Autor: INFO

  • Milanović istakao: Dodik je trenutno partner Hrvatskoj u BiH

    Milanović istakao: Dodik je trenutno partner Hrvatskoj u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je prokomentarisao događanja u BiH.

    “Dodik je bio ljubimac Zapada i sad je legitiman predstavnik srpskog naroda. Republika Srpska je proglašena 1992., ali je ratificirana pariško-dejtonskim sporazumom. Tuđman ga je potpisao, nema natrag. Ne vidim da srpska politika u BiH radi štetu Hrvatima, prenosi Avaz.
    Bez Srba u BiH mi ovaj problem nećemo riješiti. Meni je stalo, ali nekima očito nije dovoljno” istakao je Milanović te rekao kako je Dodik trenutno partner Hrvatskoj u Bosni i Hercegovini.
    Milanović kaže da je u Banjaluci podbacio umjetnički direktor, te da se nisu trebale pjevati one pjesme na obilježavanju dana Republike Srpske.

  • Prvi put: Srbija emituje obveznice za namirivanje duga

    Prvi put: Srbija emituje obveznice za namirivanje duga

    Država Srbija je prvi put emitovala obveznice kojima će se građanima namirivati dug po osnovu obeštećenja za oduzetu imovinu.

    To je objavilo Ministarstvo finansija.

    Ukupan iznos obeštećenja oduzete imovine za emisije obveznica koje se emituju u 2022. godini, utvrđen je na osnovu Rešenja o obeštećenju, koje je donela Agencija za restituciju, a postala su pravnosnažna u periodu od 1. jula 2020. do 30. juna 2021. godine, je 69,45 miliona evra i biće isplaćen emitovanjem obveznica ročnosti pet, deset i dvanaest godina.

    Obeštećenje po osnovu emitovanih obveznica isplaćivaće se od 14. januara 2023. godine jednom godišnje, sve do dospeća obveznice, zavisno od njene ročnosti.

    “Korisnicima obeštećenja, po rešenjima Agencije za restituciju koja su postala pravnosnažna do 30. juna 2021. godine, a koji su dostavili dokumentaciju o otvorenim računima, obveznice su upisane na vlasnički račun kod Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti, tako da stanje i raspored obveznica po serijama odgovarajuće emisije, mogu da dobiju preko člana (ovlašćene banke ili investicionog društva), koji je otvorio navedeni račun kod Centralnog registra HOV”, navodi se u saopštenju.

    Korisnicima obeštećenja, koji nisu dostavili dokumentaciju o otvorenim računima, obveznice su upisane na privremeni račun kod Centralnog registra, pa je neophodno da u što kraćem roku otvore odgovarajuće račune preko člana CRHoV, preuzmu i popune Obrazac sa sajta Agencije za restituciju i dostave tražene podatke, kako bi bili isplaćeni.

    Ministarstvo finansija Srbije će 31. marta 2022. godine isplatiti bivšim vlasnicima akontaciju u novcu, na osnovu rešenja o obeštećenju koja su postala pravnosnažna do 30. juna 2021. godine, u iznosu od 10 odsto od utvrđenog iznosa obeštećenja po svim osnovama bivšeg vlasnika..

    Obveznice glase na ime i prenosive su, a isplaćuju se u evrima. Zakonom je predviđeno da su promet i posedovanje ovih obveznica oslobođeni svake vrste poreza.

    Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju predviđen je postupak vraćanja oduzete imovine i obeštećenja za oduzetu imovinu, koja je na teritoriji Srbije primenom propisa o agrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji, kao i drugih propisa, na osnovu akata o podržavljenju, posle 9. marta 1945. godine oduzeta od građana i određenih pravnih lica i prenesena u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu svojinu

    Zakon se primenjuje i na vraćanje imovine čije je oduzimanje posledica Holokausta na teritoriji Srbije.

    Tim propisom je predviđeno da se imovina vraća u naturalnom obliku ili se daje obeštećenje u vidu državnih obveznica i u novcu.

  • Naučna studija: Četvrta doza vakcine povećava broj antitijela?

    Naučna studija: Četvrta doza vakcine povećava broj antitijela?

    Četvrta doza vakcine protiv kovida19 povećava broj antitela na još veći nivo od treće doze, ali verovatno nije dovoljna da spreči infekcije omikronom, pokazuju preliminarni rezultati studije u Izraelu.

