VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na negativnom prirodnom priraštaju Srpska izgubila više od 80.000 ljudi

    Na negativnom prirodnom priraštaju Srpska izgubila više od 80.000 ljudi

    U prvih devet mjeseci prethodne godine u Srpskoj su rođene 6.184 bebe, dok je umrlo 13.330 ljudi.

    Po svemu sudeći, u godini koja je iza nas RS će zabilježiti najveću razliku između broja rođenih i umrlih, koja za tri tromjesečja lani iznosi 7.146.

    U odnosu na isti period 2020, broj rođenih je prošle godine bio bio manji za četiri odsto, dok je broj preminulih bio veći za čak 21,3 odsto.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od januara do kraja septembra pretprošle godine, u RS je registrovano 6.435 živorođenih, te 10.984 preminula.

    Kada se posmatraju podaci na godišnjem nivou, najveća razlika između nataliteta i mortaliteta do sada je registrovana u 2020. i iznosila je – 7.421.

    Srpska je 2002. ušla u depopulaciju, koja je i danas na snazi, a koja je posljedica pada prirodnog priraštaja, te konstantnog odlaska ljudi sa ovih prostora. Od tada, tačnije u protekle dvije decenije, nijedne godine nismo imali više rođenih od umrlih, a na negativnom prirodnom priraštaju izgubili smo više od 81.000 ljudi.

    Demografi upozoravaju da su u Srpskoj danas svi demografski trendovi negativni, što ukazuje na ulazak u klasični ”demografski slom”.

    – Srpska je 2020. dostigla najveću smrtnost, najniži natalitet i najveći pad prirodnog priraštaja od postojanja, -6,5 odsto. Tu je i negativni migracioni saldo, a iz RS se od 2014. do kraja 2020. iselilo više od 77.000 ljudi. Takođe, kod nas je životni standard znatno niži nego u razvijenim zemljama, i dok se taj jaz ne smanji teško je očekivati smanjenje ili zaustavljanje iseljavanja. Demografsko stanje danas predstavlja ozbiljan nacionalni, strateški i ekonomski problem – naglašava za Srpskainfo profesor Stevo Pašalić.

    Objašnjava da se revitalizacija stanovništva i zaustavljanje negativnih demografskih trendova ne može postići jednokratnim populacionim mjerama za, na primjer, podsticanje nataliteta.

    – Za to je potrebna sistemska gradnja pozitivnog okruženja za ostanak ljudi na ovom prostoru i zasnivanje porodica. Riječ je o ekonomskom rastu, stvaranju novih radnih mjesta, te izgradnji infrastrukture usluga i sadržaja koji pružaju aktivnu podršku roditeljstvu. Mjere moraju biti usmjerene na zaposlene mlade partnere, da imaju siguran i dobro plaćen posao, te riješeno stambeno pitanje – poručuje Pašalić.

  • Ubo komšiju vilama nakon svađe

    Z.C. iz Čelinca uhapšen je zbog sumnje da je vilama ubo Č.C. iz Čelinca, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju u pitanju su komšije Zdravko C. i Čedo C.

    Č.C. zadobio je povrede u predjelu desnog ramena.

    Iz Policijske uprave navode da je slučaj prijavio radnik Službe hitne medicinske pomoći Čelinac.

    “Naime, istog dana u 13,00 časova, Policijskoj stanici Čelinac, od strane medicinskog radnika Službe hitne medicinske pomoći Čelinac, prijavljeno je, da im se za ljekarsku pomoć obratilo lice Č.C. sa tjelesnim povredama desnog ramena”, stoji u saopštenju.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Kamion pun droge zaustavljen na putu za BiH

    Službenici Uprave prihoda i carina, zajedno sa službenicima Uprave policije Crne Gore spriječili su krijumačarenje oko 300 kilograma opojne droge skank koji je u utorak ujutro pronađen na graničnom prijelazu Vraćenovići, na putu Nikšić – Bileća, u kamionu-hladnjači kojim je upravljao crnogorski državljanin M.N. (26) iz Nikšića.

