VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kesić: Američki predstavnici nastavljaju da podržavaju ono što su podržavali zadnjih 20 godina

    Kesić: Američki predstavnici nastavljaju da podržavaju ono što su podržavali zadnjih 20 godina

    Predstavnici SAD i neki članovi Kongresa nastavljaju da podržavaju ono što su podržavali u posljednjih 20 godina, tj. da raskinu Dejtonski sporazum, jer ga smatraju privremenim, izjavio je Obrad Kesić, šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu.

    Kesić navodi da na taj način podržavaju bošnjačku politiku, na štetu preostala dva konstitutivna naroda.

    • Predstavnici probosanskih stranaka ne žele da razgovaraju sa Hrvatima oko izbornog procesa, kao ni sa Srbima oko povratka nadležnosti entitetima – smatra Kesić.

    On navodi da predsjednik Hrvatske Zoran Milanović samo poštuje Dejtonski sporazum.

    • Nije samo u pitanju Balkan, gdje vidimo direktno miješanje u unutrašnje stvari suverenih država. Međutim, svjetski poredak nije više onakav kakav je bio prije 20 godina. Vidimo da i članovi EU sve više ulaze u otvorene sukobe, jer ne mogu više da prate politiku SAD, tj. politiku konfrotacije, sukoba i izazivanja vještačkih kriza – ističe Kesić.

    Amerikanci su nestrpljivi jer je BiH, kaže Kesić, pored Kosova, rezultat njihovog nelegalnog vojnog ulaganja.

  • U Srpskoj 13 smrtnih slučајеvа, još 587 osoba zaraženo koronom

    U Srpskoj 13 smrtnih slučајеvа, još 587 osoba zaraženo koronom

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа izvršеnо је tеstirаnjе 1.161 lаbоrаtоriјskоg uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 587 оsоbа, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Rаdi sе о 270 muškаrаca i 317 žеnа, оd kојih su 86 mlаđе, 353 srеdnjе i 148 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 160 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 104 iz Biјеljinе, 85 iz Trеbinjа, 46 iz Kоzаrskе Dubicе, 30 iz Dоbоја, 20 iz Lаktаšа, 18 iz Zvоrnikа, 17 iz Priјеdоrа, 16 iz Fоčе, 13 iz Dеrvеntе, 12 iz Brоdа, 11 iz Bilеćе, dеvеt iz Kоstајnicе, pо pеt iz Mоdričе i Prnjаvоrа, pо tri iz Brаtuncа, Srpcа, Tеslićа i Čеlincа, pо dviје iz Bеrkоvićа, Mrkоnjić Grаdа, Nоvоg Grаdа, Pаlа, Pеtrоvа, Srеbrеnicе i Stаnаrа i pо јеdnа iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Knеžеvа, Krupе nа Uni, Nоvоg Gоrаždа, Оsmаkа, Ugljеvikа, Čајničа i Šеkоvićа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu je priјаvljеno 13 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о sеdаm muškаrаcа i šеst žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd pо dviје оsоbе iz Bаnjalukе i Priјеdоrа i pо јеdnа оsоbа iz Bеrkоvićа, Dоbоја, Istоčnе Ilidžе, Kоtоr Vаrоši, Kоzаrskе Dubicе, Lаktаšа, Lоpаrа, Nеvеsinjа i Pаlа.

    Dо sаdа је u RS pоtvrđеnо 100.210 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 5.663 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Tеstirаnо је ukupnо 388.188 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 593, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 225, а u оstаlim bоlnicаmа 368. Nа rеspirаtоru је 41 оsоba, 26 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 15 u оstаlim bоlnicаmа.

  • Jasminko Šahović ubijen na kućnom pragu

    Preliminarni podaci iz istrage pokazuju da je Cetinjanin Jasminko Šahović (41) stradao od eksploziva podmetnutog ispod njegovog automobila, koji je aktiviran juče ujutro oko 10 sati u podgoričkom naselju Tološi, pišu Vijesti.me.

    To je “Vijestima” kazao sagovornik iz Uprave policije, objasnivši da su inspektori jučer provjeravali i drugu mogućnost – da je taj Cetinjanin prevozio eksploziv Citoroenom u kome je stradao.

    Policija je, tvrdi isti izvor, utvrdila da je eksploziv bio postavljen ispod sjedišta vozača i da je naprava aktivirana daljinskim upravljačem.

