VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bivši šef srbijanske krim policije: U potrazi za Matejem Perišem postoje dvije ključne stvari

    Penzionisani policijski pukovnik Mile Novaković iz Beograda 30 godina radio je u MUP-u i bio je na čelu Uprave krim policije. Kaže da je slučaj nestanka Mateja Periša jedan od najtežih koje je pratio.

    Novaković je vodio policijsku operativnu grupu “Poskok” koja je 2000. godine uhapsila pripadnike Zemunskog klana, bio je i jedan od operativaca u policijskoj akciji “Sablja” 2003.

    “Slučaj ne pratim aktivno jer nemam sve podatke kao dok sam bio policijski rukovoditelj. Ne znam što bih vam rekao osim da moramo čekati”, rekao je Novaković za Slobodnu Dalmaciju.

    Dodao je da “ne treba ocu Mateja Periša nikakva detektivska agencija niti neki privatni advokati da ubrzaju ili saznaju istinu jer se na slučaju nestanka njegovog sina radi svim snagama i sredstvima i cilj je države Srbije da se potraga uspješno okonča”.

    “Neću griješiti dušu, ja ne znam što su sve moji kolege utvrdili niti želim naknadno soliti pamet, ali ključ rješenja ovog misterija su Periševi kontakti u Beogradu te njegovi prijatelji s kojima je došao i ovdje boravio”, smatra Novaković, prenose 24sata.hr.

    Naglasio je da je najlakše reći “Matej je bio drogiran”, ali zar onda ne bi bili drogirani i oni koji su s njim bili tu večer za istim stolom?

    “A opet, njegovo trčanje nije ciljano, nego besciljno i moguće je da je bio drogiran, čak i vrlo izvjesno. Da netko na ovu beogradsku hladnoću iziđe u kratkoj majici, da trči naprijed pa se vraća, to meni nije uobičajeno ponašanje. Mi do danas ne znamo čime je ono uvjetovano. Je li se on išao s nekim naći jer je imao dogovor, je li išao nešto kupiti pa se onda namjeravao vratiti u noćni klub, to još nije rasvijetljeno. Možda se spuštao stepenicama prema rijeci Savi kako bi nekoga pričekao da dođe gliserom ili nekim drugim plovilom po njega ili da on nekoga dočeka ili nešto preuzme. Ne znam, stvarno. Volio bih da to znaju moje kolege i siguran sam da to utvrđuju. A zašto to ide toliko sporo, teško mi je reći”, rekao je Novaković.

    Kaže kako je teško reći zašto potraga ide sporo i da misli da je nestanak trebao biti ranije prijavljen. Jedna Matejeva prijateljica danas je razgovarala s policijom, a ona je također bila u Beogradu kad i Matej.

    “Ona je jutros bila na razgovoru u policiji, to vam mogu potvrditi. Ali nema govora o tome kako joj je oduzeta putovnica. Trebala bi iz Beograda za Split krenuti večeras ili sutra jer trenutno ima nekih problema s autom. Cijelo sam vrijeme s njom u kontaktu. Savjetovao sam joj da podnese tužbu protiv svih medija koji pišu da joj je oduzeta putovnica”, rekao je otac Matejeve prijateljice.

    Komentirao je i noć kada je Matej nestao.

    “Moja kćerka ni u jednom trenutku nije bila s tim momkom ni u kakvom kontaktu. Poslao joj je tu večer poruku na Instagram u kojoj je napisao ‘Di si!’. Ali ona s njim nije uspostavila komunikaciju”, rekao je otac djevojke, prenose 24sata.hr.

  • Šulić: Šmit je njemački turista, i to će i ostati

    Kristijan Šmit je njemački turista i to će tako i ostati za Republiku Srpsku, istakao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, gostujući na RTRS.

    • Račune, ako nešto nije u redu, polažemo građanima, a ne turistima – jasno je poručio Šulić.

    On je dodao da u BiH najviše pričaju o demokratiji oni koje ne zastupaju stavove svojih demokratskih država.

    • Republika Srpska nije usamljena u traženju pravde i poštovanja Dejtonskog sporazuma. Imamo jake partnere i u regionu, ali i u svijetu. Nama dejtonska BiH odgovora, ali ne onakva kako ju je neko zamislio u Sarajevu, jezikom sile i nametanja, što podržava, nažalost i dio međunarodne zajednice – istakao je Šulić.

