VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šljivićeva reagovala na tvrdnje da je frizerka: Takva logika ne govori ništa o meni

    Šljivićeva reagovala na tvrdnje da je frizerka: Takva logika ne govori ništa o meni

    Poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić izjavila je za Srnu da je poslanik Liste za pravdu i red Zagorka Grahovac u parlamentu iznijela neistinite tvrdnje o njenim profesionalnim kvalifikacijama.

    Šljivićeva je navela da se njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva zvanična dokumentacija nalaze u kabinetu Narodne skupštine i u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

    – To je jedina istina i jedini relevantan podatak – poručila je Šljivićeva, reagujući na navode Grahovčeve koja je za nju rekla da je “frizerka, a ne pravnik”.

    Ona napominje da joj je nevjerovatno da su pojedini mediji objavili neprovjerene i netačne informacije, posebno kada je riječ o nečijim kvalifikacijama i profesionalnom integritetu, prenosi Srna.

    Grahovčeva u Narodnoj skupštini u najvećem broju slučajeva iznosi netačne tvrdnje, kaže Šljivićeva, ali to više govori o njoj samoj.

    – Ukoliko je došla do zaključka da sam frizerka samo zato što posjedujem salon ljepote, želim jasno reći da je to jedan od trenutno najvećih i najsavremenije opremljenih bjuti salona. Dakle, takva logika ne govori ništa o meni, ali mnogo govori o nivou njenih zaključaka – rekla je Šljivićeva.

    Ona je dodala da nije osoba koja će se “valjati u blatu” niti polemisati sa onima koji komunikaciju zasnivaju na uvredama, neistinama i zlonamjernim konstrukcijama.

    – Takvo ponašanje je ispod svakog nivoa, časti i dostojanstva i ne predstavlja način na koji radim niti na koji želim da doprinosim institucijama u kojima djelujem – rekla je Šljivićeva.

    Vlada Republike Srpske je Šljivićevu imenovana za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a ova odluka stupila je na snagu juče.

    Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zagorka Grahovac komentarisala je juče na sjednici parlamenta to imenovanje, te navela da je Šljivićeva “frizerka, a ne pravnik”.

  • Evorpska odmazda Rusiji

    Evorpska odmazda Rusiji

    Ruski dronovi i agenti izvode napade širom zemalja NATO-a, a Evropa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo neobičnim: planira kako uzvratiti udarac.

    Ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg i koordinisanijeg pripisivanja hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vođstvom NATO-a, prema riječima dva visoka evropska vladina zvaničnika i tri diplomate EU.

    “Rusi stalno testiraju granice – kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?” primijetila je latvijska ministarka vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. “Potreban je proaktivniji odgovor”, rekla je za “Politico”. “I ne govori se ono što šalje signal – to se radi.”

    Hibridni napadi nisu novost
    Ruski dronovi su posljednjih sedmica i mjeseci preletjeli Poljsku i Rumuniju, dok su misteriozni dronovi izazvali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

    “Generalno, Evropa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerisati ovu vrstu hibridnog ratovanja… i trebamo li i sami razmisliti o tome da postanemo aktivniji u ovom području”, rekao je prošle sedmice za “Welt TV” njemački državni sekretar za odbranu Florian Han.

    Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubice da ubiju političke neprijatelje u Velikoj Britaniji, optužena je za dizanje u vazduh skladišta oružja u srednjoj Evropi, pokušala je destabilizovati EU finansiranjem krajnje desničarskih političkih stranaka, učestvovala je u ratovanju na društvenim mrežama i pokušala preokrenuti izbore u zemljama poput Rumunije i Moldavije.

    Ali sam obim i učestalost trenutnih napada su neviđeni. Globsec, praški think tank, izračunao je da je između januara i jula u Evropi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, izvršeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada od strane ljudi povezanih s Moskvom.

    “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”
    “Današnji svijet nudi puno otvoreniji – zaista, moglo bi se reći kreativniji – prostor za vanjsku politiku”, rekao je ruski čelnik Vladimir Putin tokom oktobarske konferencije Valdai, dodajući: “Pomno pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?”

    Rusija možda vidi EU i NATO kao suparnike ili čak neprijatelje – bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik šefa Savjeta sigurnosti Kremlja, Dmitrij Medvedev, prošlog je mjeseca rekao: “SAD su naš protivnik.” Međutim, Evropa ne želi rat s Rusijom naoružanom nuklearnim oružjem i stoga mora smisliti kako odgovoriti na način koji odvraća Moskvu, ali ne prelazi crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata.

