VRBAS Media

Autor: INFO

  • Petrič: Ako propadnu izbori to je faktički kraj BiH, kritike za Incka

    Petrič: Ako propadnu izbori to je faktički kraj BiH, kritike za Incka

    Bivši visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič rekao je da bi, ukoliko propadnu idući izbori u BiH zbog bojkota Srba i Hrvata, “to bio faktički kraj države BiH”.

    Petrič je istakao da je predugo postojeća institucija visokog predstavnika u BiH “u međuvremenu postala kontraproduktivna” i kritikovao visokog predstavnika Valentina Incka jer je uoči odlaska dekretom uveo izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida.

    On smatra da je time uspostavljen dupli negativni efekat i da za žrtve nije postignuto ništa.

    Petrič, koji je bio visoki predstavnik od 1999. do 2002. godine, za bečki dnevnik “Prese” rekao je da je BiH trenutno u najvećoj krizi do sada.

    Prema njegovim riječima, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, “sada mora da se snalazi kako da se izvuče iz te situacije”.

    On je dodao da, ako se ta kriza ne riješi, onda su svi napori EU i SAD za novi izborni zakon propali.

    Petrić je naveo da nijedna intervencija sa strane za stvaranje države i njenih institucija ne smije da traje duže od 10, najviše 12 godina.

    On je napravio direktnu paralelu između američke intervencije u Avganistanu i zapadnog inženjeringa u BiH i zaključio da su obje neuspjele na sličan način, prenose beogradski mediji.

    Petrič je rekao da su u Avganistanu potpuno zanemarene istorijske i kulturološke pretpostavke, kao i osjetljiva geopolitička konstelacija.

    “Trebalo je imati više sluha za stanje na terenu, za skupine koje tamo žive, za institucije koje bi bile lokalno podnošljive”, smatra Petrič.

    Prema njegovim riječima, Zapad je reagovao sa pozicije snage u Avganistanu, želio je više, te htio da spolja gradi državu zapadnih karakteristika, “što je teška i upitna strategija, koja se primjenjuje i u BiH”.

    Petrič je naglasio da je u Avganistanu takva strategija od početka bila osuđena na propast.

    On je dodao da je na Balkanu nešto drugačije jer je to Evropa, navodeći da su u BiH instrumenti izgradnje države – bezbjednost, pravo, uprava “bolje, iako ne optimalno primijenjeni, ali i to s uspjehom samo u prvim godinama”.

    “Od onda je sve stalo”, ocijenio je Petrič i zaključio da je Avganistan daleko, ali da je “jedna tako disfunkcionalna država usred Evrope direktna prijetnja za Evropu”.

  • Talibani “žicaju” novac od SAD

    Talibani “žicaju” novac od SAD

    Talibani su danas pozdravili pomoć od 1.2 milijarde dolara koju je obećala međunarodna zajednica i pozvali su Sjedinjene Države da budu velikodušnije.

    “Zahvaljujemo i pozdravljamo angažman međunarodne zajednice od oko milijarde dolara pomoći i pozivamo ih da nastave pružati pomoć Avganistanu”, izjavio je Amir Kan Mutaki, ministar vanjskih poslova u novoj avganistanskoj vladi.

    “Amerika je velika zemlja, morali bi pokazati velikodušnost”, dodao je na konferenciji za novinare.

    Sjedinjene Države su obećale u ponedjeljak, u sklopu inicijative Ujedinjenih naroda, oko 64 miliona dolara za humanitarne organizacije koje rade u Avganistanu. Vašington je u 20 godina rata u Avganistanu potrošio 2.000 milijardi dolara.

    “Islamski emirat”, ime koje su talibani dali Avganistanu, “pomogao je Sjedinjenim Državama olakšavajući njihove evakuacije. Umjesto zahvalnosti, oni govore o sankcijama našem narodu”, komentarisao je Mutaki govoreći o više od 123.000 ljudi evakuisanih zračnim mostom iz Avganistana krajem avgusta.