    Detaljnom kontrolom u krovu hladnjače, u specijalno napravljenom bunkeru pronađeno je 295 pakovanja droge, težine oko 300 kilograma.

    Vozilo je s graničnog prijelaza Vraćenovići trebalo nastaviti ka BiH.

    Osumnjičena osoba je privedena tužitelju u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, saopšteno je iz MUP-a Crne Gore.

  • Savjet bezbjednosti UN dobio pet novih članica

    Savjet bezbjednosti UN dobio pet novih članica

    Savjet bezbjednosti UN dobio je danas pet novih članica jer su Albanija, Brazil, Gabon, Gana i Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli svoje funkcije nakon pobjede na izborima održanim u junu.

    Estonija, Niger, Sveti Vinsent i Grenadini, Tunis i Vijetnam su krajem sedmice okončali mandate.

    Albanija je prvi put ušla u saziv Savjeta bezbjednosti UN, a Brazil 11.

    Gabon i Gana su ranije tri puta bili članice, a Ujedinjeni Arapski Emirati jednom.

    Više od 50 članica UN nikada nisu izabrane za Savjet bezbjednosti UN od njegovog formiranja 1946. godine.

  • Režim u S.Koreji šokirao uvredljivi grafit diktatoru

    Režim u S.Koreji šokirao uvredljivi grafit diktatoru

    Poruka je osvanula u jednim od boljih kvartova grada gdje živi samo partijska elita, a vlasti sada traže uzorke rukopisa stanovnika.

    Sjevernokorejske vlasti bijesne su zbog grafita koji su se pojavili u Pjongjangu, a u kojima se grubo vrijeđa diktatora Kim Jong-una kojeg se naziva “kučkinim sinom”.

    • Kim Jong-une, kučkin sine, ljudi umiru od gladi zbog tebe – stoji na zidu zgrade u jednom od boljih kvartova sjevernokorejske prijestolnice. Grafit je otkriven 22. decembra, u vrijeme dok se održavala važna konferencija (nevažnih nema) vladajuće Radničke partije.

    Policijski kordon u gradu
    Sjeverna Koreja jedna je od posljednjih i najbrutalnijih dikatura na svijetu, pa je ovakvo iskazivanje nezadovoljstva krajnje neuobičajeno, zbog čega je odmah pokrenuta i vrlo opsežna istraga. Kako javlja Daily Telegraph, zvaničnici su zatražili uzorke rukopisa od više hiljada stanovnika Pjongjanga kako bi ustanovili ko je odgovoran za ovaj čin.

    Čim je grafit otkriven, čitavo je područje obuhvaćeno policijskim kordonom, a vlasti su hitno izbrisale poruku. O njemu su izvijestili mediji bazirani u Seulu koji se oslanjaju na hrabre izvještaje “građana reportera”, disidenata i protivnika režima iz Sjeverne Koreje i Kine. Doznalo se tako da su sjevernokorejski policajci obilazili stanove, tražeći od vrata do vrata ko bi mogao biti odgovoran za poruku. Obišli su sva obližnja stambena naselja i naložili stanovnicima da im daju uzorak svog rukopisa kako bi ga mogli usporediti sa porukom na zidu.

    Takođe, svi su morali detaljno ispričati gdje su se kobnog dana kretali.

    Telegraph ističe kako se vrlo vjerojatno detaljno pregledavaju i snimke hiljada nadzornih kamera koje je Kim dao postaviti u gradu nakon što je 2011. došao na vlast.

    Podsjećaju kako se grafit pojavio u vrijeme kada se zemlja suočava s golemom krizom i gladi, uzrokovanom zatvaranjem granica, covidom i poplavama koje tu zemlju pogađaju proteklih nekoliko godina. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu iznijela je procjenu kako će Sjevernoj Koreji ove godine nedostajati čak 860.000 hiljada tona hrane, što je ekvivalent za više od dva mjeseca gladi. Stanovnicima nedostaju osnovne namirnice, poput ulja, a cijene su se učetverostručile.