    “Vakcine su dovele do povećanja broja antitela čak i malo većeg od onoga što smo imali posle treće doze”, rekla je Regev-Jočaj, direktorka Odeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti u Medicinskom centru Šeba, dodajući da su rezultati preliminarni i da još nisu objavljeni, preneo je Rojters.

    Istovremeno, Izraelsko ministarstvo zdravlja saopštilo je danas da će skratiti obavezni period izolacije za one koji su bili pozitivni na kovid 19 na pet sa sedam dana, pod uslovom da je reč o asimptomatskim slučajevima.

    Do prošle nedelje period izolacije je iznosio 10 dana.

    Negativni antigenski test je, takođe, neophodan pre okončanja izolacije, saopštilo je Ministarstvo.

  • Hrvatska optužila Srbiju: “Krađa”

    Hrvatska optužila Srbiju: “Krađa”

    Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje (IHJJ) oštro je kritikovao zvanični Beograda da, kako tvrde, prisvaja dubrovačku književnost.

    Kako navode, zakonskim rešenjima Beograda dodatno je, kako tvrde, učinjen “agresivan korak” posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom.

    Institut reaguje na nedavno usvojeni Zakon o kulturnom nasleđu, u kojem se navodi da “izdanja dubrovačke književnosti, pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom”.

    U saopštenju, koje prenosi Hina, tvrdi se da je i “dosadašnja srpska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra”.

    Navode da su motivi za usvajanje ovakvog zakona “najverovatnije politički”, pa i na, kako kažu, “priznavanje” da je dubrovačka književnost “i hrvatska”, a ne samo srpska “kako se donedavno govorilo u srpskim kulturnim krugovima”.

    Institut smatra, kako navode, “prozirnim i krajnje neprimerenim takav perfidan čin jer su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostaće isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske hilljadugodišnje kulturne baštine”.

    Uz podsećanje da je, kako navode, srpska politika nedavno proglasila posebnim bunjevački jezik, da se, kažu, u Srbiji smatra da je “hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski”, iz ovog instituta kažu da je “ovo treći nastavak takve promašene politike”.

    “Smatramo da je reč o jednako sramnom i nedobrosusedskom, a u konačnici kulturno-jezičko neodrživom činu koji zaslužuje krajnju osudu”, naveli su iz IHJJ.

    Institut smatra da vezivanje Srbije za hrvatsku kulturu i njeno prisvajanje dolazi otuda što, kako navode, garantuje “nekakvu evropsku kulturu i nasleđe koje inače ne bi imali”…

    Hina prenosi i reagovanje ministarke za kulturu i medije Nine Obuljen Koržinek, koja je pomenuti zakon nazvala “skandaloznim”, Srbiju pozvala da odustane od posezanja za “hrvatskim teritorijama i kulturnom baštinom” i najavila da će reagovati preko Ministarstva spoljnih poslova.

  • Turska menja ime, Erdogan potvrdio

    Turska menja ime, Erdogan potvrdio

    Turske vlasti odlučile su da rebrendiraju imidž zemlje u svetu, a turska televizija TRT objavila je i zašto.

    Ranije ovog meseca, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan objavio je saopštenje, u kojem stoji da se menja međunarodno priznato ime zemlje iz “Turkey” u “Turkiye”, objasnila je ova televizija.

    “Reč ‘Turkiye’ reprezentuje i izražava kulturu, civilizaciju i vrednosti turske nacije na najbolji način“, stajalo je u saopštenju.

    Promena imena države nije tako retka pojava kao što se misli, prenose svetski mediji.

    Nacionalno rebrendiranje može se dogoditi iz čitavog niza razloga, da se izdigne iznad klišea, predstavi se u pozitivnijem imidžu ili čak zbog politike.

    TRT navodi primere Holandije, koja je promenila ime u Nizozemska, ili Makedonije, koja je odnedavno zbog spora sa Grčkom, postala Severna Makedonija.

    Iran je 1935. godine promenio ime, koje je ranije glasilo Persija.

    ‘Turquia’, ‘Turkiye’ i ‘Turkey’
    Na turskom jeziku, zemlja se zove Turkiye.

    Ta država prihvatila je to ime nakon što je 1923. godine dobila nezavisnost od zapadnih sila, koje su je privremeno okupirale.