    • Količina i vrsta eksploziva koji je korišten bit će utvrđena vještačenjem tragova izuzetih sa lica mjesta – kazao je sagovornik iz UP.

  • Prve fotografije sa Tonge, ostrva poplavljena i pod pepelom

    Prve fotografije poslije erupcije vulkana kod Tonge i cunamija koji je pogodio ostrva u tom arhipelagu pokazuju zemljište i drveće prekriveno pepelom i ogromnu štetu koju je nanijela vulkanska erupcija.

    To je naročito uočljivo na fotografijama Nomuke, malog ostrva u južnom dijelu ostrvske grupacije Hapai.

    Fotografije su iz aviona napravile odbrambene snage Novog Zelanda, a prikazani su i satelitski snimci Ujedinjenih nacija.

    Satelitski snimci pokazuju gotovo identične scene na ostrvima Kolomotua, Tongatapu i u Fafa selu na ostrvu Nukualofa, koji su u potpunosti prekriveni pepelom, prenosi britanski list “Gardijan”.

    Dok neke zgrade i dalje stoje, druge su se, sudeći prema snimcima, izgleda srušile.

    Na međunarodnom aerodromu Fuamotu, pista je potopljena i djelimično prekrivena pepelom ili zemljom, dok drugi satelitski snimci pokazuju da je do poplava došlo i u nekoliko područja uz obalu.

    Smatra se da je subotnja erupcija podmorskog vulkana Hunga Tonga-Hunga Hapai, na oko 65 km sjeverno od glavnog grada Tonge, najveći vulkanski događaj u posljednjih 30 godina.

    Na društvenim mrežama su se u početku brzo pojavili video-snimci i fotografije talasa cunamija koji je zahvatio okolna ostrva, ali je nakon toga uslijedila tišina pošto je oštećen glavni komunikacioni kabl.

    Komunikacija sa Tongom je od tada izuzetno ograničena, a državljani Tonge širom svijeta će možda morati da čekaju nedjeljama za nastavak redovnog kontakta.

    Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine Novog Zelanda je saopštilo danas da su u Tongi potvrđena dva smrtna slučaja u ovoj katastrofi, od kojih je jedna osoba britanski državljanin.

    Vlasti Tonge još nisu objavile podatke o žrtvama, ali je porodica Anđele Glover, Britanke koja živi u Tongi i koja je nestala u cunamiju, saopštila juče da je njeno tijelo pronađeno.

  • Filmske novčanice u opticaju, građani upozoreni

    Filmske novčanice u opticaju, građani upozoreni

    Pripadnici policije USK tragaju za nepoznatim licima koja su osumnjičena da su u proteklim sedmicama u platnom prometu upotrebljavala takozvani “filmski novac” u apoenima od 10, 20, 50 i 100 maraka na području Bihaća, Bosanske Krupe i Velike Kladuše.

    Istraga se odvija po naredbi Tužilaštva BiH, a pomenute osobe se terete za krivično djelo krivotvorenja novca.

    U policiji navode kako sporne novčanice izgledom autentično odgovaraju legalnima, koje se koriste u prometu, s tim da je na njima, u lijevom donjem uglu s jedne strane napisano da se radi o lažnom novcu, a s druge da se radi o novcu koji je za upotrebu na filmu.

    Navodi se kako su upozorenja napisana sitnim slovima, što može da zavara sve one koji ne obrate dovoljnu pažnju.

    “Način stavljanja u promet predmetnih novčanica identičan je u svim slučajevima kojom prilikom su nepoznata lica, iskorištavajući autentičnost novčanice i nepažnju službenika javnih i privatnih poslovnih subjekata, usljed nedostatka uređaja za kontrolu ispravnosti novčanica, takve novčanice stavljali u promet. Ovom prilikom pozivamo građane na pojačani oprez i dodatne provjere prilikom priomopredaje novca, te da svaku sumnju odmah prijave najbližoj policijskoj stanici”, zaključuju iz policije.

  • Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Evropska nafta Brent se trguje danas blizu najvišeg nivoa od 2014. godine, usljed ograničene ponude i popuštanja zabrinutosti vezanih za uticaj omikron na ekonomije.