    Ipak, po zakonu, kritiziranje obitelji Kim ili Partije strogo je zabranjeno. Kazna za takvo ponašanje je dugotrajan boravak u jednom od zloglasnih logora, a u nekim slučajevima i smrt. Stoga su grafiti s porukama protiv Kima ili vladajuće stranke izuzetno rijetki.

    Javna pogubljenja zbog uvrede

    Uglavnom se, i to veoma sporadično, događaju u zabačenim krajevima zemlje, no gotovo nikada u političkom i administrativnom centru, Pjongjangu, gdje živi samo partijska elita.

    Posljednji takav slučaj zabilježen je u martu 2018., kada je muškarac, vojno lice, javno pogubljen jer je proglašen krivim za ispisivanje nepoželjnih grafita.

    No, Telegraph ističe kako se i Pjongjang, velegrad koji je najrazvijeniji u zemlji, suočava s nestašicama hrane, lijekova, te energenata za grijanje domova i to tokom oštrih zimskih mjeseci, kako otkriva Toshimitsu Shigemura, profesor na tokijskom Univerzitetu Waseda i autor brojnih knjiga o dinastiji Kim. Čak je i inače dobro ugojeni Kim drastično smršavio, što je potaknulo rasprave o njegovom zdravstvenom stanju.

    Boje se pobuniti

    • Mora da je pojava ovakog grafita na zidu u Pjongjangu bila potpuni šok za vlast. Od ljudi se očekuje da u Pjongjangu budu lojalni jer žive mnogo bolje nego bilo ko u Sjevernoj Koreji. Mislim da će se centralna vlast zabrinuti ako se nezadovoljstvo počinje javljati i u krugovima političke elite. Mislim da se mnogo ljudi koji su vidjeli grafit slažu s njime, ali su previše uplašeni da bi to javno izrekli – kazao je on.

    Istovremeno, nedavno je objavljena i informacija kako je misteriozni gimnastičar prešao ogradu i vratio se u Sjevernu Koreju nakon samo godinu dana koje je proveo u Južnoj Koreji, a prema riječima upoznatih, na jugu je doslovno gladovao radeći kao domar. Slučajevi takvih bjegunaca s juga na sjever izuzetno su rijetki. Nije poznato je li živ s obzirom da je Sjeverna Koreja pojavom koronavirusa uvela politiku “pucaj na licu mjesta” u svakoga koga vide kako ilegalno pokušava ući u zemlju.

  • Šarović: Zahtjevi se traže kada si ekonomski jak, a ne kada klečiš na koljenima

    Šarović: Zahtjevi se traže kada si ekonomski jak, a ne kada klečiš na koljenima

    Ekonomija i poboljšanje životnog standarda kod nas se više i ne spominju, a takvo stanje koje je nametnuto od stane vladajućih stranka, za običnog čovjeka nije dobro, izjavio je predsjednik SDS Mirko Šarović.

    On kaže da aktuelna vlast na sve načine izbjegava priznati da se loše živi, da ljudi odlaze i da stagniramo.

    „U Republici Srpskoj unazad tri godine nije izgrađen ni metar autoputa, ni magistralnog, samo se krpe rupe i to nedovoljno. Bosna i Hercegovina, koja je sada na repu svih događanja, ekonomski zaostaje, politički tone u neku vrstu blata i s ovom vlašću nema perspektive“, istakao je Šarović.

    On kaže da se, kada je riječ o ekonomiji u Republici Srpskoj, sva priča vlasti svodi na bacanje prašine u oči građanima.

    „Od Dodika smo mogli čuti i to da se brže razvijamo do Amerike, da smo bolji od Njemačke, najbolji u Evropi u nekoj oblasti ekonomije i onda podsjeti građane da je nama jako dobro i da ne trebamo pričati o ekonomiji, nego o krizama, konfliktima i ovim temama koje je nametnuo, a sve kako bi pokušao da osvoji još jedan mandat“, navodi Šarović.