    Tokom istorije, Evropljani su je znali kao Otomansku državu, a onda su je poznavali pod mnogim varijacijama reči “Turkiye”. Naziv koji se najviše zadržao bio je na latinskom “Turquia”, a sveprisutniji je bio “Turkey”.

    Prema rečniku Kembridža, reč “Turkey” se definiše kao “nešto što loše pada”, ili “glupa” ili “smešna osoba”.

    Velika većina ljudi u Turskoj smatra da nazivanje zemlje prema njenoj lokalnoj varijaciji ima smisla i da je u skladu s ciljevima zemlje da odredi kako bi je drugi trebalo identifiikovati.

    U skladu s tim, nedavno objavljeno saopštenje je jasno navelo da će “u okviru jačanja brenda ‘Turkiye’, u svim vrstama aktivnosti i korespondencije, posebno u službenim odnosima s drugim državama i međunarodnim institucijama i organizacijama, biti korišten izraz ‘Türkiye’, umesto izraza kao što su ‘Turkey’, ‘Turkei”, ‘Turquie’ i tako dalje”.

    Tako, recimo, turska državna novinska agencija koja ima regionalno sedište u Sarajevu, Tursku od pre nekoliko dana naziva “Republika Turkiye”.

  • Aćimović: Institut će predložiti skraćivanje perioda izolacije

    Institut za javno zdravstvo Republike Srpske pripremio je preporuke za skraćivanje izolacije i karantina i očekuje da ih narednih dana odobre nadležne institucije, izjavila je epidemiolog u ovom institutu Jela Aćimović.

    Ona je navela da će skraćivanje izolacije i karantina biti onoliko koliko je moguće u ovom momentu.

    “Moramo se prilagoditi situaciji kakva je sada, sa velikim brojem oboljelih i nemogućnošću da uopšte rade i da se održe svi sektori, od zdravstvenog pa nadalje. Dakle, moramo naći kompromis između ta dva načina posmatranja situacije”, rekla je Aćimovićeva za RTRS.

    Ona je dodala da će preporuke biti objavljene kada ih odobre nadležne institucije.

    Iz Instituta za javno zdravstvo poručuju da je epidemiološka situacija u Republici Srpskoj nepovoljna s obzirom na eksplozivno širenje virusa korona, da testova ima dovoljno, ali da je razlog čekanja na testiranje ograničenost kapaciteta laboratorije koja obrađuje uzorke.

    Svi kapaciteti su angažovani na maksimumu, pa je samo u danima vikenda obrađeno 1.300 uzoraka, kažu u Institutu.

    Podsjetimo, Aćimovićeva je ranije za “Nezavisne” rekla da je preporuka Instituta za javno zdravstvo RS je da se u narednih 14 dana ograniče okupljanja, rekla je Jela Aćimović,

  • Ne prestaje bura u Podgorici: “Ovo je predložio Đukanović”

    Na predlog potpredsednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da se formira manjinska vlada bez prisustva DPS-a i DF-a reagovali su iz parlamentarnih stranaka.

    Demokratski front je saopštio da njihov prioritet nije rušenje ove vlade, već izbor nove, ali da se pri tome ne ostavi mogućnost DPS-u da utiče na politička kretanja u Crnoj Gori.

    “Pitanje izbora nove vlade je demokratsko pitanje. Zato je svaka odluka u vezi sa tim, stvar poštovanja volje naroda i uvažavanja one većine građana koja je bila za smenu DPS-a i promjenu prethodne vlasti. Kriza u funkcionisanju postojeće Vlade nastala je upravo kao posledica nepoštovanja demokratske volje građana i ignorisanja većine u Parlamentu” navodi se u saopštenju.

    Tu krizu je, kako su naveli, jedino moguće rešiti uvažavanjem te volje u dogovoru sa svima iz parlamentarne većine.

    “Bez novih eksperimenata iza leđa javnosti i svakako vodeći računa da se DPS-u ne ostavi ni najmanja mogućnost da utiče na društveno-politička kretanja u Crnoj Gori, bilo iz Vlade, bilo u ulozi manjinskog podržavaoca iste”, kažu iz DF-a.

    Smatraju da Crnoj Gori treba bolja vlada, ona koja će imati podršku većine i biti formirana na načelima moderne demokratije, koja će garantovati ravnopravnost i uvažavanje svih razlika i političkih posebnosti unutar pobedničke većine.

