Autor: INFO

  • Potpuni šok: Kako je Bajden istinski zaprepastio Kineze

    Potpuni šok: Kako je Bajden istinski zaprepastio Kineze

    Džozef Bajden održava visok tempo. Za svojih osam meseci na vlasti pokrenuo je niz procesa globalnih implikacija. I radi paralelno u više pravaca, dinamičnije nego što je to radio Barak Obama. Donald Tramp je nekada bio neočekivan, a onda bi se čvrsto držao tema, pa se činilo da se ništa drugo ne dešava, prenosi “Jutarnji list”.

    Dok su tone mastila potrošene na isticanje neuspeha u Avganistanu, naglašavajući da je Kina odnela veliku pobedu, Bajdenov tim pripremao je jedan od najtežih udara za Peking. Kuad, ideja bivšeg japanskog premijera Šinza Abea, postala je stvarnost u nekoliko meseci. Mart je bio virtuelni samit SAD -a, Indije, Japana i Australije. U septembru je najavljeno da će Australija dobiti nuklearne podmornice. Novi razgovor lidera je za nekoliko dana u SAD. Uživo.

    Šok koji se može pročitati u kineskim reakcijama sugeriše da su zaista iznenađeni. Predsednik Si Đinping juče je na samitu ŠOS -a (Šangajske organizacije za saradnju) – učestvovao je praktično jer se, poput Vladimira Putina, veoma plaši moguće infekcije kovid 19 – naglasio da “nikada, ni pod kakvim okolnostima, ne smemo dozvoliti bilo kakvo spoljno mešanje u unutrašnji poslovi zemalja regiona “. Ali Australija je region.

    SAD povlače vojne sposobnosti sa Bliskog istoka. Ne iz baza poput one u Kataru. U Iraku će ostati samo treneri. Bajden se nesumnjivo i realno kreće u konkurenciju sa Kinom za prevlast u 21. veku. Indo-Pacifik je pozorište u kome se održava ovo takmičenje. Tu se definiše globalna dinamika. Nikako ne samo vojno, zato Kina želi da postane članica Sveobuhvatnog i progresivnog transpacifičkog sporazuma o partnerstvu (CPTPP). Ostatak ideje koju je Trump torpedirao.

    Peking je takođe burno reagovao na najavu da bi Republika Koreja (Jug) mogla postati deo Pet oka (obaveštajni savez Australije, Kanade, Novog Zelanda, Velike Britanije i Sjedinjenih Država). A Japan smatra da je odbrana nezavisnosti Tajvana nacionalni interes. Iznenađen sam zaprepašćenjem EU.

    Libija je pokazala da Unija nije sposobna da vodi vojne operacije. Ništa se nije promenilo do danas. Neki evropski brodovi nalaze se u Indo-Pacifiku, ali gotovo neprimetni. Sjedinjenim Državama su potrebni ozbiljni strateški partneri za Indo-Pacifik. London nije, ali ovo su posebni odnosi.

    Japan, Koreja, Indija, ako imaju sreće, Vijetnam i Indonezija, oni su ključni. Neka se EU pozabavi Rusijom, Zapadnim Balkanom, Severnom Afrikom. Komšiluk. Dok ne shvati da ne sme biti talac konsenzusa. Ili će ostati globalni geopolitički patuljak.

  • Svi radovi završeni: Preko ‘Bratoljuba’ od prvog oktobra?

    Svi radovi završeni: Preko ‘Bratoljuba’ od prvog oktobra?

    Uskoro će se, konačno, moći preko Bratoljuba. Otvaranje novog graničnog prelaza samo što nije.
    Svi građevinski radovi, ovdje na zajedničkom graničnom prelazu Bratunac- Ljubovija su završeni. Sada se samo čeka datum kada će biti i svečano otvaranje.

    Trebalo bi da bude prvog oktobra a planirano je da novi prelaz otvore Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Sa zvaničnim Beogradom trenutno se usaglašava datum. U toku su završni radovi a Uprava za indirektno oporezivanje, već sledeće sedmice, za prelaz očekuje upotrebnu dozvolu.

