VRBAS Media

Autor: INFO

  • Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Decembar izuzetak, za penzije u Srpskoj već nedostaje oko 16 miliona

    Fond PIO Republike Srpske decembarsku penziju prvi put u istoriji isplatio je u potpunosti iz doprinosa, što je jedinstven slučaj od svih zemalja bivše Jugoslavije, međutim ne treba očekivati da se taj trend nastavi i u narednim mjesecima za isplatu penzija nedostajaće između 15 i 16 miliona KM, koje iz mjeseca u mjesec daje Vlada Republike Srpske.

    “Decembar je po pravilu najbolji mjesec. Mnogi poslodavci platu za decembar uplaćuju u decembru kako bi čisti ušli u novu godinu. Takođe i finansijski sektor menadžerske ugovore isplaćuje u decembru i on je već tradicionalno najbolji mjesec po pitanju prihoda i nije realno očekivati da se trend da se penzije u potpunosti isplaćuju iz doprinosa nastavi u narednim mjesecima”, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

    On ističe da prihodi po osnovu doprinosa konstantno rastu te da bi bilo dobro da se trend iz 2021. godine nastavi jer su u mnogim oblastima zabilježeni rekordi, kako u prikupljanju doprinosa, tako i u broju zaposlenih koji uplaćuju te doprinose.

    “Ono što je još jako dobro jeste da zdravstvene ustanove sada redovno uplaćuju sve doprinose, što ranije nije bio slučaj”, rekao je Milić.

    Inače, za isplatu penzija u Republici Srpskoj u ovoj godini planirano je izdvajanje milijardu i 270 miliona KM, s tim da je plan da po osnovu doprinosa bude prikupljeno milijardu i 69 miliona KM, tako da će za isplatu penzija Vlada Republike Srpske iz budžeta dotirati oko 200 miliona KM.

    “Trenutno se po osnovu doprinosa prikupi oko 85 miliona KM, a za isplatu penzija treba oko 101 milion KM, tako da nedostaje nekih 15 ili 16 miliona KM. U januaru još ne znamo, čekamo podatke o prosječnoj plati i inflaciji, ali biće potrebno oko 105 miliona KM”, istakao je Milić, dodajući da se u januaru po pravilu prikupi daleko manje doprinosa nego u ostalim mjesecima.

    Ekonomisti smatraju da je to što je iznos prikupljenih doprinosa dovoljan za isplatu penzija za decembar više fenomen nego pravilo, te da je logično da prihodi po osnovu doprinosa rastu s obzirom na to da rastu zaposlenost i lična primanja.

    “Posljednje dvije godine, godine krize, treba da nam budu godine lekcija. Vi imate situaciju da kada svijet gubi radna mjesta, kada povećava dugove za 20 posto BDP-a, vi održavate svoju zaposlenost, povećate je, a i rast dugova je mnogo manji i trenutno je između pet i šest odsto. Trenutno u ovom momentu imamo makroekonomsku stabilnost i dok je tako, treba da nastavimo s mjerama koje su dale dobre rezultate. Kao društvo treba da gradimo kult rada i moramo odgovoriti na pitanje na koji način da uključimo 130.000 mladih na tržište rada jer ih je trenutno uključeno oko 20.000”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista, dodajući da će se preko kulta rada povećati produktivnost i osnovica za prikupljanje novih doprinosa.

    Osim mladih, Stevanović ističe da postoji veliki prostor u segmentu uključivanja žena na tržište rada te da poslovi prilagođeni mladima i ženama mogu stvoriti nivo dohotka, s tim da treba voditi računa da se ne naruše obaveze mladih da uče.

  • SZO: Od početka pandemije 325 miliona oboljelih

    SZO: Od početka pandemije 325 miliona oboljelih

    • Ukupan broj do danas potvrđenih slučajeva kovida-19 u svijetu premašio je 325 miliona, a broj smrtnih slučajeva 5,53 miliona, saopšteno je iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    Broj potvrđenih slučajeva infekcije virusom korona tokom proteklog dana u svijetu iznosi oko 2,7 miliona, a broj preminulih kovid pacijenata je porastao za 6.916, prenosi TASS.

