VRBAS Media

Autor: INFO

  • Osman Mehmedagić prekršio mjere zabrane: Na svadbi Bakirove kćerke prišao Sarajliću

    Osman Mehmedagić prekršio mjere zabrane: Na svadbi Bakirove kćerke prišao Sarajliću

    Direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA) Osman Mehmedagić prekršio je mjere zabrane koje mu je odredio Sud BiH, jer se na svadbi kćerke predsjednika SDA Bakira Izetbegovića približio Asimu Sarajliću, svjedoku u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi, objavio je portal “Pres medija”.

    Sud BiH potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio teška krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, falsifikovanje isprave i pranja novca.

    Optužnicom se, između ostalog, tereti i za spornu kupovinu automobila marke “audi kju pet”, koji je Mehmedagić kupio gotovim novcem od Sarajlića.

    Sud BiH odbio je odrediti pritvor Mehmedagiću, te odredio mjere zabrane. Jedna od njih je i “zabrana kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva BiH u ovom krivičnom predmetu, uključujući i približavanje istima na udaljenosti od 50 metara, te svaki kontakt i razgovor o predmetu sa bilo kojom osobom osim sa braniocima”.

    Na svadbi kćerke predsjednika SDA, Osmanagić je prekršio mjere zabrane jer je prišao Sarajliću na udaljenost manju od 50 metara, a prema izjavama zvanica, u jednom momentu čak je sa njim i razgovarao.

    – Osumnjičeni se posebno upozorava da mu se može odrediti pritvor ukoliko ne budu postupao u skladu sa mjerom izrečenom ovim rješenjem- navedeno je u odluci koju je Sud BiH dostavio Mehmedagiću.

    Tužilaštvo BiH se nije oglasilo u vezi sa ovim slučajem i ostaje da se vidi Da li će tražiti od Suda BiH da odredi mjeru pritvora Mehmedagiću.

  • Bajden drijemao tokom susreta s izraelskim premijerom

    Bajden drijemao tokom susreta s izraelskim premijerom

    Američki predsjednik Džo Bajden uhvaćen je kako drijema tokom sastanka s izraelskim premijerom Naftalijem Benetom u petak u Bijeloj kući.

    Snimak na kojem se čini da Bajden spava dok Benet gleda ka njemu i govori o povezanosti dvije zemlje postao je viralan na društvenim mrežama, prenose svjetski mediji.

    Pokrenuta je i rasprava pod haštagom SleepyJoe u kojoj su korisnici društvenih mreža analizirali da li je američki predsjednik, koji je sjedio sa blago spuštenom glavom i prekrštenim rukama, zaista spavao tokom sastanka.

  • Kako je “ujedinjena” i demokratska Evropa postala mjesto sa najviše zidova: Mjesto na kom počinje patnja i završava budućnost

    Kako je “ujedinjena” i demokratska Evropa postala mjesto sa najviše zidova: Mjesto na kom počinje patnja i završava budućnost

    Od Kineskog, preko Berlinskog, do zida na granici između SAD i Meksika, fizičke barijere za sprečavanje najezde i ulaska “drugih”, postavljane su kroz istoriju širom svijeta. Neke od njih danas su turističke atrakcije, ali su i u drevnoj prošlosti, kao i danas, ovakvi zidovi predstavljali mjesto na kom počinje patnja, ali počinje put ka nekoj neizvjesnoj i mračnoj budućnosti.

    Iako su mnogi nakon pada i rušenja Berlinskog zida pomislili da u “ujedinjenoj” i demokratskoj Evropi više nikada neće biti ovakvih ideoloških, fizičkih, ali i mentalnih barijera, posljednjih mjeseci i godina svjedoci smo prave pandemije i širenja virusa svojevrsne “zidomanije”.

    Zidovi poput pečuraka poslije kiše niču u raznim evropskim državama, praveći neke nove podjele, ali i stvarajući uslove za neke nove razdore i sukobe. Litvanija je najavila da će do septembra naredne godine završiti postavljanje zaštitne ograde dugačke 508 kilometara duž svoje granice sa Bjelorusijom, a kako bi zaustavila ilegalni ulazak izbjeglica. Radi se o “projektu” vrijednom oko 152 miliona evra, koja predviđa gradnju tri metra visokog zida prekrivenog bodljikavom žicom. I Poljska će izgraditi ogradu duž svoje granice sa nekadašnjom sovjetskom republikom, ali i grčka planira izgradnju dodatnih četrdesetak kilometara zida na granici sa Turskom. Ni Ankara ne sjedi skrštenih ruku te se dovršava zid dugačak čak 295 km na granici s Iranom, dok su se Mađari, Austrijanci, Makedonci i Bugari već opasali visokom bodljikavom žicom.