    Šulić se osvrnuo i na pritiske povodom obilježavanja 30 godina Republike.

    • Dio međunarodne zajednice burno reagovao na proslavu Dana Republike 9. januara. Ali mi smo tih dana poslali sliku mira, za razliku od druge strane, gdje se samo poziva na rat, da ovo nije 1992. godina, a vidjeli ste i postrojavanje ratnih brigada u Bužimu – naglasio je Šulić.

    Rekao je da još nije dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvo BiH i poručio da Republika Srpska ni u jednom segmentu povrijedila Ustavni poredak BiH.

  • Zora Vidović na saslušanju u Tužilaštvu BiH

    Zora Vidović na saslušanju u Tužilaštvu BiH

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović danas će biti saslušana u Tužilaštvu BiH koje je pokrenulo istragu protiv više lica iz Republike Srpske zbog navodnog napada na ustavni poredak, potvrđeno je Srni iz kabineta ministra.

    Iz kabineta su juče potvrdili da je Vidovićeva dobila poziv za saslušanje koje je zakazano za 13.00 časova.

    U Tužilaštvu BiH su krajem decembra saslušani pojedini zvaničnici i predsjednici opozicionih političkih partija iz Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske je 10. decembra na posebnoj sjednici o vraćanju prenesenih nadležnosti usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o vraćanju nadležnosti prenesenih sa Republike Srpske na nivo BiH.

    Tužilaštvo BiH nakon toga otvorilo je predmet protiv više lica zbog, kako su naveli, osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.

  • “Želim vratiti vjeru naroda u institucije koje sada vode odmetnute grupe”

    “Želim vratiti vjeru naroda u institucije koje sada vode odmetnute grupe”

    “Racionalna priča jeste teži put, ali ja od njega neću odustati. Najlakše bi meni bilo da budem retrogradnija od Dodika, ali to nije dobro za Republiku Srpsku. Želim vratiti vjeru naroda u institucije”, kazala je Trivićeva.

    • Dodika ćemo pobijediti, ali njegova šteta za Republiku Srpsku i narod će ostati – kazala je Jelena Trivić, kandidatkinja PDP-a za jednu od dvije najvažnije funkcije, najvjerovatnije za funkciju predsjednice Republike Srpske.

    Ona, u intervjuu Nezavisnim novinama, kaže da je najpogubnija stvar koju je SNSD učinio Republici Srpskoj je to što je nenormalne stvari učinio normalnim.

    “Racionalna priča jeste teži put, ali ja od njega neću odustati. Najlakše bi meni bilo da budem retrogradnija od Dodika, ali to nije dobro za Republiku Srpsku. Želim vratiti vjeru naroda u institucije”, kazala je Trivićeva.

    Odgovarajući na pitanje zbog čega želi da smijeni ovu vlast, ona je kazala da je prije svega, zbog korupcije, koja je uništila i zarobila institucije od strane kriminalnih grupa koje su oni uveli u vlast.

    “Institucijama ne upravlja zakon nego odmetnute grupe koje su izvan zakona, a naslonjene su na politiku. Ja sam sve suprotno od toga. Nisam iz tog filma, nisam iz takve porodice. Ja nemam ni u tragovima takav vid ponašanja. To nas suštinski najviše razlikuje”, kazala je ona i dodala:

    “Druga stvar je to njihovo uporno zloupotrebljavanje nacionalnih tema, koje ja smatram lažnim srbovanjem. Na primjer, ja smatram da sa Šmitom (Kristijan) treba razgovarati, iako smo svjesni da on nije prošao proceduru u Savjetu bezbjednosti, cijeneći da je i on sam pokazao spremnost da na neki način povuče Inckovu odluku da se kroz redovnu parlamentarnu proceduru dođe do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za Republiku Srpsku i cijeneći koje moćne zemlje stoje iza njega”

    Ona je naglasila da su sa Šmitom razgovarali i predsjednik Vučić i Njegova svetost patrijarh Porfirije.

    “Svi iz SNSD-a me napadaju zbog toga, ali ja i dalje smatram da sa svima treba razgovarati. Ovakva politika kakvu vode oni se na kraju ispostavi pogubna za narod i za Republiku Srpsku. Dodik je zategao do maksimuma, a sada, kako stvari stoje, Inckova odluka ostaje, a naši predstavnici će se vratiti u institucije. Šta smo dobili takvom politikom”, upitala je Jelena Trivić.