    On ističe da je očigledno da ljude koji su na najvišim funkcijama ne interesuje to što politika produkovanja kriza ostavlja ogromne posljedice na ekonomiju, a time i živote običnih ljudi.

    „Ljudi poput Dodika rizikuju da Republika Srpska ne bude siguran prostor za investiranje i da, kada su u pitanju nove investicije, budemo zaobiđeni u širokom luku“, upozorio je predsjednik SDS-a.

    Šarović ističe da za produkovanje kriza Dodik ima partnere u Federaciji BiH i da se oni međusobno hrane.

    „On nameće teme, ali se onda jave njegovi partneri u FBiH, odmah će se identifikovati i Bakir Izetbegović i Dragan Čović jer on hrani njih, oni hrane njega i onda nemaju šansu oni koji bi možda željeli nešto drugačije, da promijene teme i prioritete. Moja je želja da im ne povjeruje niko jer će ih ponovo prevariti zato što se sve to radi isključivo zbog izbora“, napominje Šarović.

    Prema njegovom mišljenju ovakve predstave za javnost će biti nastavljene i intenzivirane.

    „Dodik sve ovo radi ponajviše zbog izbora i uz to će još narednih sedmica i mjeseci da trguje, praviće predstave, biće posebnih i vanrednih sjednica NS RS i niko živ neće pričati o onom o čemu bi trebalo da se priča“,kaže Šarović.

    Takve političke igre, dodaje on, neće doprinijeti rješavanju životnih problema običnog čovjeka.

    „Smatram i uvijek sam govorio da je ekonomija ispred svega, bolji život pod broj jedan, pa onda sve ostalo, ali to ovdje nije ni na vidiku, to ne spominje niko “, upozorava Šarović i dodaje “zahtjevi se traže kada si ekonomski jak, a ne kada klečiš na koljenima”

  • Parastos ubijenim Srbima u Kravici kod Bratunca

    Parastos ubijenim Srbima u Kravici kod Bratunca

    Tim povodom će u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Кravici u 11.00 časova biti služen parastos za nastradale Srbe, dok je u 12.00 časova predviđeno odavanje počasti i polaganje cvijeća na spomen-krst u Кravici za 3.267 poginulih srpskih civila i boraca iz Srednjeg Podrinja i Birča.

    U Кravici kod Bratunca danas će biti obilježeno 29 godina od stradanja 162 srpske žrtve iz ovog i ostalih sela bratunačke opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih su 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na pravoslavni Božić 1993. godine.

    Tim povodom će u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Кravici u 11.00 časova biti služen parastos za nastradale Srbe, dok je u 12.00 časova predviđeno odavanje počasti i polaganje cvijeća na spomen-krst u Кravici za 3.267 poginulih srpskih civila i boraca iz Srednjeg Podrinja i Birča.

    Obilježavanju ovog događaja prisustvovaće pomoćnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu Radomir Graonić i savjetnik ministra general Milan Torbica.

    Etničko čišćenje u Srednjem Podrinju počelo je u aprilu 1992. godine uništavanjem svega što je srpsko.

    Muslimanske snage iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, uz pomoć jedinica sa bratunačkog, vlaseničkog i zvorničkog područja, nastavile su progon ubistva i uništavanje srpskog stanovništva i imovine tokom 1992. i početkom 1993. godine.

    Nakon brojnih zločina počinjenih u srpskim selima oko Srebrenice i Bratunca u prvoj godini građanskog rata u BiH, Orićevi vojnici su svoj krvavi pir nastavili i 1993. godine kada su na pravoslavni Božić upali u Кravicu, gdje su ubili 49, ranili 80 srpskih civila i vojnika, sedam ih je nestalo, a pet ih nije pronađeno ni nakon 29 godina.

    Među nestalima tog dana su i dvije žene.

    Na Božić je selo opljačkano, a zapaljeno je 688 srpskih kuća na širem području Кravice. Uništeno je oko 2.000 pomoćnih i 27 društvenih objekata.

