Dogovor Hrvata i Bošnjaka oko reforme izbornog zakonodavstva u BiH i dalje visi na tankoj niti jer su za stranke iz Sarajeva za sada neprihvatljivi prijedlozi hrvatske strane, što ponovo otvara prostor za spekulacije kako Bosnu i Hercegovinu ove godine očekuje još veća politička kriza.
Iako se u jednom momentu činilo kao da bošnjačka strana, pod pritiskom dijela međunarodne zajednice popušta i kako je spremna da pristane na prijedloge hrvatske strane oko izmjena Izbornog zakona kojim bi im se omogućilo „legitimno predstavljanje“ u Predsjedništvu BiH, odnosno da se više neće dešavati izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, iz izjava koje su se mogle čuti ovih dana od strane predstavnika pojedinih političkih partija iz Sarajeva, vidljivo je da je dogovor za sada daleko.
Hrvatski predstavnici s druge strane ne popuštaju, pa su utorak na sastanku predsjednika hrvatskih političkih stranaka, članica HNS, usuglasili konačan prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH i djelimičnih izmjena Ustava, poručivši da je to linija ispod koje niko od njih neće ići.
U prijedlogu se definiše izbor članova Predsjedništva BiH, način izbora delegata u Doma naroda BiH i Klub Hrvata Doma naroda Federacije BiH. Prijedlog je poslat predstavnicima SAD i EU, a biće upućen i drugim političkim strankama, učesnicima pregovora.
Iz SDP su poručili kako njihov stav ostaje nepromijenjen i da, dok se ne deblokiraju institucije, sve teme, pa tako i izborni zakon, trebaju da sačekaju.
Potpredsjednik SDA i poslanik te stranke u Predstavničkom domu BiH, Adil Osmanović dijeli sličan stav, pa je rekao da ne mora doći do reformi izbornog zakona do predstojećih opštih izbora u oktobru.
– Izbori se mogu održati po važećem Izbornom zakonu i po važećem Ustavu BiH, a spremni smo da razgovaramo. Imamo i hrabrosti i odlučnosti, ali nećemo podržati ništa što će ići na štetu građana i države BiH- rekao je Osmanović.
On je dodao da mu nije jasno zašto niko iz HDZ, ako smatraju da su im ugrožena prava, nije uputio apelaciju prema Ustavnom sudu ili prema Evropskom sudu za ljudska prava. Ovim je faktički jasno stavio do znanja da su prijedlozi hrvatskih stranaka za sada na tankom ledu.
Predstavnici hrvatskih stranaka im, međutim, poručuju da nas u tom slučaju čeka vrelo političko ljeto.
Predsjednik HSS BiH, Mario Karamatić tvrdi da pregovarački proces ide svome kraju i da će se za dvadesetak dana znati „ima li od ove zemlje išta ili nema“.
– Tu ćemo završiti priču o nekoj budućnosti BiH je li ona svijetla i jesu li zadovoljni svi konstitutivni narodi i građani ili je ona jedna tvorba koja se nalazi pred raspadom – poručio je Karamatić.
Predsjednik Hrvatske demokratske unije, Miro Grabovac Titan, smatra kako se izbori trebaju održati ukoliko se usvoji prijedlog hrvatske strane, a u slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakonodavstva, hrvatski predstavnici trebaju ostati dosljedni i ne trebaju ići na izbore.
– Smatram da neće biti zakonskih uslova za održavanje izbora, a drugo, smatram da Hrvati principijelno ne trebaju izići na te izbore – istakao je Grabovac Titan.
Šta čeka Bosnu i Hercegovinu ako propadnu dogovori Hrvata i Bošnjaka?
Politolog i profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Dražen Barbarić, ističe da je jedno vrijeme zaista izgledalo da su se stavovi po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH poprilično približili, ali da se sada ne čini tako.
On kaže da ne zna kako će na kraju završiti pregovori, ali kako god oni završe, vjeruje da je šteta već učinjena jer je medijski prostor toliko već kontaminiran da, sve i da imamo najsavršeniji Izborni zakon, političke napetosti će se teško rješavati.
– Međutim, ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona mislim da zapravo upadamo zaista u najveću političku krizu od Dejtona na ovamo. Doćiće do prave eksplozije političkog sistema i apsolutne paralize. Na kraju, provođenje izbora bez dogovora i bez izmjena Izbornog zakona, znači stavljanje CIK u poziciju zakonodavca, koji će svojim odlukama popunjavati rupe – kaže Barbarić za Srpskainfo.
On ističe da nije siguran da će hrvatski akteri ovaj put pristati na ta pravila igre.
Ukoliko dođe do bojkota, kako navodi Barbarić, to znači resetovanje na neke tvorničke postavke i defakto nekakvu vrstu podjela institucija i pravu rovovsku bitku u političkoj areni.