  • Rusija nema namjeru povući svoje rakete iz “srca Evrope”

    Rusija nema namjeru povući svoje rakete iz “srca Evrope”

    Rusija nikada neće razmatrati zahtjev o povlačenju projektila iz svoje Kalinjingradske regije, zapadne eksklave koja graniči s Poljskom, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

    U intervjuu za CNN u nedjelju, Peskov je upitan o statusu pregovora o evropskoj sigurnosti između Rusije, SAD-a i NATO-a te hoće li Moskva razmotriti izvlačenje projektila Iskander, balističkog sistema kratkog dometa, iz Kalinjingrada kao dio nastojanje da se smanje tenzije.

    “Rusija nikada ni s kim neće razgovarati o povlačenju bilo kakvih projektila i bilo kakvog oružja iz Kalinjingrada jer je Kalinjingrad teritorija Rusije. Uz dužno poštovanje, nikada nećemo tolerirati bilo kakve zahtjeve da radimo ovo ili ono na vlastitoj teritoriji”, odgovorio je.

    CNN je također pitao Peskova o nizu drugih “zahtjeva” koje je Michael McFaul, bivši američki ambasador u Rusiji, nedavno objavio na Twitteru. Osim uklanjanja projektila iz Kalinjingrada, prijedlozi su uključivali povlačenje snaga iz susjednih zemalja, vraćanje Krima Ukrajini i zaustavljanje podrške separatističkim snagama u istočnim regijama Ukrajine.

    “Dakle, imamo ruske mirovne snage u raznim regijama i situacija je još uvijek vrlo svježa, još uvijek je vrlo krhka, a potencijalno povlačenje Rusa može dovesti do rasplamsavanja nove krize”, odgovorio je Peskov.

    Naglsio je da ne zna kakav bi mogao biti ishod, tvrdeći da bi se, ako bi Rusija povukla trupe, sveopći sukob mogao ponovno zapaliti.

  • Norveški sud odlučuje o uslovnoj slobodi za masovnog ubicu Andersa Breivika

    Norveški sud odlučuje o uslovnoj slobodi za masovnog ubicu Andersa Breivika

    Osuđeni terorist Anders Breivik mogao bi ranije izaći iz zatvora ukoliko norveški sud prihvati njegov zahtjev za uvjetnu slobodu.

    Saslušanje koje se odnosi na uslovno oslobađanje Breivika bit će održano ove sedmice, više od deset godina nakon što je ubio 77 ljudi i povrijedio stotine osoba. Bio je to najsmrtonosniji napad u Norveškoj od Drugog svjetskog rata.

    Breivikovo saslušanje je zakazano za danas u Distriktnom sudu Nedre Telemark u Skienu. Riječ je o desničarskom ekstremisti koji je fotografisan dok je nacistički salutirao prilikom prethodnih dolazaka u sudnicu. Ukoliko aktuelni zahtjev za uslovno oslobađanje ne bude usvojen, masovni ubica će moći podnijeti novi naredne godine.

    Tužiteljica Hulda Karlsdottir je za Reuters rekla da je neophodno da Breivik ostane u zatvoru kako bi se zaštitilo društvo. On je odslužio polovinu od 21 godine zatvora na koliko je osuđen, a riječ je o maksimalnoj kazni koju može odrediti norveški sud. Međutim, ako se na isteku kazne ustanovi da je i dalje prijetnja po društvo, ostat će iza rešetaka.

    Saslušanje o uslovnom puštanju na slobodu najavljeno je u augustu.

    Breivik je u augustu 2012. godine osuđen na 21 godinu zatvora nakon što je 22. jula 2011. godine izveo dva teroristička napada, ubio 77 i ranio stotine ljudi.

  • Pokrenuta javna nabavka za izbor izvođača radova: Rekonstrukcija glavne ulice u Debeljacima

    Za rekonstrukciju glavne saobraćajnice kroz Debeljake, Grad je pokrenuo javnu nabavku za izbor izvođača radova kako bi se riješilo ovo najvažnije infrastrukturno pitanje mještana ovog naselja, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Radovi procijenjene vrijednosti milion KM, podrazumijevaće obnovu oko 630 metara saobraćajnice u Ulici Tešana Podrugovića, od pružnog prelaza do raskrsnice te sa Ulicom Arčibalda Rajsa.

    Planirano je proširenje saobraćajnice sa izgradnjom obostranih trotoara, te gradnja oborinske kanalizacije i zacijevljenje kanala.

