VRBAS Media

Autor: INFO

  • Džaferović: Stojim iza svog poziva da se Dodik smijeni, nije mu mjesto u Predsjedništvu

    Džaferović: Stojim iza svog poziva da se Dodik smijeni, nije mu mjesto u Predsjedništvu

    Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović rekao je danas tokom razgovora s novinarima na Bledskom forumu u Sloveniji da stoji iza svog poziva visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da smijeni Milorada Dodika.

    Džaferović je rekao da oni koji opstruiraju rad institucija BiH ne trebaju raditi u njima.

    “Stojim iza toga, ne treba da radi u institucijama Bosne i Hercegovine niko ko blokira njihov rad, a položio je zakletvu da će institucije funkcionirati, da će štititi ljudska prava i Ustav BiH”, kaže Džaferović.

    Upitan kakva je bila reakcija visokog predstavnika na njegovu izjavu, Džaferović odgovara da nije dobio odgovor. Visoki predstavnik jedini ima ovlaštenja, ističe on, i njegova uloga je da pomogne Bosni i Hercegovini.

    “Po dejtonskom ustavu, postoje brojne mogućnosti za bojkote i blokade u funkcioniranju institucija. I zato postoji visoki predstavnik koji će pomoći da se ne koriste bojkoti i blokade institucija Bosne i Hercegovine, da se, dakle, ne zloupotrebljava dejtonski ustav”, podvlači Džaferović.

    Podsjećamo, Džaferović je rekao da visoki predstavnik u BiH treba da reaguje kako bi se odblokirao rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pa čak i da pokrene pitanje smjene.

    Ovo je Džaferović rekao nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH. Džaferović je pojasnio da je član Predsjedništva Milorad Dodik glasao protiv svih tačaka, te da su na dnevnom redu bile uglavnom tačke vezane za vanjsku politiku i sigurnost.

  • Još pukotina na Međunarodnoj svemirskoj stanici – novi incident na pomolu?

    Još pukotina na Međunarodnoj svemirskoj stanici – novi incident na pomolu?

    Ruski kosmonauti otkrili su nove pukotine u jednom delu Međunarodne svemirske stanice, za koje strahuju da bi se vremenom mogle proširiti.

    Raketni inženjer Vladimir Solovjov rekao je da će se površinske pukotine vremenom širiti. Solovjov je takođe upozorio da bi nakon 2025. mogle nastati “lavine” kvarova na opremi.

    Površinske pukotine pronađene su u modulu Zarja, prvom delu Stanice koji je Rusija lansirala 1998. godine. Zvaničnici su upozorili da bi najnoviji incident na Stanici, nakon otkrića pukotina iz prošle godine, mogao da se ponovi.

    “Površinske pukotine su pronađene na nekim mestima na modulu Zarja”, rekao je Vladimir Solovjov, glavni inženjer raketno-kosmičke korporacije “Energija”.

    Nije naveo da li su pukotine uzrok curenja vazduha.

    Prošle godine su članovi posade Međunarodne svemirske stanice nekoliko nedelja tražili mesta curenja vazduha, prateći tragove do glavnog radnog područja unutar drugog ruskog modula nazvanog Zvezda.

    Iz Nase su naglasili da curenje ne predstavlja neposrednu opasnost za posadu i da je samo izazvalo neznatno odstupanje od rasporeda rada.

    Ovo je, inače, godina u kojoj Rusija planira da napusti projekat na Međunarodnoj svemirskoj stanici i da verovatno pokrene svoju orbitalnu stanicu. U aprilu je zamenik premijera Jurij Borisov rekao za TV kanal Rusija 1 da Moskva namerava da zvanično obavesti partnere na stanici o povlačenju.

    Napomenuo je da je radni vek te stanice odavno istekao, ali nije poznato da li će Rusija odlučiti da potpuno napusti sve radove na njoj.

    Nasa je napomenula da je američka astronautkinja 2018. godine izbušila rupu na Stanici kako bi se ranije vratila na Zemlju jer je “pretrpela psihološku krizu”.

    Prema izveštaju ruske državne novinske agencije TAS, upućeni iz Roskosmosa tvrdili su da je neko ko nije upoznat sa dizajnom modula i bez odgovarajuće podrške “izbušio više rupa”.

    U avgustu 2018. astronauti su požurili da poprave rupu koja se pojavila u spoljnom zidu kapsule Sojuz. Poreklo pukotine je i dalje misterija, uprkos brojnim spekulacijama i optužbama sa raznih strana.