    “Takva Vlada, otvorena i za manjinske narode, imala bi puni legitimtet koji postojeća već odavno nema”, navodi se u saopštenju.

    Postupak samog izglasavanja nepoverenja sadašnjoj Vladi u Parlamentu pretpostavlja prethodno postignut iskreni i sadržajni dogovor svih predstavnika parlamentarne većine o principima, prioritetima i sastavu buduće Vlade, čemu su, kako navode, u potpunosti otvoreni.

    “Spremni smo za direktnu razmenu mišljenja sa inicijatorima izglasavanja, kako bi se neposredno upoznali sa konkretnom idejom i sa naše strane izneli svoje mišljenje i predloge”, navodi se u saopštenju.

    Prioritet nije rušenje ove vlade, već izbor nove.

    “Koja ce biti oslobođena svih slabosti sadašnje, zbog čega smo mi neskriveno i javno iznosili prigovore na njen rad, sastav i legitimitet. Ovo je prilika da se otklone sve manjkavosti iz rada Krivokapićeve vlade, ali isto tako da se, bez žurbe i odlaganja, svestrano preduprede sve opasnosti od novih iskušenja i slabosti kojih bi buduća Vlada trebala biti lišena”, kažu iz DF-a.

    Ponovili su spremnost da o svemu razgovaraju.

    “Afirmišući važnost dijaloga za svaku kvalitetnu odluku i rešenja unutar naše većine. Koalicija “Za budućnost Crne Gore” je pokazala važnost međusobnog uvažavanja političkih partnera, što kao rezultat zajedničkih napora donosi ostvarenje bitnih promjena u Crnoj Gori, ukoliko se poštuju različitosti”, zaključili su iz DF-a.

    “Predlog Abazovića može podržati samo DPS”
    Predsednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da bi predlog o manjinskoj vladi potpredsednika vlade Dritana Abazovića mogao podržati samo DPS jer je njima, kako je rekao, samo važno da rasture vladajuću većinu kada se većina već nudi za rasturanje.

    “Manjinska vlada? Konačno je URA predstavila koncept o kojemu se govori nedeljama i mesecima! Dakle, “hoćemo manjinsku vladu, da je podrži može svako, ali da uđe nijesam siguran”! Moram priznati da je koncept toliko neobičan da za sličan nisam čuo. Kaže se da je rešenje “autentično”? Verujem im – autentičnije biti ne može”, navodi se u saopštenju Ujedinjene Crne Gore.

    Kako je kazao Danilović, URA je to jednoglasno podržala na Glavnom odboru a da nisu znali u tom trenutku “ko može unutra”, “ko mora vani”, ne znaju ko bi bio premijer, ni koliku podršku imaju.

    “Da sam juče umro otišao bih na onaj svet neznaveniji za ovu genijalnost! Pa, dobro, drage naše kolege ipak je jedno jasno: vi ste za manjinsku vladu koju ćete činiti vi, a ostali da vas podrže jer ste dobri momci?”, kazao je on.

    Ukazije na činjenicu da je URA za to da bez izbora preuzme makar jedno 60 odsto izvršne vlasti.

    ”Čini mi se da bi to mogao podržati DPS jer je njima samo važno da rasture vladajuću većinu kada se većina već nudi za rasturanje. Srdačni DPS neće tražiti da dobije ministarska mesta jer je njima, dakako, važno samo da se sačuva “svetli obraz” države i evropski, kokainski, put”, navodi se u saopštenju.

    On je naveo da se sad čeka stav SNP sa kojim se, po Abazovićevim rečima, najviše komuniciralo oko manjinske vlade. On je upozorio da u u članu 2 Ustava Crne Gore piše:

    “Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa Zakonom.”

    “Ako se, dakle, krene u realizaciju ovog autentičnog galimatijasa, o kojemu niko ne zna ništa, ali su u neviđeno i jednoglasno za njega, Vlada je dužna da zaštiti Ustav. Ako neće Vlada onda moraju građani”, kazao je Danilović.

    On smatra da je ključna poruka sa današnje dugo očekivane konferencije “Crno na bijelo” ona da u novoj vladi ima mesta i za neke ministre iz postojeće.

    “Dakle, ministri u narednih par dana, treba da povedu računa o tome kako i za šta glasaju? U svakom slučaju, došli smo do toga da se pita DPS i to bez izbora – da Đukanović odluči ko je najbolji za premijera? Srećna nam pobeda i “autentična” manjinska vlada drage kolege “fikseri” i “prefikseri”!”, kazao je Danilović.