    Avganistan na rubu gladi
    Avganistan je na rubu propasti i gladi zbog rata, vremenskih nepogoda, bijega stanovništva otkako su se talibani vratili na vlast, a međunarodne snage povukle.

    Ujedinjeni narodi obznanili su u ponedjeljak da su se države donatori obvezale isplatiti 1.2 milijarde dolara pomoći Avganistanu, ali nisu naveli koji iznos će biti namijenjen za hitnu pomoć.

    “Islamski emirat dat će sve od sebe da potpuno transparentno pruži ovu pomoć onima kojima je najpotrebnija”, obećao je novi šef avganistanske diplomacije.

  • Sud u Beogradu odredio pritvor Vranju

    Sud u Beogradu odredio pritvor Vranju

    Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za bh. državljanina Edina Vranja, osumnjičenog da je u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

    Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, pritvor je određen zbog okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost da bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao pobjeći.

    “Protiv tog rešenja osumnjičeni i njegov branilac imaju pravo žalbe u roku od tri dana od prijema rešenja krivičnom vanpretresnom veću Višeg suda u Beogradu”, naveli su iz Višeg suda u Beogradu

  • Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    EU nema druge opcije osim razgovora sa talibanima u Avganistanu, rekao je danas evropski visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    Borelj je u obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu istakao da će Brisel pokušati da koordiniše sa ostalim članicama EU kako bi organizovali diplomatsku prisustvo u Kabulu.

    “Kriza u Avganistanu nije završena. Da bi imali ikakvu šansu da utičemo na bilo šta, nemamo druge opcije sem da se uključimo u razgovore sa talibanima”, naglasio je Borelj.

    On je naveo da će EU ukazati na značaj poštovanja ljudskih prava.

  • Gardijan: Vrhovni vođa talibana mrtav?

    Gardijan: Vrhovni vođa talibana mrtav?

    Vođa talibana Hibitulah Ahundžada i potpredsjednik Vlade talibana Abdul Gani Baradar nisu viđeni u javnosti u Kabulu od kako su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom.

    Kako navodi Gardijan, u Kabulu se govori da je Ahundžada navodno ubijen ili teško povrijeđen u tuči sa drugom visokom talibanskom figurom tokom rasprave o podjeli avganistanskog ministarstva.

    List navodi da su zvaničnici u ponedjeljak objavili fotografije bilješke koje su ispisane rukom jednog od Baradarovih zamjenika, u kojima piše da je Baradar u Kandaharu, i objavili audio snimak na kome navodno Baradar priča da je živ.

    Nedostatak video snimka izazvao je sumnju kod Avganistanaca.

    “Mula Baradar, zamjenik premijera, u glasovnoj poruci je odbacio sve tvrdnje, da je povrijeđen ili ubijen u sukobu. On kaže da su to laži koje su potpuno neosnovane”, objavio je talibanski zvaničnik Suhail Sahen na svom Twitter profilu.

    Prema avganistanskoj mreži analitičara, već se smatralo da je Baradar izgubio u unutrašnjim talibanskim sporovima oko formiranja nove vlade.

    Od trojice talibana koji su bili zamjenici vrhovnog vođe prije pada Kabula, Baradar jedini nije obezbijedio ministarstvo.

    Vojni vođa Jakub Omar, sin vođe osnivača grupe, dobio je Ministarstvo odbrane, a Sirajudin Hakani je obezbijedio Ministarstvo unutrašnjih poslova.

    Avganistanska mreža analitičara takođe je primijetila da je Ahundžadino odsustvo sa svih javnih i privatnih događaja, skoro mjesec dana nakon pada Kabula, ukazivalo na to da više nije živ, i da je veoma čudno da je Ahundžada još uvijek toliko povučen sada, kada su talibani na vlasti.

    Smrt vođe osnivača talibana mule Mohameda Omara krila se dvije godine, a za to vrijeme su talibani nastavljali da daju izjave u njegovo ime, piše Gardijan.

