VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trivićeva poručila da je cilj vraćanja nadležnosti Dodikov gubitak kontrole nad sudijama i tužiocima

    Trivićeva poručila da je cilj vraćanja nadležnosti Dodikov gubitak kontrole nad sudijama i tužiocima

    Kristalno je jasno da je jedini i isključivi cilj “vraćanja” nadležnosti gubitak kontrole Milorada Dodika nad sudijama i tužiocima.

    Poručila je potpredsjednica PDP i poslanica te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Jelena Trivić.

    – Smjenom Milana Tegeltije sa čela Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i smjenama u Tužilaštvu BiH, Dodik najavljuje osnivanje novog VSTS. Jedini razlog za to je gubitak kontrole nad tužiocima i sudijama – smatra Trivićeva i dodaje:

    – Sada kada su tužioci po bitnim predmetima počeli raditi svoj posao, Dodik najavljuje novi VSTS – providno i jadno – kategorična je ona.

    Naglašava da pravna država mora da profunkcioniše, a svi koji su se ogriješili o zakon – moraju da odgovaraju. -Izuzetno me raduje da je Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva počelo raditi na raščišćavanju kriminala i korupcije kao najvećih neprijatelja našeg društva – zaključila je Trivićeva.

  • Pet stvari koje opozicija najviše zamjera vlasti u Republici Srpskoj

    Pet stvari koje opozicija najviše zamjera vlasti u Republici Srpskoj

    Od poziva na jedinstvo, do etiketa izdajnika i kriminalaca. Na toj relaciji kreću se politički odnosi u Republici Srpskoj. Politički rivali sukobljavaju se na svemu i svačemu, kada treba i ne treba, a mi smo ih zamolili da izaberu pet stvari na kojima najviše jedni drugima zamjeraju.

    Ovaj put, slijedi spisak primedbi koje opozicija ima za vlast u Srpskoj.

    Miladin Stanić, predsjednik Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    KRIMINAL I KORUPCIJA: Ova pojava je postala toliko ukorijenjena u našem društvu da je dovela do statusa pravila djelovanja vladajuće elite. Pravosudni sistem u sprezi sa vlasti žmiri na sve pojavne oblike organizovanog kriminala i korupcije.

    NEKOMPETENTNOST U INSTITUCIJAMA: Za posljednjih 15 godina vladajući SNSD je uposlio veliki broj ljudi sa kupljenim diplomama u javnom sektoru. S obzirom na način kako su stekli diplome, ti ljudi se na isti način odnose prema važnim poslovima koji su im povjereni. Nezainteresovanost i neznanje vladaju javnom administracijom.

    BAHATOST ZVANIČNIKA: Čelni ljudi SNSD svojim nedoličnim ponašanjem gaze dignitet institucija, pogotovo Narodne skupštine Srpske, naše najznačajnije institucije. Tome doprinosi i letargija čelnih ljudi tih institucija, koji ne čine ništa da sačuvaju dignitet institucije na čijem čelu se nalaze.

    JAVNA NABAVKE: Nezapamćena pljačka javnog novca kroz skupe javne nabavke za dvorske firme. Skupi luksuz pojede svake godine veliki dio budžeta. Tu prije svega mislim na skupu informatiku, izdvajanja za hotele na Jahorini i helikoptere.

    ODSUSTVO EMPATIJE PREMA NAJUGROŽENIJIM SLOJEVIMA DRUŠTVA: Bahatost je stvorila sljepilo kod vlasti pa nisu spremni i sposobni da vidi kako žive naši građani. Iz svojih bogatih zamaka zaboravili su kako žive naše najugroženije kategorije.

    Branislav Borenović, predsjednik PDP

    KORUPCIJA: Korupcija izjeda ovo društvo, siromaši ga i unazađuje u svakom pogledu. Politička korupcija, gdje se predstavnici, izabrani na bazi jedne politike, političkom korupcijom kupuju kao na otvorenom tržištu u korist druge, postala je osnov za sve druge anomalije. Najbolji primjer su ponovljeni lokalni izbori u Doboju gdje je nedvosmisleno jasno, po rezultatima izbora, da je vladajući SNSD kroz nekoliko ključnih kandidata dopisao, uzeo tj. ukrao između 15 i 17 hiljada glasova (skoro 40 odsto) što je lako dokazivo, a Okružno tužilaštvo Doboj ćuti.

    Dalje, tu je korupcija u javnim institucijama preko koje su stotine miliona KM iz budžeta završile u privatnim džepovima. Uzmimo samo primjer nabavki iz vremena vanrednog stanja, kada su firme bliske vlastima nabavljale maske, respiratore i drugu medicinsku opremu, a Republici Srpskoj ih prodavali po deset puta većim cijenama i tako monopolskim položajem zgrnuli dodatne desetine miliona KM. Da pravosudne institucije reaguju bar na osnovu javno poznatih činjenica i istraživačkih medija, koji su često potkrijepljeni i jasnim dokazima i dokumentima, imali bi pune ruke posla. Tu dolazimo do sindroma nečinjenja, nezamjeranja, a samim tim i nekažnjivosti u pravosuđu, gdje su uticajni pojedinci povezani sa političkim moćnicima, pa se predmeti sporo, ili nikako, formiraju, istrage se odugovlače i najčešće nema sudskog epiloga i sankcije. U prilog tome govori da je u pretprošloj godini potvrđena optužnica za samo jedan slučaj visoke korupcije u svih 19 tužilaštava u Srpskoj i BiH, u kojoj radi 370 tužilaca.

