosi Rojters.

    Takođe, mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je juče u Beogradu, nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će MOL 2,5 puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla Srbiji u snabdijevanju naftom.

    Kupac iz Abu Dabija – ADNOC
    Rusi, međutim, ne pregovaraju samo sa Mađarima. Potencijalni kupac je i naftna kompanija iz Abu Dabija – ADNOC (Abu Dhabi National Oil Company). To je energetska kompanija u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja pokriva kompletan lanac proizvodnje i poslovanja u naftno-gasnom sektoru.

    Povodom ove mogućnosti, analitičar brokerske kuće IPOPEMA-Securities, Vladan Pavlović, podsjetio je da su UAE članica BRIKS-a i da je Abu Dabi, nakon uvođenja sankcija Rusiji, postao globalni centar broj jedan za ruski kapital.

    „Kapital iz Rusije tamo se sliva uspješno, čak i bez posebnog protivljenja Zapada. Transakcije sa ruskim bankama se obavljaju, iako je u posljednje vrijeme došlo do pooštravanja kontrole i blokada računa pojedinim ruskim kompanijama, kojih u toj zemlji ima više od 4.000. Zemlja je bila i ostala ključni saveznik u održavanju funkcionisanja ruske ekonomije, uprkos najvećem broju sankcija ikada uvedenih jednoj državi“, istakao je Pavlović.

    Dodao je i da UAE nastoje da sebe predstave kao vrijednog posrednika u sukobima, posebno kada je riječ o odnosima sa SAD, kao i da je predsjednik UAE Mohamed bin Zajed posjetio Moskvu u avgustu – drugi put u manje od godinu dana.

    „UAE ne kriju od Zapada svoj odnos prema Rusiji – igraju na obe strane, jer imaju ogromne devizne rezerve“, zaključio je Pavlović.

  • EU zbog ruske imovine blokira mirovni proces

    EU zbog ruske imovine blokira mirovni proces

    Prema izjavama ključnih aktera u američkom pregovaračkom timu, mir u Ukrajini nikada nije bio bliže, dok se paralelno u javnosti raspravlja o finansijskim i političkim kalkulacijama koje prate najnoviji mirovni plan. Dok Ukrajinci, Amerikanci i Evropljani otvoreno predstavljaju elemente prijedloga koji je oblikovao Donald Tramp, Moskva insistira da se pregovori vode iza zatvorenih vrata i da se u javnost ne izlazi prije nego što postoji konkretan rezultat.

    U središtu sadašnjih prijedloga nalazi se pitanje zamrznute ruske imovine, koja je postala ključni finansijski resurs u pokušaju stabilizacije ukrajinskog budžeta. Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznutih ruskih sredstava za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garancije država članica. Međutim, Belgija — država domaćin klirinške kuće koja drži značajan dio tih sredstava — oklijeva zbog straha od moguće ruske pravne ili druge odmazde.

    Ukrajina se suočava sa oštrom zimom i dubokim finansijskim izazovima. Prema procjenama MMF-a, u naredne dvije godine zemlju čeka budžetski manjak od 65 milijardi dolara, dok gotovo dvije trećine postojećeg budžeta odlazi na finansiranje rata iscrpljivanja protiv Rusije. Svakodnevne potrebe stanovništva, uključujući penzije i plate u javnom sektoru, i dalje u velikoj mjeri zavise od zapadne finansijske pomoći.

    Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države — nekada najveći pojedinačni donator Ukrajine — nisu izdvojile nova sredstva, što je Evropu stavilo u poziciju da popunjava nastalu prazninu. Iako je Evropska komisija obećala mobilizaciju do 100 milijardi evra nakon 2028. godine, održavanje kontinuiteta finansiranja do tada ostaje veliki izazov.

    Ovaj problem dovodi fokus na ukupno 300 milijardi dolara ruske devizne imovine, zamrznute još od početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine. Najveći dio tih sredstava nalazi se u evropskim bankama i klirinškim kućama. Međutim, budućnost ove imovine izaziva duboke podjele unutar Evrope: Francuska i Njemačka odbijaju pozive da se sredstva zaplijene, uprkos pritiscima iz SAD-a, Poljske, baltičkih i nordijskih zemalja.

    Klirinška kuća „Euroclear“ upozorila je Evropsku uniju da bi agresivni potezi prema ruskoj imovini mogli dovesti do rasta troškova zaduživanja, dok Moskva najavljuje hitne pravne mjere i potencijalno uzvraćanje zapljenom zapadne imovine u Rusiji ako EU pređe granicu međunarodnog prava, prema kojem državna imovina ostaje zaštićena čak i kada je zamrznuta.