    Cijena fjučersa Brenta na Londonskoj berzi se drži oko nivoa od 86 dolara za barel, nakoj što je u petak zatvorila nedjelju rasta, pošto su niske zimske temperature podigle potražnju za gorivima za grijanje, izvještava “Blumberg”.

    Pored toga, na tržišta se vratila nervoza vezana za geopolitičku situaciju u svijetu nakon što su jemenski Huti objavili da su izveli napad dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate koji je izazvao eksploziju i požar na periferiji glavnog grada Abu Dabija, pri čemu su tri osobe poginule.

    Nafta je u dosadašnjem toku 2021. godine ojačala za više od 10 odsto, dijelom zbog obustave proizvodnje u pojedinim zemljama grupe OPEK+, uključujući Libiju.

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je saopštila prošle nedjelje da se ispostavilo da je globalna potrošnja snažnija nego što se očekivalo, i da tražnja “cvjeta” jer kupci gledaju situaciju dalje od širenja omikrona.

    “Postoji istinsko uvjerenje da će fizička potražnja nastaviti da premašuje ponudu. Jedan od glavnih faktora rasta na strani potražnje je hladna zima u Sjevernoj Americi. Jačanju tražnje doprinijeli su i blagi simptomi omikrona i nade da će uzlet broja zaraženih ujenjati”, rekao je Tamaš Varga, analitičar brokerske kuće PVM Ojl Asosijejts.

  • Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Odluke koje je donijela NSRS samo ona može opozvati ili promijeniti. To pravo nema nijedan pojedinac ili politička stranka. Ključni uzrok donošenja Zaključaka NSRS, nametanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH od strane Valentina Incka, nije otklonjen i ne vidim na osnovu čega se oni mogu preinačiti.

    Poručio je ovo predsjednik DNS, Nenad Nešić i dodao:

    – Ako ima onih, iz vlasti ili ostatka opozicije, koji misle da trebamo staviti van snage zaključke, očekujemo da iznesu argumente i rješenje za krizu koja je nastala Inckovim nametanjem, a dodatno produbljena neustavnom odlukom Ustavnog suda BiH kojom se, nakon poljoprivrednog zemljišta, i šume otimaju od Republike Srpske. Dobro je da imamo Republiku Srbiju u kojoj pronalazimo utočište i razumijevanje, kada god oni koje je narod izabrao da čine dobro Republici Srpskoj, učine da nam je teško – rekao je on.

    Naglasio je da je dobro “da imamo Aleksandra Vučića koji jedini u Evropi i svijetu može da razume iracionalnost avanturizma pojedinaca sa ove strane Drine”.

    – Dobro je da je Srbija spremna da pomogne, pa i finansijski, ali nije dobro da se mi ovde vječito ponašamo kao nemoćni i ubogi. Dobro je da smo svi protiv bilo kakavih sankcija, iako pamtimo one koji su zahvaljujući njima postali to što danas jesu. Dobro je sve to! Ali mnogo toga nije dobro. Ništa ne urušava institucije kao oduzimanje njihove ustavne funkcije. Kakve su to institucije koje ne donose zakone, već sprovode nametnute? To po definiciji nisu institucije, već pomoćni organi, a ta kategorija ne postoji u Ustavu BiH – smatra Nešić.

    Zaključci NSRS su, navodi, odbrana demokratije i institucija.

    – Odbrana prava srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda da zakone donose njihovi izabrani predstavnici, a ne Visoki predstavnici. Tragedija je za sve u BiH sto je izgubljeno vrijeme, a nije se tragalo za rješenjem. Što se umjesto izlaska iz krize ušlo u još dublju krizu. A, kriza se može riješiti samo tako što će se riješiti njen uzrok. Mi nismo produkovali ovu krizu .Oni koji su sve zakuvali imaju i ključ rješenja. Prebacivanje odgovornosti na druge je kukavičluk i dostojno prezira – zaključio je Nešić.

  • “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je Srni da će se srpski predstavnici vratiti u rad u zajedničkim institucijama na nivou BiH onda kada budu otklonjene okolnosti koje su bile uzrok njihovog neučestvovanja, a to znači ukidanjem nelegalnog “Inckovog zakona”.

    Majkićeva je istakla da bolesnu BiH godinama pogrešno liječe i da Kristijan Šmit ničim ne može opravdati izrečeni stav da će “raditi na tome da se u budućnosti stvari u BiH odvijaju bez Milorada Dodika”.