    “Što se tiče carinske službe BiH i carinske policije BiH, u potpunosti je sve tehnički spremljeno. Ovih dana još uvijek tehničku pripremu i postavljanje opreme rade Carinska uprava Republike Srbije i Granična policija Republike Srbije, ali očekujemo da će to u ovih nekoliko narednih dana biti završeno”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

    Četiri godine se čekalo da stari saziv Savjeta ministara na čelu sa Denisom Zvizdićem završi procedure oko izgradnje zajedničkog graničnog prelaza. Uvijek je u Sarajevu tada nešto falilo, pa i novca zbog čega je Srbija, uz izgradnju mosta, finansirala i izradu projektne dokumentacije za prelaz. Posao se ubrzao nakon što je projekat prioritetnim označio srpski član Predsjedništva BiH nakon čega je sve završio aktuelni saziv Zorana Tegeltije. Zadovoljstvo i u Vladi Srpske.

    “Došli smo do koraka otvaranja graničnog prelaza. Otvaranje će uslijediti po dogovoru sa Republikom Srbijom, kada se definiše tačan datum kadaće biti spremni i svi zaposlenici sa naše strane koji će raditi na graničnom prelazu, kao i sa strane Srbije, ono što je naše očekivanje i informacije koje imamo iz UIO jeste da će to biti do kraja ovog mjeseca”, rekao je Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, navodi ATV.

    Zajednički granični prelaz na Drini koštao je 12,4 miliona KM.

  • Amidžić o kupovini udžbenika: Stanivuković treba da kaže kako je to urađeno

    Amidžić o kupovini udžbenika: Stanivuković treba da kaže kako je to urađeno

    Srđan Amidžić, odbornik SNSD-a u banjalučkoj Gradskoj skupštini, gostujući u Centralnim vijestima ATV-a rekao je da nacrt rebalansa ima svoje dobre i loše stvari i da sa jedne strane stvarno želi da pohvali kupovinu udžbenika, ali ono što je interesantno i što se našlo u nacrtu budžeta je način plaćanja tih udžbenika te da bi bilo politički korektno da se kaže kako je to uređeno.
    Bilo je predviđeno da se pola udženika plati sada, a pola 2022. godine.

    “Svi udžbenici će biti plaćeni u ovoj godini na način da će se suficit ostvaren iz 2020. godine, odnosno suficit koji je ostvarila bivša administracija iskoristiti za plaćanje tih udžbenika, nekih 450.000 maraka. Sa jedne strane, Igor Radojičić, i mi oko njega, smo crveni banditi onda kada želite da dižete politički rejting, ali nemate nikakav problem da ona sredstva koja su domaćinskim poslovanjem našim građana ostala od prošle godine iskoristite i platite udžbenike vezano za svoje predizborno obećanje”, rekao je Amidžić za ATV.

    Istakao je da bi bilo politički korektno da se kaže da je iz prošle godine ostvaren suficit i da će se taj suficit direktno koristiti za plaćanje udžbenika.

    “Ovo nije prvi put da sam ja na bilbordu, isto se to desilo pred usvajanje budžeta, cilj je da se ja zastrašim, da se zastraše druge kolege odbornici s obzirom da nam ide nacrt budžeta i sve ono što je predviđeno nacrtom da slučajno neko od nas ne bih kritikovao jer gradonačelnik doživljava da je on vrhovni autoritet u gradu Banjaluci i da najbolje poznaje sve potrebe Banjaluke i da niko od nas slučajno ne smije da kaže sa kojim stvarima se ne slaže. Ja mislim da to nije normalno. Mislim da treba da razgovaramo. A stvari kao što su ovakve mene sigurno neće zastrašiti već ćemo samo dodatno motivisati ne da pratim gradonačelnika već da pratim rad gradonačelnika i Gradske uprave, makar u mom konkretnom slučaju”, rekao je Amidžić.

    Amidžić ističe da je prva i osnovna stvar koja nema smisla je da sa jedne strane imamo višak prihoda od 17.000 hiljada maraka, a sa druge strane pričamo o novom zaduženju od šest miliona maraka.

    Druga stvar je ta što u nacrtu budžeta je skinut grant za zdravstvene radnike, a sam gradonačelnik i Gradska uprava je pokrenuo pitanje ustavnosti tog granta.

    “Nema toga ko mene može natjerati da ja glasam za zaduženje i za nacrt budžeta koji ne odražava niti naš dogovor, niti potrebe građana grada Banjaluke”, jasan je Anidžić.

    Oslonio se i na pres gradonačelnika održanog u nedjelju.