  • Simbolu Banjaluke potrebna obnova: Dogovor i donacije jedino rješenje za spomenik na Banj brdu

    Simbolu Banjaluke potrebna obnova: Dogovor i donacije jedino rješenje za spomenik na Banj brdu

    Dogovor lokalne zajednice i republičkih institucija, ali i pokušaj pronalaska stranih donatora jedino je rješenje za obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu u Banjaluci, rekla je Snježana Gligorić, rukovodilac Odsjeka za istraživanje i dokumentaciju kulturno-istorijskog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

    Podsjećamo, grad Banjaluka je krajem prošle godine uputio Vladi Republike Srpske javni apel za zaštitu i obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, jednog od simbola grada i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH, s obzirom na to da, kako oni ističu, grad nije nadležan za obnovu ovog spomenika. Gligorićeva je istakla da oni podržavaju apel Gradske uprave Banjaluka te da je sve ono što su oni naveli u dopisu tačno.

    “Slična situacija je bila i kod obnove tvrđave Kastel. Znamo da je iz raznih stranih fondova za Kastel izdvojeno nekoliko miliona KM za obnovu, a znamo da još nije obnovljen. Takva situacija je i kod spomenika na Banj brdu. Velika sredstva su potrebna kako bi se ovo realizovalo. Mislim da je potrebno da svi potencijalni akteri koji su uključeni u ovu priču zajedno sjednu i dogovore se na koji način da se uradi obnova. Ovo nije neizvodivo, ali je potrebno obezbijediti finansijska sredstva i uraditi reviziju projektne dokumentacije iz 2003. godine”, objasnila je Gligorićeva.

    Prema njenim riječima, spomenik na Banj brdu je izuzetne vrijednosti, jedan je od simbola Banjaluke te kao takav treba da bude sačuvan i restaurisan.

    “Mi nudimo apsolutnu saradnju što se tiče stručnog dijela. Trenutno je to van naših planskih aktivnosti, jer je budžet Zavoda usvajan u novembru prošle godine, a apel grada je došao kasnije, ali uvijek postoji način, ako se dođe do nekog šireg dogovora, da se iz nekih hitnih sredstava obezbijedi novac. Ovo je važno za sve, od republičkog nivoa do lokalne zajednice, ali i države BiH, te je zato potrebno da se svi uključe. Naša preporuka je da se ne posmatra samo spomenik, nego i širi prostor Banj brda, kao što je Trešnjik, ali i turističke ideje koje sam grad planira da uradi na tom prostoru kako bi se u budućem rješenju sve to pokušalo obuhvatiti i da se možda radi u fazama”, rekla je Gligorićeva za “Nezavisne“.

    U dopisu Gradske uprave Banjaluka, koji je upućen Vladi Republike Srpske, između ostalog se navodi da im se obraćaju sa iskrenom željom da se pozovu svi akteri na odgovornost i hitan angažman, kako bi se zaustavio višegodišnji proces propadanja kompleksa Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu. Oni su se u dopisu pozvali i na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i važeće zakonske i podzakonske akte, u kojima se kaže da je odgovornost za obezbjeđenje pravnih, naučnih, tehničkih, administrativnih i finansijskih mjera za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju spomenika na institucijama entiteta na čijoj se teritoriji spomenik nalazi.

    “Bez urgentnog preduzimanja niza mjera, kako hitnih i kratkoročnih, tako i sveobuhvatnih, temeljnih i dugoročnih, fizičkoj opasnosti će biti izloženi posjetioci na lokaciji spomenika, a kao društvo ostaćemo bez jednog od kulturnih, političkih i civilizacijskih simbola borbe za slobodu i život, koju je Krajina dala u borbi protiv fašizma”, dodaje se u dopisu.

    Predložili su preduzimanje dvije grupe mjera.

    “Hitne i kratkoročne mjere uključuju zaštitu posjetilaca od mogućeg urušavanja dijelova spomenika, zaštitu spomenika od daljih oštećenja penjanjem fizičkih lica i zaštitu od daljih uticaja atmosferskih prilika. Temeljne i dugoročne mjere uključuju reviziju postojećeg projekta sanacije i restauracije spomenika, planiranje sredstava u budžetu Republike Srpske za potrebe rehabilitacije i restauracije spomenika, izbor izvođača radova na sanaciji i restauraciji, donošenje dugoročnog plana upravljanja spomenikom i druge mjere propisane zakonom”, istaknuto je u dopisu Gradske uprave Banjaluka.