    Prema podacima SZO, najveći broj slučajeva infekcije virusom korona prijavljen je u SAD (64.720.612), Indiji (37.380.253), Brazilu(22.975.723), Velikoj Britaniji (15.217.284) i Francuskoj (13.819.182).

    Najveći broj smrtnih ishoda među kovid pacijentima takođe je evidentiran u SAD (843.718), u Brazilu (620.971), Indiji (486.451), Rusiji (321.990) i u Meksiku (301.334).

  • Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Poslodavci na mukama zbog izolacije radnika

    Zbog naglog porasta broja novozaraženih virusom korona sve više radnika u Republici Srpskoj je na bolovanju. Od početka godine poslodavci se bore sa sve većim odsustvom radnika, koji se nalaze u izolaciji ili na bolovanju, s obzirom na to da ovo uzrokuje otežan proces rada.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je evidentno da se veliki broj radnika nalazi u izolaciji ili na bolovanju te da preduzeća imaju veliki problem sa poslovanjem.

    “Zbog naglog skoka broja novozaraženih imamo veliki broj radnika u izolaciji, a imali smo i slučajeva zatvaranja pojedinih lokala zbog nedovoljnog broja radnika”, kazao je Trivić.Dodao je da nisu imali slučajeva zloupotrebe bolovanja ili izolacije te da radnici poštuju propisane mjere.

    Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju veliki broj radnika koji se nalaze na bolovanju.

    “Ako su vakcinisani, oni se na posao vraćaju nakon nekoliko dana, a postoje slučajevi gdje izolacija traje i više dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja radnika. Imamo dosta lokala i restorana koji su napravili pauzu u radu od deset dana, jer nisu mogli da rade zbog umanjenog broja radnika, koji su na bolovanju”, ističe Tatić.

    I Radenko Bubić, direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša, kaže da od početka godine imaju povećan broj radnika u izolaciji te da je sam proces rada dodatno otežan.

    “Trenutno imamo jedan manji broj radnika koji su pozitivni i dio radnika koji su u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a imamo i radnike koji nisu pozitivni, ali imaju određene simptome te su na bolovanju”, kazao je Bubić.

    Dodao je da je proizvodnja kod njih organizovana po linijama te da izostanak svakog radnika otežava organizaciju proizvodnje, a radnici ostaju na bolovanju do 15 dana, u zavisnosti od zdravstvenog stanja.

    Bubić ističe da su od početka godine u ovoj fabrici u velikom problemu zbog manjeg broja radnika te se nada da će situacija uskoro biti bolja.

    Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju 20 radnika koji se nalaze u izolaciji zbog zaraženog člana porodice, a vakcinisani su.

    “To veoma loše utiče na sam proces rada, jer svaka faza rada zahtijeva radnike te se zbog manjeg broja radnika proces rada odvija otežano”, kazao je Umičević.

  • “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    Šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Igor Žunić rekao je da će se vrh stranke sastati u narednih nekoliko dana i razgovarati o molbi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da srpski politički predstavnici učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH, a da konačnu odluku o tome može donijeti samo parlament Srpske.

    Žunić je rekao da i ovog puta očekuje da bude postignut konsenzus srpskih stranaka.

    – Još nije bilo zvaničnih razgovora o ovoj temi, ali očekujemo da do njih ubrzo dođe. Posebna sjednica Narodne skupštine se veoma brzo organizuje. Mogla bi biti održana već početkom februara – rekao je Žunić za “Glas Srpske”.

    On je istakao da bi u razgovore, budući da je riječ o strateškoj odluci trebalo da se uključe predstavnici svih parlamentarnih stranaka.

    – Ono što je sigurno, nikada nećemo prestati da insistiramo na povlačenju nametnutog Inckovog zakona – naglasio je Žunić.