    Oko 1.000 stanovnika ostalo je bez domova u jednom danu i kroz smetove se probilo prema Drini izbjegavši sigurnu smrt prelaskom u Srbiju. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 101 dijete.

    Od početka rata pa sve do polovine 1995. godine muslimanske snage iz Srebrenice stalno su upadale u srpska sela oko ovog mjesta, Bratunca, Milića, Skelana i Zvornika, ubijajući sve što stignu, pljačkajući i paleći srpsku imovinu, a zarobljene su mučili, masakrirali, odsijecali im glave i pokazivali ih u Srebrenici, a zabilježen je i slučaj da su Nenada Rankića u Potočarima pekli na ražnju.

    Takvi zločini nisu se prestali događati ni nakon proglašavanja Srebrenice zaštićenom zonom UN u aprilu 1993.godine.

    Od pedesetak Srba koji su početkom rata ostali u Srebrenici, lojalni tadašnjoj muslimanskoj vlasti, preživjela je samo jedna senilna starica, dok je druga starica Ivanka Mirković u julu 1995. godine nađena zaklana na kućnom pragu u blizini policijske stanice, koja je u ratu bila logor za Srbe.

    Mirkovićeva je gledala mučenja i slušala jauke srpskih logoraša koje su tukli i zbog toga su je zaklali zlikovci pri bjekstvu iz Srebrenice da ne bi svjedočila o tim mučenjima.

    Većina nestalih još nije pronađena i ekshumirana, niti je ko odgovarao za te zločine.

    Jedinice Nasera Orića odmah na početku rata protjerale su i poubijale srpsko stanovništvo iz Srebrenice i obližnjih sela Dugo Polje, Pećišta, Кovačice, Orahovica, Gostilj, Gniona, Osredak, Viogor, Studenac i još nekih. Formiran je i logore za Srbe.

    Jedinstven je primjer logora “pilićarnik” u Gornjim Potočarima u koji su bili zatvoreni svi stanovnici srpskog sela Čumavići, koji su bili zarobljeni civili.

    Кasnije je formirano još nekoliko logora u Srebrenici i okolnim selima u kojima su mučeni i ubijani zarobljeni i Srbi, koji su na početku rata ostali lojalni tadašnjoj muslimanskoj vlasti, a koji nisu preživjeli torture i živi dočekali slobodu.

    Nakon uništavanja srpskih sela najbližih Srebrenici uslijedili su upadi u nešto udaljenija srebrenička i bratunačka sela Ratkovići, Кarno, Кrnjići, Brežani, Magašići, Ranča, Zagoni, Zalazje, Sase, Biljača, Fakovići, Bjelovac, Sikirić, Podravanje, pa sve do upada i masakra u Кravici 7. januara 1993. godine i Skelanima devet dana kasnije, kada je u ta dva mjesta ubijeno 114 Srba od kojih više od polovine civila.

    Po proglašavanju Srebrenice zaštićenom zonom UN, umjesto demilitarizacije, nastavljeni su upadi iz te enklave u srpska sela i, izuzimajući tri sela uz Drinu, uništena su sva ostala srpska sela na području srebreničke i veliki broj sela u bratunačkoj i milićkoj opštini /više od 100 sela/, a jedinice Nasera Orića ubile su oko 3.000 Srba, od kojih je više od polovino civilno stanovništvo.

    Napadi i masakri najčešće su izvođeni na velike pravoslavne praznike, kao što su Božić, Petrovdan, Đurđevdan i drugi.

    Zlikovci nisu ostavljali žive ni bolesne i nepokretne, žene, djecu i starce, a zarobljeni su umirali nakon brutalnih mučenja i tortura. Živog nikog nigdje nisu ostavljali. Tako je bilo i u Кravici.

    Zarobljenom Anđelku Mlađenoviću iz Ježestice, pred majkom Savkom, odsjekli su glavu, zavezali je za vozilo i odvezli u Srebrenicu, o čemu postoje fotografije, a Savku su nakon zlostavljanja, takođe, zaklali sa još nekoliko civila, očevidaca tih zločina.