    “Što se tiče samog presa, pres je bio neprofesionalan i neljudski. Prije svega, kada je upitanju samo društvo koje je isprozivano, gradonačelnik je vrlo dobro upoznat da to društvo nije osnovano od strane dva člana već da ima devet osnivača. Na onakav način je nanesena direktna šteta svim tim ljudima i samom društvu, ali oni će, naravno, naći način kako da zaštite svoje interese”, rekao je Amidžić.

    “Sa druge strane, ono što mislim da nije uredu, da nije korektno, jeste taj dvostruki tretman. Jedan od osnivača firme “Euros”, zajedno sa mnom, je bio i gospodin Milan Radović koji je iz političkih i profesionalnih razloga odlučio da proda svoje učešće 2018. godine, a ja sam to isto uradio 2019. godine.Ja samo postavljam pitanje kako je to u jednom slučaju ispravno, a u drugom slučaju to nije ispravno”.

    “Ako me pitate za sam pres kako se osjećam, kao čovjek bio sam, naravno, i bijesan, ljut i razočaran i tu su svakako pomiješana osjećanja kada gledate onakve stvari, ali kada ostanete malo sami sa sobom ostane nekakav osjećaj tuge da u gradu u kojem živite mogu da se dešavaju takve stvari. Ono je bio javni poziv na linč. Ja sam bio osuđen i prije nego što sam imao ikakvu priliku da bilo šta kažem i to nije problem u mom slučaju”, dodaje Amidžić.

    “Isti je bio tretman pojedinih novinara, ali isto tako to je poruka da će to sutra biti možda neki drugi odbornik, neka druga medijska kuća i to je ono što je najopasnije kad je upitanju bio sam pres u nedjelju. Ja mislim da bi bilo profesionalno da su mediji dobili pisani izvještaj Tima za reviziju, da je isti predat Tužilaštvo, niko nema problem da se on preda Tužilaštvu i da ono definiše šta sa tim uraditi. I ako se potvrdi da su toliki milioni iz grada i gradskih firmi prebačeni na te firme ja se slažem onda sa gospodinom koji je rekao da me treba objesiti. Ali šta kad se dokaže da to nije tačno? Onda možemo da zaključimo da se neko igra sa mnom i sa mojojm porodicom”.

    “Ono što ću ja nastaviti da radim je ono što sa radio i do sada, da skrećem pažnju na one stvari koje mislim da nisu dobre u Gradskoj upravi i to je nešto od čega sigurno neću odustati u narednom periodu”, jasan je Amidžić.

  • Protest antivaksera u Beogradu, bačena i baklja

    Protest antivaksera u Beogradu, bačena i baklja

    Dok traje proslava nakon završene šetnje u okviru Beograd Pridea, oko 1.000 antivaksera, koji su takođe imali svoju protestnu šetnju ulicama glavnog grada Srbije, došlo je na isto mjesto – na plato kod Vlade Srbije.

    Kako javljaju reporteri “Blica” sa lica mjesta, policija se grupiše, a bačena je i prva baklja. Policija pod punom opremom potom je počela da trči sa svih krajeva kako bi obuzdala antivaksere i spriječila veće nemire.

    Nakon početnih tenzija, situacija se polako smiruje. Jedan od antivakserskih organizatora, počeo je da drži govor. Nakon toga su se uputili dalje ka Ulici kneza Miloša.

    Ranije danas, antivakseri su sa govornici poručili da se “gnušaju” Parade ponosa. Gurali su se sa policijom i palili baklje, tako da je bilo samo pitanje trenutka kada će doći do novih incidenata, navodi “Blic”.

  • “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit rekao je da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju.

    Ja sam visoki predstavnik u BiH koji kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma – rekao je Kristijan Šmit u ekskluzivnom intervjuu BN TV.

    On poručuje političarima da se drže činjenica prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    – Visokog predstavnika bira Savjet za implementaciju mira u BiH tako da preporučujem da ne razgovaramo o postupcima nego o sadržaju – kazao je Šmit.

    Dodao je da nije tu da bi se svidio političarima nego da zajedno uradimo nešto dobro za sve.

    – Ja želim da zajedno uradimo nešto za sve ljude u BiH i svima preporučujem da u tome učestvuju, a oni koji blokiraju znači blokiraju sami sebe – kazao je Šmit.