    On smatra da se Vučić nikada direktno nije miješao u unutrašnje stvari Srpske i odluke koje je donosila, ali je uvijek bio zainteresovan i zabrinut za njen položaj u okvirima dejtonske BiH, što je uostalom i sada pokazao.

    Komentarišući kako gleda to što su u FBiH i ovo nazvali nekim novim političkim performansom “srpske strane”, Žunić je naveo kako svi potezi koji dolaze od srpske strane unaprijed budu osuđeni.

    Prema njegovim riječima, stavovi pojedinih bošnjačkih političara nemaju apsolutno nikakve veze sa političkom logikom, već im je jedino cilj da dodatno zakomplikuju ionako komplikovane odnose u BiH.

    – Kunu se u BiH, a zalažu se da nam međunarodni akteri kroje unutrašnje uređenje, što je onda drži u jednoj pat poziciji, a to nikako ne može biti dobro za građane. Srpska je za konstruktivno rješenje ove političke krize, ali bojim se da u drugoj strani nemamo sagovornika – naglasio je Žunić.

    Predstavnicima opozicije poručio je da ne koriste ovakve i slične stvari u dnevnopolitičke svrhe i pozvao je na jedinstvo u vezi sa strateškim i nacionalnim pitanjima važnim za budućnost Srpske.

    – Da je bilo tog jedinstva, vjerujem da ne bi bilo ni ovolikih pritisaka na Srpsku od međunarodnih aktera koji se otvoreno stavljaju na bošnjačku stranu – rekao je Žunić.

  • Šmit traži stručno mišljenje o radu pravosuđa

    Da li će se pojedini tužioci i sudije u Bosni i Hercegovini uskoro naći na udaru sankcija – tema je koju je pokrenuo visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavom da “pravosudni organi koji rade svoj posao neće imati nikakvih sankcija”.

    Trenutno, pravosuđe ne ide u dobrom pravcu jačanja nezavisnosti i pristao sam da se prioritetno bavim pitanjem pravosuđa. Tražiću stručno mišljenje, a onda ćemo govoriti i o mjerama. Svako ko napadne pravosuđe mora znati da je došao na tanak led jer je pravosuđe srž države – rekao je Šmit, koji nije otkrivao nikakve druge detalje.

    Ovo je, međutim, bilo dovoljno da se u javnosti povede rasprava kako je očito da se pravosuđe našlo pod udarom međunarodne zajednice, koja je i kreator reforme pravosuđa u BiH.

    Buđenje
    Mnogi u prilog toj tezi navode da se pravosuđe u posljednje vrijeme počelo buditi i reagovati na afere, a na udaru su se našli funkcioneri kako iz Srpske, tako i Federacije BiH – od hapšenja premijera Fadila Novalića i ostalih, u aferi „Respiratori“, podizanja optužnice protiv direktor OBA BiH, Osmana Mehmedagića Osmice, koji je, zajedno sa ministrom bezbjednosti BiH Selmom Cikotićem i ostalima, optužen za zloupotrebu položaja u aferi „Bezbjednosne provjere“ za policijske i državne službenike, pa do hapšenja četvorice u aferi „Korona ugovori“, na čelu s prvim čovjekom Instituta za javno zdravstvo RS, Branislavom Zeljkovićem.

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe za Srpskainfo da je očigledno da je fokus Šmita i drugih međunarodnih činioca na pravosuđu, što po njemu ne mora biti loše.

    Sitarski ističe da ne zna dokle će Šmit i međunarodna zajednica ići i hoće li primjenjivati sankcije prema nekoj osobi iz pravosuđa. On navodi da to u načelu ne mora biti loše, jer pravosuđe treba dovesti u red.

    – Samo što je to dosta klizav teren ako bi se ispostavilo da se sankcionišu isključivo pravosudni funkcioneri koji pripadaju jednom ili dva naroda ili nekim političkim opcijama. Ako bi se krenulo u nekakvo raščišćavanje stanja u pravosuđu BiH, mislim da bi bilo neophodno da to bude isključivo pravosudna akcija, koja nema političku konotaciju – smatra Sitarski.