  • Fico: EU odustaje od finansiranja Kijeva, Rusija izlazi kao pobjednik

    Fico: EU odustaje od finansiranja Kijeva, Rusija izlazi kao pobjednik

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da Ukrajina gubi sukob sa Rusijom i da Evropska unija više nije spremna da pokriva vojne troškove Kijeva iz sopstvenih sredstava. Prema njegovim riječima, Ukrajina se suočava s ozbiljnim finansijskim problemima, dok unutar EU raste skepticizam o načinu na koji ukrajinske vlasti upravljaju evropskim fondovima.

    Fico je naglasio da je „Ukrajina gubi rat, a nema novca“, dodajući da dio članica EU i dalje podržava nastavak finansijske pomoći Kijevu, uprkos navodima o korupciji u toj zemlji. Istakao je i da pojedine države sve više sumnjaju u sposobnost ukrajinskih institucija da transparentno koriste evropska sredstva.

    Prema njegovoj procjeni, u periodu 2026–2027. Ukrajini će biti potrebna ogromna finansijska pomoć, ali mnoge zemlje EU više nisu spremne da izdvajaju sopstveni novac, zbog čega se razmatra plan korišćenja zamrznute ruske imovine. Fico upozorava da bi takav potez doveo do velikog broja parnica i mogućih uzvratnih mjera Rusije.

    On je najavio da će od parlamenta zatražiti mandat koji bi slovačkoj Vladi omogućio fleksibilnost u donošenju odluke o ovom pitanju na nivou EU u decembru. Dodao je da jedna od ključnih komponenti mirovnog sporazuma, o kojem se trenutno pregovara, treba da bude korišćenje zamrznute ruske imovine ne za vojne potrebe Ukrajine, već za njenu obnovu na osnovu dogovora između SAD, Rusije i Ukrajine.

    Fico smatra da će Rusija iz sukoba izaći kao “apsolutni pobjednik” i da više nema sumnje da će Krim, Donbas i drugi regioni ostati pod ruskom kontrolom. Podsjetio je da je od početka sukoba tvrdio da Ukrajina neće postati članica NATO-a i da vojno ne može dobiti rat, te da su se njegove procjene, kako kaže, u međuvremenu potvrdile.

    „Da li danas neko sumnja da će Krim zauvijek ostati pod ruskom kontrolom? Niko“, naveo je Fico, dodajući da će Lugansk, preostali dio Donjecka, kao i Herson, Zaporožje i druge oblasti vjerovatno takođe ostati pod kontrolom Rusije. Izrazio je nadu da će Ukrajina učestvovati u mirovnim pregovorima bez pritiska Evropske unije, naglasivši da je „ponosan što su bili u pravu od početka sukoba“.

  • Vučić i Orban: Srbija i Mađarska dijele energente i jačaju partnerstvo

    Vučić i Orban: Srbija i Mađarska dijele energente i jačaju partnerstvo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je uvjerenje da će snažni politički i ekonomski odnosi Srbije i Mađarske nastaviti da donose dobrobit narodima obje zemlje i stabilnost regiona. Nakon sastanka i zajedničkog ručka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Vinariji „Zvonko Bogdan“, Vučić je poručio da dvije države godinama grade partnerstvo zasnovano na povjerenju i zajedničkim projektima.

    Obraćajući se javnosti, Vučić je rekao da je sa Orbanom razgovarao o energetici, američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije i mjerama za očuvanje potpune snabdjevenosti energentima. Naveo je da se očekuje odluka Stejt departmenta, ali da je Srbija spremna i da građani nemaju razloga za brigu, jer se preduzimaju sve potrebne mjere, uključujući saradnju sa Mađarskom.

    Vučić je istakao da će sa Orbanom razgovarati i tokom radnog ručka, ali i kasnije, o ključnim geopolitičkim pitanjima, bezbjednosti snabdijevanja i regionalnim temama. Kako je naveo, planiran je i neformalniji nastavak susreta: “Viktora vodim u pekaru, u burekdžinicu Kod Mićka, a onda nastavljamo razgovore u vinariji.”

    Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom sve što ima po pitanju energenata. “Ako Mađarska ima gas i naftu, imaće je i Srbija”, rekao je Orban, naglašavajući da njegova zemlja nema velike rezerve sopstvenih energenata, te da je od ključne važnosti održavanje stalnog uvoza.