    Uzroci i posljedice

    Iako datiraju iz drevnih vremena, ovakve barijere dobile su naročit značaj u posljednjih tridesetak godina, kada je između različitih država svijeta postavljeno čak više od 60 zidova i raznih ograda kako bi se spriječio ulazak ljudi na teritoriju na kojoj je podignut.

    Primjera radi, do kraja Drugog svjetskog rata na svijetu je bilo sedam zidova podignutih u modernoj istoriji. Međutim, do pada Berlinskog zida 1989. godine ovaj broj se popeo na 15, a prema posljednjim podacima ova brojka se u međuvremenu popela na više od 80.

    I dok oni koji se zalažu za njihovo postavljanje i podizanje tvrde da sprečavaju ilegalnu imigraciju, krijumčarenje droge i terorizam, kritičari smatraju da su oni u stvari bezvrijedni, ali i upozoravaju kako jedan ovakav način razmišljanja i ponašanja, te bavljenje posljedicama, a ne uzrocima, stvara i svojevrsne opasne zidove i u glavama ljudi.

    Istoričar Aleksandar Raković objašnjava da se društvo zidovima oduvijek štitilo od nekih najezdi kojih se plašilo.

    • To su mogle biti vojne najezde, to su mogle biti najezde kao sada izbeglica koje sa Bliskog istoka idu ka Evropi, a to mogu biti i ideološke barijere kao što je bio slučaj u Berlinu. Kada se zidovi podižu pruža se jasna poruka da jedno društvo želi da se zaštiti od drugog, ili jedan narod od drugih naroda. Dugo se zidovi nisu podizali i evo sada vidimo eskalaciju podizanja i to širom sveta – navodi Raković

    Prema mišljenju ovog istoričara, generalno gledajući, evropske civilizacije se na ovaj način sve više konzervišu te ćemo, kako kaže, vjerovatno doći u poziciju da se sa sjetom prisjećamo vremena hladnog rata i perioda u kom je ipak došlo do procvata kulture, nauke i međusobnih komunikacija, čak i između dva suprotstavljena bloka.

    • Zamislite samo situaciju iz šezdesetih godina prošlog veka kada su hipici iz Evrope autostopom išli za Indiju, preko Irana, Avganistana, Pakistana. Svuda je bio mir. To je bilo jedno potpuno drugačije društvo. Danas se ono otuđilo i gotovo do kraja konzervisalo. Konzervisala su se muslimanska društva na Bliskom istoku, ali konzerviše se i Evropa. To više nije ono vreme potpunih sloboda, a ovi zidovi baš pružaju pravu vizuelnu sliku fizičkih barijera koje su uspostavljene – istakao je Raković.

    Zidovi u glavi

    Sociolog Vedran Francuz kaže da kada se priča o zidovima, uvijek će Berlinski zid biti poseban simbol, jer predstavlja kraj jedne ideologije, kraj komunizma.

    • On je po svim svojim okvirima bio ideološki zid. Pravo pitanje jeste da li je njegov pad doveo do kraja izgradnje zidova? Nažalost nije. I dalje će se oni graditi – kaže Francuz.

    Prema njegovim riječima, pojam zida predstavlja fizičku ili virtuelnu konstrukciju koja je utemeljena na jednom kulturnom sklopu društva i interesa.

    • Jednim dijelom tu se oblikuje i mentalni sklop društva, ali i svakog pojedinca koji čini to društvo. Ti zidovi nisu statični, oni se mogu posmatrati kao proces nekog otvaranja i zatvaranja, jer imamo dosta primjera u prošlosti da su neki rušeni, a neki opstajali – naveo je Francuz.

    Mišljenja je kako je i pitanje kulturnog identiteta veoma važno kada se generalno govori o nicanju tih nekih novih monumentalnih građevina.

    • Posljednjih godina sve više se naglašava taj kontinuitet kulture zidova, da ne želimo da prepustimo našu sudbinu u 21. vijeku jednom globalno nesigurnom svijetu. S druge strane tu su i ozbiljni pravci i grupacije koje promovišu da treba učiniti sve da ti zidovi nestanu i da ako moraju biti da budu što niži i što prohodniji. Ali, kako stvari stoje, svijet ide u sasvim drugom pravcu – naveo je Francuz.

    Istoričar i akademik Ljubodrag Dimić kaže kako podizanje ovih novih kilometarskih betonskih, i u nekim slučajevima, monumentalnih građevina, vodi prije svega ka separaciji Evrope od onih prostora sa kojima je do sada geografski bila vezana te da to nisu samo političke, već i strateške i dugoročno posljedične odluke.