  • Ješićeva o besplatnom javnom prevozu za penzionere: Samo jedna u nizu mjera koje pripremamo

    Ješićeva o besplatnom javnom prevozu za penzionere: Samo jedna u nizu mjera koje pripremamo

    Odbornica PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dijana Ješić, rekla je da je sjajna vijest da banjalučki penzioneri sa penzijama ispod 250 KM imaju besplatan javni prevoz, dok je ostalima cijena karte niža za 30 odsto.

    Kako je istakla, živimo u društvu u kojem su penzioneri, zbog visine penzije, dovedeni u stanje socijalne potrebe.

    “Ova odluka, zaista, jednim dijelom rasterećuje njihov preskromni kućni budžet, a ovo je samo jedna u nizu mjera koje pripremamo za naše najstarije sugrađane”, Ješićeva, saopšteno je iz PDP-a.

    Ješićeva kaže da fokus politike nove gradske administracije, kao i odbornika PDP-a, jesu čovjek i njegova porodica.

    “Iz tog razloga se u rebalansu budžeta našao i potpuno besplatan prevoz za osnovce i srednjoškolce iz višečlanih porodica. U današnjim vremenima, kada cijene svega rastu brzinom svjetlosti, a plate ostaju iste, svaka marka koja se ne mora izdvojiti iz kućnog budžeta je velika stvar za svaku porodicu, a posebno za višečlane porodice. Ono što je, po mom mišljenju, vrlo važno jeste i to da ovo nije jednokratna pomoć i samim tim predstavlja jednu sjajnu mjeru pronatalitetne politike”, ističe Ješićeva.

    Ona kaže da ono za šta su se kao kandidati zalagali i u šta čvrsto vjeruju počinje da se ostvaruje.

    “Mislim da se pokazalo da se zaista predanim radom mogu postići velike uštede. Ono što je još bitnije, novac ne završava u džepovima pojedinaca, već se ulaže u stvari koje su za dobrobit građana, čiji to novac i jeste”, zaključuje Ješićeva.

  • Medicinska sestra iz Banjaluke priznala krivicu za šverc narkotika

    Medicinska sestra iz Banjaluke priznala krivicu za šverc narkotika

    Lora Glušica (22) iz Banjaluke, optužena za šverc narkoticima, zaključila je sporazum o priznanju krivice sa Okružnim tužilaštvom i pristala na tri i po godine zatvora.

    Ovaj sporazum prihvatilo je vijeće banjalučkog Okružnog suda kojim je predsjedavao sudija Pane Gavrić, a izricanje presude zakazano je za četvrtak.

    Glušica je optužena u predmetu „Kavez“ zajedno Savom Čolićem (33) i Draganom Narančićem (28) iz Banjaluke koji su već osuđeni na po pet godina zatvora.

    Glušica je tokom sudskog postupka protiv njih pobjegla, pa je protiv nje postupak razdvojen. Ona je u sudu istakla da je iz BiH otišla radi svoje bezbjednosti, te je zamolila da ostane u pritvoru. Ona je kako saznajemo nedavno izručena iz Mađarske u BiH i smještena u pritvor koji joj je određen zbog bjekstva.

    Prema optužnici, Glušica je zajedno sa Čolićem te Narančićem s kojim je bila u emotivnoj vezi, učestovala u prodavaji heroina i marihuane na području Banjaluke. Drogu su prodavali od avgusta do 19. decembra 2019. godine.

    U optužnici se navodi navodi da je Čolić od njemu poznatih lica nabavljao veće količine droge, a zatim angažovao Glušicu i Narančića da je preprodaju. Njih dvoje su narkotike prepakivali u manja pakovanja i prodavali krajnjim konzumentima. Marihuanu i heroin prodali su većem broju lica u više navrata. Čolić je droge čuvao u iznajmljenom stanu u Novoj Varoši.

    Glušica je ginekološko akušerski tehničar i bila je zaposlena kao medicinska sestra.