    Orban je podsjetio da je Mađarska dobila izuzeće od američkih sankcija i da se radi na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu. Najavio je i predstojeće pregovore u Moskvi o snabdijevanju, uz poruku da će, ukoliko oni budu uspješni, Mađarska dijeliti energente sa Srbijom. “Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban i ponovio da Srbija uvijek može računati na pomoć Mađarske.

    Govoreći na zajedničkom obraćanju u Subotici, Orban je naglasio da Srbija i Mađarska imaju svakodnevne kontakte i da saradnja dvije vlade funkcioniše na visokom nivou. Istakao je da se svijet brzo mijenja i da su česti razgovori potrebni kako bi se pratile sve promjene koje utiču na region.

    Vučić je zahvalio mađarskom premijeru na podršci i ocijenio da Orban ima ključnu ulogu u izgradnji odnosa koji danas postoje između dvije zemlje. Poručio je da i mađarski narod i država mogu uvijek računati na Srbiju, kao što Srbija računa na Mađarsku.

  • Vučić: OFAK bi donio pozitivnu odluku o davanju licence, čeka se Stejt department

    Vučić: OFAK bi donio pozitivnu odluku o davanju licence, čeka se Stejt department

    OFAK bi donio pozitivnu odluku o davanju licence NIS-u, ali se čeka odluka Stejt departmenta, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    – Kako mi saznajemo, OFAK bi donio pozitivnu odluku, ali se čeka odluka Stejt departmenta koje još nema – rekao je predsjednik Srbije svoja nezvanična saznanja o zahtjevu da se izda licenca NIS-u.

    Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić rekao je da će uslijediti razgovori sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, a da su za nas najvažnije informacije o sankcijama Naftnoj industriji Srbije.

    Kazao je da će naravno razgovarati i o svim drugim važnim geopolitičkim pitanjima, kao i o pitanjima od značaja za region i bilateralnim odnosima Srbije i Mađarske.

    Vučić je rekao da i mađarski narod može da računa uvijek na podršku Srbije, kao i mađarska država i zahvalio Orbanu, jer je on najzaslužniji što postoji takav odnos.

    Orban je rekao da će tokom današnjeg dana razgovarati sa Vučićem o svim pitanjima vezanim za energetsku stabilnost i mir.

    Orban je, u izjavi medijima zajedno sa predsednikom Vučićem u Subotici kazao da uvek rado dolazi u Srbiju.

    – Istina je da bismo trebali svake nedjelje da se srećemo kako se brzo mijenja svijet. Toliko puno događanja ima da praktično nedjeljno bismo trebali razgovarati, ali nemamo za to vremena, jer moramo se baviti i drugim stvarima – rekao je Orban.

    Kako je dodao, važno je da se ministri dvije zemlje za privredu dogovaraju o važnim stvarima.

    – Praktično, između Mađarske i Srbije imamo svakodnevne kontakte i hvala na podršci koju dobija Mađarska od predsjednika Vučića i Srbije. I, naravno, za uzvrat, vi možete uvek računati na pomoć Mađarske u ovim veoma složenim vremenima – rekao je Orban.

    Najavio je da će danas tek razgovarati sa predsjednikom Vučićem o raznim temama koje se tiču saradnje Srbije i Mađarske.

    – Ta pitanja su veoma važna i staviće se na dnevni red tokom radnog ručka i nadam se da ćemo nakon večere moći da govorimo o uspješnom pregovoru o svim tim teškim pitanjima koja su vezana za energetsku stabilnost, za mir – kazao je Orban.

  • Stevandić: Budućnost se ne smije graditi na onima koji pljuju po drugima

    Stevandić: Budućnost se ne smije graditi na onima koji pljuju po drugima

    U video obraćanju na društvenoj mreži X, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da su podjele među ljudima jedna od najvećih slabosti društva, ističući da takve podjele postaju posebno štetne kada se pretvore u omalovažavanje onih koji imaju rezultate.

    Stevandić je rekao da ga razočarava kada neafirmisani pojedinci javno vrijeđaju i kritikuju ljude koji, kako navodi, postižu značajne rezultate u svom poslu. Prema njegovim riječima, takvi napadi često dolaze od onih „koji ustaju u 10 ili 11“, dok oni koji rade od ranog jutra postaju meta omalovažavanja.

    „Nekad završim operaciju i nekoliko pregleda, pa u 11 vidim da me je neko napao koji je ustao u 10“, izjavio je Stevandić, naglašavajući da su sličnom pritisku izloženi i drugi koji su, kako kaže, afirmisani u svojim profesijama.