    Kompleks Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu spada u red monumentalnih spomen-obilježja podignutih nakon Drugog svjetskog rata, a radovi su završeni 1961. godine. Kompleks ima status nacionalnog spomenika BiH od 2013. godine.

  • Ruski gas za Kinu: Dodatno zavrtanje ventila EU ili iznuđen potez Moskve?

    Ruski gas za Kinu: Dodatno zavrtanje ventila EU ili iznuđen potez Moskve?

    Gasovod koji povezuje Rusiju i Kinu, znači da će Moskva povećati izvoz gasa u ovu zemlju.

    Da li će taj korak značiti i dodatno zavrtanje ventila za potrošače u Evropskoj uniji, ili će možda naškoditi Moskvi?

    Rusija je odavno planirala povećanje izvoza gasa u Kinu, pošto Evropa namerava da diverzifikacijom izvora snabdevanja smanji zavisnost od ruskog gasa. A kineske potrebe za gasom rastu srazmerno s potrebom da ublaži potencijalne energetske trgovinske ratove sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Australijom.

    Peking je sebi zacrtao cilj da redukcijom emisije ugljen-dioksida postigne klimatsku neutralnost svoje emisije do 2060. Zato se sve više energetski usmerava na gas. Kina je već sada najveći svetski potrošač gasa, a 43 odsto svojih potreba pokriva uvozom. Radi se o uvozu 89 milijardi kubnih metara tečnog gasa i 46 milijardi kubnih metara gasa iz cevi.

    Godišnja potrošnja gasa u Evropi je, sa 541 milijardu kubnih metara, veća od one u Kini koja iznosi 331 milijardu kubnih metara. Ali do 2030. se predviđa rast kineske potrošnje gasa do 526 milijardi kubnih metara. Konsultantska kuća Mekinzi procenjuje da će se kineska potreba za gasom udvostručiti do 2035, a do 2050. će gas potisnuti naftu na drugo mesto kao vodeći energent.

    Ruski Gasprom i Kineska nacionalna petrolejska kompanija (CNPC) potpisali su 2014. ugovor vredan 35 milijardi evra o izgradnji gasovoda u dužini od 3.000 kilometara na ruskoj i 5.000 kilometara na kineskoj strani. Ana Mikulska, stručnjakinja za energetska pitanja sa Univerziteta Rajs u Hjustonu o tome kaže:

    „Vreme sklapanja sporazuma nije bilo slučajno, već se poklapa sa uvođenjem sankcija zapadnih zemalja protiv Rusije, nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini i pripajanja Krima”.

    Gasovod je završen krajem 2019. Kada 2025. dostigne pun kapacitet, trebalo bi da Kinu godišnje snabdeva sa 38 milijardi kubnih metara gasa. Gasprom je svojedobno izdao saopštenje da očekuje da će 2021. ovim gasovodom isporučiti Kini deset milijardi kubnih metara gasa.

    Za razliku od evropskih gasovoda koji prolaze kroz više zemalja, ovaj vodi direktno u zemlju koja je krajnji potrošač. Kris Miler, asistent na katedri za međunarodnu istoriju Tafsovog univerziteta u Bostonu kaže da fokus Rusije na Kinu, kada je u pitanju izvoz gasa, proizilazi delom iz geografskog položaja i ekonomije, a delom iz politike.

    „Kina planira da odustane od uglja, a u tom slučaju mora da troši više gasa, i mora obezbediti snabdevanje i u kriznim vremenima”.

    Ukupna ruska investicija u razvoj sibirskih nalazišta gasa i u gasovod prema Kini procenju se na 55 milijardi američkih dolara. Ništa se ne finansira kineskim kreditima, ali postoji pisana garancija Pekinga o kupovini 38 milijardi kubnih metara gasa godišnje, po dogovorenoj formuli za formiranje cene.

    Ruska strana je 2016. ponudila Kinezima da učestvuju u finansiranju eksploatacije istočnosibirskih naftnih polja, ali kineske kompanije su to odbile. To je nagovestilo veoma tvrde pregovore sa Pekingom. Istovremeno je Peking najavio da će biti prvi strani kupac ruskog protivraketnog sistema S-400.