    Ništa novo
    Izvršna direktorka Transparensi internešnela, Ivana Korajlić, ističe da nije sigurna na šta je konkretno Šmit mislio, ali da problemi u pravosuđu nisu novost.

    – Postoje procjene i izvještaji koje je radila i EU vezano za rad pravosuđa. Ti izvještaji su na neki način ostali samo mrtvo slovo na papiru. Izmjene koje se tiču odgovornosti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija stoje u parlamentarnoj proceduri već jako dugo. Novi zakon o VSTS nije ni blizu. Mehanizmi odgovornosti apsolutno ne funkcionišu tako da, prije svega, treba raditi na tome da se zakon mijenja kako bi se pojačala odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija u smislu efikasnosti, kvaliteta rada, kompetencija i svega ostalog – ističe Korajlićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da nadzor nad radom sudija i tužilaca treba da radi institucija koja je zadužena za to, a to je VSTS.

    Korajlićeva podsjeća da su odavno najavljena nova pravila i mehanizmi vezano za praćenje rada pojedinih nosilaca javnih funkcija u cilju jačanja odredbi o sukobu interesa, otklanjanje bilo kakvih pritisaka koje su generalno usmjerene na jačanje nezavisnosti.

    – Ništa se još od toga nije desilo. Možda se Šmitova izjava odnosi na ovaj dio – ističe Korajlićeva.

  • Strani poslodavci najviše traže naše medicinare, vozače i zanatlije

    Strani poslodavci najviše traže naše medicinare, vozače i zanatlije

    Trend masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.

    Kako kažu u agencijama koje posreduju pri zapošljavanju naših ljudi u Njemačkoj, u pogledu srednje stručne spreme najveća je potražnja za medicinskim sestrama i tehničarima, te njegovateljima.

    – U grupi zanatskih zanimanja najtraženiji su električari, građevinski radnici svih oblasti , vozači, instalateri grijanja. U prošloj godini povećan je odlazak cijelih porodica, te visokokvalifikovanih stručnjaka – ističe za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz Agencije VBM Agentur, Minhen.

    I u agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ Banjaluka naglašavaju da je zadržan trend odlaska stručne radne snage, zanatlija svih profila, medicinskog personala, IT stručnjaka, inženjera.

    – Kako je posljednjih godina struktura radnih mjesta pojednostavljena, mnogo naših ljudi odlazi da radi na jednostavnim poslovima. Riječ je o radnim mjestima u proizvodnji, a tu su i razni pomoćni i polukvalifikovani poslovi u skladištima, građevinarstvu, ugostiteljstvu, poljoprivredi, kućnim poslovima. Za te poslove nije potrebno prethodno iskustvo da biste se kvalifikovali i počeli s radom – objašnjava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

    Dodaje da je odlazak ljudi sa ovih prostora vidljiv na svakom koraku.

    – Nikada nismo imali tako veliki interes za poslove i rad u inostranstvu, odnosno smanjeno interesovanje za domaće konkurse – poručuje Vukajlović.

  • Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Otkako je nastupio mir u BiH, gotovo konstantno su primjetni pokušaji na razgradnji Dejtonskog sporazuma. Pokušavali su stranci i uspijevali uz pomoć pritiska natjerati domaće političare da jačaju zajedničke institucije na nivou BiH što, na neki način, vodi ka centralizaciji.

    Akuda nas može odvesti nasilna centralizacija? Ako je suditi po dešavanjima u posljednjih pola godine, onda možemo zaključiti da smo na putu prema haosu.

    Bošnjaci ne kriju da im je cilj neka vrsta građanske države, odbijaju bilo kakve razgovore i čekaju da strani faktor stvori zemlju po njihovoj mjeri. S druge strane, Srbi i Hrvati ne žele građansku državu.