    To ne znači povlačenje, prema riječima švedskog načelnika odbrane, generala Mihaela Klaesona. “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”, rekao je u intervjuu. “Moramo biti čvrsti.”

    Do sada je odgovor bio jačanje odbrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će pojačati savezničku odbranu od dronova i protivvazdušnu odbranu na njegovom istočnom krilu – poziv koji je ponovila i EU.

    Čak i to razbješnjava Moskvu.

    Evropljani “trebaju se bojati i drhtati poput nijemih životinja u krdu koje se tjera na klanje”, rekao je Medvedev. “Trebali bi se uprljati strahom, osjećajući svoj skori i mučni kraj.”

    Promjena smjera
    Česte ruske provokacije mijenjaju ton u evropskim prestonicama.

    Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu Poljske nakon sabotaže željezničke pruge koja povezuje Varšavu i Kijev, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za učestvovanje u “državnom terorizmu”.

    Nakon incidenta, šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” za blok, tvrdeći da mora “imati snažan odgovor” na napade.

    Prošle sedmice, italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto oštro je kritikovao “inerciju” kontinenta suočenu s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za odmazdu. U njemu je predložio osnivanje Evropskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičkih snaga od 1500 vojnika, kao i vojnog osoblja specijalizovanog za vještačku inteligenciju.

    “Svi trebaju revidirati svoje sigurnosne postupke”, dodao je u četvrtak poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski. “Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.”

    Hodajte po planu
    Uprkos sve žešćoj retorici, još uvijek je otvoreno pitanje šta znači snažniji odgovor.

    Dio toga se svodi na razliku između Moskve i Brisela – potonji je više ograničen djelovanjem unutar pravila, prema Kevinu Limonieru, profesoru i zamjeniku direktora pariškog think tanka GEODE.

    “To postavlja etičko i filozofsko pitanje: Mogu li sebi države kojima vlada vladavina prava priuštiti korištenje istih alata… i istih strategija kao Rusi?” upitao je.

    Zasad zemlje poput Njemačke i Rumunije pooštravaju pravila koja bi vlastima omogućila obaranje dronova koji lete iznad aerodroma i vojno osjetljivih objekata.

    S druge strane, nacionalne sigurnosne službe mogu djelovati u pravnoj sivoj zoni. Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofanzivne kibernetičke operacije. Ujedinjeno Kraljevstvo je navodno hakovalo mreže ISIL-a kako bi dobilo informacije o programu dronova u ranoj fazi terorističke grupe 2017. godine.

    Saveznici moraju “biti proaktivniji u kibernetičkoj ofenzivi”, rekao je Braže, i fokusirati se na “povećanje situacijske svijesti – udruživanje i koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih službi”.

    U praksi, zemlje bi mogle koristiti kibernetičke metode za ciljanje sistema ključnih za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-centralnoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetske objekte ili vozove koji prevoze oružje, rekao je Filip Brujka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje na Poljskoj akademiji nauka. “Mogli bismo napasti sistem i poremetiti njihovo funkcionisanje”, rekao je.

    Evropa takođe mora shvatiti kako odgovoriti na ruske kampanje dezinformisanja velikih razmjera vlastitim naporima unutar zemlje.

    “Rusko javno mnijenje… je donekle nedostupno”, rekao je jedan visoki vojni zvaničnik. “Moramo sarađivati ​​sa saveznicima koji imaju prilično detaljno razumijevanje ruskog razmišljanja – to znači da se saradnja mora uspostaviti i na području informacionog ratovanja.”

    Ipak, sve nove mjere “moraju imati uvjerljivu mogućnost poricanja”, rekao je jedan diplomata EU-a.

    Demonstracija sile
    NATO je, sa svoje strane, odbrambena organizacija i stoga je sumnjičav prema ofanzivnim operacijama. “Asimetrični odgovori važan su dio razgovora”, rekao je jedan diplomata NATO-a, ali “nećemo se spustiti na istu taktiku kao Rusija.”