    • Svi smo se nadali da je nakon rušenja Berlinskog zida ta ideja umrla, ali očigledno je da ćemo u budućnosti živeti u nekom čudnom svetu. Ali, gledajući kroz istoriju, pokazalo se da ovi zidovi uglavnom nisu uspešni i da na ispitima istorije padaju. Ako pogledamo ove koji se sada prave širom Evrope, oni neće napraviti samo fizičku blokadu, već i ekonomsku i kulturnu. Ipak, ono što je najopasnije u svemu tome jeste što se prave zidovi i u glavama. Ali pitanje je čije su to glave i šta se sve u njima kuva – kaže Dimić.

    On, međutim, upozorava i kako se “jednog lijepog dana” može desiti, i da nekom u Evropi padne na pamet da i na Drini podigne zid, ali i u Crnoj Gori ili na Kosovu.

    • Srpski narod bi mogao osetiti šta oni znače, a pogotovo jer postoje te neke lažne elite koji insistiraju na toj unutrašnjoj podeljenosti, a koja u konačnici vodi ka stvaranju nekih novih identiteta. Ako neki procene da su Srbi previše digli glavu i postali ekonomski uspešni, onda je samo pitanje vremena kada će taj uspeh biti zaustavljen direktno iz Evrope ili Vašingtona. Taj Damaklov mač nam je stalno nad glavama – istakao je Dimić.

    Desničari i vlast

    Vojni analitičar i urednik internet portala Balkanska bezbjedonosna mreža Aleksandar Radić kaže kako su ovi posljednji zidovi plod sveopšte paranoje te želje pojedinih evropskih zemalja da se “zaštite”. On je, međutim, uvjeren kako kilometarske i megalomanske betonske građevine, za koje pojedine vlade izdvajaju na stotine miliona evra, ne mogu riješiti problem, jer će migranti uvijek naći način da poput vode nađu put i domognu se krajnjeg odredišta.

    Dizanje višemetarskih, betonskih graničnih zidova, prema riječima ovog analitičara, pasivan je pristup problemu.

    • Zid je simbol pasivne odbrane, ali i rezultat straha koji je ušao među ljude te želje da se stvori bar neka prividna slika zaštićenosti. Ipak, jedina moguća realna odbrana je dinamika, odnosno iznalaženje realnih i održivih rešenja, a to je da se vratimo na “izvor” problema, a ne da se samo bavimo posledicama. Sve ovo se dešava posle jednog perioda američke superiornosti i liderstva, ali i mešanja zapadnih sila u demokratske procese širom sveta. Sada polako dolazimo do kraja, kada se taj jedan istorijski ciklus zatvara, a prate ga ovi mnogobrojni zidovi koji se grade od Turske do Litvanije – kaže Radić.

    Upozorava, kako je ova priča mnogo kompleksnija nego što se na prvo pogled čini, navodeći kako su i pojedini autoritativni evropski režimi iskoristili ovu situaciju za međudržavne obračune, kao što je to slučaj između Bjelorusije i Litvanije, ili recimo Poljske.

    Evropske velmože, a pogotovu na istoku, u Bjelorusiji, Poljskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, objašnjava Radić, koriste ovu situaciju da bi učvrstile svoju vlast.

    • Njima trebaju vanjski neprijatelji i potencijalne pretnje, protiv kojih će se navodno boriti. I ta priča pali kod naroda. Pogledajte samo Poljsku, državu u kojoj su migrantski problemi na margini margina. Tamo gotovo da ih i nema. Ali, oni su po tom pitanju izuzetni agresivni, jer im je to potrebno kako bi održali nekakvu unutrašnju nacionalnu konsolidaciju. Pokazuju zube, filujući svoju domaću javnost kako su eto oni ti koji će ih spasiti od svih potencijalnih problema, pa i najezde migranata iz arapskih zemalja – istakao je Radić dodajući kako jedan takav totalitaristički i ekstremistički koncept prijeti da čitavu Evropu uvuče u jedan začarani krug netolerancije, ali i sveopšteg bezumlja.

    Kroz istoriju

    Najpoznatiji zid na svijetu, građen je duž istorijskih sjevernih granica Kine radi zaštite kineskog carstva od invazija različitih ratnički nastrojenih nomadskih grupa. Poznati Hadrijanov zid u Engleskoj napravljen je kako bi se rimska Britanija zaštitila od upada varvara. Zidovi su građeni i kako bi odvojili katolike Irce od unionista protestanata, ali Grke i Turke na Kipru. I Izraelci ga imaju i dugačak je čak 700 kilometara. Slične barijere postoje i između Argentine i Paragvaja, Uzbekistana i Avganistana, Južne Afrike i Mozambika, Kuvajta i Iraka, Bocvane i Zimbabvea, Saudijske Arabije i Jemena.