    Ističući da je zaprepaštena nedavnim Šmitovim izjavama, Majkićeva je navela da su izgovorene “prejake riječi za nekog ko nema potvrđeno formalno imenovanje, ko nije prošao uobičajenu proceduru izbora i koga ne priznaju dvije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN”.

    Majkićeva je ukazala da nije slučajno da je on zaprijetio najvećoj političkoj stranci u Srpskoj SNSD-u, čiji lider Milorad Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH i ima najveći demokratski kapacitet u BiH.

    Podsjetila je da je Dodik na opštim izborima 2018. godine osvojio 368.000 glasova, za 142.500 glasova više od Željka Komšića, izabranog uglavnom bošnjačkim glasovima, i 155.000 glasova više od Šefika DŽaferovića. To, kaže ona, znači da je Dodik osvojio svega 70.000 glasova manje od Komšića i DŽaferovića zajedno.

    – Ključno pitanje je kako je to građanin Šmit zamislio da određuje budućnost BiH bez ljudi koji imaju najveću podršku naroda? Silom!? Stranom intervencijom!? Koji bi to stranac bio spreman učiniti takav nasrtaj na demokratiju u 21. vijeku? Prošle su teške devedesete godine, svijet se uveliko promijenio. Danas, kopirati Ešdaunov sistem rada u BiH, što očigledno Šmit čini, je poražavajuće – rekla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, o stvarnim problemima sa kojima se ova zemlja susreće Šmit ne zna mnogo, a da se dovoljno uputio u odnose koji vladaju u BiH znao bi da srpski politički predstavnici godinama snažno brane Dejtonski mirovni sporazum, ne uzimajući ništa od nadležnosti BiH.

    – Zar je to razlog što, po mišljenju Šmita, Dodika treba ukloniti iz političkog života? Bošnjački političari, svjesni da su uz pomoć međunarodne zajednice dobili mnogo više od onoga što im po Ustavu BiH pripada, ne pristaju na dijalog sa druga dva naroda, jer bi tada morali početi vraćati oduzete nadležnosti. Bez dogovora tri naroda, BiH ne može ni korak dalje – naglasila je Majkićeva.

    Ona je dodala da su srpski predstavnici u institucijama BiH ukazivali na stalne nasrtaje na Dejton i pozivali na dijalog među ključnim političkim akterima radi iznalaženja odgovora na pitanja budućnosti BiH, ali nije bilo odgovora sa bošnjačke strane.

    Majkićeva je dodala da je jedina preostala mogućnost bila korištenje mehanizma zaštite kojim raspolaže Narodna skupština Republike Srpske jer je nametanje “Inckovog zakona” bio jasan znak da tako dalje ne može.

    Prema njenim riječima, to je razlog zbog kojeg srpski predstavnici ne učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH.

    Iako Šmit ističe da su “međunarodna zajednica”, EU, SAD i samozvani visoki predstavnik na istoj strani, Majkićeva je podsjetila da su tako već 26 godina na istoj strani, te upitala šta je BiH imala od toga.

    – Jureći za svojim mandatima niko od njih i ne primjećuje da je BiH bolesna, a da je oni godinama pogrešno liječe. Sa bonskim ovlašćenjima ili bez njih, Šmit ništa neće dobro donijeti ovoj zemlji. Karl Bilt je rekao, on je od dijela rješenja postao dio problema – bolesnu BiH godinama pogrešno liječe zaključila je Majkićeva.

  • Rusija polako evakuiše diplomate i njihove porodice iz ambasade u Kijevu

    Rusija polako evakuiše diplomate i njihove porodice iz ambasade u Kijevu

    Uz rastuće tenzije na ruskoj granici s Ukrajinom, Moskva je počela povlačiti svoje diplomate i njihove porodice iz svoje ambasade u Kijevu i konzulata u Lavovu, tvrdi New York Times, pozivajući se na anonimne zvaničnike.

    U izvještaju objavljenom u ponedjeljak, list tvrdi da je 18 ljudi, prvenstveno djece i supruga ruskih diplomata, napustilo Ukrajinu 5. januara.

    Još 30 ljudi je navodno otišlo u dvije sedmice nakon toga, a diplomatama iz druga dva ruska konzulata (Harkov i Odesa) navodno je rečeno da se pripreme za napuštanje zemlje.