On ističe da će Republika Srpska u toj situaciji funkcionisati kao nekakva vrsta defakto Republike, samostalnog tijela, koja može provesti svoj dio izbora i odrediti vlastite kandidate za zajedničke institucije.
– Imali bi defakto podjelu države u institucionalnom smislu, ne u teritorijalnom. To neće dovesti ni do rata ni do bilo čega drugog što se često u Sarajevu spominje, ali će dovesti do potpune paralize političkog sistema – kaže Barbarić.
Na pitanje da li se Karamatićeva izjava može tumačiti kao prijetnja, Barbarić ističe da ne vjeruje da će doći do toga što on najavljuje.
– Ako bi se stvorila nekakva vrsta potpunog bojkota od strane hrvatskih političkih aktera u biračkom telu, to znači da se odbija bilo kakva mogućnost uspostavljanja hegemonije unutar FBiH. Po trenutnom Izbornom zakonu bošnjačko biračko tijelo popunjava Dom naroda sa bošnjačkim delegatima, ostalim, značajnim dijelom kluba Srba i značajnim dijelom hrvatskog kluba – ističe Barbarić.
On kaže da ne vidi kako bi se u toj situaciji uopšte mogla formirati bilo kakva izvršna vlast u FBiH. Ona bi zapravo, dodaje Barbarić, ostala drugi mandat u tehničkom mandatu, što je neviđeno u modernom svijetu.
– Ako propadne dogovor, to neće dovesti do raspada, neće dovesti do građanskog rata ali će dovesti do potpune paralize sistema – upozorava Barbarić.
Prohić: Izbori će se održati
Politički analitičar Ibrahim Prohić, pak, smatra da u slučaju ako propadnu pregovori oko izborne reforme, neće doći do većih blokada u BiH jer je ovo, kako kaže, krajnja granica „pucanja“.
– Takozvani međunarodni faktor neće dozvoliti da se ta granica pucanja, odnosno destrukcije BiH dogodi. Izbori će se desiti, bez obzira na prijetnje hrvatskih predstavnika da će ih bojkotovati – smatra Prohić.
Ibrahim Prohić
On ističe da ga kao građanina ne zanima ko će od postojećih stranaka pobijediti na izborima, već ga zanima može li se stvoriti politički neutralna situacija u kojoj svi akteri na političkoj sceni imaju podjednake šanse da prezentuju svoje programe i agendu.
Prohić postavlja retoričko pitanje, kako su izbori po postojećem zakonu do sada održavani, te kako je kandidat HDZ BiH do sada pobjeđivao pet ili više puta na izborima od kraja rata do danas, po tom istom zakonu koji im sada ne valja.
– Kada bi se analitički i kritički odgovorilo na ova pitanja, onda bi se vidjelo da problem i nije toliko u Izbornom zakonu. Problem je u nečemu drugom. Dakle, HDZ je u više izbornih ciklusa, po istom zakonu, pobjeđivao ali tada su bile drugačije okolnosti po pitanju hrvatskog korpusa u BiH, odnosno glasača koji pretežno glasaju za HDZ. Tih ljudi više nema – tvrdi Prohić.
On ističe da dosadašnja politika HDZ BiH nije uvjerila Hrvate, prije svega u BiH, da rade u njihovom interesu. Prohić kaže da Izborni zakon treba mijenjati, ali ne na način kako to etablirane stranke zagovaraju jer to nije u interesu građana.
– Osnovna slabost svih dosadašnjih izbora bila je netransparentnost, odnosno ne samo sumnja, nego čitav niz argumenata i dokaza o krađi na izborima. U interesu građana bi bilo da njihova volja stvarno bude legitimirana na izborima, kao i da se ta izborna volja ne falsifikuje poslije izbora, o čemu svjedočimo čitav niz godina – kaže Prohić za Srpskainfo.
On dodaje da sve političke stranke koje su na sceni u svake pregovore ulaze sa imperativom ili čak prijetnjama. Prohić navodi da se HDZ BiH ne ustručava da kaže ako ne bude Izborni zakon po njihovoj volji da će to biti kraj BiH.
– Svi postavljaju maksimalističke zahtijeve, postavljaju imperativno ili će biti ovako ili neće biti nikako, ili BiH neće biti. To je karakter etabliranih politika. Čitav niz godina ukazujem na taj temeljni problem – navodi Prohić.
On smatra da temeljni problem BiH nije nacionalizam, koji je opasan i koji postoji, ali on je samo alat. Da nema nacionalizma, kako kaže Prohić, etablirane stranke bi izmislile nešto drugo čime bi produkovali konflikte jer se jedino na konfliktu mogu održavati.
– Šta je temeljni problem BiH, ako nije nacionalizam? Postoje dva temeljna problema. Jedan je karakter etabliranih stranaka, a drugi problem je korupcija i kriminal koji su postali sistemskog karaktera. To su temeljni problemi BiH – zaključuje Prohić.