    NEPOTIZAM: Nekada se govorilo o zapošljavanju bliskih srodnika vladajućih političara u institucijama. Međutim, razmjere nepotizma su tolike da se o tim „sitnim“ slučajevima više i ne govori; to je postalo pravilo, nažalost. Ukoliko u internet pretraživač ukucate ime samo jedne firme koja se bavi IT tehnologijama, a povezana je s najbližim srodnicima prvaka vladajuće stranke, za nekih pola sata pretrage možemo izračunati da je ta jedna firma tokom prethodnih godina na tenderima od republičkih institucija dobila preko 100 miliona KM. Da ne govorimo još o raznim podsticajima, tenderima, javnim poslovima, gdje bliski srodnici dobijaju brojne povlastice i privilegije, pa do nastojanja da se kumovska zgrada proda UIO za skoro 100 miliona KM, odnosno više od 60 miliona od predviđenih sredstava na raspolaganju.

    PRIVATIZACIJA INSTITUCIJA: Sve gore navedeno govori u prilog činjenici da je na djelu privatizacija institucija i države od strane vladajuće elite. Budžeti su podređeni njima, institucije ne da ne poštuju, nego ih do krajnjih granica ponižavaju u svojoj bahatosti, a neki stavljaju znak jednakosti između sebe i institucija, pa i same Republike Srpske, što je za mene jednako skrnavljenju svetinje. Republika Srpska je iznad svakog pojedinca, nastala kao odraz kolektivne volje našeg naroda i teškom mukom odbranjena.

    AVANTURIZAM OPASNIH NAMJERA: Sa ovom vlašću nemamo jasno definisanu nacionalnu i državničku politiku; imamo definisane samo lične i stranačke interese pojedinaca ili grupe ljudi u vladajućim strukturama usmjerene ka ostvarivanju samo prokletog kratkoročnog izbornog profita. To je i za mnogo stabilnije i jače zemlje pogubno. A za nas nepotrebno, jer imamo jasno definisanu ustavnu poziciju koja Srpskoj daje značajnu državotvornost i snažne, odlučujuće mehanizme uticaja na donošenje odluka u zajedničkim institucijama BiH. Svako djelovanje kojim se priziva ili se radi, pa makar i nesvjesno, na prekompoziciji dejtonske BiH, imaće štetne posljedice po Srpsku i srpski narod. Petnaest godina smo slušali priče o referendumu o nezavisnosti, koji se iz godine u godinu prolongirao, referendum o Danu Republike, sedam dana pred izbore 2016. godine, da bi manje od mjesec dana nakon održavanja u Zakon o praznicima bile unesene odluke Ustavnog suda, a referendum, najviši demokratski izraz volje građana, bio proglašen anketom. Pa smo imali priču o mirnom razdruživanju, pa sada imamo priču o vraćanju nadležnosti, koja je, gle čuda, plasirana godinu pred izbore, i trajaće do izbora. A dok sve ovo sluša i gleda narod pakuje kofere i odlazi, investicije nas zaobilaze, cijene divljaju…

    VALJANJE U BLATU I ENORMNA PROIZVODNJA NEPRIJATELJA: Ovo traje već godinama i posljedica je, između ostalog, i svega gore navedenog. Sve što je nenormalno, izopačeno u normalnom svijetu ovdje vremenom postaje normalno, pravilo. Uveli su praksu da je normalno psovati na TV, proklinjati i vrijeđati novinare, političke neistomišljenike, bilo koga ko se suprotstavi, postavi nezgodno pitanje ili iz nekog razloga ne odgovara samoprozvanom velikom vođi i njegovoj kasti. Laž se proglašava za univerzalnu istinu, a među narodom se konstantno sije strah, pa se na to odgovara „Ćuti, može i gore“ ili „svi su isti“. Zavadiše nas sa cijelim svijetom, zbog jednog „prijatelja“ u EU dobismo 26 neprijatelja. Nevjerovatna količina proizvodnje, ne samo domaćih, već i stranih neprijatelja, potpuno odsustvo racionalnog i razumnog ponašanja. Ja kažem da konačno trebamo početi da razmišljamo da može i mora bolje, da se ova društvena erozija mora zaustaviti. Nas možda nema mnogo, ali smo veliki narod, državotvorni, sa istorijom na koju možemo biti ponosni i na koju se trebamo ugledati, i koji su vijekovima vodili prosvetitelji, a ne Domanovićev slijepi vođa. Sve može i sve mora bolje.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS

    PODJELE I SVAĐE: Sit sam podjela i svađa u našem društvu. Vlast je za njih uvijek najodgovornija. Imali smo dobar momenat u sastancima s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i zajedničkoj reakciji na nametanje Inckovog zakona. I onda je vlast sve to bacila u vodu. Nacionalni interes postao je ponovo predmet političke borbe u Republici Srpskoj. Umjesto da je svetinja i neosvojiva tvrđava, ugrožena je potjerom za nekim procentom glasova. Te podjele moraju stati. Kad dođe do promjena na temi Republike Srpske narod i političare neće dijeliti niko.

    POSKUPLJENJA I EKONOMSKA DEVASTACIJA: Dok je Srpska pojeftinila u borbi za glasove, osnovne životne potrebe poskupile su do neslućenih razmjera. Sindikalna potrošačka korpa je 2.153 KM. Prosječna plata je 1.025 KM dok bar 60 odsto zaposlenih prima ispod 600 KM. Prosječna penzija je 405 KM i jasno je da danas imamo sloj ekstremno bogatih i većinu naroda na ivici siromaštva. Ovo najljepše parče Zemljine kugle, gdje bi i iz dugmeta nešto niklo, bez ikakvog obzira vlasti postaje dolina gladnih.