    Licemjerstvo

    Problem s kojim se Evropa susreće posljednjih nekoliko godina, sličan je onom američkom. Prema riječima Radića i jedni i drugi pribojavaju se najezde migranata, a u isto vrijeme i u Evropi i Americi nedostaje radne snage za poslove koji su neprivlačni domaćem stanovništvu.

    • I to je činjenica. I to migranti znaju. Ne idu oni glavom kroz zid i napamet. Tako da je to jedan licemeran odnos, a pogotovo, što pojedine zemlje i kompanije “iza zavesa” prihvataju i zapošljavaju tu jeftinu radnu snagu – istakao je Radić.
  • Bjelica: “Nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom Dodika na sastanak sa Erdoganom”

    Bjelica: “Nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom Dodika na sastanak sa Erdoganom”

    Član Glavnog odbora SDS-a Milovan Bjelica izjavio je da je i sada potrebno srpsko jedinstvo, kakvo je postojalo 1992. godine kada je stvorena Republika Srpska, te istakao da nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na sastanak sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.
    Bjelica je istakao da je početkom 90 godina prošlog vijeka srpski narod bio jedinstven, pa je uspio da odbrani Republiku Srpsku, koju je proglasio u januaru 1992. godine.

    “Da tada nismo bili jedinstveni sigurno bi bilo mnogo teže. Mene ovo podsjeća na ono vrijeme sa početka 90-ih godina. Sada moramo biti jedinstveni i ne smijemo dozvoliti po ovim pitanjima da ima pukotina”, rekao je Bjelica.

    On je rekao da nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom Dodika na sastanak u Sarajevo sa Erdoganom, mada “ima pojedinaca koji iskaču”.

    “Nijedna partija nije negirala da se saglasila sa odlaskom srpskog člana Predsjedništva na sastanak sa predsjednikom Turske. Pojedinaca ima da iskaču. Ja sam čuo izjavu od jednog narodnog poslanika. Ne vidim ništa sporno u tome što su predsjednici političkih partija dali saglasnost i oni ne osporavaju saglasnost političkih lidera, neko kao prekršeni su zaključci Narodne skupštine”, kaže Bjelica.

    On dodaje da politički lideri sigurno imaju uticaj na svoje poslanike.

    “Na listi SDS-a je bilo i poslanika koji nisu članovi ove partije i oni imaju drugačije poglede i ja i ne obraćam pažnju šta oni pričaju. To je njihov lični stav, oni nisu članovi organa SDS-a, a organi SDS-a su podržali gospodina Šarovića i to da idu svi zajedno na sastanak sa patrijarhom”, rekao je Bjelica.

    Bjelica je ocijenio da je Republika Srpska je na pravi način odgovorila na nametnuti zakon bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka i istakao da u potpunosti podržava Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa tim.

    On je za “Alternativnu televiziju” rekao da da se po ovom pitanju pokazalo srpsko jedinstvo, te istakao da podržava jedinstvo svih srpskih partija u vezi sa svim pitanjima od značaja za Srbe.

    “Kada su u pitanju odluke koje mogu da štete Republici Srpskoj i njenim građanima, moramo nastupiti sa jednim glasom i da svi stanemo iza te odluke koju donesemo i usaglasimo. Ako smo jedinstveni i ako nama nema pukotina, onda će biti mnogo teže onima koji su zamislili da naprave štetu Srpskoj da to i realizuju”, rekao je Bjelica.

    On je podsjetio da je veliki haos i probleme izazvala odluka Valentina Incka donijeta kada je već bio podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika.

    “Ona nije ni donijeta po proceduri, jer je već bio u ostavci”, rekao je Bjelica i dodao da ne zna kako nelegalni visoki predstavnik Šmit misli da sprovede ovaj zakon jer su velike sile Rusija i Kina uputile note i saopštile da ne priznaju takvu odluku.

    On je podsjetio da je i on sam nepunih 10 godina bio pod sankcijama OHR-a, što je istakao kao najgore iskustvo u njegovom životu i nešto što nikome ne bi poželio.

    Bjelica, koji je i načelnik opštine Sokolac, izjavio je da ima dobru saradnju sa Vladom Republike Srpske i njenim institucijama i da nije osjetio diskriminaciju zbog toga što pripada opozicionoj političkoj partiji.