    Umjesto toga, savez bi trebao dati prioritet demonstracijama sile koje ilustruju snagu i jedinstvo, rekla je Oana Lungesku, bivša portparolka NATO-a i saradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje stoji li Moskva iza hibridnog napada i sprovođenje vojnih vježbi “bez najave” na ruskoj granici s Litvanijom ili Estonijom.

    U međuvremenu, Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji podržava NATO, a okuplja savezničke zvaničnike, takođe “pruža stručnost i obuku” te izrađuje “politike za suprotstavljanje tim prijetnjama”, rekao je Marten ten Volde, viši analitičar u organizaciji, prenosi “Politico”.

    “Nesumnjivo, trebalo bi učiniti više na hibridnom području”, rekao je jedan viši diplomat NATO-a, uključujući povećanje kolektivne odgovornosti nakon napada i osiguravanje da se “raznim sredstvima pokaže da obraćamo pažnju i da možemo fleksibilno premještati sredstva”.

  • Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa sastavljen je na brzinu, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na marginama ODKB-a u Kirgiziji. On se tom prilikom obratio i Vladimiru Zelenskom.

    – Želim odmah da kažem – i nadam se da se Trampov tim neće uvrijediti – sastavljen je na brzinu. Ne želim da kažem da je sastavljen preko koljena, ali jeste na brzinu. Mora biti predstavljen u razmljivom obliku. Sve mora biti razrađeno do metra, kilometra, do posljednjeg detalja – rekao je Lukašenko.

    Kako je istakao, u srijedu je razgovarao o američkom mirovnom planu za Ukrajinu sa svojim ruskim kolegom, Vladimirom Putinom. Prema njegovim riječima, Putin mu je predstavio dvije verzije plana.

    – Vladimir Vladimirovič mi je predstavio prvu verziju i drugu verziju, koja je bila podijeljena na dijelove – rekao je predsjednik Bjelorusije.

    Po njegovim riječima, u ukrajinskom sukobu nema pobjednika, a ako ih i bude, to neće biti Evropska unija.

    – Moramo da okončamo ovaj rat. Bojim se da u ovom ratu neće biti pobjednika: on je katastrofa. Znate zašto, ako ga ne bude. Ali ako bude pobjednik, to neće biti Evropska unija ako ih Amerika napusti – rekao je on.

    On se obratio šefu kijevskog režima Vladimiru Zelenskom.

    – Ako želite da zadržite Ukrajinu u njenim sadašnjim granicama, morate pregovarati, a ne torpedovati pregovore – poručio je Lukašenko.

    – Razmisli, polazeći iz realne situacije, kako da sačuvaš ono što imaš. Imaš izlaz na more – i Odesu koja je tvoja, i Nikolajev, a to u jednom trenutku može da nestane. Zato je potrebno sve dobro izmjeriti i donijeti promišljenu odluku – dodao je bjeloruski lider.

    On je izrazio uvjerenje da je sukob u Ukrajini blizu završetka.

  • Stevandić: Potvrđeno partnerstvo Srpske i Mađarske

    Stevandić: Potvrđeno partnerstvo Srpske i Mađarske

    Povodom posjete ministra inostranih poslova Mađarske, Petera Sijarta, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da su odnosi Srpske i Mađarske zasnovani na međusobnom razumijevanju i partnerstvu, ističući da Srbi i Mađari uvijek nađu način da zajedno nadmudre one koji im stoje na putu.

    – Srbi i Mađari uvijek nađu način da zajedno nadigraju razne “zukane” – rekao je Stevandić.

    Iskoristio je priliku da čestita Sijartu na dodjeli počasnog doktorata.

    -Ministar Sijarto je stigao u Banjaluku gdje mu je uručen počasni doktorat. Čestitam! Mi njegujemo savezništva i prijateljstva, a Sarajevo stalno traži neprijatelje. Zato je budućnost naša – zaključio je Stevandić.

  • Sijartu uručen počasni doktorat za doprinos odnosima Srpske i Mađarske

    Sijartu uručen počasni doktorat za doprinos odnosima Srpske i Mađarske

    Ministru inostranih poslova Mađarske Peteru Sijartu uručen je počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci na svečanoj ceremoniji kojoj su prisustvovali najviši zvaničnici Republike Srpske i predstavnici akademske zajednice. Riječ je o, kako je istaknuto, posebnom danu za Univerzitet, ali i potvrdi izuzetno dobrih odnosa između Republike Srpske i Mađarske.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin naglasio je da je Sijarto tokom svoje političke karijere ostao dosljedan principima suvereniteta, ravnopravnosti i saradnje, te da njegov rad karakterišu jasna vizija, odlučnost i iskrena posvećenost miru i stabilnosti regiona. On je istakao da je upravo takav pristup doprinio razvoju odnosa koji se temelje na uzajamnom poštovanju i zajedničkom radu na konkretnim projektima.