    Kao odgovor, rusko ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da ambasada ove zemlje u Kijevu radi normalno, ali nije negirala smanjenje broja zaposlenih.

    Prema New York Timesu, zvaničnici iz SAD-a i Ukrajine potvrdili su da su ruske diplomate napustile zemlju.

    Izvještaji o evakuacijama stižu pošto zapadne zemlje optužuju Moskvu za gomilanje trupa na granici s Ukrajinom, s namjerom invazije na zemlju u narednim sedmicama i mjesecima. Kremlj je u više navrata negirao bilo kakav plan za napad.

  • Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Potpredsjednik SDA Adil Osmanović izjavio je za Klix.ba da prvo treba razgovarati o deblokadi državnih institucija i onome što rade Milorad Dodik i njegov SNSD, a tek onda o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Matthew Palmer (SAD) i Angelina Eichhorst (EU), medijatori u procesu pregovora za izmjene Izbornog zakona, trebali bi stići u Sarajevo naredne sedmice, nakon što su u decembru odgodili dolazak.

    Šef Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Adil Osmanović smatra da je trenutna politička situacija u BiH takva da ne obećava nešto puno samim dolaskom Palmera i Eichhorst, jer i dalje imamo blokadu državnih institucija u režiji SNSD-a i blokadu Federacije BiH u režiji HDZ-a kroz negiranje rezultata Općih izbora iz 2018. godine.

    “Sve su to ucjene koje imaju negativne odjeke na parlamentarne stranke u BiH. Smatramo da bi OHR i međunarodna zajednica trebali učiniti više da se deblokiraju državne institucije i da se sjedne u relaksiranijoj atmosferi i razgovara o izmjenama Izbornog zakona”, govori Osmanović.

    Ističe kako je njegovo mišljenje da je veoma teško u ovom momentu postići neki veliki iskorak, jer smo već u izbornoj godini.

    “Mislim da bismo se trebali sada fokusirati na stvari koje su veoma bitne, a to je veća kontrola biračkih odbora – da budu više profesionalni, skeniranje glasačkog listića, otisak prsta kako bi glasač bio siguran da njegov glas neće biti zloupotrijebljen itd.”, smatra Osmanović.

    Kaže da razgovori hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa liderima SDA i HDZ-a Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem mogu doprinijeti otopljavanju zategnutih odnosa.

    “Smatram da su ti razgovori dobrodošli, ali ništa se to ne može pomaknuti bez učešća svih parlamentarnih stranaka u BiH. Sami razgovori HDZ-a i SDA ne mogu iznijeti ovaj problem kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. Svi u tome moraju učestvovati, sve političke stranke, jer se mora pristupiti izmjenama ustava, dvotrećinski, a zatim izmjenama Izbornog zakona”, kaže Osmanović.

    Na pitanje da li to znači da SDA neće učestvovati u pregovorima, što su već najavili i iz SDP-a, Osmanović kaže da SDA želi biti maksimalno kooperativna i iznalaziti rješenja, ali očekuje i od drugih da se kreću u tom smjeru.

    “Ne znači ništa ako se samo SDA odazove. Ne mogu reći ni ‘da’ ni ‘ne’. SDA želi biti kooperativna i ne želi opstruisati ovaj proces, ali ono što naglašavam – bez svih stranaka ne može se ništa riješiti. Mislim da su toga svjesni i Palmer i Eichhorst. Oni bi, kada dođu u BiH, prvo trebali razgovarati o deblokadi državnih institucija i o ovome što rade SNSD i Milorad Dodik. Imamo zategnutu i sigurnosnu situaciju u BiH, nesigurni su povratnici u Republici Srpskoj. Sve je to jedna izuzetno teška i složena politička i sigurnosna situacija da bi se sada razgovaralo o izmjenama Izbornog zakona”, rekao je.

    Osmanovića smo pitali i da li je SDA spremna napraviti kompromis s HDZ-om na principu “daj, pa da nešto i dobiješ”. Odgovara da SDA neće napraviti nijedan korak unazad kada treba dostignuti građanski princip i Ustav BiH.

    “Nećemo napraviti nijedan potez za daljnju etničku podjelu BiH. Želimo jednakost prava glasa i da svi građani imaju pravo, i aktivno i pasivno, i da se kandiduju i da ih biraju. U tom smjeru ćemo se mi kretati”, zaključio je.