  • Panika u Hrvatskoj: Premijer zove bankare na sastanak

    Panika u Hrvatskoj: Premijer zove bankare na sastanak

    Andrej Plenković saopštio je da će sazvati sastanak sa predsednicima uprava banaka povodom panike koja se podigla zbog ukidanja takozvanog prećutnog minusa.

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković je, u razgovoru s novinarima na Bledskom bezbednosnom forumu, rekao da se po tom pitanju čuo sa hrvatskim ministrom finansija Zdravkom Marićem, da je poslao poruku i guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću, te da će o toj temi raspravljati na sednici u užem sastavu vlade, prenosi Hina.

    “Želim da utvrdim činjenice kao predsednik vlade. Mi kao vlada nemamo način da proverimo te podatke osim da pitamo HNB. Tražićemo njihove podatke i stav. Sazvaću sastanak s predsednicima uprava banaka. Ako je nastala praznina i ako ljudi nisu bili informisani onda ćemo to pitanje regulisati. Budući da je stvar ozbiljna želim da imam sve fakte na stolu”, naveo je Plenković.

    Večernji list je ovih dana objavio da je u Hrvatskoj nastala velika drama jer su na adrese građana počela da stižu obaveštenja banaka da će im za dva meseca ili najkasnije do početka 2022. smanjiti takozvane “prećutne” minuse, nudeći im kredite na godinu dana da izmire iznos duga.

    Banke nude dve vrste minusa – dozvoljene i “prećutne”, iliti nedozvoljena prekoračenja po tekućim računima. Dozvoljene koristi samo 32 hiljade građana u Hrvatskoj, a “prećutne” čak 840 hiljada, i njihovo smanjenje će, po oceni Večernjeg, značiti veliki udar na standard.

    HNB, koja je krajem jula najavila da će se menjati režim odobravanja minusa, ističe da je pokrenula izmenu zakona kako bi korisnike “prećutnih” minusa zaštitila od previsokih kamata.

    Kamate na “prećutna” prekoračenja kreću se od 8,11 posto do 17,4 procenta, navodi Večernji dovodeći u pitanje visinu tih kamata budući da zakon, koji su doneli bivši SDP-ovi ministri finansija Slavko Linić i Boris Lalovac, bankama zabranjuje da građanima zaračunavaju kamate iznad najveće dopuštene, koja je trenutno 8,11 odsto.

  • Stanivuković potvrdio da nije dopustio Dodiku da govori na Kočićevom zboru

    Stanivuković potvrdio da nije dopustio Dodiku da govori na Kočićevom zboru

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, potvrdio je za N1 kako nije dopustio članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da se obrati na nedavnom Kočićevom zboru.

    Istina je. Nema potrebe da ikada govori član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kada je vlast vodio u Banjaluci pa mu je Radojičić morao dopustiti da priča i kad ne treba… Ja sam gradonačelnik sa autoritetom koji ne dopušta da bilo ko sputava grad Banjaluku. Ili ponižava grad Banjaluku. Otkad postoji Kočićev zbor govori predsjednik Republike Srpske i gradonačelnik – istakao je Stanivuković.

    – Dakle, govori Željka Cvijanović i gradonačelnik Banjaluke. Ja ne znam zašto bih zbog Dodika mijenjao protokol. Kada su pod pritiskom u mome protokolu rekli: Draško, hoće Dodik da govori. Ja sam im rekao šta me briga za njim. Ne može da govori ako to nije pravilo. A dragi gosti iz Srbije, kao što je bio Vulin, njima smo kao domaćini dozvolili – rekao je Stanivuković.

  • Mazalica: Zahtjev za intervenciju Šmita je odraz političke svijesti Bošnjaka

    Mazalica: Zahtjev za intervenciju Šmita je odraz političke svijesti Bošnjaka

    Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica rekao je da je odraz političke svijesti bošnjačkog naroda kroz nekoliko posljednjih vijekova zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da Kristijan Šmit, koga u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika, smijeni srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    Sve ono što postižu, ne postižu svojom unutrašnjom snagom i voljom da sa drugima naprave kompromis, nego intervencijom stranih okupatora i sila, poput turske imperije, Austrougarske koja je kreirala bosanski identitet, Trećeg rajha i sada međunarodne zajednice, koja preko visokih predstavnika promoviše i ispunjava želje sarajevske političke elite – rekao je Mazalica.

    U izjavi za ATV on kaže da mu je jako žao što međunarodna politika ne pokazuje interesovanje da napravi kompromis, jer samo sa kompromisom BiH može opstati.

    – Kad bih ja želio da ta zemlja opstane u budućnosti i da sam na njihovom mjestu ja bih se trudio da postignemo unutrašnji kompromis bez nametanja stranih sila jer samo tako BiH može opstati – rekao je Mazalica i dodao da Bošnjaci to, nažalost, ne shvataju.