    Moram posebno istaći saradnju sa ministarstvima za finansije, poljoprivredu, urbanizam, ali i ostalim ministarstvima u Vladi Republike Srpske, ali i sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

    “Nisam osjetio u Vladi Republike Srpske diskriminaciju kada je u pitanju opština Sokolac”, rekao je Bjelica i ukazao na velike projekte koje zajedno provode opštinska i republička vlast.

    On je rekao da sa timom za upravljanje projektima Ministarstva finansija rade velike projekte kada je u pitanju infrastruktura.

    “Pripremili smo projekat za izgradnju gradske kuće, razgovaramo oko uspostavljanja dvije poslovne zone”, rekao je on.

    On je istakao da postoje zainteresovani investitori za ulaganje u objekte obnovljive energije kao što je solarna elektrana.

    “Zelena energija je budućnost i za sobom povlači investitore. Ubijeđen sam da ćemo ostvariti ono što smo zacrtali sa Vladom i međunarodnim organizacijama”, rekao je Bjelica i dodao da u okviru projekta “Via Dinarika” postoji velika mogućnost za razvoj turizma na području opštine Sokolac.

  • Komšić, u želji da ismije Dodika, obrukao sebe i BiH: Predsjedavajući Predsjedništva ne prestaje da niže gafove

    Pres konferencija u Sarajevu, koja je prije dva dana održana nakon sastanka članova Predsjedništva BiH sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, neće ostati upamćena po novim projektima koji su dogovoreni, već po blamiranju naših političara, tačnije predsjedavajućeg Željka Komšića.

    Iako je na sastanku sa Erdoganom bilo riječi o ubrzanju izgradnje auto-puta Sarajevo Beograd, povećanju trgovinske razmjene između BiH i Turske, novim projektima i slično, sve to ostalo je u sjenci diplomatskog skandala koji je izazvao Komšić koji je, za vrijeme dok je njegov kolega Milorad Dodik držao govor, prevrtao očima, smijao se i došaptavao s trećim članom Predsjedništva, Šefikom Džaferovićem.

    To da trojica članova Predsjedništva BiH ne dijele iste stavove po brojnim pitanjima odavno je poznato, isto kao što je jasno da se neće složiti i postići kompromis kada su u pitanju mnoge teme.

    Međutim, da li međusobne razmirice trebaju da iznose i pred stranim gostima i da li uopšte priliči bilo kojem diplomati da prevrće očima i smije se dok neko drži govor? Drugim riječima, da li je Komšić prekjuče obrukao i sebe, ali i državu koju predstavlja?

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su članovi Predsjedništva još jednom uvjerili javnost da ne posjeduju državnički format i da se nisu oslobodili malograđanskih i provincijskih cipela.

    Tanja Topić
    – Tako smo vidjeli svu raskoš nediplomatskog ponašanja, prevrtanja očima jednih na druge, predlaganje raspada, doduše mirnog, države koju u tom trenutku predstavljate kao njen najviši funkcioner. Vidjeli smo domunđavanja i šaputanja, dok drugi govore, snishodljivosti i ulizništva stranom državniku, omalovažavajući neke druge. Oni ne mogu više narušiti ugled BiH nego što su to do sada učinili – istakla je Topićeva.

    Ona je podsjetila na slučaj kada je jednom njemačkom zvaničniku ugled u javnosti, a time i rejting počeo padati dok se smijao u vrijeme katastrofalnih poplava koje su zahvatile tu zemlju.

    – Kod nas će vjerovatno rejting “političkim mangupima” među njihovim navijačima porasti jer su, zaboga, “tamo nekome baš pokazali” – zaključuje Topićeva.

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać, ističe da Komšićevo ponašanje jeste neprimjereno i bilo bi šokantno i neočekivano da je to uradio neki stvarni diplomata ili političar.

    – Međutim, imajući na umu da je to uradio čovjek koji je prihvatio da, u političkom smislu, radi puno gore stvari, kao što je uzurpacija predstavljanja hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, ovakvo nediplomatsko i šarlatansko ponašanje se moglo od njega i očekivati – kaže Bursaćeva.

    Naravno da, kako dodaje ona, ovakvo ponašanje ruši ugled zemlje koju predstavlja, ali Komšićev izbor za člana Predsjedništva podriva njene temelje, što je suštinski puno gore.

    – Međutim, ono na šta se mora ukazati i obratiti pažnja je činjenica da neprimjereni neverbalni govor Željka Komšića (koji govori više od riječi) dolazi u momentu kada gospodin Dodik pominje mogućnost dogovaranja u BiH uz pomoć i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, čime je jasno stavio do znanja šta misli o susjednoj zemlji Srbiji, njenom predsjedniku, a i mogućnosti da se demokratskim putem traga za rješenjem stvarnih problema s kojima se suočavamo – zaključuje Novaković Bursaćeva.

    Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, ističe da je Komšićevo ponašanje na pres konferenciji apsolutno neprihvatljivo i ne dolikuje ljudima i sastanku najvišeg formata.

    Aleksandra Pandurević
    Možete i imate pravo, ističe ona, ne slagati se s Miloradom Dodikom, ali to se kaže na pristojan način.

    – Možda se takvo ponašanje dopada Кomšićevim biračima i ono vjerovatno jeste bilo namijenjeno njima, s ciljem da pokaže kako je on ”iznad” Dodika i da mu je neprihvatljiv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na čiji je pomen imena kolutao očima, te da će ”biti kako on kaže”. To je njegov vid neverbalne komunikacije s njegovim biračima u BiH kojima je pokušao poslati poruku da odlučuje on, a ne Dodik, i da se on igra Dodikom – smatra Pandurevićeva.

    Dodaje da takvu neverbalnu komunikaciju možete koristiti na stranačkim skupovima i u kafanama, ali da je ona potpuno neprimjerena tokom susreta visokog diplomatskog ranga.

    Pandurevićeva smatra da Кomšić nije nanio štetu Dodiku, nego državu koju predstavlja.

    – Percepcija spolja i iz diplomatskih krugova biće da je neozbiljan i nedorastao svojoj poziciji, i ko će ga ubuduće od stranih sagovornika ozbiljno shvatati!? I ne samo njega, nego čitavo Predsjedništvo koje je preksinoć zbog toga oslikano kao neozbiljno i nedržavničko – zaključuje Pandurevićeva.

    Podsjećamo, ovo nije prvi diplomatski skandal u Komšićevoj režiji. Džaferović i Komšić su u decembru prošle godine odbili da se u Sarajevu sastanu s ministrom inostranih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom. U posljednje tri godine rad Predsjedništva BiH je obilježilo iznošenje ličnih stavova na međunarodnim forumima i sastancima, dijeljenje lekcija stranim državnicima, prije svega onima iz najbližeg komšiluka, te brojni drugi diplomatski gafovi.

  • Banjalučanin uhapšen po potjernici Interpola

    Banjalučanin uhapšen po potjernici Interpola

    Crnogorska policija uhapsila je dvije osobe po potjernicama Interpola, a među njima je i muškarac iz Banjaluke za kojim Holandija traga zbog teške krađe i razbojništva koje je 2018. izvršio u toj zemlji.

    Banjalučanin čiji su inicijali E.I. (36) uhapšen je na graničnom prelazu sa BiH.

    Iz Uprave policije je saopšteno da su u kontaktu s holandskim nadležnim organima i da je ekstradicioni postupak u toku.

    Uhapšen je i R.K. (30) iz Sombora, za kojeg je utvrđeno da se zapravo radi o I.G. (33) iz Vinkovaca iz Hrvatske, za kojim preko Interpola traga Mađarska zbog sumnje da učestvovao u trgovini 59 kilograma kokaina i 22 kilograma marihuane, koju je policija pronašla 29. januara u Budimpešti.

    Lice čiji su inicijali I.G. nalazi na listi najtraženijih lica u Mađarskoj, objavljenoj na zvaničnom sajtu policije te države.

  • Kovačević: Zapad kriv za neuspjeh BiH

    Kovačević: Zapad kriv za neuspjeh BiH

    Dio međunarodne zajednice je kriv za neuspjeh BiH, jer nikada nisu dali priliku Dejtonskom sporazumu da bude sproveden u obliku u kojem je potpisan 1995. godine, ocijenio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Kovačević je istakao da se neprestano na vještački, antiustavan i antidejtonski način težilo stvaranju unitarne BiH koja bi bila izgrađena isključivo za Bošnjake, a protiv interesa srpskog i hrvatskog naroda, odnosno protiv interesa Republike Srpske.

    “Zapadni predstavnici već su prenijeli stotine ovlaštenja na nivo BiH, na koje je Republika Srpska imala pravo prema Dejtonskom sporazumu, a sve u nadi da će na kraju dobiti takozvanu funkcionalnu BiH. Međutim, samo su postigli još veći neuspjeh”, ocijenio je Kovačević za rusku Federalnu novinsku agenciju.

    On je naveo da je BiH nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma sve mrtvija, ističući da je taj sporazum, koji je potpisan 1995. godine i kojim je uspostavljena ustavna struktura BiH, jedina verzija zemlje s kojom su se saglasili predstavnici tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka.