    SDP će podržati svaku inicijativu za smenu vlade
    Socijaldemokratska partija će podržati svaku inicijativu za izglasavanje nepoverenja Vladi Crne Gore ko god i iz kog god motiva bio predlagač, napisao je potpredsednik SDP-a Bojan Zeković na Tviteru.

    “Pad ovakve vlade neophodan je radi jasnog otklona od nacionalizma, klerikalizacije društva, pokušaja zamene Evropske unije srpskim svetom, kako bi osnažili političku podršku borbi protiv organizovanog kriminala i nastavili evropski put koji je, nažalost, blokiran”, saopštio je Zeković.

    Lider Građanskog pokreta URA i potpredsednik vlade Crne Gore Dritan Abazović poručio je da koalicija Crno na bijelo nudi stvaranje manjinske vlade, što je, kako je istakao, jedno od mogućih rešenja krize vlasti.

    Ponudu za podršku manjinskoj vladi uputiće 81 poslaniku i poručio je da u njoj ne bi bilo mjesta za DPS i DF. Ako se on bude pitao, kako je rekao, u novoj vladi biće mesta za neke ministre iz aktuelne vlade.

  • Upozorenje Njemačke: Platićete; Stigao odgovor

    Upozorenje Njemačke: Platićete; Stigao odgovor

    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je kako se nada da će rastuće tenzije sa Rusijom oko Ukrajine moći da se reše diplomatskim putem.

    Ona je upozorila da će Moskva platiti ako napadne tu zemlju.

    “Svaki novi agresivni čin imaće visoku cenu za Rusiju, ekonomsku, stratešku, političku”, rekla je Berbokova na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom, preneo je Rojters.

    Diplomatija je jedini način, istakla je ona.

    U poslednje vreme na Zapadu i u Kijevu su se čule izjave da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je reč o neosnovanoj eskalaciji i da Rusija nikome ne preti.

    Stigao odogovor Moskve
    Moskva je razočarana trenutnim stanjem rusko-nemačkih odnosa, ali ne odbija da gradi saradnju zasnovanu na principima uzajamnog poštovanja i obostrane koristi, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova uoči razgovora ministara spoljnih poslova Rusije i Nemačke.

    Razočarani smo trenutnim stanjem rusko-nemačkih odnosa koji prolaze kroz tešku fazu zbog politike sveobuhvatnog obuzdavanja naše zemlje koju sprovodi zvanični Berlin, saopštilo je Ministarstvo, preneo je TASS.

    Ova politika se posebno sastoji u značajnom stalnom prisustvu Bundesvera na istočnom krilu NATO-a, u većem učešću u vojnim vežbama koje blok održava u različitim regionima na istoku Evrope, u pružanju nemačke teritorije kao glavne zone stacioniranja i logističke podrške američkim trupama na evropskom kontinentu, naglasilo je Ministarstvo.

    Uz saglasnost Berlina, Evropska unija redovno uvodi sankcije Rusiji, istaknuto je u saopštenju.

    Njemačka se dosledno suprotstavlja Rusiji kada je reč o širokom spektru pitanja u okviru ključne međunarodne agende, naglasilo je rusko Ministarstvo.

    Njemačka pokušava da izvrši pritisak na domaće političke procese u Rusiji, njemački mediji otvoreno sprovode antirusku propagandu, dok su alternativne informacije, uključujući ruske medije i medije na ruskom jeziku u Njemačkoj, pod pritiskom, navodi se dalje u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

  • Tri simptoma omikrona koja se ne javljaju kod prehlade

    Tri simptoma omikrona koja se ne javljaju kod prehlade

    Iako omikron varijanta koronavirusa daje mnoge simptome slične običnoj prehladi, moguće je napraviti razliku, a u skladu sa tim odlučiti da li da se uputite u kovid ambulantu.

    Osim što je utvrđeno da se većina kovid pozitivnih pacijenata suočava sa grebanjem u grlu, stručnjaci su u praksi utvrdili tri simptoma koje daje omikron, a koja se ne pojavljuju kod prehlade.