    Gajanin je poručio da je Univerzitet ponosan što je dio te saradnje, koja se ogleda kroz podršku obrazovanju, istraživanju i naučnim inicijativama. Prema njegovim riječima, uspostavljena je i saradnja sa univerzitetima u Mađarskoj, koja obuhvata razmjenu nastavnika i studenata te zajedničke studijske programe, zahvaljujući inicijativama Milorada Dodika, Viktora Orbana i aktivnosti ministra Sijarta.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da počasni doktorat treba biti shvaćen kao izraz dubokog poštovanja Republike Srpske i njene akademske zajednice prema ministru Sijartu i njegovoj državi. Ona je podsjetila da Univerzitet u Banjaluci obilježava 50 godina postojanja i da predstavlja jednu od najvažnijih institucija u Srpskoj. Cvijanovićeva je Sijarta opisala kao vrhunskog profesionalca i diplomatu koji gradi mostove saradnje i razumijevanja i kada drugi biraju jezik konflikta.

    Svečanosti su prisustvovali i v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, premijer Savo Minić, ministar Siniša Karan i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Karan je poručio da se dobri odnosi Srpske i Mađarske posebno oslikavaju u oblasti obrazovanja, te da je počasni doktorat snažan podsticaj za dalji razvoj. On je podsjetio da Mađarska već godinama stipendira studente iz Srpske i da se razmatraju novi modeli saradnje u oblasti naučnotehnoloških inovacija.

    Tokom obraćanja, Peter Sijarto je naglasio da mu počasni doktorat predstavlja priznanje za sve koji rade na produbljivanju saradnje između Mađarske i Republike Srpske. Istakao je da Mađarska nastavlja sa programom podrške poljoprivrednim investicijama u Srpskoj, koji je do sada dao odlične rezultate – deset milijardi forinti obezbijeđeno je za 1.834 mala i srednja preduzetnika, dok je ukupna vrijednost nabavljene opreme dostigla 14 milijardi forinti. Najavio je i novi program podrške, u vrijednosti do četiri milijarde forinti, namijenjen kupovini poljoprivredne opreme.

    Sijarto je najavio i nastavak saradnje u visokom obrazovanju, uključujući obezbjeđivanje 50 stipendija za studente iz Srpske koji žele studirati u Mađarskoj. Prema njegovim riječima, stabilnost Zapadnog Balkana od ključnog je značaja za Mađarsku, imajući u vidu bezbjednosne izazove i važnost očuvanja mira u regionu.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je Sijarto opravdano zaslužio priznanje Univerziteta u Banjaluci, ističući da on u odnose Srpske i Mađarske unosi sistem, nauku i održivost. Dodik je dodao da dvije strane „pišu najbolje stranice saradnje“, zahvaljujući razumijevanju i podršci Mađarske uprkos negativnim narativima zapadnih medija.

  • Aleksić poklonio Stevandiću knjigu o posljedicama bombardovanja osiromašenim uranijumom

    Aleksić poklonio Stevandiću knjigu o posljedicama bombardovanja osiromašenim uranijumom

    Advokat Srđan Aleksić poklonio je predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću svoju knjigu “Uranijum 238 – metak koji izaziva rak”.

    – Meni je još zabranjen ulazak u Njemačku, jer je moj savjetnik profesor Dragan Dakić pokrenuo postupak protiv Kristijana Šmita u njemačkom parlamentu, ali knjige o nečovještvu prema Srbima, ovaj put o osiromašenom uranijumu, preko advokata Srđana Aleksića, stižu, i to na njemačkom jeziku – napisao je Stevandić na društvenoj mreži “Iks”.

    Knjiga “Uranijum 238 – metak koji izaziva rak” obrađuje posljedice upotrebe osiromašenog uranijuma /U-238/ tokom bombardovanja 1999. i istražuje uticaj na zdravlje ljudi i okolinu.