    PRIVREDNI RAST: Republika Srpska, na moj šok, ovih dana umije i sankcijama da zaprijeti. Ja kao protivnik sankcija bilo kada i bilo kome htio bih sljedeću stvar da istaknem. Hajde da se sa okruženjem i međunarodnom zajednicom ne mjerimo kroz recipročno ludilo nego kroz prizmu privrednog rasta. Dok je posljednjih deset godina BDP zemalja u razvoju porastao 26 procenata, u RS je 15 procenata. Zato je životni standard građana Srbije veći 20 odsto od našeg, Bugarske 35 odsto, Rumunije 80 odsto, a Hrvatske čak 135 procenata. Usljed ovako katastrofalnog privrednog rasta, umjesto da mi prijetimo sankcijama drugima, valjalo bi da razmislimo o tome da građani prestanu davati sankcije nama i bježati odavde. A 180.000 je pobjeglo od 2013. Mi moramo imati rast od bar pet odsto godišnje nakon promjena i to je moguće ulaganjem u strateške grane: energetiku, IT sektor, drvnoprerađivačku, prehrambenu i građevinsku industriju u mandatu naredne vlade.

    JAVNI DUG: Znate li da građani uspijevaju da prežive jer im novac šalju oni koji su odavde pobjegli u inostranstvo? Preko milijardu KM su doznake za godinu dana. Više od 2.000 KM po domaćinstvu u prosjeku. E, dok građani preko Zuma i Skajpa gledaju svoju djecu koja im šalju novac, da bi živjeli i ne bi se zaduživali, vlast Republike Srpske živi “na crtu”. Ukupan javni dug je preko šest milijardi maraka, a povećan je za osam odsto u drugom kvartalu ove godine. U tom javnom dugu nas povjerioci smatraju za pijanog kockara, jer kamata za nas je 4,75 odsto dok Srbija i Sjeverna Makedonija imaju 1,9 odsto. Ovdje se država zadužuje da bi se krala i da bi joj djeca bježala. To je suludo. Svako povećanje javnog duga mora služiti za povećanje privredne aktivnosti i zapošljavanja, a ne krpljenje budžetskih rupa koje prave korupcija i pljačka.

    ODLAZAK LJUDI, ODSUSTVO NADE: Ja sam emotivan i direktan čovjek. I kad god sam ove godine pustio suzu uvijek je uzrok tome bila činjenica da nam mladi odoše, da se slavski kolač lomi bez unuka u kući i da sam pomislio da će nam prazna dvorišta kroz par decenija ostati, ne jer ih nismo odbranili, nego jer nije imao ko da ih hrani. Šta ovdje država radi da mlade zadrži, a dvorišta ne budu pusta? Preokrenuti trendove biće jako težak i zadatak za više vlada, ali počeće od sljedeće, nakon promjena. Hiljade mladih bračnih parova moramo useliti u nove stanove širom Srpske. Prosječna plata mora i može biti 1.500 KM za pet godina. Penzija mora biti najmanje 50 odsto plate. Moramo povećati mjesečnu i godišnju boračku naknadu za 50 procenata. Pobogu, to je mjera dostojanstva RS. Ono što zamjeram vlasti, za mene nije samo pitanje političkog folklora. To je set ciljeva i obaveza koje namećem DNS i sebi kao jasna mjerila našeg uspjeha u godinama koje dolaze.

  • Pet stvari koje vlast najviše zamjera opoziciji u Srpskoj

    Pet stvari koje vlast najviše zamjera opoziciji u Srpskoj

    Od poziva na jedinstvo do etiketa izdajnika i kriminalaca. Na toj relaciji kreću se politički odnosi u Republici Srpskoj. Politički rivali sukobljavaju se na svemu i svačemu, kada treba i ne treba, a mi smo ih zamolili da izaberu pet stvari na kojima najviše jedni drugima zamjeraju.

    Ovaj put slijedi spisak primjedbi opoziciji od strane političara vlasti u Republici Srpskoj.

    Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH

    KUKAVICE: Nemaju hrabrosti, želje ili volje da stanu uz SNSD i koaliciju kada su u pitanju ključne pozicije za Republiku Srpsku i odnosi unutar BiH. Otvoreno razaraju napore zvaničnih instutucija na tom planu, a nemaju ili ne žele zbog javnosti da iskažu svoj istinski stav.

    ZLOUPOTREBA TRAGEDIJA: Umjesto zdrave i konstruktivne opozicione ponude, u javnost i institucije su uveli potpuno neprimjerene zloupotrebe ličnih tragedija, porodičnih odnosa, performanse, kojekakve snimke i konstrukcije nedopustivih razmjera. Primjer za to je tzv. afera “Kiseonik”.

    BEZ ZNANJA: Tokom dugog opozicionog perioda se nisu uspjeli programski i kadrovski kapacitirati, pa umjesto jasnih stavova, iskusnih lidera i ljudi sa integritetom u prvi plan stavljaju osobe bez adekvatnog znanja i iskustva. Njihova ponuda biračima se svodi samo na to da su “protiv”.

    NANOSE ŠTETU SRPSKOJ: Na nivou BiH se nisu pozicionirali kao vlast, odnosno opozicija, shodno ostvarenim izbornim rezultatima, već su bivali i jesu dio većine koju predvodi SDA kad god im se ukaže prilika. To je plaćeno i plaća se po Republiku Srpsku štetnim odlukama i kadrovskim rješenjima.

    BEZ REZULTATA: Tamo gdje su vršili ili vrše vlast nemaju pozitivne rezultate.

    Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske i predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH

    IZBJEGAVANJE SASTANAKA: Izbjegavaju da dođu na sastanke sa predsjednikom Republike Srpske gdje slobodno mogu javno reći i u lice i pred medijima sa čime se ne slažu.

    NEJASAN STAV: Nejasan stav o bitnim pitanjima kao što su NATO, mogućnost samostalne Republike Srpske u slučaju njenog daljeg ugrožavanja. Napominjem da je 2014. to sadržavala čak i Izborna platforma SDS.

    BLISKI BOŠNJAČKIM STRANKAMA: Stalni sastanci sa SDA i drugim sarajevocentričnim bošnjačkim strankama, još od kada su bili gosti na Kongresu SDA, pa do posljednjih sastanaka u Sarajevu skoro sa svima koji imaju negativan stav o Republici Srpskoj. Tu ubrajam i kohabitaciju sa SDA i DF u izboru članova Centralne izborne komisije BiH.

    NEMAJU RJEŠENJA: Nedostatak predlaganja zakona ili rješenja i mjera za probleme u Republici Srpskoj. Umjesto toga, imaju stalnu kritiku i izazivanje ogorčenja i podilaženje narodnom nezadovoljstvu.

    BOSIĆEV SINDROM: Predsjednici opozicionih stranaka nemaju hrabrosti da Miloradu Dodiku izađu na crtu kao protivkandidati na izborima. To je tzv. “Bosićev sindrom“.

    Spomenka Stevanović, predsjednica Kluba poslanika Demokratskog saveza (DEMOS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    KRITIZERSTVO: Neosnovana kritika bez nuđenja načina rješavanja problema. Najlakše je biti po strani, napadati, a nikada u životu nije sve potpuno crno, ni potpuno bijelo. Opozicija je svakako važan dio ukupnog političkog sistema i kritikom treba da doprinese da i vlast bude bolja, ali i da opozicija stekne povjerenje građana u svojim nastupima.

    UVOĐENJE RIJALITIJA U POLITIKU: Nekima je najvažnije sticanje popularnosti po svaku cijenu, ne birajući sredstva.

    POLITIČKI VULGARIZAM, POPULIZAM I TABLOIDIZACIJA POLITIKE: Neki opozicionari se trude da upotrebljavaju što teže riječi, kvalifikacije i uvrede na račun pojedinaca iz vlasti. To im je nekako postalo manir ponašanja, jer znaju da dio medija to voli i da će u tim medijima biti značajni.

    GENERALIZACIJA UKUPNE POZICIJE: U smislu da su svi loši, svi kriminalci i slična etiketiranja, što nije tačno. Poziciju čini više stranaka, mnogo pojedinaca, sa svojim ličnim osobinama i sposobnostima. Mislim da ni u opoziciji ni u vlasti nisu svi isti.

    VLAST PO SVAKU CIJENU: Legitiman je cilj opozicije da osvoji vlast, ali se nikada ne mogu složiti s tim da taj cilj bude iznad svega i po svaku cijenu. Pa i po cijenu interesa Republike Srpske. U ovom trenutku, kada nam je izuzetno važno političko jedinstvo po pitanjima zaštite interesa Republike Srpske, oni se svađaju oko kandidata za pojedinačne funkcije, pa boga mi, raspodjelom i budućih funkcija, a nisu još ni blizu osvajanja vlasti. Pitam se, a vjerujem i da se većina građana pita, kako bi vladali odgovornim procesima u društvu kada ne mogu sada da vladaju sami sobom. Često kažem da vlast rješava probleme, a opozicija u rješenju problema traži problem. Na građanima je na kraju krajeva da procijene ko i kako radi, kako se ponašaju i stranke i političari pojedinačno.

    Dragan Galić, potpredsjednik Narodne partije Srpske

    Dragan Galić
    RAZJEDINJENOST: Apsolutno svakoga na političkoj pozornici treba saslušati i sumarno izvući najbolje za Republiku Srpsku. Razjedinjenost opozicije je barijera za saradnju kada su ključni nacionalni interesi u pitanju.

    NE ČUJU SIGNALE: Opozicija iz njima znanih razloga ne čuje signale iz Rusije i Srbije da su postavljeni termini za ukidanje Republike Srpske i poništavanje njenih ustavnih nadložnosti. To je po prvi put veoma precizno rečeno i od predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

    NE ŠTITE VITALNI INTERES: Vitalni nacionalni interes je i ključ i brava Republike Srpske. To je jedinstven dio ulaznih vrata naše države, gdje je opozicija promašila kvaku za otvaranje.

    NEMAJU RJEŠENJA: Aktivan politički rad na svim nivoima, podrazumijeva i kritiku i rješenja. Opozicija je bez rješenja, čime sama sebe diskvalifikujete kao dio pozitivnih promjena.

    ČEKAJU STRANCE: Neodlučna, konfuzna i neorganizovana opozicija mora da zna da se promjena u strukturi vlasti dešava na izborima. Utisak je da čekaju da strani elementi, nevladin sektor, potkovan novcem iz čudnih tokova, OHR ili visoki predstavnik završe posao umjesto njih.

  • Rast inflacije u BiH najveći od 1997. godine

    Rast inflacije u BiH najveći od 1997. godine

    Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 odsto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine, privrednicima će donijeti ulazak u zonu nesigurnosti, a dovešće i do rasta cijena krajnjih proizvoda i usluga, što će biti ponovni udar na džep građana.

    Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka, koji su u razgovoru za “Nezavisne novine” govorili o rastu inflacije, koja se bilježi posebno u zadnjem kvartalu 2021. godine, te njenom uticaju kako na privredu, tako i na građane.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazao Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, olakšavajuća okolnost je što je inflacija u evrozoni u zadnjem kvartalu 2021. godine takođe porasla na pet odsto.

    “Naša inflacija je i dalje nešto viša nego ona u evrozoni, ali da je kod nas pet odsto, a tamo i dalje na dva odsto, to bi bila katastrofalna vijest, ovako je to nešto manje negativna vijest”, rekao je Đogo.

    Dodao je da se postavlja pitanje da li se naša cjenovna konkurentnost pri izvozu naspram drugih regiona svijeta ovime pogoršava.

    “Ako je u Rusiji, na primjer, inflacija niža od toga, to bi značilo da naš izvoz u Rusiju gubi cjenovnu konkurentnost”, kazao je Đogo, dodajući da je srećna okolnost što se više od 70 odsto trgovine između BiH odvija sa zemljama Evropske unije.

    “To su zemlje koje su svoje valute takođe vezale za evro, što znači da te zemlje ili su već zabilježile ili mogu da očekuju povišene stope inflacije. Ako bh. privreda uspije da u odnosima s ino-partnerima prenese povišenu inflaciju, onda će imati neutralan efekat na izvoz”, naveo je Đogo za “Nezavisne”. Dodao je da, ako se ipak desi da bh. proizvođači i izvoznici ovo ne postignu, onda će se cjenovna konkurentnost smanjiti i smanjiće se i količina izvoza.

    Kada je riječ o efektu koji će rast inflacije imati na građane BiH, Đogo je kazao da je pitanje da li realna zarada bh. građana raste ili opada.

    “Inflacija je očito uzela maha, međutim imamo i neki rast plata. Trebalo bi ta dva faktora ukrstiti, provjeriti da li je potrošačka korpa realno ono što građani troše, i ako nam plata raste, koliko raste osnovna potrošačka korpa, onda imamo neutralan efekat. Ali za to je potrebna jedna dublja analiza, to bi mogao biti posao sindikata”, zaključio je Đogo.

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić za “Nezavisne novine” je rekao da inflacija predstavlja nevidljivi namet i podrazumijeva da se poremete normalni tržišni indikatori, što u konačnici otežava ekonomsku kalkulaciju.

    “To znači da je teže planirati proizvodnju i investicije ili bilo kakve druge ekonomske aktivnosti. Period inflacije često demotiviše privredne aktivnosti, te vodi usporavanju ovih aktivnosti”, kazao je Čavalić, dodajući da može dovesti i do pozitivnih efekata, poput kreditiranja. “Inflacija vodi padanju prinosa novca, odnosno dugočnih kamatnih stopa”, rekao je Čavalić.

    Istakao je da su posljedice inflacije na građane evidentne u vidu poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, bez obzira na druge probleme, kao što su globalni lanci snabdijevanja, pad ekonomskih parametara, energetske krize, te povećanja transportnih troškova.

    Na pitanje da li u narednom periodu možemo da očekujemo dalji rast inflacije, Čavalić kaže da su oprečna mišljenja ekonomskih stručnjaka na ovu temu.

    “Postoje različite prognoze, one optimistične naglašavaju da će se tržišne prilike stabilizirati do proljeća ove godine, iako će ovaj prvi kvartal biti zaista izazovan. S druge strane, imamo prognoze koje navode da će se efekti inflacije nastaviti tokom cijele godine”, rekao je Čavalić.

    Kako je naveo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, godišnja inflacija se u zadnjem kvartalu 2021. godine intenzivirala.

    “Svaka inflacija preko tri odsto pravi probleme, jer onda privrednici moraju podizati cijene, te pregovarati s kupcima, kao i s dobavljačima, gdje se gubi velika energija”, kazao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Naveo je da privrednici ovako ulaze u zonu nesigurnosti, te da može dovesti do pada ili rasta proizvodnje.

  • Grlić Radman: Interes Hrvatske da BiH što prije postane članica EU

    Grlić Radman: Interes Hrvatske da BiH što prije postane članica EU

    Interes Hrvatske je da BiH što prije postane članica Evropske unije jer je to najbolje rješenje za stabilnu i funkcionalnu BiH i sve njene narode i građane, izjavio je u Vitezu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.

    Hrvatski ministar spoljnjih i evropskih poslova boravi u dvodnevnoj službenoj posjeti BiH, a prvog dana u Vitezu se sastao s hrvatskim dužnosnicima iz tog dijela BiH u tijelima vlasti BiH na svim nivoima, prenosi Index.

    Nakon tog sastanka novinarima je izjavio da je cilj bio analizirati potrebe Hrvata iz tog dijela BiH i načine na koje im Hrvatska može pomoći. Kazao je da je glavna poruka da Hrvatska može bitno pomoći da se na međunarodnom planu shvati kakvi su stvarni problemi u BiH.

    “Mi dolazimo ovdje s porukom o poštivanju cjelovite i suverene BiH te međunarodnog prava. Bitno je osigurati jednakopravnost i političku jednakost konstitutivnih naroda i svih građana”, rekao je Grlić Radman pozvavši političke lidere u BiH da rade na postizanju dogovora o izmjenama izbornog zakona, ali i o provođenju svih drugih nužnih reformi.

    Grlić Radman posjetu BiH sutra nastavlja u Sarajevu. Boravak u BiH okončaće posjetom Mostaru.