    O tome je svjedočio Кravičanin Dragomir Miladinović čiji su sinovi Ratko i Đorđe poginuli toga dana.

    Dva dana nakon masakra pronađeno je i sahranjeno sedam masakriranih tijela, a tek poslije dva i po mjeseca sahranjeno je još 42 pronađenih unakaženih tijela.

    Osim Dragomirovih sinova Ratka i Đorđa, na Božić su, braneći nejač, poginuli još braća Vojislav i Radojko Bogićević, Кrstivoje i Ivan Đukanović, Anđelko i Dragan Mlađenović, Vidosav i Miladin Đokić, te Vujadin i Miladin Dolijanović.

    U napadu srebreničkih muslimanskih snaga na Кravicu učestvovao je, prema svjedočenju preživjelih mještana, veliki broj Bošnjaka, koji su se poslije rata vratili na područje Srebrenice i Bratunca.

    Ni 29 godina od srpskog stradanja niko nije odgovarao za ubistva i zločine u Кravici, kao ni za ostale zločine u velikom broju navedenih srpskih sela u Srednjem Podrinju, izuzimajući dvojicu Bošnjaka koji su osuđeni za tri pojedinačna ubistva na području Bratunca.

    Božićni napad na Кravicu je, prema pričama preživjelih, ali i istorijskim podacima, bio nastavak ustaškog zločina koji je počinjen na Vidovdan 1944. godine, kada su ustaše iz okolnih sela zapalile 38 mještana srpske nacionalnosti u podrumu jedne kuće u selu Zonići kod Кravice.

    Među zapaljenima su bili jednogodišnja Jefa i starci Pavle i Vasilije Pavlović. Za taj zločin niko nije odgovarao.

  • Vulin: Јedinstvo Srba je nemoguće bez Republike Srpske

    Vulin: Јedinstvo Srba je nemoguće bez Republike Srpske

    Srpski narod već 30 godina pokazuje koliko je bila ispravna odluka da se bore za svoju državu, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Vulin je istakao da je 30 godina Republike Srpske značajan jubilej.

    • 30 godina Srpske govori o iskonskoj potrebi srpskog naroda zapadno od rijeke Drine da ima državno iskustvo. Srpska već 30 godina pokazuje koliko je važno da ima svoju pravno političku organizaciju – poručio je Vulin.

    Vulin je naglasio da “Srbi moraju da budu jednistven politički narod, a bez Srpske to nije moguće”.

    • Negacija Srpske je negacija srpskog naroda. Mi smo čuvari Dejtonskog sporazuma, u njemu je jasno određeno šta je Srpska i to se jednostavno ne može mijenjati – rekao je Vulin.
  • Dodik: 9. januara u Srpsku dolaze predstavnici Rusije, Kine i Srbije

    Dodik: 9. januara u Srpsku dolaze predstavnici Rusije, Kine i Srbije

    U Republiku Srpsku 9. januara stižu predstavnici svjetskih sila, Rusije i Kine. Na Dan Republike u Banjaluci će boraviti i predstavnici Srbije i brojni gosti iz drugih zemlja. Svi oni, kaže srpski član BH Predsjedništva privrženi su pravu da Srpska bude ono što jeste. Velikih 30, to su kaže Milorad Dodik ozbiljne godine. Sve u nizu, uglavnom su bile protiv Republike Srpske i od nje su uzimale dio po dio.

  • Republika Srpska vraća svoju obavještajnu službu?

    Republika Srpska vraća svoju obavještajnu službu?

    Republika Srpska je sve bliže vraćanju svoje Službe za bezbjednost. To bi trebalo da bude još jedna nadležnost, u paketu drugih koje će se vratiti na entitetski nivo. Za to, kažu stručnjaci, postoji uporište u Zakonu o obavještajno bezbjednosnoj agenicji BIH. Ali i u Dejtonskom mirovnom sporazumu.