    Aleksić u knjizi iznosi argumente i podatke koji, prema njegovom sudu i dokumentima koje predstavlja, ukazuju da je ta municija imala posljedice po zdravlje ljudi – kancere, druge bolesti, kao i po životnu sredinu.

    Profesor Aleksić boravi danas u Banjaluci, gdje će održati predavanje o temi “Upotreba osiromašenog uranijuma i njegov uticaj na zdravlje ljudi, posebno na pojavu kancera”.

  • Sindikalna korpa sve veća, prosječna plata i dalje nedovoljna

    Sindikalna korpa sve veća, prosječna plata i dalje nedovoljna

    Dok se građani bore sa sve većim izdacima, najnoviji podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi za oktobar ove godine ponovo otvaraju pitanje koliki je trošak dostojanstvenog života i koliko se prosječna plata može mjeriti sa realnim potrebama jedne porodice.

    Naime, sindikalna potrošačka korpa za oktobar iznosi čak 2.792 KM. Još alarmantnije djeluje podatak da prosječna neto plata, koja je u oktobru iznosila 1.559 KM pokriva tek 55,84% osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice.

    Ovaj iznos, minimalan za dostojanstven život, obuhvata troškove prehrane, stanovanja i komunalija, odjeće i obuće, prevoza, higijene, zdravlja, obrazovanja i kulture. A kada se “razloži” na stavke, postaje jasno na šta građani najviše troše – i gdje najviše osjećaju pritisak cijena.

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, najviše novca odlazi na hranu: čak 1.283 KM mjesečno. Porodice potom izdvajaju 680 KM za stanovanje i komunalne usluge, dok prevoz mjesečno košta 226 KM. Odjeća i obuća nisu ništa jeftiniji – potrebno je 232 KM, a za tekuće održavanje domaćinstva u oktobru je bilo neophodno još 162 KM.

    Iako je prosječna plata u oktobru porasla za simboličnih 2 KM u odnosu na septembar, to povećanje ne donosi nikakvo realno olakšanje u kućnim budžetima.

    Najviša prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.972 KM, a najniža platau saobraćaju i skladištenju, gdje radnici u prosjeku primaju svega 1.207 KM.

  • Blanuša: Rezultati iz četiri opštine ukazuju na ozbiljne neregularnosti

    Blanuša: Rezultati iz četiri opštine ukazuju na ozbiljne neregularnosti

    Opozicioni kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša izjavio je da je jutros dobio rezultate glasanja sa četiri biračka mjesta u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu, te da prema dostupnim podacima postoje ozbiljne indicije o izbornom inžinjeringu i malverzacijama.

    Prema njegovim riječima, sve nepravilnosti moraju biti detaljno ispitane, posebno u Zvorniku, Doboju i Laktašima, gdje opozicija zahtijeva ponavljanje izbora.

    – Stigle su mi analize iz ove četiri lokalne zajednice koje su po mnogo čemu sporne. Radi se o Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu. Sve nisam uspio vidjeti. Sutra ćemo dati detaljan presjek stanja – rekao je Blanuša.

    On je istakao da su preliminarni podaci iz Zvornika posebno zabrinjavajući, navodeći da je na 21 biračkom mjestu kandidat vlasti Karan dobio više glasova nego Milorad Dodik na opštim izborima 2022. godine, i to uprkos znatno manjoj izlaznosti.

    – Karan je dobio 1.205 glasova više nego Dodik, što ukazuje da je nešto bilo neregularno, naročito na biračkim mjestima u gradskom jezgru, gdje je rezultat gotovo izjednačen – izjavio je on.

    Blanuša naglašava da posebnu sumnju izazivaju biračka mjesta u bratunačkoj opštini, naročito u područjima uz Drinu, gdje, kako kaže, praktično niko ne živi, a zabilježena je visoka izlaznost.

    – Navedeno je da je 70 posto građana glasalo u korist Karana. To upućuje na zamjenu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore, što predstavlja falsifikovanje izborne volje – rekao je Blanuša.

    Na pitanje da li smatra da je brutalno pokraden, odgovara da se rezultati ne mogu objasniti racionalno.

    – Ne tražim da ja moram biti pobjednik. Tražim samo da rezultat predstavlja stvarnu volju birača. Ako vladajući misle da je bilo neregularnosti i na mjestima gdje sam ja pobijedio, neka se sve provjeri – istakao je.