    On navodi da što više Bošnjaci tako razmišljaju, to je BiH bliža svom raspadu, koji će doći kad prestane strani pritisak.

    Džaferović je juče rekao da očekuje da međunarodna zajednica, odnosno Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, pomogne da “profunkcioniše BiH, uključujući i smjenu srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika”.

  • Napadnut manastir na Cetinju

    Napadnut manastir na Cetinju

    Ispred Cetinjskog manastira dogodio se verbalni incident kada je grupa građana, sa očitom namjerom da isprovocira prisutne, pokušala na silu da uđe u manastir.

    Veći incident spriječila je policija koja je sprečila upad u manastir, što se vidi na snimku koji je emitovala grupa Montengro Internacional Aliance. Oni su, inače, pokušali da u manastir uđu sa transparentima koji imaju cilj da provociraju druge vjernike, dok su se i sami kao takvi predstavljali.

    Kada ih policija nije pustila da uđu u manastir, počeli su da viču kako im se brani da ispovijedaju svoju vjeru.

    Na Cetinju je danas inače održan performans pod nazivom “Ne! – Jevanđelju mržnje”.

  • Komšić i Džaferović se sastali sa Šmitom: Razgovarali o blokadi institucija BiH

    Komšić i Džaferović se sastali sa Šmitom: Razgovarali o blokadi institucija BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović sastali su se sa predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Kristijanom Šmitom tokom Strateškog foruma u Bledu, a razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, sa fokusom na, kako je navedeno blokadu institucija Bosne i Hercegovine.

    Po dejtonskom ustavu, postoje brojne mogućnosti za bojkote i blokade u funkcioniranju institucija. I zato postoji visoki predstavnik koji će pomoći da se ne koriste bojkoti i blokade institucija Bosne i Hercegovine, da se, dakle, ne zloupotrebljava dejtonski ustav – naveo je Džaferović, prenosi Klix.On tvrdi da se protivnici i zalažu da visoki predstavnik ode kako ne bi imao ko da reaguje na njihove bojkote i blokade koje znače, prema njegovom mišljenju, potpuno ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Komšić je na pitanje o konstitutivnim narodima kazao da konstitutivnost u ustavima ima korijene u Sovjetskom savezu, i da to nije večna kategorija.

    – Vi možete biti multikulturalno društvo i multietničko bez konstitutivnosti. Bivša država je to po automatizmu preuzela od Sovjeta. To je tada čuvalo BiH. Važno je zaštiti prava pojedinaca i zaštitili ste sve što je važno u jednom društvu – izjavio je Komšić.

  • Zapadni Balkan dio dijaloga o budućnosti Evrope

    Zapadni Balkan dio dijaloga o budućnosti Evrope

    Evropska budućnost je projekat vrijednosti, sloboda, napretka i uticaja, a zapadni Balkan je dio dijaloga o budućnosti Evrope, zaključeno je tokom Panela lidera “Budućnost Evrope – stati i izdržati” na Bledskom bezbjednosnom forumu.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da je budućnost EU nezamisliva bez zemalja zapadnog Balkana.

    On je podsjetio da je EU nije “statična unija” i da je počela sa šest članica, kojih sada ima 27, te da je ravnomjerno proširenje učinilo Uniju boljom, kao zajednicu ideja, inovacije i različitosti.

    Predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli izjavio je da je poznato da je EU važna zapadnom Balkanu, ali da je, isto tako, region važan za Uniju, te da strane mogu zajedno da izgrade evropsku budućnost za bolji svijet.

    On je podsjetio da su zemlje zapadnog Balkana dio istorije EU, sa čijim članicama dijele zajednički identitet.

    “Zbog toga moramo da budemo privrženi procesu proširenja EU. Te zemlje žele da postanu dio evropske porodice”, naglasio je Sasoli.

    Prema riječima predsjednika Evropskog parlamenta, odgađanje pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU može da koristi protivnicima Brisela.

    Sasoli je dodao da je neophodno utrošiti novu energiju u proces proširenja EU, prenio je portal “Evropski zapadni Balkan”.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na panelu i naglasio da je Srbija potpuno privržena evropskom putu, ali da je entuzijazam za pridruživanje manji na zapadnom Balkanu, te da se zbog toga traže drugi načini, mehanizmi i sredstva za napredak.

    “Jedan od tih instrumenata je inicijativa Otvoreni Balkan. Radimo sa našim susedima na pomirenju i izgradnji mira i bezbednosti u regionu”, izjavio je Vučić.