    “Jedinstvena karakteristika korone je gubitak čula mirisa i ukusa, što nećete naći kod virusa prehlade”, rekao je dr Hai Šao, lekar za infektivne bolesti u medicinskom centru Šarp Čula Vista u San Dijegu za CBS 8, i dodao da je druga stvar da obična prehlada ne izaziva jaku groznicu i tešku glavobolju, što su kod omikrona preovlađujući simptomi.”Ako imate te simptome, mnogo je verovatnije da ste dobili kovid nego virus obične prehlade”, rekao je Šao i podsetio da slični simptomi omikrona i prehlade uključuju temperaturu, upalu grla, a kako bolest napreduje, i kašalj, kratak dah i otežano disanje.

  • Dodik: Nećemo prihvatiti da se Srpskoj oduzima imovina

    Dodik: Nećemo prihvatiti da se Srpskoj oduzima imovina

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da se nastavlja sa politikom vraćanja nadležnosti na nivo Republike Srpske, te da ne može da se prihvati da bude politička odluka da se Srpskoj oduzimaju šume, imovina.

    • Ne možemo da prihvatimo da to bude predmet razgovora na nivou BiH, time se mijenja suština Dejtonskog sporazuma. Srpski predstavnici će ići na sjednice samo onda kada procijene da je to potrebno i od interesa za Srpsku. Poštovaćemo odluke Narodne skupštine Republike Srpske – navodi Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da nema tih prijetnji, sankcija i kazni koje mogu zamagliti činjenicu da je Kristijan Šmit nelegalno u BiH i da se lažno predstavlja kao visoki predstavnik.

    • Nemam namjeru da razgovaram sa lažnim i neizabranim visokim predstavnikom. Republika Srpska ne smije prihvatiti one koji nam se nameću i da oni odlučuju umjesto nas – kaže Dodik.

    Dodik je poručio da se namjerno pokušava pogrešno interpretirati njegov razgovor sa predsjednik Srbije Aleksandrom Vučićem, te da interes Vučića za pitanja u BiH pokušavaju da zloupotrijebe.

    • Pokušavaju da stvore atmosferu da je nešto sve urađeno. O tom pitanju ćemo raspravljati, ali mislimo isto tako da nisu otklonjeni razlozi zbog kojih su institucije napustili sprski predstavnici. Podsjetiću da imamo dogovor da srpski predstavnici učestvuju u radu kada se to tiče interesa Republike Srpske – kaže Dodik i dodaje da su sva ova dešavanja neskrivena želja opozicije da se vrate u institucije BiH, a da to za to druge okrive.

    On je istakao da su spremni da podrže dogovore o Izbornom zakonu o izboru člana Predsjedništva BiH između druga dva konstitutivna naroda.

    Ponovio je da je neprihvatlji izbog člana Predsjedništva u PS BiH i da je moguć samo direktan izbor srpskog člana.

    Dodik je izjavio je opozicija u Republici Srpskoj pokušava da zloupotrijebi zabrinutost i interes predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za dešavanja u BiH.

    Istakao je da opozicija različito interpretira razgovor sa Vučićem, te da bi bilo dobro da još jednom pročitaju zajedničku izjavu.

    • Pokušavaju da pripišu ili naprave atmosferu da je sve to nešto gotovo ili definitivno urađeno. U narednim danima treba o tom pitanju razgovarati, jer nije malo ako predsjednik Srbije zamoli ovu strukturu da o tome razmisli – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, treba se referirati oko toga, ali nisu otklonjeni razlozi koji su doveli do toga da srpski predstavnici ne učestvuju u odlučivanju u zajedničkim organima.

    • S druge strane, ponoviću član Četiri zaključaka Narodne skupštine koji kaže da naši predstavnici mogu da učestvuju u onome što je u interesu Republike Srpske – naveo je Dodik i dodao da je učestvovao na svim sjednicama Predsjedništva.

    Što se tiče Savjeta ministara, Dodik je rekao da je isto postupano, navodeći kao primjer odluku o privremenom finansiranju.

    Srpski član Predsjedništva po drugi put našao se pod američkim sanckijama. Sve to vidi kao pritisak na Republiku Srpsku, jer zagovara politiku vraćanja nadležnosti ili poštovanja Dejtonskog sporazuma od čega neće kako ističe odustati.

    Nove sankcije najavio je specijalni predstavnik SAD-a za ovaj dio Evrope Gabrijel Eskobar.

    Dodik ističe da je riječ o pojedincima koji su postali izvršioci radova za Bošnjake.