  • Zbog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori prijeti egzodus stanovništva

    Zbog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori prijeti egzodus stanovništva

    Odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada u blizini granice BiH s Hrvatskom, na lokaciji Trgovska gora, u hrvatskoj opštini Dvor, izazvalo bi niz problema, uključujući i mogući novi talas odlaska stanovništva.

    Navodi se to u Izvještaju o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti u BiH, koji je uradila Državna regulatorna agencija za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, a u kojem je tematizovan i slučaj “Trgovska gora”, zaključno do novembra 2021.

    U ovom izvještaju naveden je niz potencijalnih opasnosti ukoliko sporni otpad bude skladišten na Trgovskoj gori.

    “Kada je u pitanju procjena eventualnog uticaja koji bi izgradnja takvog objekta i odlaganja radioaktivnog otpada u njemu mogla imati na stanovništvo i okolinu u BiH, Agencija smatra da bi to prouzročilo brojne probleme”, ističe se u izvještaju.

    Izgradnja takvog postrojenja na granici sa BiH, dodaje se, stvara posebnu zabrinutost usljed nedavnih zemljotresa u okolini Petrinje i Gline.

    Uporedili su te zemljotrese sa zemljotresom u Banjaluci 1969. godine od 6,6 stepeni po Rihterovoj skali.

    Naglasili su da je petrinjski najjači zemljotres zabilježen 2020. godine bio jedan od najjačih u Hrvatskoj sa 6,4 stepena po Rihterovoj skali.

    “Mogući rizik od incidenata i akcidenata koji bi mogli nastati usljed zemljotresa, pomjeranja tla, poplava, požara i eventualnog ispuštanja radionuklida u okolinu stvaraju posebnu zabrinutost kod stanovništva BiH, a posebno onog uz donji tok rijeke Une”, navedeno je u izvještaju.

    Takođe, kako su istakli, pored ovih opasnosti, određene studije koje je radila ekspertska grupa iz BiH i analize koje priprema ekspertski tim ukazuju da je ovaj prostor, odnosno predložena lokacija, veoma diskutabilna u smislu zadovoljavanja svih međunarodno propisanih standarda iz ove oblasti za izgradnju ovakvog objekta koji se svrstava u nuklearno postrojenje.

    Hrvatska, dodaje se, mora dokazati da će eventualno izgraditi objekt na ovom prostoru u kojem će čuvanje radioaktivnog otpada biti bezopasno sa gledišta tektonskih pomjeranja tla.

    “Ulaz u objekat eventualnog odlagališta radioaktivnog otpada na makrolokaciji Trgovska gora nalazi se na samo 950 metara od rijeke Une, a lokacija na kojoj se namjerava praviti novo skladište za radioaktivni otpad je samo 2.800 m od granične rijeke Une i vodozahvata uz opštinu Novi Grad i u neposrednoj blizini ušća rijeke Sane u Unu. Na taj način obezvrijedio bi se cijeli prostor”, ističe se u izvještaju.

    Posebno, kako ističu, obeshrabruje činjenica da je Hrvatska od početka procesa odabira ove lokacije tek u junu 2021. godine zvanično komunicirala sa ekspertskim timom BiH preko Fonda za razgradnju Nuklearne elektrane Krško.

    Dodaje se da komuniciranje oko ovog pitanja sa javnošću kako u Hrvatskoj, tako i s javnošću u BiH, ne pokazuje potrebnu zrelost i ne vodi ove aktivnosti na način da odgovori na važna pitanja koje postavlja i stručna i druga zainteresirana javnost.

    “Ove činjenice dodatno pojačavaju bojazan stanovništva za budućnost života u ovom kraju, a u isto vrijeme su obeshrabrujuće i za povratak prognanog stanovništva, i kao indirektne posljedice sa samom najavom namjere negativno utiču na ovdašnje investicije i dolazak stranih investicija. Takođe, narušavaju se već razvijene privredne grane kao što su turizam i poljoprivreda”, ističe se u izvještaju.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” Novi Grad, navodi da izvještaj suštinski sumira osnovu problematike slučaja “Trgovska gora”, ali, kako napominje, važno je između ostalog podsjetiti dvije stvari.

    “Hrvatska je potrošila električnu energiju čijom proizvodnjom je nastao problematični radioaktivni otpad, tako da praktično imamo slučaj da je Hrvatska koristila benefite električne energije, a rizike i posljedice korištenja ovakvih izvora prebacuje Bosni i Hercegovini. Uz to, kada dodamo da građani i BiH kao država ne žele svojevoljno da prihvate rizike koje nose radioaktivni materijali uz rijeku Unu, dolazimo da apsurda gdje se struka, etika i praksa omalovažavaju zarad političkih odluka u Hrvatskoj”, kaže Crnković za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, ovakav čin je doslovno otvaranje Pandorine kutije.

    “Ukoliko bi radioaktivni i drugi opasni otpadi završili na Trgovskoj gori, značilo bi to još intenzivniji egzodus stanovništva s ovih područja. Nadam se da će prevladati razum, jer su na kocku stavljeni životi budućih generacija, kako na našem području, tako i šire”, rekao je Crnković.

  • Sjeverna Koreja ispalila “neidentifikovani projektil”, sumnja se na balističku raketu

    Sjeverna Koreja je u more ispalila nešto što je opisano kao neidentifikovani projektil, saopćio je Zajednički generalštab Južne Koreje (JCS).

    Japanska obalska straža, koja je prva prijavila lansiranje, rekla je da bi to potencijalno mogla biti balistička raketa, ali potvrda još nije data.

    UN zabranjuje Sjevernoj Koreji testiranje balističkog i nuklearnog oružja. Ako bude potvrđeno, ovo bi bilo prvo takvo lansiranje koje je Pjongjang izveo ove godine.