  • Edin Vranj dao iskaz u Beogradu, očekuje se prijedlog za određivanje pritvora

    Edin Vranj dao iskaz u Beogradu, očekuje se prijedlog za određivanje pritvora

    Edin Vranj, koji je uhapšen u Srbiji pod sumnjom za ratne zločine na području BiH, tačnije Goražda, jutros je dao iskaz u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu, a uskoro se očekuje prijedlog za određivanje pritvora.

    Ročište na sudu će biti održano tokom dana, a do tada se nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije nalazi u pritvorskoj jedinici Odjeljenja za ratne zločine suda u Beogradu.

    S obzirom na to da je faza istrage, advokati ne mogu govoriti o detaljima, ali saznajemo da se Vranj tereti za isti slučaj koji je već vođen u Tužilaštvu BiH i zatvoren što se tiče njega.

    Kao što je poznato, a o čemu je za Klix.ba govorila i advokatica Vasvija Vidović, u tom predmetu provedena je temeljita istraga i podignuta optužnica. Ime Edina Vranja se nije našlo u optužnici i on je oslobođen svake sumnje.

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo se jučer povodom hapšenja Edina Vranja u Srbiji, kazavši da nisu službeno obaviješteni o tome.

    U saopćenju su istakli da je u konkretnom predmetu podignuta optužnica protiv više osoba i suđenje je u toku, dok je u odnosu na prijavljenog Edina Vranja i još nekoliko osoba 26. decembra 2018. godine donesena naredba o neprovođenju istrage, na koju u odnosu na prijavljenog Edina Vranja nije bio izjavljen prigovor.

    “Tužilaštvo BiH je o svemu navedenom žurno proslijedilo upit prema Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije te je proslijeđena naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u Bosni i Hercegovini”, zaključuje se u saopćenju Tužilaštva BiH.

    MUP Srbije uhapsio je Vranja protekle subote na GP Uvac kod Priboja zbog sumnje da je počinio ratne zločine protiv ratnih zaroblјenika na području Goražda od januara 1993. do oktobra 1994. godine.

    On se tereti da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. godine kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zaroblјenika srpske nacionalnosti, koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

    Zbog ovog slučaja BiH je jučer povukla ambasadoricu iz Srbije, a istovremeno se ambasador Srbije odbio odazvati pozivu Predsjedništva BiH.

  • Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija istakao je, na radnom ručku lidera zemalja zapadnog Balkana sa kancelarkom SR Njemačke Angelom Merkel u Tirani, da je kriza izazvana širenjem pandemije koronavirusa podsjetila na značaj saradnje, solidarnosti i efikasne koordinacije.

    On je ocijenio da je Berlinski proces podigao regionalnu saradnju na jedan viši nivo i dao značajan doprinos ubrzavanju rješavanja nekih pitanja i unaprijedio povezanost Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, Berlinskim procesom se podstiče investiranje u infrastrukturne projekte i projekte povezanosti, što je osnovni pokretač za ekonomski napredak regiona.

    Predsjedavajući Tegeltija je istakao da je zajednički cilj – skraćenje maratonskog vremenskog okvira za ostvarivanje napretka u procesu proširenja i pristupanja Evropskoj uniji.

    “Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces i potreban je novi impuls, kako procesu proširenja, tako i procesu pristupanja. Opšti je utisak da EU stvara iluziju otvorene politike proširenja, istovremeno držeći izglede za pristupanje što udaljenijim. Promjena ovakve politike bi bila impuls za dinamizaciju reformi”, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara.

    Predsjedavajući Tegeltija smatra da bi zemljama zapadnog Balkana trebalo omogućiti značajniju ulogu i učešće u procesima EU i tješnje veze sa EU i prije formalnog ispunjavanja kriterijuma i uslova za članstvo.

    On je naglasio da se reforme ne provode radi članstva, već unapređenja kvaliteta života građana, ali da zamor od procesa proširenja, koji je evidentan, nikome ne donosi dobro i usporava sve procese.

  • Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je o današnjem sastanku s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom te je iznio detalje i impresije s ovog susreta.

    Na početku je Komšić naveo kako su se razgovori odnosili na aktuelnu situaciju u BiH, ali i u regiji.

    “Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj utisak je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija, ali o ovom pitanju će svakako još biti mnogo rasprava”, rekao je Komšić.

    Kako je naveo Komšić, tokom razgovora s Christianom Schmidtom insistirao je na potrebi provedbi svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    “Insistirao sam na presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao i na mišljenju Evropske komisije o realizaciji 14 prioriteta. Prema mom mišljenju su to stvari o kojima bismo trebali razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice. Dotakli smo se ovoga što se dešava kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako usložniti razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima”, rekao je Komšić.


    Komšić je također istakao kako se tokom sastanka našao u čudnoj situaciji, gdje je Schmidtu morao objašnjavati razlike između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa.

    “Ono što me začudilo jeste to da sam se u trenutku našao u situaciji da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i Mini Šengena, tj. Otvorenog Balkana. Imao sam utisak da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu i da se tu stvari rješavaju i da sve što se dešava s Otvorenim Balkanom jeste samo dupliranje posla, ali u smanjenom obimu, jer ne učestvuje svih šest zemalja, već samo tri. Što se mene tiče, Schmidt je visoki predstavnik i naravno da ćemo sarađivati. Ja sam mu rekao da će u meni imati saradnika koji će mu iskreno reći stvari kako jesu i bez skrivenih igara i to očekujem od njega. Vidjet ćemo šta će biti, dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu”, naglašava Komšić.


    Također, predsjedavajući Predsjedništva BiH je izjavio kako smatra da Schmidt još uvijek nema kompletnu sliku o stanju u BiH.

    “Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt op.a.) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drugačije dešavaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice. Predali smo mu papir koji se tiče dekriminalizacije izbornog procesa, tj. ono što bi trebalo učiniti da bi BiH dobila poštenije izborne rezultate”, pojašnjava Komšić i ističe kako je Schmidtu potrebno vrijeme kako bi dobio jasnu sliku o situaciji u BiH.


    “Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna i da bi to sklopio, treba mu još nekoliko puzli kako bi se stekla ukupna slika o stanju u državi. Pojasnio sam da u BiH želimo da važi sve ono što važi i u Njemačkoj i očekujem da ljudi koji dolaze iz takvih društava shvate to, da su bitni pojedinci i njihova prava, jer na tome počiva Evropa, a ne na kolektivnim pravima bilo kakvih grupa”, govori Komšić.

    Tokom sastanka, kako navodi Komšić, osvrnuli su se i na priče o mirnoj disoluciji BiH o kojoj pojedini političari govore.

    “Vlada Njemačke je ranije rekla da sve ovo što mi živimo u BiH jednostavno postaje problem, jer se kod nas priča o konstitutivnosti počinje koristiti o disoluciji, i rekao sam mu da je Dodik primjer toga. Kada govorimo o mirnoj disoluciji, onda se razgovori o takvom pitanju kod nas odvijaju puškama, tenkovima i topovima i to apsolutno ne može biti provedeno”, objašnjava Komšić.

    Na kraju, Komšić se osvrnuo i na odlazak Angele Merkel u Beograd te je poručio kako je to znak da Merkel daje podršku politici Aleksandra Vučića.

    “Njemačka kancelarka je odabrala takav format susreta, ne znam zašto. Kod Vučića je otišla da mu da još jednom podršku, što smatramo da je loše i da šalje loše signale, ali to je tako. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka išla Vučiću na noge osim toga. Kao kompenzacija tom susretu, odabran je susret s ostalim premijerima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret”, naveo je Komšić.


    Poručio je također da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.

    “Od takve ozbiljne zemlje kao što je Njemačka i ozbiljne osobe kao što je Merkel očekujete da su dobro informisani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku. Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje šta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Schmidtu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu”, poručio je na kraju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.