    Dodao je da nije problem priznati poraz ukoliko je razlika realna i zasnovana na poštenom glasanju.

    – Ako je Karan pobijedio sa 100 ili 200 glasova, ja ću mu čestitati. Ali u situaciji gdje postoje vrlo jasne indikacije i dokumentovane nepravilnosti, to još ne mogu učiniti – naglasio je Blanuša.

    Prema njegovim riječima, izjave svjedoka i posmatrača, kao i jednostavna analiza rezultata, potvrđuju da se radilo o izbornom inžinjeringu.

  • Trgovci i kreditni službenici imaju novu metodu prevare

    Trgovci i kreditni službenici imaju novu metodu prevare

    Penzioneri iz Republike Srpske posljednjih mjeseci sve češće su na udaru neetičnih trgovaca, a najnovija praksa u kojoj prodavači zajedno s kreditnim službenicima obilaze starije osobe i nagovaraju ih da na licu mjesta potpišu skupe ugovore i kredite postala je ozbiljna prijetnja ovoj ranjivoj populaciji.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazala Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u posljednjih nekoliko dana svjedoče zabrinjavajućem porastu obmanjujućih prodajnih praksi usmjerenih na penzionere, posebno kada je riječ o prodaji takozvanih medicinskih pomagala, čija cijena nerijetko prelazi 3.000 KM.

    “Pod izgovorom brige za zdravlje, prodavci organizuju navodne savjetodavne razgovore, prezentacije ili kućne posjete, gdje se penzionerima predstavljaju uređaji sumnjive vrijednosti i neprovjerene efikasnosti”, kazala je Marićeva.

    Dodala je da ovu situaciju dodatno pogoršava nova praksa dovođenja kreditnih službenika direktno na adresu kupca.

    “Dok je penzioner pod pritiskom, zbunjen ili u strahu da ne propusti ‘posebnu ponudu’, pred njega se stavlja kreditni ugovor koji potpisuje na licu mjesta. Na taj način, kreditno društvo plaća trgovcu, a penzioner ostaje dužnik, bez stvarne mogućnosti raskida ugovora ili povrata novca”, pojašnjava Marićeva.

    Ističe da ovo nije prodaja, nego iskorištavanje povjerenja, naivnosti i zdravstvenih tegoba naših roditelja, baka i djedova, prijatelja i komšija.

    “Ovo je proširena priča o tome koliko je sve otišlo predaleko. Ti trgovci na vrlo perfidan način dolaze do novca od populacije koja, kada je riječ o zdravstvenom stanju, u tom trenutku ne razmišlja da će sljedećeg momenta potpisati ugovor koji će ih teretiti 24 mjeseca, da plate neki proizvod preko 3.000 KM”, navela je Marićeva.

    Dodaje da penzioneri zaslužuju zaštitu, a ne pritisak.

    “Zaslužuju jasne i provjerene informacije, a ne manipulaciju i lažna obećanja o ‘čudotvornim’ pomagalima. Pozivamo nadležne institucije da hitno reaguju, pojačaju nadzor nad ovakvim oblicima prodaje i omoguće penzionerima jednostavniji način da se zaštite od agresivnih i neetičnih ponuda”, zaključila je Marićeva.

    Ističe i da se radi o internacionalnom modelu poslovanja koji je ušao na domaće tržište, a koji agresivno cilja ljude zabrinute za svoje zdravlje, bez razmišljanja koliko će ih to koštati.

    Sociolog Vladimir Vasić naglašava da ovakvi slučajevi pokazuju kako danak uzima potrošačka kultura i savremeni marketing.

    “Mislim da bi ovo trebalo staviti u ozbiljne zakonske okvire, ali i raditi na svijesti, posebno starijih osoba, koje su lakše podložne manipulaciji”, istakao je Vasić.

    Dodao je da bi javni emiteri trebalo da osiguraju prostor za edukaciju građana i redovno upozoravanje na ove oblike zloupotreba.

    “Klasične manipulacije prelaze u sistemske, a onog trenutka kada ne postoji zakonska regulativa, stvara se prazan prostor za djelovanje takvih ljudi”, zaključio je Vasić.

  • Vipotnik: Nećemo dozvoliti odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

    Vipotnik: Nećemo dozvoliti odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

    Vlada Hrvatske uputila je u hitnu parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH.
    Kako se navodi, ovim zakonom obezbjeđuje se prostorno-plansko utvrđivanje lokacije tog centra na području Čerkezovac na Trgovskoj gori.