    U obraćanju je kritikovao i način na koji se društvene mreže koriste za vrijeđanje akademskih i uglednih ljudi. Istakao je da se budućnost ne smije graditi na onima koji, kako je rekao, „svoj hljeb zarađuju pljuvanjem po drugima i prozivanjem porodica“, već na stvaraocima i ljudima koji doprinose društvu.

    Stevandić je naglasio da se spomenici ne podižu kritičarima, već onima koji grade institucije, pomažu ljudima i doprinose zajedici. Dodao je da se oni koji se prepoznaju u njegovim riječima vjerovatno prepoznaju i u ranijem videu „o magarcima“, poručujući da se napredak ne može zasnivati na „oponentima i pljuvačima, nego na radilicama i stvaraocima“.

  • Sijarto: Zapadni Balkan spremniji za EU od Ukrajine, Evropa produbila rat

    Sijarto: Zapadni Balkan spremniji za EU od Ukrajine, Evropa produbila rat

    Mađarska snažno podržava proširenje Evropske unije na zemlje koje će, kako smatra šef diplomatije Peter Sijarto, doprinijeti njenoj snazi, a među njima posebno Zapadni Balkan. U Dnevniku plus Sijarto je izjavio da je „šala“ tvrdnja evropskih lidera da je Ukrajina spremnija za članstvo od država regiona.

    „To mora da je šala, jer svi znaju da su se zemlje Zapadnog Balkana koje čekaju to članstvo 15, 16 ili 17 i više godina bolje spremile nego Ukrajina“, rekao je Sijarto i istakao da je region brzo napredovao, provodio reforme i može značajno ojačati sigurnost i ekonomiju EU.

    Naglasio je da bi, za razliku od zemalja Zapadnog Balkana, prijem Ukrajine u EU donio „veliki broj opasnosti kao što je rat, ukrajinska mafija i druge stvari“. Prema njegovim riječima, Mađarska se tokom svog predsjedavanja zalagala za ubrzanje evropskog puta regiona i, kao susjedna zemlja, dobro razumije njegov značaj.

    Govoreći o ratu u Ukrajini, Sijarto je ocijenio da se sukob ne može riješiti na ratištu, te da je EU „produbila sukob“ svojim političkim odlukama. „Više od 100 milijardi evra i naoružanje koje je poslato u Ukrajinu doveli su do eskalacije i produžili rat“, rekao je on. Dodao je da su evropski lideri već 2022. mogli podržati rješenje, ali da su umjesto toga napravili nove greške i „doveli Ukrajinu u zabludu“.

    Smatra da evropski lideri pogrešno vjeruju da je ovo njihov rat i da Evropa štiti Ukrajinu. „Ukrajina štiti samo sebe. Da li to rade herojski? Apsolutno. Ali Evropa nema obavezu da troši dodatni novac ili šalje dodatno naoružanje“, rekao je Sijarto.

    U razgovoru se osvrnuo i na počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci, ocijenivši ga velikom čašću. Istakao je da priznanje posvećuje svima koji su učestvovali u jačanju odnosa između Mađarske i Republike Srpske. „Ova veza je zasnovana na uzajamnom poštovanju i prijateljstvu i ima za cilj uzajamne koristi“, rekao je Sijarto.

    Naglasio je da Mađarska provodi politiku „odgovornog susjedstva“ kojom podržava stabilnost, bezbjednost i mir na Zapadnom Balkanu. Podsjetio je da je region posebno važan jer se na istočnim granicama Mađarske vodi rat i da bi svaki poremećaj na jugu bio ozbiljan izazov.

    Posebno je izdvojio značaj Republike Srpske, ističući da je stabilnost ovog dijela Balkana od vitalnog interesa. Govoreći o energetici, upozorio je na ranjivost država koje zavise od jednog naftovoda, navodeći kao primjer trenutnu situaciju u Srbiji. „Ako zavisite od jednog cjevovoda, neko ima monopol nad vama. Borimo se protiv Brisela da zadržimo suvereno pravo odlučivanja o energentima“, rekao je Sijarto i dodao da Mađarska pruža punu podršku Srbiji.

  • Tramp najavio udare na Venecuelu

    Tramp najavio udare na Venecuelu

    Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

    Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

    “Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

    Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

    Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

    “Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

    Pritisak na Madurov režim
    Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

    Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

    Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

    Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

    SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

    U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

    Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
    CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

    Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

    Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.