    Snaga Sibira 2

    Predsednik Rusije je odobrio planove za gradnju drugog gasovoda pod nazivom Snaga Sibira 2, koji će povezati Kinu sa područjem poluostrva Jamal gde su najveće ruske zalihe gasa. Tim gasovodom trebalo bi godišnje kroz Mongoliju do Kine dopremiti 50 milijardi kubnih metara gasa. Gas bi od 2030. počeo da stiže u najnaseljeniji, severoistočni deo Kine.

    Putinov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov izjavio je da taj projekat ima centralno mesto u odnosima dve zemlje. Gasprom je registrovao svoju podružnicu u Mongoliji i započeo studiju izvodljivosti. Krajem oktobra prošle godine su se Mongolija i Gasprom oglasili saopštenjem da su se dogovorili oko tačne rute gasovoda, a mongolska vlada smatra da bi gradnja mogla početi 2024.

    Mikulska kaže da je Peking vešto iskoristio zapadne sankcije prema Rusiji da ojača svoju pregovaračku poziciju, pa zato trenutno gas plaća najverovatnije manje nego Nemačka. „Neki veruju da Rusija uopšte ništa ne zarađuje na gasu koji isporučuje Kini, kada cena nafte padne ispod 60 ili 70 dolara po barelu, ali se svakako Snaga Sibira 1 Rusija gleda kao prvi korak”.

    Tečni gas i Polarni put svile

    Kina svoje potrebe podmiruje i tečnim gasom koji se transportuje brodovima kroz Malajski moreuz. Napetost u odnosima s glavnim proizvođačima ovog gasa, Australijom i Sjedinjenim Američkim Državama čine ruski gas još atraktivnijim za Peking. Rusija namerava da poveća svoje isporuke tečnog gasa prema Evropi i Aziji arktičkim morskim putem.

    Na poluostrvu Jamal su proširena postrojenja za proizvodnju tečnog gasa. Kina je sebi postavila cilj da razvije „Polarni put svile” arktičkim vodenim putem. To je u proseku 20 dana kraći put do Evrope u poređenju sa putem preko Sueckog kanala.

    Rusko preduzeće Novatek je završilo izgradnju postrojenja za tečni gas na Jamalu uprkos američkim i evropskim sankcijama, jer su u izgradnju ulagale kineske firme, koje sada imaju 20 odsto udela u vlasništvu.

    Ključno pitanje povezuje Moskvu i Peking

    „Kineske i ruske energetske ambicije i potrebe uklapaju se jedne u druge“ rekao je Albreht Rothaher, stručnjak za istočnu Aziju i dipolomata Evropske unije. „Gas iziskuje izgradnju gasovoda i dugoročne obaveze, do sada to dve strane nisu uspele. Kinezi veoma brutalno pregovaraju. Privredno i demografski ta igra ima odnos 10 prema 1. Rusija razumljivo ne voli ulogu manjeg partnera“, objašnjava Rothaher.

    „U odnosu prema Evropi Rusi mogu da zavrću i odvrću ventil i veoma su dobri u tome”, rekao je on. „Kina je od samog početka bila za volanom diktirajući uslove”, slaže se Mikulska. „Rusija to ne voli, ali mora da igra tu igru da bi preživela”, dodaje ona.

  • Crna Gora: Počelo je

    Nekoliko desetina građana okupilo se sinoć u Pljevljima i Beranama u znak protesta zbog predloga koalicije “Crno na bijelo” da bude formirana manjinska vlada.

    Skup u Pljevljima održan je ispred zgrade Opštine.

    Okupljanje je protekao je mirno, bez ijednog povika ili parole, a okupljeni su se zadržali oko pola sata, prenosi RTCG.

    Poziv na mirno okupljanje objavljen je na društvenoj mreži Fejsbuk pod sloganom “Pljevljaci brane izbornu volju”.

    Deo građana i funkcionera jednog broja partija iz vlasti okupili su se večeras ispred zgrade Opštine Berane, protestujući zbog predloga o formiranju manjinske vlade.

    Oni su poručili da su odlučni da odbrane izbornu volju gradjana iz avgusta 2020.godine, navodi RTCG.

    Podsetimo, u jeku prošlih velikih protesta u Crnoj Gori, u okviru koji su održavane i litije SPC, održani su izbori, na kojima je pobedu odnela široka opoziciona koalicija, a s vlasti je svrgnuta dugogodišnja vladajuća partija Mila Đukanovića, DPS.