    “Južnokorejske i američke obavještajne službe pomno analiziraju radi dodatnih detalja”, navodi se u saopćenju JCS-a.

    Japanski ministar odbrane Nobuo Kishi rekao je da je sumnjiva balistička raketa preletjela oko 500 kilometara, prema izvještaju Reutersa, ali prema jednom stručnjaku, još uvijek nema načina da se to potvrdi.

    “Ne postoji način da se procijeni da li je ovo možda bila raketa većeg dometa koja je letjela na skraćenoj putanji”, rekao je Ankit Panda iz Programa za nuklearnu politiku Carnegie Endowmenta.

    Sjeverna Koreja je 2017. testirala Hwasong-15, projektil čija je visina dostigla procijenjenu visinu od 4.500 km, čime su američke vojne baze na pacifičkom ostrvu Guam bile na udarnoj udaljenosti.

    Lansiranje dolazi nekoliko dana nakon što je Kim Jong-un rekao da će Pjongjang nastaviti jačati svoje odbrambene sposobnosti zbog sve nestabilnijeg vojnog okruženja na Korejskom poluostrvu – stav na koji je Panda upozorio da bi 2022. mogla biti “prepuna sličnih sjevernokorejskih projektila”.

    Sjeverna Koreja je 2021. nastavila unapređenje svog programa naoružanja, provodeći ono što su državni mediji objavili kao testiranje nove hipersonične rakete, kao i balističke rakete i nove krstareće rakete dugog dometa.

    Balističke rakete se smatraju opasnijim od krstarećih, jer mogu nositi više eksploziva, imaju veći domet i mogu letjeti brže.

  • Brnabić o Šolakovoj kupovini Sautemptona: “Sve ovo napravljeno je novcem građana Srbije”

    Brnabić o Šolakovoj kupovini Sautemptona: “Sve ovo napravljeno je novcem građana Srbije”

    Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić prokomentarisala je na svom Tviter nalogu kupovinu fudbalskog kluba Sautempton.

    Srpski biznismen Dragan Šolak nalazi se iza holding kompanije koja je kupila fudbalski klub Sautempton iz Engleske.

    “Ova akvizicija kristalno jasno pokazuje kakva smo bili oligarhija u prvoj deceniji 2000-ih dok su Srbiju vodili Šolakovi politički i poslovni partneri. Sve ovo napravljeno je novcem građana Srbije, zloupotrebom državnih resursa (Telekoma) i političke moći, napisala je Ana Brnabić i dodala:Pored toga, samo da skrenem pažnju i na to da ‘Sky New’ kaže da je ‘United Grupa’ tajkunski medij: Serbian tycoon Dragan Solak, who funded the United Group..”, napisala je premijerka.

  • Milijarderi kupuju kriptovalute “čisto za slučaj da klasični novac ode do đavola”

    Milijarderi kupuju kriptovalute “čisto za slučaj da klasični novac ode do đavola”

    Donedavno su ih upoređivali s “džihadističkim pohodom na dolar”, plaćali oglase o njihovoj opasnosti, a sada okreću ploču…

    Tomas Peterfi je 2017. platio oglas preko cele stranice u Vol Strit žurnalu upozoravajući na opasnosti koje kriptovalute predstavljaju za tržišta kapitala.

    Ovih dana, mađarski milijarder dobro je upućen u kriptogovor, prenosi Tportal. Peterfi, “vredan” 25 milijardi dolara, rekao je da je mudro imati dva do tri posto bogatstva u kriptovalutama, čisto za slučaj da “normalne” valute odu k vragu, piše Blumberg, a prenosi net.hr.

    “Moguće je i da propadnu i da odu u nebo”

    I sam poseduje neke, dok je njegova kompanija Interactive Brokers Group Inc. nedavno ponudila kupcima mogućnost trgovanja bitkoinima, itirijumom, lajtkoinom i bitkoin kešom, nakon što su otkrili da se njihovim klijentima žuri da se uključe u akciju.

    Peterfi (77) je rekao da će Interactive Brokers iz Grinviča u Konektikatu ponuditi mogućnost trgovine s još pet do 10 kriptovaluta počevši od ovog meseca.

    “Moguće je da bi kriptovalute mogle ostvariti izvanredne prinose – čak i ako važi i potpuno suprotno”, rekao je Peterfi. “Mislim da može (vrednost) pasti na nulu, a mislim da može ići na milion dolara”, rekao je u intervjuu. “Nemam pojma.”

    Okretanje ploče

    Njegov pristup naglašava promenu stava prema kriptovaluti od strane ulagača koji su nekad prezirali ili su bili oprezni prema digitalnim tokenima, ali su shvatili, naročito 2021, da ne mogu sebi da priušte rizik da propuste velike dobitke.

    Čak i dok su se cene divlje ljuljale, veliki i mali ulagači su zaronili u bitkoin i itirijum, kao i na nezamenljive tokene i niz drugih kriptovaluta.

    Rej Dalio je nedavno otkrio da u svom portfelju drži barem nešto bitkoina i itirijuma samo nekoliko meseci nakon što je dovelo u pitanje korisnost kriptovaluta kao načina čuvanja bogatstva. Osnivač Bridgewater Associatesa gleda na ulaganja kao na alternativni novac u svetu u kojem je “gotovina smeće”, a inflacija narušava kupovnu moć.

    Pol Tjudor Džons otkrio je da je investirao u kriptovalute kao zaštitu od inflacije, a gotovo polovina porodičnih kancelarija s kojima posluje Goldman Sachs Group Inc. bila je zainteresovana za dodavanje digitalnih valuta u svoje portfelje, prema nedavnom istraživanju banaka.