    Govoreći o krizi u BiH, koja je nastala nametanjem Inckovog zakona, Šmit kaže da dobro poznaje krize u BiH.

    Kaže da razgovara sa ljudima i da je u političkom smislu važno da sagovornici budu i nosioci vlasti i to će biti.

    – Mislim da treba zajednički raditi i zbog toga sam tu. Ja sada posmatram i nakon toga ću pokrenuti neke stvari – kazao je Šmit.

    Na pitanje da li je bilo signala od predstavnika vlasti Republike Srpske da sa njim razgovaraju, on odgovara potvrdno.

    – Neću vam reći ko me je kontaktirao. Čini mi se da u ovoj zemlji sve što bi trebalo da bude povjerljivo nekako dospije u javnost – kazao je Šmit.

    On kaže da ima veliko poštovanje za sve izabrane ljude, ali isto tako očekuje, kako je rekao, poštovanje i za sebe.

    – Interes Republike Srpske i Federacije BiH trebalo bi da bude isti. Njihov interes treba biti ekonomski razvoj, a da bi to postigli morate razgovarati – kazao je Šmit, navodeći da daje podršku “Otvorenom Balkanu”…

    Kada je u pitanja uticaj Turske, Srbije i Hrvatske na BiH, on kaže da te zemlje igraju važnu ulogu i dodaje:

    – Ali, ipak će stvari ostati pri tome da Evropska unija i međunarodna zajednica na osnovu Dejtonskog sporazuma igraju ulogu koja je važna i dio cijele ove priče – kazao je Šmit.

    On kaže da je put BiH ipak od Dejtona ka Briselu.

    Što se tiče bonskih ovlaštenja, on je rekao da je to “alat visokog predstavnika u BiH, koji mu stoji na raspolaganju”.

    Takođe, je rekao da je za BiH važna vladavina prava i da tome treba posvetiti pažnju.

    Govoreći o uticaju zemlje odakle dolazi, Šmit kaže da će se angažovati da Njemačka pomogne razvoju, ne samo BiH, nego i regionu, bez obzira ko će biti novi kancelar umjesto Angele Merkel, jer poznaje, kako naglašava, sve kandidate za tu funkciju.

    Dodajmo da Republika Srpska, Rusija i Kina ne priznaju imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH kao legitimno, jer nije izglasano u Ujedinjenim narodima.

  • Karantin ili ne: Ko je preležao koronu, a bio je u kotaktu sa zaraženim, ne mora u izolaciju

    Karantin ili ne: Ko je preležao koronu, a bio je u kotaktu sa zaraženim, ne mora u izolaciju

    Institut za javno zdravstvo RS saopštio je nove mjere za upućivanje građana u izolaciju i kriterijume za izlazak iz karantina.

    Sciljem sprečavanja daljeg širenja infekcije, bliskim kontaktima zaraženog određuje se karantin koji započinje od datuma posljednjeg kontakta sa potvrđenim ili vjerovatnim slučajem, koji je ostvaren tokom perioda infektivnosti tog slučaja.

    – Trajanje karantina za bliske kontakte potvrđenog ili vjerovatnog slučaja je 10 dana. Ukoliko tokom trajanja karantina osoba razvije simptome, bilo da je vakcinisana ili nevakcinisana, smatra se vjerovatnim slučajem koji podliježe izolaciji bez obzira da li je testirana ili ne – precizirali su iz Instituta.

    Trajanje karantina kod osoba koje žive u istom domaćinstvu sa potvrđenim ili vjerovatnim slučajem se takođe definiše od datuma posljednjeg kontakta. Iz praktičnih razloga, u slučaju nemogućnosti izolovanja od oboljelog ukućana, kontaktima u domaćinstvu se može propisivati karantin u trajanju od 14 dana od datuma uzimanja uzorka potvrdnog testa kod oboljele osobe, ukoliko se radi o potvrđenom slučaju, odnosno od prvog dana simptoma, ukoliko se radi o vjerovatnom slučaju.

    druge strane, bliski kontakti koji su u proteklih šest mjeseci imali laboratorijski potvrđen virus korona – PCR ili antigenskim testom, ne podliježu mjeri karantina.

    Izolacije su oslobođeni i građani koji su bili vjerovatan slučaj kovid-19, a identifikovani su kao bliski kontakt zaraženog ili vjerovatnog slučaja.