    “Uz stalno nasilje međunarodne zajednice, ustavna struktura BiH je promijenjena s namjerom da bude vještački centralizovana, na šta nikada nismo dali pristanak. Vjerovatno se dio zapadne međunarodne zajednice nadao da će na ovaj način BiH postati, kako oni kažu, funkcionalnija. Međutim, BiH je sve manje funkcionalna, a to je uzrokovalo da su narodi u BiH sve udaljeniji jedni od drugih”, ukazao je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, da se sada sprovede anketa u Republici Srpskoj, ona bi pokazala da 95 odsto ljudi ne voli BiH i ne smatra je svojom državom, već želi da Republika Srpska bude nezavisna, a ne dio BiH.

    “Ako anketirate ljude u Sarajevu, oni bi govorili o ljubavi prema BiH. Ali ako govorimo o BiH zajedno sa Republikom Srpskom, ljudi u Sarajevu neće imati emocija”, pojasnio je Kovačević.

    On je dodao da su ljudi u Republici Srpskoj umorni od toga da budu prostor za eksperimente. “Želimo da živimo normalan život, kao i svi drugi, i preuzmemo odgovornost za svoju sudbinu”, poručio je Kovačević.

    Govoreći o zakonu o dopunama Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Valentin Incko, Kovačević je rekao da je apsolutno neprihvatljivo da u 21. vijeku, zaobilazeći legitimno i demokratski izabrane političke predstavnike, bilo ko nameće zakone koji nikada ne bi imali podršku parlamenta i drugih institucija.

    “Takođe, potpuno je neprihvatljivo da nam u 21. vijeku bude izrečena krivična kazna za neku vrstu ‘verbalnog delikta’, odnosno da nam uvode zabranu prava na slobodu mišljenja”, naveo je Kovačević, podsjetivši da je srpski narod najviše propatio tokom raspada Jugoslavije – u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, na Kosovu i Metohiji, širom Jugoslavije, kao i tokom Prvog i Drugog svjetskog rata.

    I poslije svega ovoga, naglasio je on, aposlutno je neprihvatljivo da srpski narod, jedini u Evropi, bude okarakterisan kao “genocidan”.

    “Izuzetno je važno što svi mi ovo doživljavamo kao pripremu za početak ukidanja Republike Srpske, jer će nam se takve oznake i dalje nametati. I stoga, nećemo dozvoliti ništa slično. Svi građani će disati jednoglasno, svi će govoriti u jedan glas – Republika Srpska je vječna, Republika Srpska nikada neće nestati! To ne mogu postići ni visoki predstavnici, niti bilo koja druga sila na svijetu”, poručio je Kovačević.

  • Prema Luizijani se kreće najjači uragan od 1850: “Idite odmah”

    Prema Luizijani se kreće najjači uragan od 1850: “Idite odmah”

    Uragan “Ida”, koji se jutros udaljavao od kubanske obale, približava se Luizijani, koju bi trebalo da pogodi krajem nedjelje snagom “velikog i krajnje opasnog uragana”.

    Guverner upozorava na “teške posljedice”
    “Stanovnici Luizijane imaju vremena do noći da se pripreme za uragan Idu”, preporučio je guverner te južne države Džon Bel Edvards i upozorio na “teške posljedice”.

    “Ovo će biti najjači uragan koji je pogodio Luizijanu još od 1850. Vaše vrijeme za bijeg se približava. Brzo se približava. I, kao što sam rekao juče, kad večeras legnete u krevet, budite spremni i budite ondje gdje se kanite nositi s olujom u trenutku udara”, poručio je guverner.

    Najveći dio oluje u subotu je prešao zapadom Kube, gdje će “Ida” i dalje donositi obline padavine, koje bi mogle izazvati poplave i klizišta, upozorio je Američki centar za uragane (NHC).

    “Moguće katastrofalne štete”
    U nedjelju bi obale Luizijane i susjednog Misisipija mogle biti zahvaćene “poplavama zbog opasno jakih plima”, upozorava centar, uz moguće “katastrofalne štete izazvane vjetrom”.

    Posljednje informacije NHC-a predviđaju da će “Ida”, prije nego što stigne do kopna, dosegnuti kategoriju 4 od 5, uz vjetrove jače od 200 km/h.

    “Vrijeme nije na našoj strani”
    Gradonačelnica Nju Orleansa Latoja Kantrel juče je preporučila stanovnicima da se dobrovoljno evakuišu.

    “Vrijeme nije na našoj strani. Uragan ubrzano raste i jača. Ako dobrovoljno napuštate grad, sad je vrijeme za pokret. Evakuišite se odmah”, rekla je.