    Najveća postratna kriza
    Stalni nasrtaji i oduzimanje nadležnosti su poslije više od dvije decenije u BiH ponovo potpalili vatru, a prije svih Ustavni sud svojim odlukama. Pokušaji vraćanja ranije prenesenih nadležnosti sa Republike Srpske na državni nivo podigli su i nove tenzije, pa smo nerijetko u posljednjih nekoliko mjeseci mogli čuti da je BiH u najvećoj postratnoj krizi.

    I ovaj primjer pokazuje da trenutna situacija nije rezultat dogovora naroda iz BiH već nametnutih odluka.

    Valentin Incko
    Sve je kulminiralo u julu prošle godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Na snagu je stupila blokada institucija, a Srpska je krenula u veliku borbu vraćanja nadležnosti koje su joj garantovane Dejtonskim sporazumom, a oduzete odlukama visokih predstavnika i Ustavnog suda.

    Kada smo kod Ustavnog suda BiH, jasno je da je njegova percepcija u javnosti Srpske uglavnom negativna, a za to je, kao što je takođe već poznato, najzaslužnije proglašenje neustavnim 9. januara, rođendana Srpske, kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ustavni sud BiH smatra da je u pitanju državna imovina koja je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, a ne Republike Srpske, što je naišlo na negodovanje, uz obrazloženje da nigdje u Ustavu ne piše da BiH ima pravo na imovinu.

    Postavlja se pitanje kuda plovi ovaj brod. Kuda će nas odvesti bura stalnih tenzija i višegodišnji pokušaji nasilne centralizacije, ukoliko se istraje na njoj?

    Nezamislive posljedice
    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Nenad Stevandić, smatra da bi sve što se nameće na nasilan način, pa tako i centralizacija, naišlo na otpor, koji bi mogao imati nezamislive posljedice. Iz tog razloga se, dodaje, u BiH treba insistirati na decentralizaciji i na postizanju dogovora.

    – Ako pogledamo unazad kroz istoriju, nasilna centralizacija je bila za vrijeme veleizdajničkog procesa 1915. godine, za vrijeme fašističkog režima 1941. i 1945. godine, takođe i 1. marta… i eto gdje bi nas odvela – kratko je prokomentarisao Stevandić.

    Da su nas pokušaji nasilne centralizacije doveli u situaciju teške nefunkcionalnosti i nepovjerenja smatra predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Snježana Novaković Bursać.

    – Ako prema nekome vršite nasilno-pravnu akciju, naravno da možete očekivati reakciju, kao što se i upravo dešava – rekla je ona.

    Čak i da se istraje na nasilnoj centralizaciji, dodaje, veliko je pitanje da li bi i koliko funkcionalna bila „centralna vlast“.

    – Očigledno je da složeni sastav i istorijski kontekst ove zemlje zahtijevaju drugačiju decentralizovanu ustavno-pravnu organizaciju, jer da je mogla biti centralizovana, vjerovatno ne bismo ulazili u sukobe početkom 90-ih – smatra ona.

    Početak
    Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić, kaže da se iznova i iznova moramo vraćati na početak ove krize, jer smo, navodi, od tog trenutka i počeli sve dublje tonuti u političke sukobe.

    – Kriza je izazvana nametnutom odlukom Valentina Incka. Sve ovo što se danas dešava uslijedilo je nakon toga, pa i naše povlačenje iz institucija. O tome se mora govoriti. Takođe, presude Ustavnog suda BiH, u kojem sjede tri strane sudije, najčešće su negativne za Republiku Srpsku, što samo po sebi ukazuje na to u kakvoj se situaciju nalazimo – kaže Pekićeva.

    Naglašava da Srpska nije ta koja izaziva nemire, iako to mnogi tako žele predstaviti.

    – Smatram da je Dejtonski mirovni sporazum dovoljno dobar za funkcionisanje BiH. Nikakvo nametanje nije u redu. Ne može nama niko da propiše okvir u kojem ćemo funkcionisati, ako mi sami to ne dogovorimo. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH su propisali okvir kada je bio rat i mi smo dobili Republiku Srpsku i institucije, dobili smo entitetsko glasanje, sve ono što omogućava da se čuje naš glas i da se zaštiti entitetski interes. Iz toga razloga smatram da bilo kakvo nametanje nije dobro bez dogovora svih političkih faktora, a naročito onih koji čine vlast – zaključila je ona.