    Gostujući u Јutarnjem programu RTRS , ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Bojan Vipotnik, poručio je da su predstavljene sveobuhvatne informacije na 16. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, gdje je predstavljen odgovor Vlade Srpske na plan uvođenja zakona od strane Hrvatske.

    – Imamo dosta aktivnosti i velike planove. Mnogo toga je već ispunjeno i definitivno ćemo, što se tiče našeg ministarstva, ispuniti plan. Vidljive su aktivnosti Vlade Srpske kako na terenu, tako i u resornim obavezama – kaže Vipotnik.

    Poručuje da je zakon koji je Vlada Hrvatske uputila u hitnu proceduru u suštini zakon koji bi skratio proceduru izgradnje objekta za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

    – Na lokaciji Čerkezovac, odnosno u Hrvatskoj, ovaj objekat nije uplanjen. Oni bi trebalo da provedu proceduru izmjena prostornoplanske dokumentacije i da uplaniraju izgradnju takvog objekta. Kada bi pokrenuli tu proceduru, morali bi službenim putem da konsultuju i BiH, a naravno i mi bismo tražili da se uključimo u te aktivnosti. Dostavili bismo naše protivljenje, a oni bi morali zvanično da nam odgovore da to ne prihvataju i da jasno i precizno obrazlože zašto. Kako bi izbjegli tu proceduru, donose zakon koji bi zamijenio taj put. To je jedini razlog – upozorava Vipotnik.

    Podsjetio je da slučaj Trgovske gore traje duže vremena i objasnio razliku između odlagališta i skladišta radioaktivnog otpada.

    – Da budemo jasni — odlagalište je nešto što je trajnog karaktera, dok skladište ima privremeni karakter. Procedura se razlikuje i oni su od početka govorili o skladištu, ali kad gledate sa ove distance, vidite da sve što su radili nije slučajno — sve je imalo svoje kako i zašto – naglašava Vipotnik.

    Dodaje da je Hrvatska svojim potezima maskirala svoje namjere, ali da je strana u BiH i Republici Srpskoj toga potpuno svjesna.

    – Ono što je bitno za građane Republike Srpske – zvalo se to odlagalište ili skladište, mi ćemo iskoristiti sve pravne, međunarodne, diplomatske i sve druge raspoložive mehanizme da ih spriječimo u njihovoj namjeri – jasan je Vipotnik.

    Podsjetio je da postoje politički subjekti i u Saboru Hrvatske koji se protive uvođenju spornog zakona.

    – Nemamo nadu da će Hrvatska sama odustati, ali je zanimljivo pratiti razvoj događaja vezanih za ovaj zakon. Mi konstantno upozoravamo na nečinjenje Hrvatske i kršenje protokola. Ovo što rade nije prvi slučaj u svijetu kada se gradi odlagalište radioaktivnog otpada, ali jeste prvi put da se to čini na granici sa nenuklearnom zemljom koja se tome protivi i koja nije uključena u te aktivnosti – kaže Vipotnik.

    Dodaje da su predstavnici Ministarstva razgovarali sa brojnim međunarodnim stručnjacima koji su poručili da, po svim međunarodnim pravilima, koraci Hrvatske nisu ispravni.

    – Strana mora da obavještava o svakom koraku i informiše na dnevnom nivou, a obje strane moraju biti uključene u te aktivnosti kako bi se dokazalo da taj objekat neće imati posljedica po zdravlje ljudi. Ovdje je sve suprotno – naglasio je Vipotnik.

    Podsjeća da je slučaj dobio i međunarodni karakter, jer je ESPO konvencija otvorila zvaničan predmet po ovom pitanju.

    – ESPO konvencija i Sekretarijat otvorili su zvaničan predmet, zatražili odgovor od Hrvatske, dobili ga, te analizirajući zaključili da neke stvari nisu u redu. Imamo zakazano ročište i sučeljavanje naše strane i Hrvatske u Ženevi u maju naredne godine. To je konkretan korak koji smo postigli našim aktivnostima. Mi ćemo biti spremni, jer su sve pravo i pravda na našoj strani. Definitivno ćemo odbraniti svoja prava – zaključio je Vipotnik.