    Njima se daje uputstvo za visoku opreznost u narednih 14 dana, da smanje kontakte, nose zaštitnu masku u svim situacijama gdje su u kontaktu s drugim ljudima i redovno dezinfikuju ruke.

    Za ljude koji su bili u kontaktu sa zaraženim od korona virusa, a revakcinisani su prije najmanje 14 dana, izolacija traje pet dana.

  • Dačić nakon međustranačkog dijaloga: Vlast će sve implementirati, opozicija da se opredijeli

    Dačić nakon međustranačkog dijaloga: Vlast će sve implementirati, opozicija da se opredijeli

    Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić rekao je danas da je vlast prihvatila mnogo toga što ranije nije postojalo u izbornim uslovima, kao što je privremeno nadzorno tijelo koje bi pratilo medije, ali i da se privremeno promjeni sastav RIK.

    Dačić je poslije međustranačkog dijaloga rekao novinarima da će vlast u Srbiji realizovati sve što je prihvaćeno kao dogovor, a da se opozicija u narednim nedjeljama opredijeli hoće li učestvovati u tim tijelima.

    Dačić je istakao da je vlast u Srbiji, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića, imala izraženu želju da uradi sve što je moguće za unaprjeđenje uslova.

    Govoreći o privremenom nadzornom tijelu, Dačić je kazao da će se ono sastojati od 12 članova, da će 6 predložiti REM, a šest opozicija, a to tijelo će, objašnjava imati ulogu da prati medije, izvještava javnost o primjeni Pravilnika za javne servise.

    Kada je riječ o sastavu RIK, vlast se, prenio je Dačić, saglasila da doda još 6 članova i 6 zamjenika članova u stalni sastav i to iz redova opozicije.

    On je ocijenio da su neke političke stranke imale “strah” da stave potpis “da ih Ðilasova platforma ne bi optuživala da pomažu vlasti”.

    – Vlast u Srbiji će realizovati sve što je prihvaćeno kao dogovor i radićemo na implementaciji sporazuma. Evroparlamntarci su predložili da ovo bude njihov prijedlog mjera sa kojim smo se mi složili, a očekujemo u narednim danima da se stranke opozicije opredijele da li žele da učestvuju u implementaciji, odnosno u tim tijelima – rekao je Dačić.

    Koliko god razgovori bili teški, napredak je postignut, rekao je Dačić i dodao da je vlast bila spremna na kompromis i da ima dijelova sa kojima se ne slaže.

    Evroposlanik Vladimir Bilčik rekao je da su oni izradili jedan dokument na osnovu povratnih informacija koje su dobili od učesnika u međustranačkom dijalogu, te da su u tom dokumentu predvidjeli niz mjera koje bi mogle da pomognu Srbiji da unaprijedi političke uslove za naredne izbore.

    – Dokument su predložili kofasilitatori, a želimo da pozovemo sve koji su učestvovali u dijalogu da aktivno rade na sprovođenju sadržaja dokumenta, da rade na sprovođenju konkretnih mjera – rekao je Bilčik i dodao da su oni spremni i da se vrate kako bi pratili sprovođenje dogovora.

    Bilčik smatra da dokument predstavlja korak naprijed i poručio je da bojkot izbora nije način da se ostvari napredak kada je riječ o demokratiji.

    – Nadam se da će to svi imati na umu predstojećih nedjelja – dodao je.

    Dačić je na kraju poručio da unaprjeđenje izbornog procesa neće biti ugroženo time da li će dokument biti potpisan ili ne.

  • “Sada ćemo vidjeti da li je godišnji odmor” Dodik poručio da poslanici iz Srpske neće učestvovati u radu Predstavničkog doma

    Srpski poslanici neće učestvovati u radu Predstavničkog doma koji je zakazao Denis Zvizdić u ponedjeljak 20. septembra, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    On je dodao da će tako ostati sve dok se sporni Inckov zakon ne stavi van snage.