  • Komšić: Dodika spašava jedino Čović i usvajanje HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona

    Komšić: Dodika spašava jedino Čović i usvajanje HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona

    Na posljednje izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika reagovao je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić. Osvrnuo se na saradnju Dodika s predsjednikom HDZ-a, Draganom Čovićem.

    “Jedino što Dodika i njegov plan razgradnje države spašava jeste usvajanje anticivilizacijskih HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona, koji ne znače ništa drugo nego ubijanje, ne samo evropske, nego još bitnije od toga, i NATO perspektive Bosne i Hercegovine, i bacanje pod noge usvojenog Programa reformi, pri čemu Rusija može zadovoljno trljati ruke, a time bi dodatno ojačala i Dodikova separatistička politika”, objavio je Komšić na društvenim mrežama.
    Kaže kako nešto poput ovoga vodi u sigurnu dezintegraciju države Bosne i Hercegovine.”Dodikov ekstremizam i nasilje upravo je rezultat onog etničko-totalitarnog sistema koji Čović hoće da podeblja. Kada Milanović govori o čovjeku sa crne liste State Departmenta kao partneru Hrvatske u Bosni i Hercegovini, u tome mu se nažalost može vjerovati”, zaključio je Komšić.

  • Dijelovi automobila rasuti po putu: Užasni prizori na mjestu nesreće kod Prijedorske petlje

    Na mjestu teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u poslijepodnevnim časovim na brzoj cesti u blizini Prijedorske petlje u Banjaluci jeziv je prizor.

    Nije još poznato da li ima povrijeđenih u sudaru dva “BMW” i kamiona, ali slike koje je zabilježio fotoreporter Srpskainfo svjedoče da nesreća nije bila bezazlena.

    – Udes je bio baš jak, jedno od vozila je “stiglo” i udarilo u kamion, a zatim još jedno vozilo je udarilo u njih – ističe jedan od očevidaca za Srpskainfo.

    Na lice mjesta ubrzo je došlo više kola Hitne pomoći, ali ne zna se koliko je osoba povrijeđeno.

    Podsjećamo, zbog ove nesreće i dalje su velike saobraćajne gužve na ovom dijelu puta, a policija preusmjerava saobraćaj.

  • Omikron buknuo, mnogi se oslanjaju na kućne testove

    Omikron buknuo, mnogi se oslanjaju na kućne testove

    Pojavom omikron soja korona virusa epidemija u Srpskoj opet je buknula, što je izazvalo neviđene gužve pred kovid i ARI ambulantama, te punktovima za testiranje.

    Naime, nakon slava, novogodišnjih i božićnih praznika, drastično se povećao broj pregleda u kovid ambulantama, kao i testiranja na korona virus. U javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj dnevno se testira i po skoro 2.000 ljudi, a pune ruke posla imaju i privatne laboratorije u kojima je moguće uraditi brzi antigenski test.

    Iako omikron kod nas još nije zvanično potvrđen, jasno je da je postao dominantna varijanta u ovom petom talasu, s obzirom na drastičan skok broja novozaraženih u kratkom periodu.

    Gore od septembra
    Primjera radi, od početka januara, odnosno za dvije sedmice, korona je potvrđena kod 5.459 građana, dok je u cijelom decembru zaraženo 3.990 ljudi. Ubjedljivo najviše novozaraženih u prošlom talasu imali smo u septembru, skoro 8.700, a već sada je izvesno da ćemo u ovom mjesecu oboriti sve dosadašnje rekorde.

    Stvarni broj zaraženih je kudikamo veći, jer se značajan broj ljudi ne testira, iz razloga što imaju blage simptome ili ih od toga odvraćaju velike gužve pred laboratorijama.