    Vučić je napomenuo da je EU nakon Bregzita potrebno proširenje, ali da Unija ne vidi širu sliku.

    Prema njegovim riječima, EU je najbolje mjesto za život kada se radi o demokratiji i vladavini prava.

    Sasoli je izrazio zabrinutost zbog Vučićeve izjave da je pao entuzijazam za pridruživanje EU u zemljama zapadnog Balkana.

    “Zemlje zapadnog Balkana decenijama čekaju promjenu, koja ne dolazi”, istakao je Sasoli, napomenuvši da treba na pragmatičan način promijeniti proces proširenja EU, uz postavljanje rokova.

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se ne može govoriti o bezbjednosti EU bez pristupanja Srbije bloku.

    On je izrazio uvjerenje da je Srbija ključna država, te da je više potrebna EU nego što je blok potreban Srbiji.

    Premijer Slovenije Janez Janša izjavio je da brojne zemlje zaslužuju perspektivu na putu evropskih integracija, ali da 90 odsto institucija EU nije privrženo strateškom cilju proširenja već se govori o “protjerivanju članica”, a samim tim i smanjenju Unije.

    Hrvatski premijer Anrej Plenković rekao je da podržava proširenje EU, ali da su pojedine članice Unije “alergične na bilo kakav pomen takvog procesa”.

  • Talibani opkolili Pandžšir

    Talibani opkolili Pandžšir

    Talibani su opkolili jedinu preostalu provinciju koja se opirala njihovoj vladavini, izjavio je danas visoki talibanski lider i pozvao pobunjenike da pregovaraju o nagodbi sa tom grupom.

    Od pada Kabula 15. avgusta, Pandžšir je bila jedina provincija koja je pružala otpor islamističkoj grupi, a borbe su se vodile i u susjednoj provinciji Baglan između talibana i lokalnih policijskih snaga, prenosi agencija Rojters.

    Pod vođstvom Ahmada Masuda, sina bivšeg komandanta mudžahedina, nekoliko hiljada pripadnika lokalne policije i preostalih vojnih jedinica i specijalnih snaga, uspijevalo je da se suprotstavi talibanima.

    U snimljenom govoru upućenom Avganistancima u Pandžširu, visoki vođa talibana Amir Kan Motaki pozvao je pobunjenike da spuste oružje.

    “Islamski emirat Avganistan dom je za sve Avganistance”, rekao je Motaki.

    Talibani su prethodno proglasili amnestiju za sve Avganistance koji su radili sa stranim snagama u posljednje dvije decenije, ali su oni u strahu od odmazde, zbog čega nastavljaju da se kreću prema granicama u pokušaju da pobjegnu iz zemlje.

    Motaki je rekao da su talibani uložili mnogo napora da pregovaraju sa liderima opozicionih snaga u Pandžširu, “ali nažalost, bez ikakvih rezultata”.

  • Bajden: Braniću pravo na abortus

    Bajden: Braniću pravo na abortus

    Američki predsjednik Džo Bajden obećao je da će braniti pravo žena na abortus i kritikovao je izuzetno restriktivan zakon o abortusu koji je stupio na snagu.

    “Ovaj radikalni zakon predstavlja flagrantno kršenje ustavnog prava priznatog u presudi Roe protiv Vadea”, napisao je Bajden u izjavi, pozivajući se na odluku Vrhovnog suda iz 1973. kojom se priznaje pravo na abortus u Sjedinjenim Američkim Državama.

    “Mi ćemo štititi i braniti to pravo”, dodao je Bajden.

    On je rekao da će novi zakon u velikoj mjeri zakomplikovati pristup žena zdravstvenoj zaštiti koja im je potrebna, posebno onima sa tamnijim tonovima kože i siromašnima.

    “I što je skandalozno, zakon daje pravo privatnim licima da procesuiraju one koji su pomagali ženama u izvođenju abortusa”, rekao je američki predsjednik.

    Zabrana pobačaja u Teksasu nakon šeste nedjelje trudnoće stupila je na snagu danas jer Vrhovni sud SAD nije postupio po hitnom zahtjevu grupa za prava pobačaja da blokira zakon koji dozvoljava tu zabranu. Zabrana se odnosi i na slučajeve incesta i silovanja.

    Grupe koje se zalažu za pravo na abortus kažu da se 85 do 90 odsto abortusa u Teksasu obavlja nakon šeste nedjelje trudnoće, što znači da će zakon vjerovatno primorati zatvaranje brojnih klinika.

    Takva zabrana nikada nije dozvoljena ni u jednoj državi od kada je Vrhovni sud 1973. presudio protiv Roe protiv Vadea.