    Sve jači prodor u “mejnstrim” finansije

    Kriptovalute se sve više prodiru u mainstream financije, iako s podeljenim uspehom.

    ProShares je pokrenuo prvi američki bitkoin fjučers ETF, koji je privukao više od milijardu dolara u dva dana, pre nego što su prilivi raspršeni i cena pala od njegovog debija u oktobru. Kriptoentuzijasti se još uvek se nadaju da će američki regulatori odobriti ETF koji zapravo drži bitkoin 2022. godine.

    Što je još bolje, Coinbase Global Inc. je izašao na berzu i sada ima tržišnu vrednost od 54 milijarde dolara. Njegov osnivač, Brajan Armstrong, “težak” je 9,7 milijardi dolara, prema Blumbergovom indeksu milijardera.

    Toliko se novca pumpa da će teško pasti

    Majkl Novograc, koji vodi Galaxy Digital, rekao je prošlog meseca da bi cene mogle kratkoročno pasti. Bilo je puno “pene” na tržištima 2021, rekao je Novograc za Blumberg, dok su se maloprodajni ulagači gomilali u NFT-ove i sledili neobična kriptoulaganja. Digitalni “prorok” sa sjedištem u Njujorku takođe je predvideo da bitkoin neće pasti ispod 42.000 dolara. Godinu je zaključio na oko 46.300 dolara.

    “Toliko novca se sliva u ovaj prostor da ne bi imalo smisla da cene kriptovaluta budu puno ispod toga”, rekao je Novograc.

    Džesi Pauel, glavni izvršni direktor kriptoberze Kraken, priznaje da bi cene mogle pasti, ali je na Blumberg TV-u 14. decembra rekao da je svaki pomak ispod 40.000 dolara “prilika za kupovinu”. Brzo priznaje da nije uvek u pravu. U avgustu je predvideo da će cene dostići 100.000 dolara po novčiću 2021. godine.

    Pragmatizam pre svega

    Još uvek ima dosta skepticizma s Vol Strita i od strane i ultrabogatih, ali i pragmatizma.

    Ken Grifin iz Citadele nedavno je opisao pomamu za prihvatanjem kriptovaluta kao “džihadistički pohod” na američki dolar. Ali Griffin je rekao da bi i njegova firma trgovala kriptovalutama ako bi bilo više propisa.

    Džejmi Dimon iz JPMorgan Chase & Co. nazvao je bitkoin “bezvrednim” u oktobar, ali to se dogodilo čak i kada je bankarski div sa sedištem u Njujorku sve više zapošljavao kako bi pomogao svojim klijentima u trgovini digitalnim valutama.

  • Opšti haos, proglašeno vanredno stanje

    Opšti haos, proglašeno vanredno stanje

    Masovni protesti organizovani su širom Kazahstana usled povećanja cene gasa, što je izazvalo nezadovoljstvo kod stanovništva.

    To je izazvalo velike demonstracije koje su pratile sukobi demonstrata i policije. Okršaji su bili oštri, te je policija u više navrata morala da koristi šok bombe i suzavac.

    Koliko se situacija otela kontroli, dovoljno govori podatak da je preko 100 policajaca povređeno tokom demonstracija, a preko 200 osoba je uhapšeno.

    Zbog situacije proglašeno je vanredno stanje, a usled krize predsednik Kazahstana Kasim-Džomart Tokajev prihvatio je danas ostavku vlade.

    Ove demonstracije su uzdrmale imidž Kazahstana kao politički stabilne i strogo kontrolisane zemlje, koja je uspela da privuče stotine milijardi dolara stranih investicija u svoju naftnu i metalnu industriju tokom tri decenije nezavisnosti.

    razgovoru sa vršiocima dužnosti članova privremenog kabineta, Tokajev je naredio i njima i guvernerima provincija da ponovo uspostave kontrolu cena tečnog gasa (TNG) i širok plasman benzina, dizela i druge “važne” robe široke potrošnje.

    Takođe je naredio vladi da izradi zakon o ličnom bankrotu i razmotri zamrzavanje cena komunalija i subvencionisanje stanarine za siromašne porodice.


    Tokajev je rekao da se situacija popravlja u gradovima i mestima u kojima su organizovane demonstracije pošto je proglašeno vanredno stanje koje je uključivalo policijski čas i ograničenje kretanja.

    Protesti su počeli u nedelju u provinciji Mangistau koja proizvodi naftu na zapadu Kazahstana nakon ukidanja propisa kojim je bila ograničena cena tečnog naftnog gasa, popularnog goriva za automobile, posle čega se cena goriva povećala za više od 100 odsto.


    Na protestima su učestvovale hiljade ljudi, a u zapadnoj provinciji Mangistau, gde je na desetine ljudi ubijeno u protestima 2011. godine nakon otpuštanja radnika iz naftne industrije, demomnstranti su zahtevali da se cena TNG smanji sa 0,27 dolara po litru na prodajnu cenu iz prošle godine koja je iznosila 0,11 dolara.

    Predsednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev pozvao je nedugo potom okupljene na protestima da ne slede pozive “destruktivnih pojedinaca”, koji nastoje da potkopaju jedinstvo društva, ali je i najavio da će vlada smanjiti cenu tečnog naftnog gasa.

    Tokajev je zatim proglasio dvonedeljno vanredno stanje u najvećem gradu u zemlji Alma Ati i u jugozapadnoj provinciji Mangistau, saopštila je pres služba predsedničke administracije, preneo je TASS.