    Kod ovog soja, kako pokazuju istraživanja SZO, broj slučajeva se udvostručuje za 1,5 do tri dana, a procjenjuje se da je rizik od ponovne infekcije omikronom 5,4 puta veći nego kod delte.

    Stručnjaci objašnjavaju da veoma zarazni omikron izaziva manje tešku kliničku sliku od delta soja, ali da ostaje “opasan virus”, posebno za one koji nisu vakcinisani. Upozoravaju da je većina ljudi hospitalizovanih širom svijeta nevakcinisana, te da, ako se prenos ne ograniči, postoji veći rizik od pojave drugog soja koji bi mogao da bude još opasniji od omikrona.

    Predložili oštrije mjere
    I naši epidemiolozi naglašavaju da je riječ o do sada najzaraznijem soju, koji se širi daleko brže od delte i prethodnih varijanti korone.

    Iz Instituta za javno zdravstvo RS čak su predložili da se na 14 dana pooštre mjere koje se tiču okupljanja.

    Podsetimo, prema odluci Republičkog štaba za vanredne situacije, u Srpskoj su dozvoljena javna okupljanja do 120 osoba, te maksimalno 70 ljudi u privatnoj režiji.

    Međutim, masovna okupljanja i slavlja tokom ovogodišnjih praznika, uz kršenje osnovnih protivepidemijskih mjera, sasvim su sigurno doprinijela velikom porastu broja zaraženih koronom.

    Gužve
    Sada smo u situaciji da, zbog pogoršane epidemiološke situacije, higijensko-epidemiološke službe ne stižu da kontaktiraju sve novozaražene u jednom danu.

    – Ogroman je broj pacijenata i, nažalost, ne možemo stići u jednom danu da obavijestimo telefonom sve zaražene. Ali, trudimo se, a građane molimo za strpljenje i razumijevanje – poručuju iz banjalučkog Doma zdravlja.

    Iz IJZ RS takođe naglašavaju da je trenutno veliko opterećenje na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali da, zasad, nema pritiska na bolnice.

    Zvanična statistika pokazuje da se u bolnicama trenutno liječi 528 ljudi, od čega je 50 na respiratorima. Početkom ovog mjeseca imali smo 378 kovid pacijenata, te 43 ljudi na respiratornoj podršci.

    Dr Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo RS, kaže da se na primarnom nivou zdravstvene zaštite veliki broj građana javlja sa simptomima koji više liče na prehladu.

    – To su oni simptom koji odgovaraju simptomima prehlade: hunjavica, bol u grlu, blage temperature, curenje nosa, nešto što liči na bolesti koje liče na gripu. Na osnovu kliničke slike koja je dominantna kod pozitivnih, možemo konstatovati da omikron soj sada verovatno već prolazi kroz našu populaciju. Poredeći kliničke slike, hospitalizacije i smrtnost, možemo reći da je to malo drugačije nego u prethodnim talasima – ističe za Srpskainfo dr Rodić Vukmir.

    Zaštita
    Prema njenim riječima, sad nam je važno da znamo da li nas vakcinacija štiti od omikrona i koliko se često njime zaražavaju osobe koje su preležale delta varijantu kovida.

    – Prema najnovijim rezultatima istraživanja, koje je sprovedeno u Velikoj Britaniji, osobe koje su preboljele koronu u prethodnim talasima zaštićeni su samo 19 odsto od omikron soja. Oni koji su se vakcinisali sa sve tri doze vakcine zaštićeni su više od 80, čak i 85 odsto, a pogotovo su zaštićene od teških kliničkih slika. Takođe, značajnu zaštitu imaju osobe koje su preležale kovid i primile dvije doze vakcine. Naglašavam još jednom važnost vakcinacije koja je jedini pravi alat u borbi protiv ove bolesti – poručuje Rodić Vukmir.

    Srpska, međutim, ne može da se pohvali brojem kompletno vakcinisanih protiv korone, s obzirom na to da je sa dvije doze imunizovano tek 34 odsto građana. S druge strane, buster dozu je do sada primilo oko 46.500 ljudi u RS.