    Bajden odobrio proglašenje vanrednog stanja

    Džo Bajden odobrio je proglašenje vanrednog stanja u Luizijani radi pružanja “savezne pomoći” za pripremu, uz dobrovoljne i obvezne naredbe za evakuacije u nekim područjima.

    Na pacifičkoj obali oluja “Nora”, koja se tokom noći pretvorila u uragan, trebalo bi da zahvati kopno u meksičkim državama Jalisco i Nayarit.

    Očekuje se da će se “Nora” kretati meksičkom obalom i pomicati prema sjeveru, uz jake kiše, koje bi mogle izazvati opasne poplave i bujice blata, upozorava NHC.

  • Dodik: Nema konkretnih podataka o autoputu Sarajevo – Beograd

    Dodik: Nema konkretnih podataka o autoputu Sarajevo – Beograd

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da nije više zadovoljan pričom o izgradnji autoputa Sarajevo-Beograd jer nema konkretnih podataka.

    “Sve se nekako ostavlja za kasnije. Nema informacija sa turske strane, a u BiH ne možete da artikulišete zajednički pristup”, rekao je Dodik za ATV.

    Dodik kaže da je delegaciju Turske, sa kojom je jučer u Sarajevu razgovarao o tom projektu, informisao da je BiH mala ekonomija koja ne može da izdrži velike terete.

    “Ono što bi mogli da prihvatimo jeste da to bude donacija i vjerovatno će jedan dio i biti donacija ili će biti urađeno kroz neki oblik kompenzacije, ali većina toga će biti kredit”, naveo je Dodik.

    On ističe da BiH to može izdržati samo ako je na 30 godina, grace period 10 godina, a kamata nije veća od jedan posto i ako je cijena izgradnja prosječna cijeni izgradnje kilometra autoputa u regionu.

    Član Predsjedništva BiH je rekao da predstavnici Federacije BiH nemaju stav o tome, te da se vjerovatno zbog toga i ne ide ubrzano prema realizaciji ovog projekta.

  • Izrael izvršio zračni napad na Pojas Gaze, bombardovani položaji Hamasa

    Izrael izvršio zračni napad na Pojas Gaze, bombardovani položaji Hamasa

    Izraelske vojne snage izvršile su u subotu novi napad na pojas Gaze u znak odmazde za aktivnosti Hamasa koje su prouzrokovale požare duž južnog dijela Izraela.

    Osim toga, napadi su izvršeni nakon demonstracija duž granice između pojasa Gaze i Izraela gdje su se Palestinci sukobili s vojskom Izraela.

    “Napadi na ciljeve Hamasa uslijedili su nekoliko sati nakon što su zapaljivi baloni iz pojasa Gaze prouzrokovali dva požara u južnom dijelu Izraela”, saopćila je izraelska vojska.

    Također, naglasili su kako su zračni napadi izvedeni ciljano na vojni kompleks Hamasa u Gazi koji se koristi za obuku i proizvodnju oružja.

    “Izraelske odbrambene snage će nastaviti snažno reagovati protiv terorističkih napada Hasama”, naveli su.
    Na granici Gaze i Izraela posljednih nekoliko sedmica održano je niz protesta koji su se vrlo brzo pretvorili u velike sukobe. Ministarstvo zdravlja u Gazi saopćilo je kako je u posljednjim sukobima 11 Palestinaca ranjeno u graničnim sukobima s izraelskim trupama.

    U subotu su palestinski zvaničnici saopćili kako je 13-godišnji dječak, koji je teško ozlijeđen u sukobima koji su se dogodili 21. augusta, preminuo u subotu uslijed zadobijenih povreda.

    S druge strane, izraelski zvaničnici su saopćili kako se policajac Barel Shmueli (21) i dalje nalazi u teškom stanju u bolnici nakon što ga je jedan od demonstranata pogodio metkom u glavu iz neposredne blizine tokom demonstracija 21. augusta.

    Od sukoba između Hamasa i Izraela u maju 2021. godine, Izrael je uveo ograničio uvoz robe prema Gazi. Osim toga, blokirao je ulazak i katarskog novca u Gazu kojim se finansira jedina bolnica, ali i druge institucije na ovoj palestinskoj teritoriji.
    Ipak, u proteklih nekoliko sedmica Izrael je smanjio ograničenja dozvoljavajući ulazak kamiona sa cementom, uvoz automobila kao i računarske opreme u Gazu. Međutim, građani su i dalje nezadovoljni s obzirom da su brojna ograničenja osnovnih sredstava i dalje na snazi što dodatno usložnjava ionako tešku situaciju u Gazi.