    – Neće niko ići od Srba i to je to. To što Bakir Izetbegović kaže “ispuhaće” ili kao Željko Komšić koji priča da je to godišnji odmor,. Sada ćemo vidjeti da li je godišnji odmor. Postoji jasan politički stav. Gospodo, zovemo vas da odogovaramo, promijenite ovo. Meni kažu šta je ideja, šta ovdje ima biti ideja? U ovoj BiH ne možete imati ideja, ovo je sve spekulativno i zasnovano na ne pravu. Јa sam već da znate, izračunao da imam devet prijava. Dvije neke dame, N.N. lica iz Tuzle tuže Milorada Dodika, pa molim vas to je hajka – poručio je Dodik, piše RTRS.

  • Rusija: Očekuje se izlaznost 90 odsto na izborima na daljinu

    Rusija: Očekuje se izlaznost 90 odsto na izborima na daljinu

    Više od 70 odsto građana Rusije glasalo je na parlamentarnim izborima na daljinu, a očekuje se da će ukupna izlaznost do kraja izbornog perioda biti 90 odsto, saopštio je danas zamjenik predsjednika Centralne izborne komisije Rusije (CIK) Nikolaj Bulaev.

    Prema Bulaevu veliki broj glasača se registrovao u okviru projekta Mobbilni glasači, piše Tass.

    “Više od 70 odsto je glasalo sa daljine, izlaznost je veća od 70 odsto. Međutim imamo još dan i po pred nama, vjerujemo da će to biti oko 90 odsto. Naravno nema takve izlaznosti na običnim biračkim mjestima, to je teško zamisliti”, rekao je Bulaev danas u intervjuu za TV Rosia.

    Dan jedinstvenog glasanja za 8. ruski Državni dom je zakazan za 19. septembar.

  • Kojić o Institutu za traženje nestalih lica: Haos očigledno odgovara Bošnjacima

    Kojić o Institutu za traženje nestalih lica: Haos očigledno odgovara Bošnjacima

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da je očigledno da haos u Institutu za traženje nestalih BiH odgovara Bošnjacima, jer u takvoj situaciji mogu da mešetare i sprovode diskriminaciju u procesu tražanja nestalih lica srpske nacionalnosti.

    Kojić je, komentarišući izbor novog Kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih BiH, rekao Srni da su ranije zajedno sa porodicama nestalih dogovorili da je, prije svega, potrebno uraditi reformu Instituta.

    “U ovom trenutku imamo nelegalan Upravni odbor Instituta, odnosno, nekakvu vrstu, kako su oni naveli, privremenog Upravnog odbora koji nijednim zakonskim aktom nije definisan, kao ni sporazumom o preuzimanju uloge suosnivača Instituta za nestala lica BiH”, pojasnio je Kojić.

    On ističe da je očigledno da je to svjesno napravljeno.

    “Nakaradni Upravni odbor nastavio je i dalje djelovati kako bi se mogle donositi odluke koje nisu u skladu sa jednakim tretmanom prema svim nestalim i jednakim načinom na koji se traga za nestalim, a znamo da je prisutna diskriminacija u traženju nestalih lica srpske nacionalnosti”, ocijenio je Kojić.

    Kojić je ponovio da je potrebno prvo izabrati legalan i zakonit Upravno odbor, koji će kasnije imenovati Kolegijum direktora Instituta.

    “Očigledno da haos u Institutu odgovara Bošnjacima, jer u takvoj situaciji mogu da mešetare i da sprovode diskriminaciju prema u procesu tražanja nestalih lica srpske nacionalnosti. Mislim da se u konkretnom slučaju trebalo uvažiti mišljenje porodica. Činjenica je da se kroz personalna rješenja ne može riješiti sistemski problem koji je prisutan u Institutu”, naveo je Kojić.

    On ističe da se postavlja i pitanje da li su ispoštovani zaključci političkih partija u Narodnoj skupštini Republike Srpske o neodlučavanju i donošnjeu bilo kakvih odluka na nivou zajedničkih institucija.

    “Ako se ne riješi sistemski pitanje funkcionisanja i rada Instituta, onda je apsolutno svejedno da li je poslije Amora Mašovića u Kolegijum imenovan Mujo Hadžiomerović jer će i on nastaviti u tom haotičnom nezakonitom stanju Upravnog odbora i samog Instituta da sprovodi bošnjačku politiku”, kaže Kojić.

    Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH odlučio je da će novi Kolegijum direktora Instituta sačinjavati Nikola Perišić, Marko Јurišić i Mujo Hadžiomerović, potvrdio je Srni predsjednik Upravnog odbora Instituta Petar Šikman.